Povežite se s nama

Vijesti

Dječji tjedan u Centru za djecu, mlade i obitelj: ‘Kad ne pružamo sustavnu podršku, stradaju djeca iz ranjivih skupina kojima najviše treba pomoći’

Ravnateljica Centra nam je otkrila i velike razlike između problema s kojima su se prije 20 godina suočavala djeca, ali i roditelji, s onima koji ih muče u današnje vrijeme.

Objavljeno

na

Centar za djecu, mlade i obitelj Velika Gorica brojnim programima sudjeluje u aktivnostima Dječjeg tjedna u našem gradu, a danas i u petak u sklopu Otvorenih dana Centra u suradnji s dvije goričke osnovne škole održavaju čak 11 raznovrsnih radionica za učenike. Upravo je izložbom plakata Centra u Galeriji Trumbetaš i svečano otvoren ovaj poseban tjedan u Velikoj Gorici, održana je i tribina s temom ‘Koje vještine djeca danas trebaju’ na kojoj su, uz stručnjake, sudjelovali i članovi Dječjeg gradskog vijeća, a čiji se članovi sastaju upravo u Centru.

– Cijelog dana imamo radionice za djecu, ukupno nam stiže 14 razreda iz škola Eugena Kumičića i Jurja Habdelića. Za niže razrede imamo radionice ‘Hokus-pokus’ i kreativne jezične igre, a za više razrede radionica pod nazivom ‘Neke nove fore u pamćenju’, koje će im kroz neke vježbe  pomoći u svladavanju gradiva, te radionica ‘Otkrivam sebe’, gdje će naučiti kako doći u kontakt sa svojim emocijama, a u petak još tri radionice na temu socijalnih vještina. Učenicima je to jako zanimljivo – ispričala nam je ravnateljica Centra, Sanda Puljiz Vidović.

Foto: Sanda Puljiz Vidović, ravnateljica Centra za djecu, mlade i obitelj V.Gorica/G.Kiš, Cityportal.hr

Nakon punih 20 godina djelovanja Centra, koji je jedina ustanove takve vrste u Hrvatskoj, došlo je do prve konkretne inicijative za preuzimanjem njihovog jedinstvenog iskustva i programa, kako bi se u još jednom gradu osnovala takva ustanova i to u Dubrovniku.

– S veseljem mogu reći da su na otvorenje Dječjeg tjedna došli predstavnici grada Dubrovnika, koji su se došli upoznati s našim radom i želja im je da preuzmu naša iskustva kako bi ovakav jedan centar osnovali u svom gradu. Naše dvadesetogodišnje iskustvo u upravljanju, organizaciji i provođenju raznih programa u interakciji s lokalnom zajednicom, kao primjer dobre prakse poslužit će dubrovačkoj gradskoj upravi u daljnjem formalno-pravnom i programskom djelovanju budućeg Centra za mlade Dubrovnik.Držimo im fige da to što prije ostvare! – otkrila nam je ravnateljica.

Ovom prigodom smo ju pitali i jesu li problemi s kojima se susreću djeca, pa i roditelji nekad i danas slični ili ima razlika.

– Jako su se promijenila djeca i roditelji. Djeca imaju više problema s koncentracijom, mentalnim zdravljem, živimo u teška vremena. Roditelji sve više traže pomoć, teško im je disciplinirati djecu, zbunjeni su sa svim tim terminima dječjih prava. Mnogi ne razumiju da dječja prava nisu dječje želje i pred roditeljima su izazovi koje roditelji prije 20 godina nisu imali. Veliki je pritisak škola, gradivo je obimno, velika je konkurencija kod upisa u dobre škole, djeca često dolaze anksiozna zbog pritisaka u školi. Imaju sve više problema s mentalnim zdravljem. Iza nas su potresi, pandemija, ratovi u blizini, ekonomska kriza, sve se to odražava na našoj djeci, iako mnogi misle da to oni ne osjećaju. Osjećaju itekako. Utjecaj medija i ekrana je izniman. Mogu reći da imamo puno, puno posla. Nekada su nam u grupe u savjetovalište dolazila djeca i roditelji s različitim problemima, a danas je anksioznost, depresivnost, panični napadi, a kod mlađih somatizacija anksioznosti, strahovi – kaže.

Foto: Predstavnici grada Dubrovnika posjetili su Centar kako bi se upoznali s njihovim radom u želji da i u njihovom gradu otvore takvu ustanovu/CDMO

Ističe i kako su djelatnici Centra bili u gotovo svim goričkim školama, gdje su održali predavanja na temu mentalnog zdravlja, kako bi se malo bolje moglo prepoznati gdje su problemi.

