Vijesti
Dječji tjedan u Centru za djecu, mlade i obitelj: ‘Kad ne pružamo sustavnu podršku, stradaju djeca iz ranjivih skupina kojima najviše treba pomoći’
Ravnateljica Centra nam je otkrila i velike razlike između problema s kojima su se prije 20 godina suočavala djeca, ali i roditelji, s onima koji ih muče u današnje vrijeme.
Centar za djecu, mlade i obitelj Velika Gorica brojnim programima sudjeluje u aktivnostima Dječjeg tjedna u našem gradu, a danas i u petak u sklopu Otvorenih dana Centra u suradnji s dvije goričke osnovne škole održavaju čak 11 raznovrsnih radionica za učenike. Upravo je izložbom plakata Centra u Galeriji Trumbetaš i svečano otvoren ovaj poseban tjedan u Velikoj Gorici, održana je i tribina s temom ‘Koje vještine djeca danas trebaju’ na kojoj su, uz stručnjake, sudjelovali i članovi Dječjeg gradskog vijeća, a čiji se članovi sastaju upravo u Centru.
– Cijelog dana imamo radionice za djecu, ukupno nam stiže 14 razreda iz škola Eugena Kumičića i Jurja Habdelića. Za niže razrede imamo radionice ‘Hokus-pokus’ i kreativne jezične igre, a za više razrede radionica pod nazivom ‘Neke nove fore u pamćenju’, koje će im kroz neke vježbe pomoći u svladavanju gradiva, te radionica ‘Otkrivam sebe’, gdje će naučiti kako doći u kontakt sa svojim emocijama, a u petak još tri radionice na temu socijalnih vještina. Učenicima je to jako zanimljivo – ispričala nam je ravnateljica Centra, Sanda Puljiz Vidović.
Foto: Sanda Puljiz Vidović, ravnateljica Centra za djecu, mlade i obitelj V.Gorica/G.Kiš, Cityportal.hr
Nakon punih 20 godina djelovanja Centra, koji je jedina ustanove takve vrste u Hrvatskoj, došlo je do prve konkretne inicijative za preuzimanjem njihovog jedinstvenog iskustva i programa, kako bi se u još jednom gradu osnovala takva ustanova i to u Dubrovniku.
– S veseljem mogu reći da su na otvorenje Dječjeg tjedna došli predstavnici grada Dubrovnika, koji su se došli upoznati s našim radom i želja im je da preuzmu naša iskustva kako bi ovakav jedan centar osnovali u svom gradu. Naše dvadesetogodišnje iskustvo u upravljanju, organizaciji i provođenju raznih programa u interakciji s lokalnom zajednicom, kao primjer dobre prakse poslužit će dubrovačkoj gradskoj upravi u daljnjem formalno-pravnom i programskom djelovanju budućeg Centra za mlade Dubrovnik.Držimo im fige da to što prije ostvare! – otkrila nam je ravnateljica.
Ovom prigodom smo ju pitali i jesu li problemi s kojima se susreću djeca, pa i roditelji nekad i danas slični ili ima razlika.
– Jako su se promijenila djeca i roditelji. Djeca imaju više problema s koncentracijom, mentalnim zdravljem, živimo u teška vremena. Roditelji sve više traže pomoć, teško im je disciplinirati djecu, zbunjeni su sa svim tim terminima dječjih prava. Mnogi ne razumiju da dječja prava nisu dječje želje i pred roditeljima su izazovi koje roditelji prije 20 godina nisu imali. Veliki je pritisak škola, gradivo je obimno, velika je konkurencija kod upisa u dobre škole, djeca često dolaze anksiozna zbog pritisaka u školi. Imaju sve više problema s mentalnim zdravljem. Iza nas su potresi, pandemija, ratovi u blizini, ekonomska kriza, sve se to odražava na našoj djeci, iako mnogi misle da to oni ne osjećaju. Osjećaju itekako. Utjecaj medija i ekrana je izniman. Mogu reći da imamo puno, puno posla. Nekada su nam u grupe u savjetovalište dolazila djeca i roditelji s različitim problemima, a danas je anksioznost, depresivnost, panični napadi, a kod mlađih somatizacija anksioznosti, strahovi – kaže.
Foto: Predstavnici grada Dubrovnika posjetili su Centar kako bi se upoznali s njihovim radom u želji da i u njihovom gradu otvore takvu ustanovu/CDMO
Ističe i kako su djelatnici Centra bili u gotovo svim goričkim školama, gdje su održali predavanja na temu mentalnog zdravlja, kako bi se malo bolje moglo prepoznati gdje su problemi.
