Povežite se s nama

Vijesti

Dječji tjedan u Centru za djecu, mlade i obitelj: ‘Kad ne pružamo sustavnu podršku, stradaju djeca iz ranjivih skupina kojima najviše treba pomoći’

Ravnateljica Centra nam je otkrila i velike razlike između problema s kojima su se prije 20 godina suočavala djeca, ali i roditelji, s onima koji ih muče u današnje vrijeme.

Objavljeno

na

Centar za djecu, mlade i obitelj Velika Gorica brojnim programima sudjeluje u aktivnostima Dječjeg tjedna u našem gradu, a danas i u petak u sklopu Otvorenih dana Centra u suradnji s dvije goričke osnovne škole održavaju čak 11 raznovrsnih radionica za učenike. Upravo je izložbom plakata Centra u Galeriji Trumbetaš i svečano otvoren ovaj poseban tjedan u Velikoj Gorici, održana je i tribina s temom ‘Koje vještine djeca danas trebaju’ na kojoj su, uz stručnjake, sudjelovali i članovi Dječjeg gradskog vijeća, a čiji se članovi sastaju upravo u Centru.

– Cijelog dana imamo radionice za djecu, ukupno nam stiže 14 razreda iz škola Eugena Kumičića i Jurja Habdelića. Za niže razrede imamo radionice ‘Hokus-pokus’ i kreativne jezične igre, a za više razrede radionica pod nazivom ‘Neke nove fore u pamćenju’, koje će im kroz neke vježbe  pomoći u svladavanju gradiva, te radionica ‘Otkrivam sebe’, gdje će naučiti kako doći u kontakt sa svojim emocijama, a u petak još tri radionice na temu socijalnih vještina. Učenicima je to jako zanimljivo – ispričala nam je ravnateljica Centra, Sanda Puljiz Vidović.

Foto: Sanda Puljiz Vidović, ravnateljica Centra za djecu, mlade i obitelj V.Gorica/G.Kiš, Cityportal.hr

Nakon punih 20 godina djelovanja Centra, koji je jedina ustanove takve vrste u Hrvatskoj, došlo je do prve konkretne inicijative za preuzimanjem njihovog jedinstvenog iskustva i programa, kako bi se u još jednom gradu osnovala takva ustanova i to u Dubrovniku.

– S veseljem mogu reći da su na otvorenje Dječjeg tjedna došli predstavnici grada Dubrovnika, koji su se došli upoznati s našim radom i želja im je da preuzmu naša iskustva kako bi ovakav jedan centar osnovali u svom gradu. Naše dvadesetogodišnje iskustvo u upravljanju, organizaciji i provođenju raznih programa u interakciji s lokalnom zajednicom, kao primjer dobre prakse poslužit će dubrovačkoj gradskoj upravi u daljnjem formalno-pravnom i programskom djelovanju budućeg Centra za mlade Dubrovnik.Držimo im fige da to što prije ostvare! – otkrila nam je ravnateljica.

Ovom prigodom smo ju pitali i jesu li problemi s kojima se susreću djeca, pa i roditelji nekad i danas slični ili ima razlika.

– Jako su se promijenila djeca i roditelji. Djeca imaju više problema s koncentracijom, mentalnim zdravljem, živimo u teška vremena. Roditelji sve više traže pomoć, teško im je disciplinirati djecu, zbunjeni su sa svim tim terminima dječjih prava. Mnogi ne razumiju da dječja prava nisu dječje želje i pred roditeljima su izazovi koje roditelji prije 20 godina nisu imali. Veliki je pritisak škola, gradivo je obimno, velika je konkurencija kod upisa u dobre škole, djeca često dolaze anksiozna zbog pritisaka u školi. Imaju sve više problema s mentalnim zdravljem. Iza nas su potresi, pandemija, ratovi u blizini, ekonomska kriza, sve se to odražava na našoj djeci, iako mnogi misle da to oni ne osjećaju. Osjećaju itekako. Utjecaj medija i ekrana je izniman. Mogu reći da imamo puno, puno posla. Nekada su nam u grupe u savjetovalište dolazila djeca i roditelji s različitim problemima, a danas je anksioznost, depresivnost, panični napadi, a kod mlađih somatizacija anksioznosti, strahovi – kaže.