– Primjerice, odmah prepoznajemo djecu koja su živahnija, ali ne toliko i djecu koja su jako mirna, ona mogu biti jako anksiozna. Što se ranije reagira to će se bolje moći pružiti adekvatna pomoć. Ono što mi je jako drago, je to da ustanove poput jedine hrvatske Psihijatrijske bolnice za djecu i mladež, ili Klaićeve dječje bolnice, znači takve institucije s puno dužom tradicijom, šalju djecu k nama i kažu ‘kad znamo da je netko od djece iz Velike Gorice znamo da je kod vas zbrinuto’. Svi naši stručnjaci međusobno surađuju i za svako dijete procjenjujemo koje bi mu grupe najbolje odgovarale, mislim da nam je to jako velika kvaliteta. Tu je i velika podrška Grada koji ima jako veliko povjerenje u naš rad i našu stručnost, što cijenimo i to nam je, naravno, izuzetno drago – ispričala nam je ravnateljica Puljiz Vidović.

Foto: Centar za djecu mlade i obitelj VG/G.Kiš, Cityportal.hr

Obzirom na to što nam je ispričala nije teško doći do zaključka kako bi bilo nužno da u svakom hrvatskom gradu postoji jedan Centar za djecu, mlade i obitelj, poput našeg velikogoričkog. Ravnateljica se slaže, te pojašnjava teške posljedice izostanka stručne podrške djeci, mladima i čitavoj obitelji.

– To je jako potrebno. U nekim gradovima postoje pojedine inicijative, radi se nešto kroz udruge, ali ako lokalna zajednica to ne osnuje stradat će sirotinja, socijalno-ekonomski deprivirani. Zato što će ljudi koji imaju novaca moći će platiti logopeda, obrazovaniji će prepoznati problem, reagirati će. Moram reći kako imamo povratne informacije iz Zagreba, nakon ove mjere roditelj-odgojitelj, sad imaju s tom djecom velikih problema u školama. U pojedinim razreda imaju i pola razreda s ozbiljnim problema, jer nisu bili uključeni u sustav, nisu išli u vrtiće, pa problemi nisu bili detektirani na vrijeme. Bolje stojeći, koji su također imali tu mjeru kao roditelj-odgojitelj, ipak su uključivali djecu u različite aktivnosti. Kad ne pružamo sustavnu podršku stradaju oni kojima najviše treba, to su različite ranjive skupine, siromašni, u udaljenim mjestima kojima nije dostupna podrška, obitelji u kojima već postoje neki problemi, ovisnosti, mentalne bolesti, takvoj djeci treba najviše pomoći, jer im roditelji ne mogu pružiti podršku, a kad nisu u sustavu to nitko ne prepozna, kad dođu u školu – već je kasno. Zato su jako važni dječji vrtići i jako je bitno da djeca idu u vrtiće, naši gorički su ekipirani imaju sve stručnjake, to je za neku djecu spas. Mi imamo sjajnu suradnju s vrtićima, i suradnja sa školama je dobra. Kada smo krenuli prije 20 godina psihologa su imale samo tri goričke škole, sada svaka škola ima psihologa, situacija u našim školama je daleko bolja od brojnih drugih gradova. Nažalost nemaju logopede, pa je tu kod nas navala, a obzirom na veliki broj djece u školama i sve veći broj problema u školama, stručnjaci ne stižu sve to rješavati. Zato smo mi tu – ispričala nam je ravnateljica Centra za djecu. mlade i obitelj Velika Gorica, Sanda Puljiz Vidović.

 

Sport

Osam medalja za Karate klub Velika Gorica na turniru u Rijeci

U konkurenciji 637 natjecatelja iz četiri države, Karate klub Velika Gorica osvojio je tri zlata, dva srebra i tri bronce.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Karate klub Velika Gorica/FB

Karate klub Velika Gorica ostvario je odličan rezultat na međunarodnom turniru TAD CUP, održanom u nedjelju 29. ožujka u Rijeci, u sportskoj dvorani Zamet. Velikogoričani su nastupili s devet boraca u 14 kategorija, a kući su se vratili s čak osam medalja, tri zlatne, dvije srebrne i tri brončane. Turnir je okupio 637 natjecatelja iz 66 klubova iz Austrije, Slovenije, Italije i Hrvatske.

Najuspješniji član velikogoričke ekipe bio je Nikola Huzjak, koji je osvojio zlato u kategoriji U21 (-75 kg), a uz to je dodao i broncu među juniorima U18 (-76 kg). Do najvišeg postolja stigli su i Vito Hulina, zlatni u kategoriji juniori U18 (-61 kg), te Ita Noršić, koja je slavila u uzrastu U14 (-57 kg).