– Primjerice, odmah prepoznajemo djecu koja su živahnija, ali ne toliko i djecu koja su jako mirna, ona mogu biti jako anksiozna. Što se ranije reagira to će se bolje moći pružiti adekvatna pomoć. Ono što mi je jako drago, je to da ustanove poput jedine hrvatske Psihijatrijske bolnice za djecu i mladež, ili Klaićeve dječje bolnice, znači takve institucije s puno dužom tradicijom, šalju djecu k nama i kažu ‘kad znamo da je netko od djece iz Velike Gorice znamo da je kod vas zbrinuto’. Svi naši stručnjaci međusobno surađuju i za svako dijete procjenjujemo koje bi mu grupe najbolje odgovarale, mislim da nam je to jako velika kvaliteta. Tu je i velika podrška Grada koji ima jako veliko povjerenje u naš rad i našu stručnost, što cijenimo i to nam je, naravno, izuzetno drago – ispričala nam je ravnateljica Puljiz Vidović.
Foto: Centar za djecu mlade i obitelj VG/G.Kiš, Cityportal.hr
Obzirom na to što nam je ispričala nije teško doći do zaključka kako bi bilo nužno da u svakom hrvatskom gradu postoji jedan Centar za djecu, mlade i obitelj, poput našeg velikogoričkog. Ravnateljica se slaže, te pojašnjava teške posljedice izostanka stručne podrške djeci, mladima i čitavoj obitelji.
– To je jako potrebno. U nekim gradovima postoje pojedine inicijative, radi se nešto kroz udruge, ali ako lokalna zajednica to ne osnuje stradat će sirotinja, socijalno-ekonomski deprivirani. Zato što će ljudi koji imaju novaca moći će platiti logopeda, obrazovaniji će prepoznati problem, reagirati će. Moram reći kako imamo povratne informacije iz Zagreba, nakon ove mjere roditelj-odgojitelj, sad imaju s tom djecom velikih problema u školama. U pojedinim razreda imaju i pola razreda s ozbiljnim problema, jer nisu bili uključeni u sustav, nisu išli u vrtiće, pa problemi nisu bili detektirani na vrijeme. Bolje stojeći, koji su također imali tu mjeru kao roditelj-odgojitelj, ipak su uključivali djecu u različite aktivnosti. Kad ne pružamo sustavnu podršku stradaju oni kojima najviše treba, to su različite ranjive skupine, siromašni, u udaljenim mjestima kojima nije dostupna podrška, obitelji u kojima već postoje neki problemi, ovisnosti, mentalne bolesti, takvoj djeci treba najviše pomoći, jer im roditelji ne mogu pružiti podršku, a kad nisu u sustavu to nitko ne prepozna, kad dođu u školu – već je kasno. Zato su jako važni dječji vrtići i jako je bitno da djeca idu u vrtiće, naši gorički su ekipirani imaju sve stručnjake, to je za neku djecu spas. Mi imamo sjajnu suradnju s vrtićima, i suradnja sa školama je dobra. Kada smo krenuli prije 20 godina psihologa su imale samo tri goričke škole, sada svaka škola ima psihologa, situacija u našim školama je daleko bolja od brojnih drugih gradova. Nažalost nemaju logopede, pa je tu kod nas navala, a obzirom na veliki broj djece u školama i sve veći broj problema u školama, stručnjaci ne stižu sve to rješavati. Zato smo mi tu – ispričala nam je ravnateljica Centra za djecu. mlade i obitelj Velika Gorica, Sanda Puljiz Vidović.
HOTNEWS
Grad podupire rad udruga: raspisan natječaj težak 80.000 eura
Najmanji iznos potpore koji se može dodijeliti za pojedini program ili projekt iznosi 300 eura, dok je najveći mogući iznos 13.000 eura.
Centar za djecu, mlade i obitelj Velika Gorica organizirao je jučer (utorak, 10.03.2026.) tribinu u Vijećnici Pučkog otvorenog učilišta u Velikoj Gorici povodom Tjedna psihologije koji se obilježava u ožujku. Na tribini ”Nevidljivi teret majčinstva” govorile su stručnjakinje o svojim iskustvima majčinstva i koja su im se pitanja i izazovi pojavljivali na tom putu.
Velika Gorica, 10.03.2026. Tribina ”Nevidljivi teret majčinstva”. Foto: David Jolić/cityporta.hr
Velika Gorica, 10.03.2026. Tribina ”Nevidljivi teret majčinstva”. Foto: David Jolić/cityporta.hr
Na tribini su otvorena brojna pitanja, pa je prof. dr.sc. Gordana Keresteš s Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu govorila o promjenama koje se događaju u tijelu trudnica i mladih majki i kako to utječe na njihovo ponašanje. Također je govorila o očekivanjima okoline na majke i kako to utječe na njihovo mentalno zdravlje.