Foto: Predstavnici grada Dubrovnika posjetili su Centar kako bi se upoznali s njihovim radom u želji da i u njihovom gradu otvore takvu ustanovu/CDMO

Ističe i kako su djelatnici Centra bili u gotovo svim goričkim školama, gdje su održali predavanja na temu mentalnog zdravlja, kako bi se malo bolje moglo prepoznati gdje su problemi.

– Primjerice, odmah prepoznajemo djecu koja su živahnija, ali ne toliko i djecu koja su jako mirna, ona mogu biti jako anksiozna. Što se ranije reagira to će se bolje moći pružiti adekvatna pomoć. Ono što mi je jako drago, je to da ustanove poput jedine hrvatske Psihijatrijske bolnice za djecu i mladež, ili Klaićeve dječje bolnice, znači takve institucije s puno dužom tradicijom, šalju djecu k nama i kažu ‘kad znamo da je netko od djece iz Velike Gorice znamo da je kod vas zbrinuto’. Svi naši stručnjaci međusobno surađuju i za svako dijete procjenjujemo koje bi mu grupe najbolje odgovarale, mislim da nam je to jako velika kvaliteta. Tu je i velika podrška Grada koji ima jako veliko povjerenje u naš rad i našu stručnost, što cijenimo i to nam je, naravno, izuzetno drago – ispričala nam je ravnateljica Puljiz Vidović.

Foto: Centar za djecu mlade i obitelj VG/G.Kiš, Cityportal.hr

Obzirom na to što nam je ispričala nije teško doći do zaključka kako bi bilo nužno da u svakom hrvatskom gradu postoji jedan Centar za djecu, mlade i obitelj, poput našeg velikogoričkog. Ravnateljica se slaže, te pojašnjava teške posljedice izostanka stručne podrške djeci, mladima i čitavoj obitelji.

– To je jako potrebno. U nekim gradovima postoje pojedine inicijative, radi se nešto kroz udruge, ali ako lokalna zajednica to ne osnuje stradat će sirotinja, socijalno-ekonomski deprivirani. Zato što će ljudi koji imaju novaca moći će platiti logopeda, obrazovaniji će prepoznati problem, reagirati će. Moram reći kako imamo povratne informacije iz Zagreba, nakon ove mjere roditelj-odgojitelj, sad imaju s tom djecom velikih problema u školama. U pojedinim razreda imaju i pola razreda s ozbiljnim problema, jer nisu bili uključeni u sustav, nisu išli u vrtiće, pa problemi nisu bili detektirani na vrijeme. Bolje stojeći, koji su također imali tu mjeru kao roditelj-odgojitelj, ipak su uključivali djecu u različite aktivnosti. Kad ne pružamo sustavnu podršku stradaju oni kojima najviše treba, to su različite ranjive skupine, siromašni, u udaljenim mjestima kojima nije dostupna podrška, obitelji u kojima već postoje neki problemi, ovisnosti, mentalne bolesti, takvoj djeci treba najviše pomoći, jer im roditelji ne mogu pružiti podršku, a kad nisu u sustavu to nitko ne prepozna, kad dođu u školu – već je kasno. Zato su jako važni dječji vrtići i jako je bitno da djeca idu u vrtiće, naši gorički su ekipirani imaju sve stručnjake, to je za neku djecu spas. Mi imamo sjajnu suradnju s vrtićima, i suradnja sa školama je dobra. Kada smo krenuli prije 20 godina psihologa su imale samo tri goričke škole, sada svaka škola ima psihologa, situacija u našim školama je daleko bolja od brojnih drugih gradova. Nažalost nemaju logopede, pa je tu kod nas navala, a obzirom na veliki broj djece u školama i sve veći broj problema u školama, stručnjaci ne stižu sve to rješavati. Zato smo mi tu – ispričala nam je ravnateljica Centra za djecu. mlade i obitelj Velika Gorica, Sanda Puljiz Vidović.