Srebrne medalje za Veliku Goricu osvojile su Ena Lukačić u kategoriji U14 (-52 kg) te Franka Jerkin u kategoriji juniorke (-53 kg). Jerkin je pritom nastup završila s dvije medalje jer je osvojila i broncu u uzrastu U14 (-54 kg).

Broncu su izborili Sara Banović u kategoriji U14 (-57 kg) te već spomenuti Huzjak u juniorskoj konkurenciji.

Na turniru su nastupile i Mia Čunčić, Sara Stojaković i Matea Kordić, no ovoga puta ostale su bez plasmana na postolje.

Nastavite čitati

Vijesti

Otvorena tri obnovljena vatrogasna doma u okolici Petrinje

Obnova ova tri doma vrijedna je nešto više od 600 tisuća eura te je obuhvatila sanaciju, konstruktivne zahvate i potpunu modernizaciju objekata.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Sisačko-moslavačka županija

Na području Petrinje svečano su otvoreni obnovljeni domovi dobrovoljnih vatrogasnih društava Prnjavor Čuntićki, Taborište i Budičina, čime je nastavljen opsežan proces obnove vatrogasne infrastrukture nakon potresa.

Riječ je o dijelu najvećeg ulaganja u vatrogastvo na području Sisačko-moslavačke županije. Prema projektu koji je pokrenut na inicijativu župana Ivana Celjaka, iz državnog proračuna osigurano je više od 12 milijuna eura za obnovu ukupno 41 vatrogasnog objekta stradalog u potresu. Dosad je završena obnova njih 26 na području županije.

Na području grada Petrinje dosad je dovršeno pet obnovljenih objekata, dok se završetak još tri očekuje u narednom razdoblju. Ukupna vrijednost obnove svih DVD-ova na području grada procjenjuje se na 3,2 milijuna eura. Govoreći na otvorenju, župan Celjak čestitao je vatrogascima i mještanima triju naselja te naglasio njihovu dugogodišnju ulogu u očuvanju zajedništva i spremnosti na pomoć u kriznim situacijama. Istaknuo je i širi značaj dobrovoljnih vatrogasnih društava u ruralnim sredinama:

„Ovo nisu samo vatrogasni domovi, ovo su domovi svih mještana. Često kada govorimo o vatrogascima prva pomisao je da vatrogasci gase vatru, ali vi ste puno više od toga, vi ste nositelji društvenog života u svim našim ruralnim područjima. Vi okupljate mještane svih generacija, posebno djecu koja kroz vatrogastvo razvijaju disciplinu, odgovornost i pomaganje drugima. Vi kroz vatrogastvo motivirate djecu da se zbliže i još više povežu s mjestom u kojem žive. Vatrogasci često riskiraju svoje živote za našu sigurnost, a mi im vraćamo povijesnim ulaganjima u vatrogastvo“, istaknuo je župan Celjak.

DVD Prnjavor Čuntićki djeluje od 1982., s prekidom tijekom Domovinskog rata, a ponovno je aktiviran 2004. godine i danas ima više od 30 članova. Taborište, koje postoji još od 1936., a kao samostalno društvo od 1954., okuplja više od sto članova i ima važnu ulogu u lokalnoj zajednici. Budičina je najstarije od tri društva, osnovano 1927. godine, te danas broji oko 70 članova, s posebnim naglaskom na rad s mladima.

Obnova ova tri doma vrijedna je nešto više od 600 tisuća eura te je obuhvatila sanaciju, konstruktivne zahvate i potpunu modernizaciju objekata.

Nastavite čitati

CityLIGHTS

Vlada potvrdila snažan razvoj Velike Gorice i darovala zemljište vrijedno više od 31 milijun eura

Nova zona smještena je uz autocestu A11 Zagreb–Sisak te državnu cestu D31, svega nekoliko kilometara od centra Velike Gorice, što je čini posebno privlačnom za investitore i logističke aktivnosti.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Mario Žilec

Vlada Republike Hrvatske na današnjoj je sjednici donijela odluku kojom se Gradu Velikoj Gorici daruje državno zemljište namijenjeno razvoju Gospodarske zone Kušanec–Istok, čime je projekt vrijedan više od 31 milijun eura dobio ključno institucionalno „zeleno svjetlo”. Riječ je o području koje bi trebalo otvoriti prostor za nova ulaganja, zapošljavanje i dugoročno jačanje lokalnog gospodarstva.

Odluka je donesena nakon što su ispunjeni propisani uvjeti, a cijeli proces, kako je pojašnjeno na sjednici, došao je pred Vladu zbog procijenjene vrijednosti zemljišta koja prelazi zakonski prag od 25 milijuna eura.

Ministar Branko Bačić istaknuo je kako se radi o zahvatu koji obuhvaća 51,6 hektara te ukupnu vrijednost zemljišta od 31,6 milijuna eura. Naglasio je i da su prethodno morali biti ispunjeni jasni kriteriji na razini Grada.

