Povežite se s nama

Moja županija

Domovinski pokret predstavio kandidate za zamjenike župana

Domagoj Lovrić, kandidat Domovinskog pokreta za župana Zagrebačke županije, danas je u Velikoj Gorici predstavio svoje zamjenike, Damira Čička i Antonija Marinu

Objavljeno

na

Domagoj Lovrić, kandidat Domovinskog pokreta za župana Zagrebačke županije, danas je u Velikoj Gorici predstavio svoje zamjenike. Damir Čičak je, kako je istaknuto, zapovjednik javne vatrogasne postrojbe grada Zaprešića, hrvatski branitelj i dragovoljaca, obiteljski čovjek s velikim iskustvom upravljanja u sustavu civilne zaštite i kriznim stanjima, dok je Antonio Marina student teologije i filozofije, “sposobni mladi čovjek sa znanjem i originalnom vizijom budućnosti”.

Na današnji dan Sv. Josipa radnika, Lovrić se osvrnuo kako je sustavni i predan rad za dobrobit cijele zajednice način razmišljanja i smjer djelovanja Domovinskog pokreta.

– Kako je Sv. Josip bio sigurnost i zaštita za svoju obitelj tako i strukture vlasti moraju dati sigurnost svim našim građanima. Dosadašnji način upravljanja društvom pokazao je visoku koruptivnost, netransparentnost, te nije dao očekivane rezultate. Zajedno našu Županiju možemo izgraditi kao pravedno, solidarno i perspektivno društvo i to na temelju iskustva stručnjaka te osobnih znanja kvalitetnih ljudi iz Domovinskog pokreta – rekao je Lovrić predstavljajući program DP-a za Zagrebačku županiju te istaknuo sljedeće teme:

– Mladi, obrazovanje i pronatalitetna politika dugoročni je smjer razvoja županije. Ciljamo na srednje i više strukovno obrazovanje u zanimanjima koja su tražena na domaćem tržištu rada, plansko zapošljavanje mladih u suradnji sa Zavodom za zapošljavanje i lokalnim gospodarstvenicima, te znatnije poticanje i potporu osobito mladih obitelji s više djece, na ostanak u Hrvatskoj. Također, administracija županije kroz svoja tijela, službe, agencije i ostale subjekte trenutno ‘terorizira’ građane svojom sporošću, pretjeranim procedurama, netransparentnim postupanjem, skupoćom. Osoba koja će biti župan ima potpuni autoritet i direktnu mogućnost promijeniti ovakav način (ne)funkcioniranja županije i s njom svih povezanih subjekata. Ako zadobijem povjerenje građana, to će biti jedan od mojih prvih poteza – obećao je Lovrić i nastavio:

– Mišljenje građana nam je bitno. Zato ćemo uključiti građane u ocjenjivanje kvalitete pružene javne usluge putem e-platforme, te prema rezultatima ocjenjivanja regulirati nagrađivanje zaposlenika službi pod ingerencijom županije.

Još jedna tema o kojoj je Lovrić govorio je i sigurnost i zaštita stanovništva.

– Sigurnost je osnova i beskompromisna potreba svake zajednice i temelj razvoja svakog društva – kazao je Lovrić, a na istu temu kandidat za dožupana Damir Čičko je dodao:

– Potres u Banovini je pokazao da se državna i županijska vlast ne znaju nositi s izazovima koje donose velike prirodne katastrofe, te da organizacija civilne zaštite postoji samo kao mrtvo slovo na papiru. Stanje sigurnosti je u katastrofalnom stanju i puka je sreća u nesreći što je potres zahvatio vrlo rijetko naseljeno područje, jer da se potres dogodio 30-ak kilometara sjevernije, posljedice bi bile višestruko gore. Postrojbe i povjerenici civilne zaštite nisu bili ustrojeni i organizirani, kao što je to slučaj operativnih snaga vatrogastva, Crvenog križa, HGSS-a, i drugih udruga građana koje se uključuju u zaštitu i spašavanje ljudi, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša u velikim nesrećama i katastrofama i otklanjanju njihovih posljedica. U ovom potresu pokazalo se da udruge građana i dragovoljce koji su među prvima priskočili u pomoć na području Banovine,odgovorni u sustavu Civilne zaštite rastjeruju i ‘šikaniraju’ jer su nepotrebni. Povjerenici i zamjenici povjerenika civilne zaštite nisu bili uključeni niti aktivirani kao glavna karika i poveznica u pružanju i postupanju te davanju informacija ugroženom i stradalom stanovništvu. U mandatu sadašnjih vladajućih struktura u Županiji u potpunosti ih se zanemarivalo i nisu se gotovo nikako provodile

Na temu gospodarskog razvoja osvrnuo se kandidat za dožupana Antonio Marina.