 

Sport

AK Maraton VG u dva dana skupio 11 medalja na HALS ligi

Velikogorički atletičari nastupili su na dva kola HALS lige s 14 natjecatelja.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: AK Maraton VG/FB

Atletičari AK Maraton Velika Gorica imali su pun natjecateljski vikend 2. i 3. svibnja, nastupivši na dva kola HALS lige, u Zagrebu i Varaždinu. Na stazi se pojavilo 14 članova kluba, a završni saldo govori sam za sebe: 11 osvojenih medalja (šest zlatnih, tri srebrne i dvije brončane) te nekoliko osobnih rekorda.

Najviše medalja stiglo je iz Varaždina. Nelli Komljenović uzela je dva zlata, na 60 metara (8:75) i u skoku u dalj (4,64). Dvostruki pobjednik bio je i Patrik Buntak, najbrži na 200 metara (32:00) i najbolji u bacanju vorteksa (37,14).

Zlatnu medalju u skoku u dalj osvojio je Luka Nikšić (3,41), a odličan nastup zaokružila je i štafeta 4×60 metara u sastavu Šimek–Adamović–Nikšić–Buntak, koja je također završila na prvom mjestu. Uz to, Maxim Šimek osvojio je broncu na 200 metara (34:70), dok je Nikšić dodao i srebro na istoj dionici (33:70).

Dan ranije, u Zagrebu, članovi kluba natjecali su se u starijim kategorijama. Najbolji rezultat ostvarila je Iva Jurić, koja je na 2000 metara sa zaprekama bila druga s vremenom 9:34. U istoj disciplini Katarina Jurić osvojila je treće mjesto (11:49), dok je Ana Trčak do srebra došla u bacanju vorteksa s rezultatom 46,52 metra.

Od osobnih rekorda istaknule su se Tia Stojković na 100 metara (14:05) i Vita Plepelić na 1500 metara (5:50).

Nastavite čitati

Sport

Kako sam osvojio Grčku: ‘Uspjeh za povijest proslavili smo s 50.000 ljudi!’

Krešimir Krizmanić kraju privodi svoju prvu sezonu u inozemstvu, u dresu grčkoga kluba OFI Kreta, koji je osvojio Kup i tako donio u grad Heraklion prvi trofej nakon 39 godina. Uz puni doprinos našeg Krizme…

Objavljeno

na

Objavio/la

Dugo je prošlog ljeta Krešimir Krizmanić tražio novu destinaciju, klub u kojem će nastaviti graditi svoju nogometnu priču. Bio je simbol svog matičnoga kluba, u HNK Goricu došao je kao dječak, u njoj je odrastao, a zatim i odigrao čak sedam seniorskih sezona, ali došao je trenutak za sljedeći korak. Kombinacija je bilo nekoliko, opcije su se nudile, a Krizma je na kraju odabrao Grčku. I pogodio. Nepunu sezonu kasnije ima otprilike milijun razloga za zadovoljstvo.

– Jesam, baš sam jako zadovoljan. Odabrao sam dobar klub, sredinu u kojoj ljudi obožavaju nogomet, mjesto na kojem je lijepo živjeti i ligu koja je vrlo, vrlo kvalitetna – javio se Krešo koji dan nakon najvećeg uspjeha u njegovoj karijeri.

OFI sa Krete, naime, osvojio je grčki kup, prvi trofej nakon 39 godina, što su navijači burno i strastveno proslavili.

– Bilo je zaista nezaboravno. Finale protiv PAOK-a igralo se u Volosu, koji baš i nije blizu našim navijačima, ali svejedno ih je došlo valjda 20 tisuća na utakmicu. Ljudi su putovali devet sati do Atene, pa još četiri do Volosa, da bi se nakon utakmice istim putem vratili natrag?! Nevjerojatno je koliko vole klub, koliko im je stalo… Usporedio bih to s Hajdukovim navijačima kod nas, tu vlada teška depresija nakon svakog našeg poraza, ali i velika sreća i zadovoljstvo nakon svake pobjede – prepričava Krešo.

