Vijesti

Dječji tjedan u Centru za djecu, mlade i obitelj: ‘Kad ne pružamo sustavnu podršku, stradaju djeca iz ranjivih skupina kojima najviše treba pomoći’

Ravnateljica Centra nam je otkrila i velike razlike između problema s kojima su se prije 20 godina suočavala djeca, ali i roditelji, s onima koji ih muče u današnje vrijeme.

Objavljeno

prije 1 godina

12. listopada 2023.

Objavio/la

Goga Kiš

Centar za djecu, mlade i obitelj Velika Gorica brojnim programima sudjeluje u aktivnostima Dječjeg tjedna u našem gradu, a danas i u petak u sklopu Otvorenih dana Centra u suradnji s dvije goričke osnovne škole održavaju čak 11 raznovrsnih radionica za učenike. Upravo je izložbom plakata Centra u Galeriji Trumbetaš i svečano otvoren ovaj poseban tjedan u Velikoj Gorici, održana je i tribina s temom ‘Koje vještine djeca danas trebaju’ na kojoj su, uz stručnjake, sudjelovali i članovi Dječjeg gradskog vijeća, a čiji se članovi sastaju upravo u Centru.

– Cijelog dana imamo radionice za djecu, ukupno nam stiže 14 razreda iz škola Eugena Kumičića i Jurja Habdelića. Za niže razrede imamo radionice ‘Hokus-pokus’ i kreativne jezične igre, a za više razrede radionica pod nazivom ‘Neke nove fore u pamćenju’, koje će im kroz neke vježbe pomoći u svladavanju gradiva, te radionica ‘Otkrivam sebe’, gdje će naučiti kako doći u kontakt sa svojim emocijama, a u petak još tri radionice na temu socijalnih vještina. Učenicima je to jako zanimljivo – ispričala nam je ravnateljica Centra, Sanda Puljiz Vidović.

Foto: Sanda Puljiz Vidović, ravnateljica Centra za djecu, mlade i obitelj V.Gorica/G.Kiš, Cityportal.hr

Nakon punih 20 godina djelovanja Centra, koji je jedina ustanove takve vrste u Hrvatskoj, došlo je do prve konkretne inicijative za preuzimanjem njihovog jedinstvenog iskustva i programa, kako bi se u još jednom gradu osnovala takva ustanova i to u Dubrovniku.

– S veseljem mogu reći da su na otvorenje Dječjeg tjedna došli predstavnici grada Dubrovnika, koji su se došli upoznati s našim radom i želja im je da preuzmu naša iskustva kako bi ovakav jedan centar osnovali u svom gradu. Naše dvadesetogodišnje iskustvo u upravljanju, organizaciji i provođenju raznih programa u interakciji s lokalnom zajednicom, kao primjer dobre prakse poslužit će dubrovačkoj gradskoj upravi u daljnjem formalno-pravnom i programskom djelovanju budućeg Centra za mlade Dubrovnik.Držimo im fige da to što prije ostvare! – otkrila nam je ravnateljica.

Ovom prigodom smo ju pitali i jesu li problemi s kojima se susreću djeca, pa i roditelji nekad i danas slični ili ima razlika.

– Jako su se promijenila djeca i roditelji. Djeca imaju više problema s koncentracijom, mentalnim zdravljem, živimo u teška vremena. Roditelji sve više traže pomoć, teško im je disciplinirati djecu, zbunjeni su sa svim tim terminima dječjih prava. Mnogi ne razumiju da dječja prava nisu dječje želje i pred roditeljima su izazovi koje roditelji prije 20 godina nisu imali. Veliki je pritisak škola, gradivo je obimno, velika je konkurencija kod upisa u dobre škole, djeca često dolaze anksiozna zbog pritisaka u školi. Imaju sve više problema s mentalnim zdravljem. Iza nas su potresi, pandemija, ratovi u blizini, ekonomska kriza, sve se to odražava na našoj djeci, iako mnogi misle da to oni ne osjećaju. Osjećaju itekako. Utjecaj medija i ekrana je izniman. Mogu reći da imamo puno, puno posla. Nekada su nam u grupe u savjetovalište dolazila djeca i roditelji s različitim problemima, a danas je anksioznost, depresivnost, panični napadi, a kod mlađih somatizacija anksioznosti, strahovi – kaže.

