Roditelji koji žele bolje razumjeti vlastiti odgojni stil, unaprijediti komunikaciju s djecom i steći nova znanja o roditeljstvu mogu se uključiti u ljetni program „Podrška roditeljstvu“ koji organizira Centar za djecu, mlade i obitelj.

Riječ je o programu namijenjenom roditeljima zainteresiranima za propitivanje svakodnevnih odgojnih obrazaca te usvajanje novih pristupa u odnosu s djecom. Sudionici će kroz grupni rad imati priliku razvijati roditeljske vještine, razmjenjivati iskustva i dobiti stručnu podršku.

Program će voditi Iva Bačurin, diplomirana socijalna radnica i integrativna dječja psihoterapeutkinja. Susreti će se održavati u manjim grupama tijekom pet tjedana, od 29. lipnja do 27. srpnja 2026. godine, a predviđeno je ukupno osam termina u večernjim satima, dva puta tjedno.

Posebnost programa je nastavak podrške i nakon završetka grupnog rada. Naime, roditeljima će biti omogućena još četiri individualna savjetodavna susreta, ovisno o njihovim potrebama i temama koje žele dodatno obraditi.

U program se mogu uključiti majke i očevi pojedinačno, ali i zajedno kao roditeljski par. Sudjelovanje je u potpunosti besplatno.

Prijave su otvorene do 25. lipnja 2026. godine, a zainteresirani se mogu javiti osobno u Centar za djecu, mlade i obitelj, putem telefona 6231-734, mobilnog broja 091/6231-734 ili elektroničkom poštom na adresu [email protected].

Velika Gorica bila je domaćin 19. međunarodne konferencije Dani kriznog upravljanja 2026. (DKU 2026), koja je okupila vodeće domaće i strane stručnjake iz područja sigurnosti, znanosti, tehnologije i javnih politika s ciljem razmjene znanja i pronalaženja odgovora na sve složenije krizne izazove suvremenog društva.

Ovogodišnje izdanje održano je u okolnostima obilježenima geopolitičkim nestabilnostima, klimatskim promjenama, energetskim izazovima i ubrzanim tehnološkim razvojem. Sudionici su istaknuli kako se današnje krize više ne pojavljuju izolirano, već se međusobno preklapaju i pojačavaju, zbog čega tradicionalni modeli upravljanja rizicima više nisu dostatni.

Dekanica Veleučilišta Velika Gorica Tamara Čendo Metzinger izrazila je zadovoljstvo što je konferencija ponovno održana upravo u Velikoj Gorici, posebno naglasivši međunarodnu dimenziju događanja.

– Veseli me što smo ovu konferenciju organizirali u našoj Velikoj Gorici. Posebno mi je zadovoljstvo što na ovogodišnjoj konferenciji sudjeluju studenti Veleučilišta Velika Gorica, kao i studenti te nastavnici iz Portugala, Estonije, Belgije, Bosne i Hercegovine, Rumunjske, Nizozemske, Španjolske i Poljske. Govoreći o aktualnom trenutku u kojem se konferencija održavala, Čendo Metzinger upozorila je na brojne promjene koje oblikuju suvremeni svijet.

– I ove godine Konferenciju organiziramo u vrijeme koje je obilježeno složenom geopolitičkom situacijom. U vrijeme brzih promjena, razvoja i primjene novih tehnologija u svim područjima rada, klimatskih promjena, energetskoj nestabilnosti i brojnim drugim ugrozama koje na specifične načine utječu na svijet i društvo u kojem živimo, ali istovremeno i oblikuju društvo koje ostavljamo budućim generacijama.

Ravnatelj civilne zaštite RH Neven Karas istaknuo je kako suvremeno sigurnosno okruženje zahtijeva drukčiji pristup upravljanju krizama te snažniju suradnju svih relevantnih dionika.