Uvjeti su to “malo” drukčiji nego u njegovoj Velikoj Gorici, u kojoj je uživao u toplini doma, u miru i tišini, lišen bilo kakvog pritiska. Ovo je nešto sasvim novo, ali snašao se Krizma…

– Po povratku kući imali smo i proslavu s navijačima, prošli smo kroz grad na onom otvorenom autobusu, a ljudi je bilo stvarno nevjerojatno puno. Kažu da se skupilo više od 50 tisuća ljudi na toj fešti, a to dovoljno govori koliko ljudima sve ovo znači. Kako mi se čini, sva naša imena bit će itekako zapamćena u povijesti kluba, jer ovakvo nešto zaista se ne događa često. I pitanje je kad će se opet ponoviti, kad će se opet dogoditi da neki trofej uzme klub koji dolazi izvan velike četvorke grčkog nogometa – uživa u trenutku Krizmanić.

U velikoj četvorci su, naravno, Olympiacos, Panathinaikos, PAOK i AEK, odreda sjajne momčadi, pune dobrih igrača i zvučnih imena.

– Liga je općenito jako dobra. Ta četiri kluba su svijet za sebe, rekao bih čak i da naš Dinamo u takvoj konkurenciji ne bi bio u ozbiljnoj borbi za naslov, ali i sve druge momčadi su dobre. Svatko ima barem nekoliko vrlo ozbiljnih igrača, s respektabilnim karijerama, a uspoređujemo li to s HNL-om, svi ulažu neusporedivo više, plaćaju igrače puno bolje. Uz to, na svakom stadionu tribine su lijepo popunjene, atmosfera je uvijek dobra – kaže Krešo.

Stigao je u klub sredinom kolovoza, desetak dana prije prve utakmice u prvenstvu, i odmah je upao u početnu postavu, iz koje više nije izlazio. Malo je reći da igra standardno, jer Krizma ima najviše odigranih minuta od svih igrača u svome klubu, a u vrhu je i gledajući cijelu ligu. Lijeva noga, čvrstina, razumijevanje igre… Sve to otišlo je na novu razinu, sve to cijenila su i željela koristiti oba trenera ove sezone.

– Krenuli smo malo lošije u sezonu, u prvih sedam kola ulovili smo samo dvije pobjede i nakon toga je došlo do promjene trenera. Dotadašnji trener je otišao, a klupu je preuzeo Grk Christos Kontis, zaista odličan trener, s kojim je krenulo na bolje. Trenutačno držimo šesto mjesto i zapravo smo osvajanjem Kupa završili sezonu. U posljednje četiri utakmice nema nikakvog imperativa, mirno ćemo završiti sezonu koja će se pamtiti – ističe Krizma.

Nogometno gledajući, dakle, stvari su se posložile fenomenalno u njegovoj prvoj inozemnoj sezoni. Životno gledano, također nije loše… Usred sezone Krešo se uspio i oženiti, njegova Larisa postala je gospođa Krizmanić, a udvoje je sve ipak lakše. I prilagoditi se, i naviknuti se, i udomaćiti se… Iako, bajkoviti otok Kreta jedno je od mjesta na ovoj planeti na koja se nije teško naviknuti.

– Grad se zove Heraklion, ima nešto više od 200.000 stanovnika, a turisti se broje u milijunima. Zato smo i odlučili malo se maknuti iz grada, smjestili smo se u stan na nekih 15-ak minuta vožnje od centra grada i zaista uživamo. Imam i dvojicu suigrača s naših prostora, jednog Srbina i jednog Crnogorca, s njima se najviše i družimo, ali općenito su Grci jako pristupačni i gostoljubivi ljudi, tako da čovjek ovdje stvarno može uživati – govori Krešo.