Velika Gorica, 10.03.2026. Tribina ”Nevidljivi teret majčinstva”. Foto: David Jolić/cityporta.hr
Velika Gorica, 10.03.2026. Tribina ”Nevidljivi teret majčinstva”. Foto: David Jolić/cityporta.hr
Iva Bezinović-Haydon, spisateljica, je iznijela svoje iskustvo samohrane majke troje djece koja je ujedno i privatna poduzetnica i spisateljica. Prisutni u publici su mogli čuti kako je lako izgubiti sebe u tim brojnim ulogama.
Velika Gorica, 10.03.2026. Tribina ”Nevidljivi teret majčinstva”. Foto: David Jolić/cityporta.hr
Velika Gorica, 10.03.2026. Tribina ”Nevidljivi teret majčinstva”. Foto: David Jolić/cityporta.hr
Jelena Cvetnić, psihologinja u Centru za djecu, mlade i obitelj Velika Gorica i majka dvoje male djece, opisala je kako je izgledao njen nedavni povratak na posao nakon dva uzastopna porodiljna dopusta i kako se uspjela prilagoditi na zahtjeve posla i svoje obitelji.
Velika Gorica, 10.03.2026. Tribina ”Nevidljivi teret majčinstva”. Foto: David Jolić/cityporta.hr
Moderatorica Sanda Puljiz Vidović, psihologinja i ravnateljica Centra za djecu, mlade i obitelj otvorila je pitanje poplave savjeta koje roditelji mogu naći na internetu i u medijima.
Velika Gorica, 10.03.2026. Tribina ”Nevidljivi teret majčinstva”. Foto: David Jolić/cityporta.hr
Zanimljivo je bilo čuti i iskustva majki iz publike, a svi su zaključili koliko je važna podrška okoline majkama, ali i očevima.
Galerija fotografija
Moja županija
Zagrebačka županija osigurala 1.447.000 eura bespovratnih sredstava za poljoprivrednike!
Najveći iznos osiguran je za potpore male vrijednosti u poljoprivredi, ruralnom razvoju i šumarstvu.
Prilikom obilaska OPG-a Benjamin u Mraclinu danas je objavljeno kako je Zagrebačka županija raspisala 1.447.000 eura vrijedne natječaje za bespovratne potpore poljoprivrednicima u 2026. godini.
Zamjenik župana Damir Tomljenović rekao je da “Zagrebačka županija ima najveći broj obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava u Republici Hrvatskoj” te tako Županija želi pomoći korisnicima, stavljanjem na raspolaganje “gotovo 1,5 milijuna eura vrijedan paket potpore, što je oko 400 tisuća eura više od prošle godine”.
Foto: Zagrebačka županija
Od sveukupnih bespovratnih sredstava, koji iznose 1.447.000 eura, najveći dio osiguran je za potpore male vrijednosti u poljoprivredi, ruralnom razvoju i šumarstvu. Također, potpore su namijenjene i za edukaciju i stručno osposobljavanje te razvoj proizvodnje i marketing proizvoda. Vlasnica OPG-a Benjamin, Suzana Klapšec Macenić i jedna je od korisnica potpore za promociju svojih proizvoda na tržištu rekla je: „Trenutno obrađujemo 3.000 kvadrata grijanog prostora i još oko 4.000 kvadrata na otvorenome, a uskoro ćemo se širiti na još jednu veću površinu od 6.000 kvadrata gdje želimo postaviti novu proizvodnju, uglavnom povrća“
Foto: Zagrebačka županija
Rok prijave je do 15. studenoga ili do utroška sredstava, a više o tome dostupno je ovdje.
CityLIGHTS
Imate ideju za zaštitu okoliša? Grad poziva udruge da prijave projekte koje će financirati
Najmanji iznos financijskih sredstava koji se može prijaviti po pojedinom programu je 400,00 eura, a najveći iznos je 2.500,00 eura.
Kultura
Ideja za vikend: “Grad u kojem spavaju anđeli”
“Ako ste kojim slučajem zapostavili svojeg anđela možete doći i pogledati skrovita mjesta muzeja – možda baš vaš anđeo spava u Varaždinu.”
Nedaleko naše Gorice nalazi se jedan grad koji je u posljednje vrijeme sve zanimljiviji i privlačniji domaćim i stranim gostima. Na svega 80ak kilometara udaljenosti nalazi se Grad Varaždin. Smješten tik uz rijeku Dravu i na raskrižju četiriju velikih regija (Štajerske, Zagorja, Međimurja i Podravine), ovaj grad donosi velik broj povijesnih i kulturnih priča i zanimljivosti. Sve su to naravno djela ljudi koji svojim talentima, inicijativama i radom stvaraju priču vrijednu slušanja.
Tako je jedan od njih: gospodin Željko Prstec! Samostalni umjetnik-slikar, koji je na temelju svog slikarskog zaštitnog znaka utemeljio i otvorio prvi postav Muzeja anđela!