– Ovo je prilika podsjetiti da se u današnje vrijeme, kada se krize više ne događaju izolirano, kad se prelijevaju preko granica sektora i sustava, sigurnost nije stanje nego proces koji zahtjeva stalno učenje, prilagodbu i zajedničko djelovanje. Hrvatska, kao dio europskog i globalnog sigurnosnog prostora, suočava se s istim izazovima kao i ostatak svijeta. Stoga, tradicionalni model upravljanja krizama više nije dovoljan. Naglasak se stavlja na otpornost, na horizontalnu i vertikalnu koordinaciju, a bez zajedničkog djelovanja svih relevantnih institucija, lokalne i državne razine, operativnih snaga i politike, ne možemo niti govoriti o učinkovitom upravljanju krizama.

O važnosti zajedničkog djelovanja na europskoj razini govorila je i Zrinka Ujević, voditeljica Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj. Naglasila je kako su prirodne katastrofe i druge krize podsjetnik na potrebu međusobne solidarnosti država članica.

– Potres ne pita jesmo li već iscrpljeni od borbe protiv inflacije, požar ne čeka da vjetar završi, a upravo tu otpornost na razini Europske unije gradimo zajedno. Vidljivo je kako pomažemo jednim drugima u kriznim situacijama i u situacijama velikih katastrofa, a Hrvatska je dio te mreže i kao primatelj i kao donator.

Govoreći o klimatskim politikama Europske unije, Ujević je poručila da Europa ne odustaje od svojih dugoročnih ciljeva.

– Često smo pitani ostajemo li kao Europa na našim klimatskim ciljevima koje smo si zadali, koji su u našim zakonima. Moj odgovor je da ostajemo i razmišljamo kako ćemo ih što bolje provesti u novoj geopolitički situaciji i kroz nove geopolitičke izazove.

Gradonačelnik Velike Gorice Krešimir Ačkar istaknuo je kako su znanje, suradnja i kontinuirano usavršavanje ključni za uspješno suočavanje s krizama.

– Krizno upravljanje je jedno od najvažnijih područja suvremenog društva. Ono nas uči kako predvidjeti rizik, pripremiti se za izazove i zajednički odgovoriti na situacije koje ne možemo uvijek spriječiti. Također, razvijena znanja, suradnje i kontinuirano usavršavanje važniji su nego ikada.

Konferencija DKU 2026 još je jednom potvrdila svoju ulogu važnog mjesta susreta stručnjaka, donositelja odluka, znanstvenika i studenata, koji zajedničkim radom nastoje razvijati otpornije sustave i učinkovitije odgovore na izazove koji obilježavaju današnje vrijeme.

Na telefonskoj sjednici Vlade Republike Hrvatske donesene su dvije uredbe kojima se nastavlja regulacija cijena energenata, kroz kombinaciju smanjenja trošarina i ograničavanja premija energetskih subjekata. Novi režim primjenjuje se od 3. lipnja 2026. i traje do 15. lipnja 2026. godine.

Potrošačke cijene u razdoblju primjene mjera

U nastavku primjene mjera, benzin će stajati 1,61 euro po litri, što predstavlja smanjenje od tri centa. Dizelsko gorivo bit će 1,61 euro po litri, odnosno pet centi manje nego ranije. Plavi dizel prodavat će se po cijeni od 1,09 eura, što je pad od šest centi. Kod ukapljenog naftnog plina (UNP) također dolazi do pojeftinjenja. Plin za spremnike iznosit će 1,35 eura po kilogramu, odnosno devet centi manje, dok će UNP u bocama biti 1,93 eura po kilogramu, također uz smanjenje od devet centi.

Iz Vlade pritom navode kako su premije energetskih subjekata ograničene te iznose 0,1545 EUR/l za benzin, 0,1045 EUR/l za dizel, 0,0436 EUR/l za plavi dizel, dok su za UNP određene na 0,8737 EUR/kg za boce i 0,4116 EUR/kg za velike spremnike.