Foto: Predstavnici grada Dubrovnika posjetili su Centar kako bi se upoznali s njihovim radom u želji da i u njihovom gradu otvore takvu ustanovu/CDMO

Ističe i kako su djelatnici Centra bili u gotovo svim goričkim školama, gdje su održali predavanja na temu mentalnog zdravlja, kako bi se malo bolje moglo prepoznati gdje su problemi.

– Primjerice, odmah prepoznajemo djecu koja su živahnija, ali ne toliko i djecu koja su jako mirna, ona mogu biti jako anksiozna. Što se ranije reagira to će se bolje moći pružiti adekvatna pomoć. Ono što mi je jako drago, je to da ustanove poput jedine hrvatske Psihijatrijske bolnice za djecu i mladež, ili Klaićeve dječje bolnice, znači takve institucije s puno dužom tradicijom, šalju djecu k nama i kažu ‘kad znamo da je netko od djece iz Velike Gorice znamo da je kod vas zbrinuto’. Svi naši stručnjaci međusobno surađuju i za svako dijete procjenjujemo koje bi mu grupe najbolje odgovarale, mislim da nam je to jako velika kvaliteta. Tu je i velika podrška Grada koji ima jako veliko povjerenje u naš rad i našu stručnost, što cijenimo i to nam je, naravno, izuzetno drago – ispričala nam je ravnateljica Puljiz Vidović.

Foto: Centar za djecu mlade i obitelj VG/G.Kiš, Cityportal.hr

Obzirom na to što nam je ispričala nije teško doći do zaključka kako bi bilo nužno da u svakom hrvatskom gradu postoji jedan Centar za djecu, mlade i obitelj, poput našeg velikogoričkog. Ravnateljica se slaže, te pojašnjava teške posljedice izostanka stručne podrške djeci, mladima i čitavoj obitelji.

– To je jako potrebno. U nekim gradovima postoje pojedine inicijative, radi se nešto kroz udruge, ali ako lokalna zajednica to ne osnuje stradat će sirotinja, socijalno-ekonomski deprivirani. Zato što će ljudi koji imaju novaca moći će platiti logopeda, obrazovaniji će prepoznati problem, reagirati će. Moram reći kako imamo povratne informacije iz Zagreba, nakon ove mjere roditelj-odgojitelj, sad imaju s tom djecom velikih problema u školama. U pojedinim razreda imaju i pola razreda s ozbiljnim problema, jer nisu bili uključeni u sustav, nisu išli u vrtiće, pa problemi nisu bili detektirani na vrijeme. Bolje stojeći, koji su također imali tu mjeru kao roditelj-odgojitelj, ipak su uključivali djecu u različite aktivnosti. Kad ne pružamo sustavnu podršku stradaju oni kojima najviše treba, to su različite ranjive skupine, siromašni, u udaljenim mjestima kojima nije dostupna podrška, obitelji u kojima već postoje neki problemi, ovisnosti, mentalne bolesti, takvoj djeci treba najviše pomoći, jer im roditelji ne mogu pružiti podršku, a kad nisu u sustavu to nitko ne prepozna, kad dođu u školu – već je kasno. Zato su jako važni dječji vrtići i jako je bitno da djeca idu u vrtiće, naši gorički su ekipirani imaju sve stručnjake, to je za neku djecu spas. Mi imamo sjajnu suradnju s vrtićima, i suradnja sa školama je dobra. Kada smo krenuli prije 20 godina psihologa su imale samo tri goričke škole, sada svaka škola ima psihologa, situacija u našim školama je daleko bolja od brojnih drugih gradova. Nažalost nemaju logopede, pa je tu kod nas navala, a obzirom na veliki broj djece u školama i sve veći broj problema u školama, stručnjaci ne stižu sve to rješavati. Zato smo mi tu – ispričala nam je ravnateljica Centra za djecu. mlade i obitelj Velika Gorica, Sanda Puljiz Vidović.