Prema riječima gospodina Prsteca, slikanje karakterističnih motiva anđela u baroknom ozračju gotovo tri desetljeća, vratio ga je u rodni grad Varaždin odnosno „Grad u kojem spavaju anđeli“. Taj slogan zaštićen je autorskim pravima, a prepoznat je u javnosti kao dio projekta “Anđelinjaka”. Stoga se Muzej anđela jednostavno „morao“ otvoriti upravo ondje i prikupljati umjetnička djela vezana uz temu anđela.
– Ja se temom anđela bavim već trideset godina i nekako se to povezalo s poviješću grada koja je karakterizirana barokom i predivnim crkvama.
Nastanak muzeja potaknut je i činjenicom, kako kaže Prstec, da su ljudi nekoć umjeli nositi svog anđela na ramenu, beskrajno mu vjerovali i nježno se njime ophodili, a danas to više nije tako.
– Sada su došla vremena kada se „ne stignemo“ posvetiti ni sebi ni djeci i roditeljima, a kamoli svome anđelu. Zato je važno pokušati napisati poruku svome anđelu ili eventualno pozvoniti na zvono u muzeju da probudite svojeg anđela – rekao je Prstec pozivajući sve na posjet muzeju u kojem se stvarno nalazi zvono i knjiga kojom možete „kontaktirati“ svojega anđela.
Potrebno je istaknuti Anđelinjak
To je jedinstven prostor u samom srcu Varaždina koji je uređen kao svojevrsni mali vrt anđela. Riječ je o umjetnički oblikovanom dvorištu koje posjetiteljima pruža priliku da zastanu, fotografiraju se i dožive posebnu atmosferu grada koji, kako kaže Prstec, „čuvaju anđeli“. Upravo je Anđelinjak postao jedno od prepoznatljivih mjesta Varaždina, gdje brojni posjetitelji ostavljaju svoje poruke, želje ili jednostavno zastanu kako bi na trenutak osjetili mir i simboliku koju anđeli predstavljaju.
Koncerti, tribine, predavanja…
Naravno, osim što sadrži jedinstvena i karakteristična umjetnička djela, muzej je prostor u kojem se zbivaju razna druga događanja. Neki od njih su koncerti, tribine, književne večeri, predavanja, razgovori, mjesto susreta i sl.
Uz sam muzej nalazi se i Rajski vrt, još jedan poseban kutak ovog umjetničkog prostora. Riječ je o mirnom dvorištu uređenom u duhu anđeoske simbolike, gdje posjetitelji mogu predahnuti, razgledati skulpture i umjetničke detalje te na trenutak pobjeći od gradske užurbanosti. Rajski vrt dodatno naglašava ideju muzeja kao mjesta susreta umjetnosti, duhovnosti i svakodnevnog života, a mnogi ga posjetitelji doživljavaju kao mali prostor tišine i inspiracije.
Foto: Muzej anđela
9.999 anđela
Posebnu zanimljivost muzeja čini i projekt „9.999 anđela“, koji simbolično okuplja anđele pristigle iz cijelog svijeta. Kako se glas o varaždinskom muzeju širio, tako su na njegovu adresu počeli pristizati darovani anđeli različitih oblika i materijala – iz brojnih europskih zemalja, ali i iz dalekih krajeva poput Japana, Kine, Tajlanda, Singapura ili Amerike. Danas se u muzeju čuva već oko tisuću takvih darovanih anđela, a svaki od njih nosi i svoju priču. Ideja projekta je jednostavna – svatko može darovati anđela i tako postati dio ove zbirke koja simbolično povezuje ljude iz cijelog svijeta kroz zajedničku potrebu za mirom, dobrotom i duhovnim čuvarom.
Tako Muzej anđela daje Varaždinu još jedno nezaobilazno mjesto posjeta za ljubitelje anđela iz cijelog svijeta, ali i atrakciju za svekoliku javnost. Na web stranici muzeja i facebook profilu možete pronaći galeriju umjetnina, previdne umjetničke opise ovog projekta, obavijesti o održanim događajima i onima koji slijede.
Kako kaže Prstec, ako ste kojim slučajem zapostavili svojeg anđela možete doći u Varaždin i pogledati skrovita mjesta Muzeja anđela – možda baš vaš anđeo spava u Varaždinu.
-
Vijestiprije 3 danaVelika Gorica dobila prvi Baby Signs centar u Hrvatskoj
-
CityLIGHTSprije 5 danaZnanstveni simpozij u Velikoj Gorici: ‘Jedan od mlađih, ali i aktivnijih zavoda je upravo Zavod u Velikoj Gorici’
-
HOTNEWSprije 5 danaCITY ANKETA Dan žena na goričkim ulicama
-
CityLIGHTSprije 5 danaVelikogoričanke povodom Dana žena dobile cvijeće od gradonačelnika Ačkara