“Grad Velika Gorica prethodno je morao ispuniti dva uvjeta. Prvo je da je Gradsko vijeće donijelo Odluku o osnivanju gospodarske zone, a drugi uvjet je bio popunjenost do 80% izgrađenosti postojećih zona. Kako su oba uvjeta ispunjena, stečeni su uvjeti da Vlada RH daruje Velikoj Gorici ovu značajnu gospodarsku zonu, a obveza Grada je komunalno opremiti te isparcelirati tu zonu i u roku od pet godina početi je privoditi svrsi”, istaknuo je ministar Branko Bačić.

‘Otvorili smo prostor za novu fazu razvoja našega grada’

Podsjetimo, ideja o novoj gospodarskoj zoni nije novijeg datuma. Gradsko vijeće Velike Gorice je još 2024. godine jednoglasno prihvatilo osnivanje zone, na inicijativu gradonačelnika Krešimir Ačkar. Odluka je tada donesena zbog sve izraženijeg interesa investitora te činjenice da su postojeće poslovne zone, poput Rakitovca i Meridian 16, već dosegle visoku razinu popunjenosti. Gradonačelnik Ačkar pritom naglašava da se radi o strateškom projektu za budući razvoj grada: “Ova odluka nije došla slučajno. Ona je rezultat kontinuiranog zalaganja da Velika Gorica ostane među vodećim gradovima po pitanju investicija i gospodarskog razvoja. Iskoristili smo priliku koja nam se pružila kroz državnu imovinu i time otvorili prostor za novu fazu razvoja našega grada. Zona Kušanec–Istok donijet će nova radna mjesta, dodatno osnažiti naše gospodarstvo i dugoročno povećati prihode gradskog proračuna, kako bi sve zahtjeve naših sugrađana riješili na što adekvatniji način. Ovom prilikom želio bi još jednom zahvaliti Vladi Republike Hrvatske na čelu s predsjednikom Andrejom Plekovićem, kao i resornom ministru Branku Bačiću na stalnoj podršci i izvrsnoj suradnji koju Grad Velika Gorica ima s državnom razinom”, rekao je gradonačelnik Ačkar.

Nova zona prostirat će se na približno 52 hektara zemljišta, a njezina prednost je, između ostalog, i iznimno povoljan prometni položaj. Smještena je uz autocestu A11 Zagreb–Sisak te državnu cestu D31, svega nekoliko kilometara od centra Velike Gorice, što je čini posebno privlačnom za investitore i logističke aktivnosti.

Ovom Vladinom odlukom formalno su otvoreni svi preduvjeti za početak provedbe projekta koji bi u sljedećem razdoblju trebao donijeti nove gospodarske prilike i dodatno ojačati razvoj Velike Gorice.

Nastavite čitati

Najave

“Matijaš grabancijaš dijak” po prvi put u Buševcu – rezervacija obavezna

Ulaz uz dobrovoljni prilog.

Objavljeno

na

Objavio/la

Pučko kazalište Ogranka Seljačke sloge Buševec premijerno će izvesti predstavu „Matijaš grabancijaš dijak“ u ponedjeljak, 6. travnja 2026. (Uskrsni ponedjeljak) u 19 sati u Domu kulture Buševec.

Riječ je o scenskoj adaptaciji poznatog djela Tituša Brezovačkog, napisanog prije više od dva stoljeća, koje i danas zadržava prepoznatljivu aktualnost kroz humor i društvenu kritiku.

Režiju predstave potpisuje Irena Rožić, dok je prilagodbu dramskog teksta napravio Ivan Rožić. U predstavi nastupaju glumci Pučkog kazališta: Nenad Lukić u ulozi Matijaša grabancijaša dijaka, Saša Robić kao Smolko te Dario Kovačić kao Vuksan.

Ulaz je moguć uz dobrovoljni prilog, a mjesto se može rezervirati putem telefona na broj 098 829 907 (Nenad).

Nastavite čitati

Vijesti

Knjižnica mijenja radno vrijeme povodom Uskrsa – saznajte sve detalje

Objavljeno

na

Objavio/la

Gradska knjižnica Velika Gorica tijekom uskrsnih blagdana privremeno mijenja radno vrijeme.

U petak, 3. travnja 2026., Središnji odjel, Dječji odjel i Područna knjižnica Galženica radit će skraćeno, od 8 do 11 sati.

Nakon toga slijedi blagdanska pauza. U subotu, nedjelju i ponedjeljak sva tri odjela bit će zatvorena, što znači da posudbe i povrati neće biti mogući tijekom ta tri dana.

Nastavite čitati

Reporter 458 - 31.03.2026.

Facebook

Izdvojeno