Povezane teme:centra za djecu Dječji tjedan hotnews mlade i obitelj SANDA PULJIZ VIDOVIĆ

HOTNEWS

Otuđen stalak za bicikle ispred dvorane u kojoj vježbaju judaši, predsjednica kluba Fuji “oplela” po kradljivcu, ali i vozačima

Nepropisno parkirana vozila barikadiraju ulaz u dvoranu.

Objavljeno

prije 4 sata

16. ožujka 2025.

Objavio/la

Redakcija Cityportala

“Dragi lopove, velemajstore inovacija i samozatajni altruistu” – započinje svoju poruku na društvenim mrežama Marina Drašković, predsjednica goričkih judaša s invaliditetim, nepoznatom počinitelju koji je ukrao stalak za parkiranje bicikala, i nastavlja – “Nadam se da si sada, nakon svoje epske krađe stalka za bicikle ispred dvorane Judo kluba Pinky i Judo kluba osoba s invaliditetom Fuji, pronašao unutarnji mir. Jer ipak, nije mala stvar otuđiti nešto što služi zajednici – to je skoro pa umjetnost! Valjda će ti taj stalak donijeti beskrajnu sreću, a možda ga čak i upotrijebiš.

Inače, čisto da znaš, taj stalak nije bio tek beskoristan komad metala koji je samo čekao da ga netko s tvojim smislom za poduzetništvo oslobodi iz ropstva javne upotrebe. Imao je svrhu – dvostruku, čak!

Prvo, služio je našim članovima za parkiranje bicikala. Znaš, u ta dva kluba ima nas više od 300, i vjerovao ili ne, svi ti ljudi dolaze trenirati, a neki od njih koriste bicikle jer su, eto, odlučili biti ekološki osviješteni, za razliku od nekih drugih. Drugo, taj stalak je bio svojevrsna obrana od kreativnog parkiranja vozača koji imaju nesavladivu potrebu svoje limene ljubimce ostavljati doslovno bilo gdje, pogotovo ispred ulaza u dvoranu.

Foto: Marina Drašković facebook

Ali, nema problema! Mi smo, naravno, milijunaši i s lakoćom ćemo si priuštiti novi stalak. Možda čak ugraviramo tvoje ime na njemu u čast tvom nesebičnom doprinosu prometnom kaosu i borbi protiv biciklističke infrastrukture.

A kad smo već kod vozača – dragi ljubitelji parkiranja gdje vam srce poželi (subotom prijepodne uglavnom studenti Veleučilišta), možda vas prometni znakovi ne impresioniraju, ali u stvarnom svijetu imaju određenu svrhu. Recimo, onaj znak zabrane zaustavljanja i parkiranja nije samo dekoracija. No, s obzirom na to da je vaše znanje prometnih propisa na razini „vidio sam jednom u prolazu“, možda ne bi bilo loše da vaše Veleučilište u svoj kurikulum doda predmet „Osnove prometne pismenosti i osnovna empatija za početnike“.

Poseban pozdrav svima koji se neumorno parkiraju uz ogradu dječjeg vrtića i Doma obrtnika, ignorirajući činjenicu da u ovu dvoranu dolaze i djeca koja ne mogu hodati samostalno. Za njih ne postoji opcija “ma samo ću na sekundu stati”, jer svaki njihov dolazak i odlazak zahtijeva prilagođeni pristup i dodatnu pomoć. Ali, naravno, to je lako zaboraviti kada je jedini problem u životu pronaći najbliže moguće mjesto za svoj autić.