Nakon što OFI odradi i te posljednje četiri utakmice, bračni par Krizmanić vratit će se kući, posvetiti uređenju svoga doma na ovim meridijanima, ali i planirati sljedeće korake. Interesa za igrača poput Krizme svakako će biti, spominju se grčki velikani, kao i neki klubovi iz drugih ozbiljnih liga, ali dojam je da ni ostanak na Kreti nije nimalo loša opcija…

Nastavite čitati

CityLIGHTS

Petek na Gorice donosi BBQ Hot Yard i mirise pravog roštilja

Ponuda je osmišljena kao klasičan street food format, uz izraženu aromu roštilja i neformalnu atmosferu.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Turistička zajednica Velike Gorice

Centar grada u petak, 8. svibnja, dobiva dodatni večernji gastronomski sadržaj u sklopu manifestacije Petek na Gorice, gdje će fokus nakon jutarnjeg programa biti prebačen na ponudu hrane s roštilja i street food koncept.

Od 17:00 sati program preuzima BBQ Hot Yard, koji u sklopu događanja postavlja svoj burger corner. Posjetitelji će ondje moći degustirati i kupiti različita jela i burgere s naglaskom na dimljene BBQ okuse i svježe pripremljene roštilj proizvode.

Ponuda je osmišljena kao klasičan street food format, uz izraženu aromu roštilja i neformalnu atmosferu. Riječ je o proširenju uobičajenog sadržaja Petka na Gorice, koji i dalje uključuje standardni jutarnji dio, dok se poslijepodne usmjerava prema gastronomskom segmentu i većem okupljanju posjetitelja u centru grada.

Cijeli program ovog Petka na Gorice:

Nastavite čitati

Vijesti

Kako ukrasiti dječju sobu pomoću inkjet pisača?

Ulaganje u kvalitetnu tintu je ulaganje u trajnost vaše dekoracije i pouzdanost uređaja.

Objavljeno

na

Uređenje dječje sobe ne mora biti skupo ni komplicirano. S malo mašte, nekoliko listova papira i dobrim inkjet pisačem možete stvoriti personaliziranu, šarenu i jedinstvenu atmosferu koja će oduševiti vaše dijete.

U ovom članku donosimo konkretne ideje kako ukrasti dječju sobu uz pomoć inkjet pisača, i kako cijeli proces pretvoriti u zabavnu obiteljsku aktivnost.

Zašto je inkjet pisač idealan za ukrašavanje dječje sobe?

Ako ste ikad držali u rukama ispis s inkjet pisača i usporedili ga s laserskim, razlika je odmah vidljiva. Inkjet tehnologija nanosi tintu u sitnim kapljicama direktno na papir, pa boje ispadnu žive, prijelazi glatki, a detalji oštri, baš onako kako treba kad tiskate ilustracije pune boja ili fotografije za dječju sobu.

Uz to, inkjet pisači nisu ni skupi za nabavu ni za održavanje. Uz razumno korištenje i kvalitetnu tintu, cijena po ispisu ostaje sasvim prihvatljiva. Epson je tu već godinama pouzdano ime, njihovi pisači poznati su po konzistentnoj kvaliteti ispisa i dugom vijeku trajanja, što ih čini dobrim izborom za ovakve projekte.

6 kreativnih ideja za ukrašavanje dječje sobe pomoću pisača

1. Personalizirani posteri i ilustracije

Ispišite omiljene likove vašeg djeteta, junake iz bajki, životinje, svemirske prizore ili apstraktne uzorke. Datoteke za ispis možete pronaći besplatno na stranicama poput Freepik ili Canva, a dijete može sudjelovati u odabiru motiva. Ispis na mat fotografskom papiru daje efekt profesionalnog postera. Za što življe boje, bit će vam potrebna tinta za Epson pisač koja vam donosi kvalitetu ispisa koje je odmah vidljiva.

Savjet: Napravite galerijsku stijenu s nizom postavljenih postera različitih veličina. Djeca obožavaju vidjeti svoje omiljene motive.

2. Naljepnice za zid (wall stickers) od tiskanih motiva

Ispisom na poseban papir za naljepnice dobivate jeftinu, lako zamjenjivu dekoraciju. Možete isprintati zvijezde, oblake, dinosaure, slova abecede ili cvjetove, i prilijepiti ih direktno na zid. Takve naljepnice ne oštećuju površinu i lako se uklanjaju kada dijete odraste ili poželi promjenu.