– Prioritet ćemo staviti na najmanje razvijene općine i gradove za koje ćemo predložiti brojne olakšice i potaknuti investitore na ulaganje. Županija raspolaže s mnogo novaca (preko 1,2 milijarde kuna) koji nisu pravično i ravnomjerno raspodijeljeni. Pritom ponajprije mislimo na prometnice i ostale bitne (vodovodne i kanalizacijske) infrastrukture koja su nužan preduvjet za gospodarski razvoj. Osobiti naglasak ćemo staviti na čiste industrije i tehnologije, te na male poljoprivrednike (OPG-ove), kojima je nužno pomoći oko lakšeg plasmana domaćeg proizvoda na tržište. Pritom osobito mislimo na plasman zdravih domaćih proizvoda s naših polja direktno u školske kuhinje, umirovljeničke domove, te ostale javne, gradske ili općinske institucije.

U odnosu na trenutno stanje u Županiji Marina je naveo sljedeće podatke:

– Kada govorimo o gospodarstvu u Zagrebačkoj županiji iz evidencije HGK 2016. godine zajedno s Zagrebom i Zagrebačkom županijom ostvaruje se otprilike oko 39.4% hrvatskog bruto domaćeg proizvoda, od toga samo 5.8% iz Zagrebačke županije, a iz Zagreba 33.6%. U ovim statistikama vidimo koliko onda Zagrebačka županija zaostaje za razvijenim Zagrebom. Poduzetničke zone nisu sve prostorno uređene, nemaju sređene imovinsko pravne odnose, nisu komunalno opremljene, nemaju upravljanje razvojem. Tehnološka infrastruktura i sustavno korištenje znanja i tehnologija su također slabo razvijeni unutar Zagrebačke županije.

Kao neka od projektnih rješenja koja nudi tim Domovinskog pokreta Marin je naveo postrojenje za biokompostiranje i pretvaranje u električnu energiju. Takvi Primjeri su već dostupni u Americi, ali i u Beču, gdje se biomasom, ali i bioplinom proizvodi električna energija.

Za kraj, kandidat Domovinskog pokreta za župana Zagrebačke županije predstavio je i slogan kampanje.

– Naš slogan je “Razmišljaj domovinski i pokreni se”, što je osnovna ideja i Domovinskog pokreta, otvoreno, moralno i čestito razmišljanje te uključivanje cijele zajednice procese stvaranja programa i pronalaska rješenja. Uključivi smo za sve koji žele raditi na dobrobiti naše zajednice, sve koje vole svoju domovinu, koji cijene tradicionalne moralne vrijednosti. U Domovinskom pokretu nema mjesta sebičnosti pojedinaca, isključivosti i elitizmu – zaključio je Lovrić.

Moja županija

Zagrebačka županija raste najbrže u Hrvatskoj! od 2015. do danas skočila najviše po BDP-u

Od 2015. do 2023. bilježi najveći prosječni godišnji rast BDP-a po stanovniku, a rast su najviše pogurali građevina, poljoprivreda i uslužne djelatnosti.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Burak The Weekender/pexels.com

Zagrebačka županija bilježi najbrži rast BDP-a po stanovniku u Hrvatskoj u razdoblju od 2015. do 2023. godine, pokazuje analiza zagrebačkog Ekonomskog instituta. Prema tim podacima, županija je u osam godina rasla prosječno oko 6,5 % godišnje, što je najviše među svim županijama. Odmah iza nje je Brodsko-posavska županija s prosječnim godišnjim rastom od oko 6,4 %, dok je Ličko-senjska na trećem mjestu s oko 5,4 %. U skupini najbrže rastućih su i Varaždinska te Koprivničko-križevačka županija, obje s rastom od oko 5,3 % godišnje. Hrvatski prosjek u tom razdoblju iznosio je oko 4,3 %.

Kako prenosi Župan.hr, iako je po rastu na vrhu, Zagrebačka županija po samoj razini BDP-a po stanovniku u 2023. godini zauzima četvrto mjesto u Hrvatskoj, s iznosom od oko 18.500 eura po stanovniku. Ispred nje su Primorsko-goranska županija s oko 23.500 eura, Istarska s oko 22.900 eura te Dubrovačko-neretvanska s oko 19.900 eura. Varaždinska županija je odmah iza, s oko 18.100 eura po stanovniku.

Prosjek na razini Hrvatske iznosio je oko 20.500 eura, što znači da su iznad tog prosjeka, uz Grad Zagreb, samo dvije županije.

Prema analizi, rast Zagrebačke županije najviše se oslanjao na rast bruto dodane vrijednosti u poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu, građevinarstvu te uslužnim djelatnostima poput trgovine, prijevoza i skladištenja, kao i smještaja te pripreme i usluživanja hrane. Snažan rast zabilježen je i u financijskom sektoru te stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima.