Foto: Marina Drašković facebook

Ovom prilikom molim Veleučilište Velika Gorica da apelira na svoje studente na minimum obzirnosti uz propisno parkiranje. A možete im napomenuti da svi studenti imaju pravo na povlaštene parkirne karte u iznosu od 9,29 eura mjesečno.

S ljubavlju i velikom vjerom u čuda,

Vaši judaši!”

– zaključuje poruku Marina Drašković.

Kako nije za vjerovati da će kradljivcu proraditi savjest i da će se judaši morati snaći sami u nabavci novog stalka, vjerujemo da postoji barem jedan čitatelj ovog teksta koji je u mogućnosti nabaviti novi stalak i pokloniti ga članovima klubova…

Foto: Marina Drašković facebook

Nastavite čitati

HOTNEWS

MUKE PO PROTOKOLU Provjerili smo njegovu funkcionalnost u školama, u najvećem problemu – zrakoplovci

Kako funkcionira kontrola ulaska i izlaska u školama? Što je manjkavost sustava nadzora? Ima li sluha za tehničke probleme resorno ministarstvo?

Objavljeno

prije 7 sati

16. ožujka 2025.

Objavio/la

Redakcija Cityportala

Još uvijek nam u glavi odzvanja stravičan događaj 20. prosinca prošle godine kada je u Osnovnoj školi Prečko u Zagrebu 19-godišnji muškarac nožem ozlijedio sedmero ljudi, pri čemu je usmrtio jednog učenika.

Vlada Republike Hrvatske i Grad Zagreb proglasili su 21. prosinca danom žalosti a sve oči bile su uperene u Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih s u potrazi za pitanjem: jesu li naša djeca u školi sigurna?

U sljedećih desetak dana Ministarstvo je izradilo jedinstveni Protokol, koji je na snagu stupio 02. siječnja, a koji bi trebao osigurati veću sigurnost u školskim ustanovama, zaštititi učenike i djelatnike i spriječiti događaje koji su Zagreb zavili u crno. Do sredine ožujka osnovne i srednje škole na području grada Velike Gorice, kao i ostatka Hrvatske, imale su određeni period prilagodbe na novonastalu situaciju, prostor za primjedbe i popunjavanje “rupa” koje su se pojavile uvođenjem novog sustava nadzora.

Protokol u svojoj srži obvezuje školske ustanove zaključavati objekte u vrijeme trajanja nastave, osigurati dežurnu osobu na glavnom ulazu a ulazak u školu, nenastavno osoblje (roditelji, dostava i slično) moraju unaprijed najaviti svoj dolazak. Četiri velikogoričke osnovne škole nadzor uspješno provode, iako postoji prostor za poboljšanja.

Ravnatelj OŠ Jurja Habdelića Davor Vidović rekao nam je kako imaju detaljan plan dežurstava u koji su uključeni domari i dežurni učitelji već od 7.15 sati ujutro, dok se, nakon što se škola zaključa u 7.40 sati, uključuju i čistačice na ulaz škole za učenike koji kasne na nastavu.

Tijekom nastave dežuraju dežurni učitelji, a domari ponovo “uskaču” na dežurstvo na ulaz na kraju jutarnje smjene i dolazak poslijepodnevne smjene a zajedno sa dežurnim učiteljem/učiteljicom koji dolazi u 13.30 sati, školu zaključavaju u 14 sati.

-Iza 19 sati dežurni učitelji i tehničko osoblje su kod ulaza pri odlasku učenika iz škole, a domari dočekuju klubove koji treniraju u školskoj dvorani. Voditelji klubova obvezni su zajedno sa svim članovima kluba ući u školu, dakle grupno, i nema pojedinačnih ulazaka u školu, te škola opet “ide pod ključ” – rekao je ravnatelj Vidović, dodavši da je svako uvođenje nekog novog rasporeda u početku izazov.