Uključivanje djeteta: Neka dijete samo odabere gdje će zalijepiti svaku naljepnicu. Taj osjećaj kontrole nad vlastitim prostorom djeci puno znači.

3. Abeceda i edukativni paneli

Ispisom slova, brojeva, nota ili geografske karte stvorite zid koji istovremeno ukrašava i uči. Svako slovo može biti ispisano u drugoj boji ili s ilustracijom životinje čije ime počinje tim slovom. Ovakav edukativni kut savršen je za djecu predškolske i rane školske dobi.

Ispisni materijal: Koristite deblji papir (200+ g/m²) ili karton kako bi paneli bili stabilni i dugotrajni.

4. Personalizirani natpisi i citati

Ispišite ime djeteta u velikom, dekorativnom fontu, i uokvirite ga ili objesite direktno na zid. Možete dodati i motivirajuće poruke, stihove iz omiljenih pjesmica ili jednostavno “Dobrodošao/la u sobu [ime]”. Canva nudi stotine besplatnih fontova i predložaka koje možete prilagoditi u minutama.

Uključivanje djeteta: Starija djeca mogu sama odabrati font i boju teksta, a mlađa mogu “bojati” papir bojicama ili vodenim bojama nakon ispisa za jedinstven personalizirani efekt.

5. Mobilni ukrasi i girlande

Ispisom geometrijskih oblika, zvijezda, srca, oblaka ili životinja na čvrsti papir dobivate elemente za izradu girlandi ili mobilnih ukrasa koji se vješaju iznad krevetića ili prozora. Dijete može sudjelovati u rezanju, bojenju i slaganju.

Korak po korak:

· Isprintajte motive na papir 160–200 g/m²

· Zajedno izrežite oblike (mlađa djeca s tupim škarama, starija sama)

· Probušite rupicu i nanizajte ih na konac ili vrpcu

· Objesite iznad kreveta, prozora ili polica

6. Foto zid s obiteljskim uspomenama

Ispisom obiteljskih fotografija u različitim formatima i rasporedima na zidu stvarate topao i personaliziran kutak koji djetetu pruža osjećaj sigurnosti i pripadnosti. Fotografije možete ispisati u boji ili crno-bijelo, te ih kombinirati s ilustracijama i natpisima.

Za vrhunski rezultat: Koristite Epsonov fotografski papir i originalne tinte, boje će ostati živahne godinama, bez blijeđenja ili promjene tona.

Zašto su kvalitetne tinte važne?

Mnogi roditelji pokušavaju uštediti koristeći jeftine zamjenske tinte, no to se može pokazati skupim u dužem roku. Nekvalitetna tinta može začepiti ispisne glave, smanjiti kvalitetu boja i skratiti vijek trajanja pisača. Kod dječjih dekoracija posebno je važno da boje budu precizne i živahne — jer nijansa razlike može biti presudna.

Originalne tinte za Epson pisač su razvijene u suradnji s inženjerima pisača i garantiraju:

· Točnu reprodukciju boja — boje izgledaju onako kako ste zamislili

· Dugotrajnost ispisa — dekoracije neće blijediti godinama

· Zaštitu pisača — smanjuje rizik od začepljenja i kvara

· Konzistentnost — svaki ispis identičan je prethodnom

Ulaganje u kvalitetnu tintu je ulaganje u trajnost vaše dekoracije i pouzdanost uređaja.

Nastavite čitati

CityLIGHTS

Beč u proljeće: Spark obilježio jubilarnu pjesničku smotru

Na festivalu sudjelovale su Marina Maras, Nadica Kološa, Marica Mihac i Zdenka Mlinar. One su se publici predstavile pjesmama na standardnom hrvatskom jeziku, ali i kajkavskom narječju.