Na razini većih regija, najniži BDP po stanovniku u 2023. godini imala je Panonska Hrvatska s oko 13.900 eura, što je više od 30 posto ispod državnog prosjeka. Sjeverna Hrvatska bilježi oko 17.300 eura, Jadranska Hrvatska oko 19.200 eura, dok jedino Grad Zagreb odskače s oko 34.500 eura po stanovniku.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.

Nastavite čitati

Moja županija

Kolarec u Strasbourgu: Hrvatska snažno podupire Ukrajinu i jačanje lokalne demokracije

Na marginama zasjedanja hrvatska delegacija održala je sastanak s predstavnicom Hrvatske pri Vijeću Europe, Lidijom Vizek Mrzljak s ciljem jačanja suradnje i snažnijeg zastupanja nacionalnih interesa u predstojećem razdoblju.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Zagrebačka županija

Na jubilarnom, 50. zasjedanju Kongresa lokalnih i regionalnih vlasti Vijeća Europe, održanom u Strasbourgu od 31. ožujka do 2. travnja, sudjelovala je i hrvatska delegacija predvođena županicom Osječko-baranjske županije Natašom Tramišak.

Uz nju, u radu Kongresa sudjelovali su i Marin Gregorović, Željko Turk te zamjenik župana Zagrebačke županije Ervin Kolarec, koji je u raspravama posebno istaknuo hrvatsku ulogu u pružanju pomoći Ukrajini. Govoreći o posljedicama ruske agresije, Kolarec je naglasio kako Republika Hrvatska od samog početka pruža snažnu i kontinuiranu podršku Ukrajini, kroz humanitarnu, vojnu i političku pomoć, ali i prihvat raseljenih osoba koje danas žive diljem Hrvatske.

Tema obnove Ukrajine bila je u fokusu zasjedanja, pri čemu je istaknuto da oporavak ne smije stati na obnovi infrastrukture, već mora uključivati jačanje institucija, vladavine prava i demokratskih standarda, uz ključnu ulogu lokalnih i regionalnih vlasti. Uz sigurnosna i politička pitanja, sudionici su otvorili i problem nedostatka liječnika, osobito u slabije dostupnim područjima poput otoka i ruralnih krajeva. Kao rješenja istaknuti su bolji uvjeti rada, veće plaće i dodatna ulaganja u zdravstveni sustav na lokalnoj razini. Raspravljalo se i o zaštiti izabranih dužnosnika od nasilja, primjeni umjetne inteligencije u radu lokalnih vlasti te provedbi standarda Vijeća Europe u području ljudskih i socijalnih prava.

Na Kongresu je izabrano i novo vodstvo – nova predsjednica je postala Gunn Marit Helgesen, dok su vodeće funkcije u dvama domovima preuzeli Konstantinos Koukas i Cecilia Dalman Eek.

Na marginama zasjedanja hrvatska delegacija održala je sastanak s predstavnicom Hrvatske pri Vijeću Europe, Lidijom Vizek Mrzljak s ciljem jačanja suradnje i snažnijeg zastupanja nacionalnih interesa u predstojećem razdoblju.

Nastavite čitati

Kultura

Gostovanja KUD-ova uz potporu: na raspolaganju 150.000 eura

Natječaj ostaje otvoren do iskorištenja raspoloživih sredstava, a krajnji rok za prijavu je 15. prosinac 2026. godine.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Zagrebačka županija

Kulturno-umjetničke udruge iz Zagrebačke županije i ove će godine moći računati na financijsku potporu za gostovanja, budući da je Zajednica kulturno-umjetničkih udruga Zagrebačke županije otvorila javni poziv ukupne vrijednosti 150.000 eura.

Riječ je o sredstvima namijenjenima pokrivanju putnih troškova za nastupe i gostovanja, kako unutar Hrvatske, tako i u inozemstvu. Svaka udruga može prijaviti najviše dva projekta – jedno gostovanje u zemlji i jedno izvan njezinih granica.

Natječaj ostaje otvoren do iskorištenja raspoloživih sredstava, a krajnji rok za prijavu je 15. prosinac 2026. godine.

Sva potrebna dokumentacija, uključujući tekst javnog poziva i prijavne obrasce, dostupna je zainteresiranima, dok se dodatne informacije mogu dobiti putem telefona 01/6009-417 ili e-mail adrese [email protected].

Nastavite čitati

Moja županija

Od učionice do vrta: Pokupsko uzgojilo najljepši školski kutak u Hrvatskoj

Otvorene su i prijave za novo izdanje natječaja. Svi zainteresirani mogu se prijaviti do 22. travnja!

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Zagrebačka županija

Titula najljepšeg školskog vrta u Hrvatskoj ove je godine pripala Osnovnoj školi Pokupsko, koja je na natječaju „Najljepši školski vrtovi“ osvojila prvo mjesto i Zlatnu povelju Hrvatske radiotelevizije.