–Trudimo se maksimalno ispoštovati protokol radi sigurnosti svih učenika i djelatnika, a tome su se prilagodili i roditelji koji su već usvojili pravilo se da uoči dolaska na informacije ili iz nekog drugog razloga, moraju najaviti razrednom učitelju– istaknuo je Vidović.

Osnovna škola Eugena Kvaternika prije uvođenja nadzora bila je u prednosti. Naime, već je imala portafon, tako da nitko nenajavljen nije mogao ući u školu bez da najprije pozvoni za ulaz u školu. Ravnateljica Monika Brleković nam je ispričala da je škola zaključana i kako ima zvono, nemaju osobu koja je cijelo vrijeme dežurna na ulazu.

–Dežura se pod prvim i zadnjim satovima u svakom turnusu, i za to su zadužene spremačice ili domari. Ostatak vremena, ako netko dođe, pozvoni na portafon a škola je s unutarnje strane uvijek otključana, dok učenici van škole izlaze pod velikim odmorima kad je lijepo vrijeme u pratnji dežurnih učitelja, i u petnaest minuta nakon što im završi zadnji sat – rekla je Brleković.

Kaže da na negodovanje roditelja ili učenika nisu naišli jer su već u startu tako funkcionirali, a jedino što se promijenilo je to da se roditelji moraju najaviti prije dolaska u školu.

–Problem se generalno javlja kod postavljanja osobe koja bi stalno trebala biti dežurna na vratima škole. Svi zaposlenici imaju svoje radne obveze, nema osobe koja je zadužena za stalno dežuranje na ulazu – dodala je ravnateljica OŠ Eugena Kvaternika.

Kako nam je ispričao ravnatelj Stjepan Maravić, osnovnoškolci iz Hribara, nemaju zvono, no osigurano im je dežurstvo raspoloživim osobljem škole, i to uključujući i administrativne djelatnike, tehničko osoblje a po potrebi učitelje prema unaprijed dogovorenom rasporedu.

– Učenici mogu napustiti školu tijekom velikog odmora uz prisustvo dežurnog učitelja te u skladu s rasporedom nastave, primjerice nakon završetka posljednjeg sata u danu. U posebnim situacijama izlazak je moguć uz odobrenje razrednika ili dežurnog djelatnika. Prvih dana nakon uvođenja Protokola bilo je određenih komentara i pitanja od strane roditelja i učenika, no s vremenom su se svi prilagodili novim pravilima. Razumijevanje za sigurnosne razloge iza ove mjere značajno je doprinijelo njenom prihvaćanju – ispričao je ravnatelj OŠ Nikole Hribara, koji smatra da se Protokol u većini aspekata pokazao učinkovitim.

– No, uvijek postoji prostor za poboljšanja, primjerice kroz dodatne tehničke mjere poput poboljšanja video nadzora. O svim mogućim poboljšanjima razgovarali smo unutar škole te smo prijedloge uputili nadležnim tijelima – dodao je Maravić.

OŠ Eugena Kumičića broji nešto više od 900 učenika koji nastavu pohađaju u dvije smjene, a kako su prošli tjedan učenici četvrtih razreda pisali nacionalne ispite, ravnateljica Snježana Ruklić se ispričala našoj redakciji jer nije mogla odgovoriti na upite o funkcioniranju Protokola u školi, no pretpostavljamo da ga škola provodi po principu dežurstva osoblja.

Zgrada srednjoškolskog centra u kojoj nastavu pohađaju naši gimnazijalci, ekonomisti i strukovnjaci, osigurala je također dežurstva putem osoblja škole. Jedinstveni odgovor u ime svih ravnatelja dobili smo od ravnatelja Srednje strukovne škole Miroslava Antolčića.