Koliko bi gorivo koštalo bez ograničenja

Usporedno s reguliranim cijenama, prikazano je i koliko bi energenti koštali bez državne intervencije. U takvom scenariju benzin bi dosegnuo 1,78 eura po litri, dizelsko gorivo 1,82 eura, a plavi dizel 1,16 eura. Kod plina bi cijena za spremnike iznosila 1,50 eura po kilogramu, dok bi UNP u bocama dosegnuo 2,21 euro po kilogramu.

U Velikoj Gorici obilježena je 120. obljetnica osnivanja prvog hrvatskog automobilnog kluba, a tim je povodom Oldtimer klub Turopolje 31. svibnja u Pučkom otvorenom učilištu Velika Gorica organizirao svečanu akademiju posvećenu bogatoj povijesti automobilizma i očuvanju tehničke kulturne baštine.

Na događanju su se okupili predstavnici medija, lokalne i regionalne samouprave te brojni zaljubljenici u starodobna vozila. Među uzvanicima su bili i istaknuti predstavnici automobilističkog svijeta, uključujući Juraja Šebalja.

Predsjednik Oldtimer kluba Turopolje Vladimir Štarkelj istaknuo je kako je cilj obilježavanja ove značajne obljetnice podsjetiti na početke automobilističke kulture u Hrvatskoj te potaknuti očuvanje tehničke baštine.

– Danas slavimo obljetnicu ponajviše jer želimo potaknuti, kao čuvari tehničke kulturne baštine, da se prisjetimo povijesti i početaka automobilističke kulture u Hrvatskoj. Ovdje su ljubitelji starodobnih vozila, oldtimera i kao ljubitelji te tehničke povijesti na neki način smo oživjeli u Velikoj Gorici puno toga što je bilo po garažama sakriveno, a sada zajedno gajimo jedno zajedništvo, jedno druženje i jedno veselje, rekao je Štarkelj.

O radu i značaju kluba govorio je i zamjenik gradonačelnika Velike Gorice Neven Karas, koji je naglasio njegovu prepoznatljivost i aktivnost u lokalnoj zajednici.

– Oldtimer klub Turopolje u našem se gradu pozicionirao u jednu od možda i najaktivnijih udruga koja pronosi ime Velike Gorice i koji dovodi u Veliku Goricu čitav niz ljudi, kazao je Karas.

Čestitke organizatorima i svim zaljubljenicima u starodobna vozila uputio je i zamjenik župana Zagrebačke županije Ervin Kolarec, osvrnuvši se na doprinos generacija koje su tijekom više od stoljeća njegovale automobilističku tradiciju.

– Čestitam svima koji su dali svoj obol u ovi 120 godina i prenijeli svoj entuzijazam na mlađe generacije. Što se tiče našeg oldtimer kluba u Velikoj Gorici, koji će uskoro proslaviti tek pet godina postojanja, smatram da su napravili sjajan posao. Klub ima sjajne članice i članove, koje predvodi Vladimir Štarkelj, a koji je doista lokomotiva ovoga kluba. Ali ne samo ovoga kluba, to je čovjek koji doista daje velik obol u društvenom životu, kako grada Velike Gorice, tako i Zagrebačke županije“, poručio je Kolarec.

Svečana akademija bila je prilika za prisjećanje na razvoj automobilizma u Hrvatskoj, ali i za isticanje važnosti udruga koje kroz svoj rad čuvaju tehničku baštinu te okupljaju nove generacije ljubitelja starodobnih vozila.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.

Fotogalerija: Morena Martinović/Cityportal

Velika Gorica obilježila je Dan državnosti Republike Hrvatske polaganjem vijenaca kod spomenika poginulim hrvatskim braniteljima u Domovinskom ratu na platou ispred Gradskog groblja.

Foto: Krešimir Ačkar/FB

Tom prigodom odana je počast hrvatskim braniteljima koji su dali život za slobodu i neovisnost Hrvatske.

Foto: Krešimir Ačkar/FB

Gradonačelnik Krešimir Ačkar je istaknuo kako je ovo dan koji podsjeća na vrijednosti slobode, zajedništva i demokracije na kojima je izgrađena hrvatska država.

Foto: Krešimir Ačkar/FB