Nagrade su uručene na svečanosti u studiju Zvonimir Bajsić, a priznanje su preuzeli ravnateljica Štefica Facko Vrban i pročelnik Upravnog odjela za odgoj i obrazovanje Ivica Radanović. Osim Zlatne plakete i zastave, škola je nagrađena i jednodnevnim izletom na Krk, novčanom nagradom te bonsaijem.

Riječ je o projektu koji kroz edukaciju i praktičan rad potiče razvoj ekološke svijesti među djecom i mladima. „Najljepši školski vrtovi“ promiču organski uzgoj, očuvanje autohtonih biljnih vrsta i vrijednosti lokalnog krajolika, ali i vraćanje tradicionalnim načinima uređenja vrtova.

Natječaj organizira Hrvatska radiotelevizija u suradnji s Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih, dok podršku pružaju Ministarstvo poljoprivrede, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost te brojni donatori.

Ujedno, otvorene su i prijave za novo izdanje natječaja. Sve zainteresirane odgojno-obrazovne ustanove – od vrtića i osnovnih do srednjih škola, kao i učenički domovi, centri za odgoj i rehabilitaciju te domovi za djecu bez odgovarajuće roditeljske skrbi – mogu se prijaviti do 22. travnja slanjem prijave na adresu [email protected].

 

Nastavite čitati

Moja županija

Zagrebačka županija povukla gotovo 100 milijuna eura za škole

Županija je po broju projekata vodeća u Hrvatskoj, a uz županijske investicije, i gradovi povlače milijune za škole i sportske dvorane

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Zagrebačka županija

Zagrebačka županija dosad je povukla oko 96,5 milijuna eura bespovratnih sredstava iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO) za gradnju i dogradnju školskih objekata i sportskih dvorana, čime se svrstala među najuspješnije županije u Hrvatskoj. Po broju projekata županija je trenutačno i na prvom mjestu u državi, a među gradovima se posebno ističe Velika Gorica, koja je nositelj pet projekata.

Kako prenosi Župan.hr, u Hrvatskoj je do sada odobreno gotovo 1,3 milijarde eura za izgradnju i dogradnju školskih objekata za jednosmjensku nastavu, od ukupno raspoloživih oko 1,8 milijardi eura. Za školske sportske dvorane odobreno je gotovo 180 milijuna eura, dok je na raspolaganju nešto više od 200 milijuna eura. Ukupno je odobreno financiranje za 340 projekata, a većina njih ide preko županija.

U tom valu ulaganja Zagrebačka županija se našla u samom vrhu, a po broju projekata trenutačno je i prva u Hrvatskoj. Županija je do sada prijavila ukupno 21 projekt, ukupne vrijednosti oko 96,5 milijuna eura, pri čemu se najveći dio odnosi na dogradnje školskih prostora, dok je manji dio namijenjen sportskim dvoranama. Osim projekata kojima je nositelj sama županija, značajan dio investicija dolazi i preko gradova. U Zagrebačkoj županiji tako se posebno ističe podatak da su Velika Gorica i Samobor nositelji po pet projekata, dok je Vrbovec nositelj dva, a Zaprešić jednog. Kada se uz županijske projekte ubroje i oni gradski, dolazi se do brojke od oko 40 projekata na području Zagrebačke županije.

Župan Stjepan Kožić nedavno je najavio kako se očekuje realizacija 27 školskih objekata ukupne procijenjene vrijednosti oko 150 milijuna eura, a dio tog plana odnosi se upravo na projekte koji se financiraju europskim novcem.

Među najvećim pojedinačnim projektima u Zagrebačkoj županiji ističe se onaj u Dugom Selu, gdje je za izgradnju nove škole te sportske dvorane odobreno više od 19 milijuna eura. Veliki iznos odobren je i za projekt u Kominu, gdje se planira izgradnja nove osnovne škole i sportske dvorane vrijedna više od 14 milijuna eura. Značajna sredstva idu i prema Ivanić-Gradu, gdje je za rekonstrukciju i dogradnju škole te izgradnju dvorane odobreno više od 9 milijuna eura, dok je za dodatni projekt u istom gradu odobreno nešto više od 2 milijuna eura. Među većim ulaganjima su i radovi u Farkaševcu, vrijedni oko 4,4 milijuna eura, te projekt u Poljanici Bistranskoj, za koji je odobreno oko 4,7 milijuna eura.

Uz projekte škola, dio sredstava usmjeren je i na školske sportske dvorane. Tako su odobrena sredstva za izgradnju ili dogradnju dvorana uz škole u više mjesta, pri čemu se pojedinačni iznosi kreću od nešto više od 600 tisuća eura do oko 1,2 milijuna eura.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.

Nastavite čitati

Reporter 458 - 31.03.2026.

Facebook

Izdvojeno