–Zgrada srednjih škola je otključana u načelu 30 minuta prije početka nastave i 15 minuta nakon završetka nastave. Učenicima za vrijeme malog odmora nije dopušteno napuštanje školske ustanove, a tijekom velikog odmora učenicima je dopušten izlazak izvan prostora školske ustanove – objasnio je Antolčić, dodavši kako su i roditelji i učenici prihvatili sistem zaključavanja škole.

No, kako je riječ o adolescentima, u buntovnim godinama, pitali smo nekolicinu njih kako su dočekali odluku o nemogućnosti izlaska iz škole u vrijeme malog odmora, a odgovori su više-manje isti. Najteže je zaključavanje palo – pušačima, koji u vrijeme malog odmora kriomice “zapale” u školskim toaletima.

No, daleko najveći problem ima Zrakoplovna tehnička škola Rudolfa Perešina, čiji nam je ravnatelj Vedran Šarac izložio niz tehničkih problema s kojima se susreće s obzirom na niz specifičnosti provođenja protokola.

–Naša škola ima tri zgrade koje nisu međusobno povezane već imaju zasebne ulaze, a nastava se odvija u dvije smjene. Nama je jednostavno nemoguće ispoštovati Protokol jer od tehničkog osoblja imamo samo dvije spremačice, u svakoj smjeni po jednu spremačicu i domara na 18 sati ukupnog radnog vremena tjedno, pa je jasno koliko je teško i izazovno boraviti na vratima tri ulaza i uz to raditi poslove čišćenja ili održavanja školskih prostora, a nadzor ulaska je uglavnom na njima uz dežurstvo nastavnika u školskim prostorima – ispričao je Šarac, a kako kaže, državni pedagoški standard na kojeg se uporno poziva naše resorno ministarstvo ne razumije ili ne žele razumjeti da škola koja radi u dvije smjene ima „duplu kvadraturu“ i da bi specifičnost svake škole trebala biti uvjet za broj tehničkog osoblja.

–Nekoliko puta smo uputili zahtjeve za dodatnim osobljem, no nažalost od zadnjeg su prošla više od 2 mjeseca i još uvijek ništa. U međuvremenu smo na jedna vrata ugradili šifrarnike za ulaz, a drugi objekt koji imamo u najmu od Zračne luke kroz dogovor s njima čekamo zamjenu sadašnjih vrata i ugradnju šifrarnika, dok je treći objekt školska radionica koju nastavnici samostalno otključavaju ili zaključavaju kad se tamo provodi nastava – dodaje ravnatelj.

A po njegovoj priči možemo i zamisliti scenarij tijekom dana kada učenici nakon školskog zvona prelaze iz jedne zgrade u drugu, tijekom velikog odmora izlaze iz škole jer škola nema kantinu i obično putem dostavnih službi naručuju hranu. Također, ravnatelj upućuje i na problem nedostatka sanitarnih čvorova u jednoj zgradi što je također povod izlaska iz jedne u drugu zgradu.

–Sve to nije baš jednostavno i snalazimo se kako znamo i umijemo, s tim da i objekti koje koristimo nemaju velike školske hodnike ili školski hol i nisu baš najbolje rješenje za boravak učenika posebno u toplije dane jer nemaju mogućnost provjetravanja pa smo ostavili mogućnost boravka u učionicama tijekom malih odmora prema dogovoru s nastavnicima, ali kako učenici često moraju mijenjati učionice i kabinete tijekom malih odmora, opet prelaze iz zgrade u zgradu – ukazuje na dodatan problem Šarac.

–Naravno da učenicima, posebno maturantima nije baš drago da se škola zaključava. Održali smo sjednice Vijeća roditelja i Vijeća učenika raspravljali o protokolu i složili se oko nužnosti povećanja sigurnosti u školi, ali jednako tako i sagledali sve specifičnosti i teškoće s kojima se susrećemo u provođenju protokola. Krajem ožujka trebali bi ponovo održati sjednice i sagledati sve probleme i moguća rješenja za naredni period. Nažalost, resorno ministarstvo trebalo bi puno brže i konkretnije djelovati u rješavanju kadrovskih pitanja, jer bez osoblja dolazimo do granica normalnog funkcioniranja – apelirao je ravnatelj.