Objavljeno

na

Objavio/la

U Beču je 24. i 25. travnja održano peto izdanje poetskog festivala „Beč u proljeće“, koji organizira Hrvatska zajednica umjetnika Austrije (HZUA), a među sudionicima ponovno su bile i članice Udruge umjetnika „Spark“.

Ovogodišnje izdanje obilježeno je i posebnom obljetnicom – pet godina djelovanja zajednice – što je programu dalo naglašeniji svečani karakter te dodatni fokus na dosadašnje rezultate i buduće planove.

Jubilarnom izdanju prethodila objava zbornika

U povodu obljetnice predstavljen je i zbornik poetskih radova „Beč u proljeće – zbornik radova 2026.“, koji okuplja autore sudionike festivala i predstavlja svojevrsnu sintezu petogodišnjeg stvaralačkog kontinuiteta HZUA-e. Organizatori su ga označili kao važnu točku u razvoju projekta, ali i poticaj za nastavak kulturnog povezivanja i novih susreta.

Središte programa u bečkim podrumima

Festival je otvoren u prostoru Schlumberger Kellerwelten, poznatim bečkim vinskim podrumima prepoznatljivog arhitektonskog ambijenta. Svečanost su predvodili predsjednica i pjesnikinja HZUA Ana Vrcić Oršolić te pjesnik Zoran Jakuc, dok je glazbeni okvir događaja oblikovao violinist Niko Lerner, koji je svojim nastupom pratio pjesničke izvedbe i dodatno naglasio atmosferu otvorenja. Događaju je prisustvovao i konzul Mate Bačić, čija je prisutnost, kako je istaknuto, potvrdila institucionalno prepoznavanje kulturnog djelovanja hrvatske zajednice u Austriji.

Ukupno je festival okupio 24 pjesnika te više od 70 gostiju na otvorenju.

Književne promocije i raznoliki autorski glasovi

U sklopu festivalskog programa predstavljene su tri knjige: uz zbornik HZUA-e, publici su približeni naslovi Vlade Domazeta „Dječak s obale rijeke Save“ te Josipa Petrlića Pjera „Između Buđenja i Mašte“. Posebno mjesto u zborniku zauzimaju i članice „Sparka“, njih ukupno osam, dok su na samom festivalu sudjelovale Marina Maras, Nadica Kološa, Marica Mihac i Zdenka Mlinar. One su se publici predstavile pjesmama na standardnom hrvatskom jeziku, ali i kajkavskom narječju, što je dodatno istaknulo jezičnu raznolikost nastupa te im donijelo posebna priznanja i zahvalnice organizatora.

Organizacija i poruke s festivala

U završnom dijelu programa istaknuta je uloga organizatorice Ane Vrcić Oršolić, o kojoj je urednik portala „TV Wien“ Zoran Cindrić zapisao: “Posebna i velika zahvala pripada Ani Vrcić Oršolić, osnivačici i organizatorici Hrvatskog pjesničkog festivala “Beč u proljeće”, osobi koja je ideju pretvorila u stvaran, prepoznatljiv i živ kulturni susret. Njezina uloga ne može se svesti samo na organizaciju programa, jer iza festivala stoji mnogo više od rasporeda, poziva i tehničke pripreme. Ana Vrcić Oršolić u ovaj je festival utkala ono najvažnije: strpljenje, vjeru u ljude, ljubav prema hrvatskoj riječi i sposobnost da različite pjesničke glasove poveže u jednu zajedničku priču.”

Sudionici festivala naglašavali su važnost susreta, razmjene iskustava i kulturnog povezivanja, uz dojam da manifestacija prerasta u stabilnu platformu za promociju hrvatske poezije u inozemstvu. Zdenka Mlinar u osvrtu je istaknula da im je “bila čast i zadovoljstvo biti sudionicama ove petogodišnje poetske čarolije i biti s onima koji umjetnošću krase životnu svakodnevicu, koji spajaju, a ne razdvajaju, koji znaju razlikovati dobro od zla, pokazati emocije i koji se trude biti bolji sutra nego što su danas.”

Nastavite čitati

Reporter 459 - 30.04.2026.

Facebook

Izdvojeno