Očigledno je resorno ministarstvo nakon izdavanja Protokola nadzora, zaboravilo provjeriti jesu li sve škole u mogućnosti ispuniti obveze i na kraju, biti otvoreni i pristupačni za dijalog. U nadi je spas, pa tako našim zrakoplovcima ostaje nadati se skorašnjem odgovoru na traženje dodatnog osoblja.

Nastavite čitati

Crna kronika

Strašne vijesti iz Makedonije, preminuo je bivši igrač HNK Gorice…

Andrej Lazarov, bivši igrač HNK Gorice, podlegao je ozljedama zadobivenim u požaru u Sjevernoj Makedoniji. Preminuo je u 25. godini, a ta je vijest potresla i njegove prijatelje, bivše suigrače iz Velike Gorice

Objavljeno

prije 9 sati

16. ožujka 2025.

Objavio/la

Redakcija Cityportala

Strašne vijesti iz Makedonije, nakon tragičnog koncerta u diskoteci u Kočanima, postaju sve strašnije i strašnije. U požaru je poginulo najmanje 59 osoba, a među njima je i Andrej Lazarov, dečko koji je donedavno bio igrač naše HNK Gorice. Strašno, užasno, grozno, bolno…

Prve vijesti iz njegove domovine, iz njegova rodnoga grada, govorile su kako je pronađen ozlijeđen, s opeklinama, ali i da je izvan životne opasnosti, no tamo negdje oko 14 sati stigle su prve neslužbene vijesti da je Andrej podlegao ozljedama i preminuo…

“Iako smo od članova njegove obitelji imali prethodne informacije da je dobro, s dubokim bolom i velikom tugom objavljujemo da je naš nogometaš Andrej Lazarov potvrđen među žrtvama tragičnog požara koji se dogodio noću u Kočanu.

Poput junačkoga duha kakav je bio, Lazarov je izgubio život pokušavajući pomoći drugima da pobjegnu iz okoline zahvaćene vatrom. Otrovao ga je dim tijekom pokušaja spašavanja života, pokazujući hrabrost i humanost do posljednjeg trenutka. Njegov herojski čin zauvijek će ostati u našim sjećanjima kao dokaz njegova plemenitog karaktera i njegova velikog srca.

Ovo je veliki gubitak za naš klub, naše suigrače i cijelu nogometnu zajednicu. Riječi nisu dovoljne da opišu bol koju trenutačno osjećamo u jednoj od najvećih tragedija u povijesti koja je pogodila naš klub!

FK Skopje izražava najiskrenije sućut obitelji, rodbini i cijeloj velikoj obitelji našega kluba. Andrej je šest mjeseci bio dio Skoplja, ali njegovo će ime uvijek ostati neizbrisivo kao dio našega tima. Sjećanje na njega zauvijek će ostati u našim srcima!”, objavili su iz njegova posljednjega kluba, makedonskog Skhupija.

Lazarov je rodom baš iz Kočana, a za Goricu je nastupio 14 puta u prvoj ligi, od čega osam ove sezone. Igrao je i za Rudeš, za koji je nastupio 13 puta, uz jedan gol, a nedavno je otišao u Shkupi.

Velika tuga postaje sve veća…

Nastavite čitati

Obrazovanje

FOTO Održane dvije promocije Veleučilišta Velika Gorica

Objavljeno

prije 10 sati

16. ožujka 2025.

Objavio/la

David Jolić

Veleučilište Velika Gorica organiziralo je jučer (subota, 15. ožujka 2025.) u Dvorani Gorica Pučkog otvorenog učilišta dvije promocije: prvostupnika i magistara struke.