Povežite se s nama

Vijesti

Dječji tjedan u Centru za djecu, mlade i obitelj: ‘Kad ne pružamo sustavnu podršku, stradaju djeca iz ranjivih skupina kojima najviše treba pomoći’

Ravnateljica Centra nam je otkrila i velike razlike između problema s kojima su se prije 20 godina suočavala djeca, ali i roditelji, s onima koji ih muče u današnje vrijeme.

Objavljeno

na

Centar za djecu, mlade i obitelj Velika Gorica brojnim programima sudjeluje u aktivnostima Dječjeg tjedna u našem gradu, a danas i u petak u sklopu Otvorenih dana Centra u suradnji s dvije goričke osnovne škole održavaju čak 11 raznovrsnih radionica za učenike. Upravo je izložbom plakata Centra u Galeriji Trumbetaš i svečano otvoren ovaj poseban tjedan u Velikoj Gorici, održana je i tribina s temom ‘Koje vještine djeca danas trebaju’ na kojoj su, uz stručnjake, sudjelovali i članovi Dječjeg gradskog vijeća, a čiji se članovi sastaju upravo u Centru.

– Cijelog dana imamo radionice za djecu, ukupno nam stiže 14 razreda iz škola Eugena Kumičića i Jurja Habdelića. Za niže razrede imamo radionice ‘Hokus-pokus’ i kreativne jezične igre, a za više razrede radionica pod nazivom ‘Neke nove fore u pamćenju’, koje će im kroz neke vježbe  pomoći u svladavanju gradiva, te radionica ‘Otkrivam sebe’, gdje će naučiti kako doći u kontakt sa svojim emocijama, a u petak još tri radionice na temu socijalnih vještina. Učenicima je to jako zanimljivo – ispričala nam je ravnateljica Centra, Sanda Puljiz Vidović.

Foto: Sanda Puljiz Vidović, ravnateljica Centra za djecu, mlade i obitelj V.Gorica/G.Kiš, Cityportal.hr

Nakon punih 20 godina djelovanja Centra, koji je jedina ustanove takve vrste u Hrvatskoj, došlo je do prve konkretne inicijative za preuzimanjem njihovog jedinstvenog iskustva i programa, kako bi se u još jednom gradu osnovala takva ustanova i to u Dubrovniku.

– S veseljem mogu reći da su na otvorenje Dječjeg tjedna došli predstavnici grada Dubrovnika, koji su se došli upoznati s našim radom i želja im je da preuzmu naša iskustva kako bi ovakav jedan centar osnovali u svom gradu. Naše dvadesetogodišnje iskustvo u upravljanju, organizaciji i provođenju raznih programa u interakciji s lokalnom zajednicom, kao primjer dobre prakse poslužit će dubrovačkoj gradskoj upravi u daljnjem formalno-pravnom i programskom djelovanju budućeg Centra za mlade Dubrovnik.Držimo im fige da to što prije ostvare! – otkrila nam je ravnateljica.

Ovom prigodom smo ju pitali i jesu li problemi s kojima se susreću djeca, pa i roditelji nekad i danas slični ili ima razlika.

– Jako su se promijenila djeca i roditelji. Djeca imaju više problema s koncentracijom, mentalnim zdravljem, živimo u teška vremena. Roditelji sve više traže pomoć, teško im je disciplinirati djecu, zbunjeni su sa svim tim terminima dječjih prava. Mnogi ne razumiju da dječja prava nisu dječje želje i pred roditeljima su izazovi koje roditelji prije 20 godina nisu imali. Veliki je pritisak škola, gradivo je obimno, velika je konkurencija kod upisa u dobre škole, djeca često dolaze anksiozna zbog pritisaka u školi. Imaju sve više problema s mentalnim zdravljem. Iza nas su potresi, pandemija, ratovi u blizini, ekonomska kriza, sve se to odražava na našoj djeci, iako mnogi misle da to oni ne osjećaju. Osjećaju itekako. Utjecaj medija i ekrana je izniman. Mogu reći da imamo puno, puno posla. Nekada su nam u grupe u savjetovalište dolazila djeca i roditelji s različitim problemima, a danas je anksioznost, depresivnost, panični napadi, a kod mlađih somatizacija anksioznosti, strahovi – kaže.

Foto: Predstavnici grada Dubrovnika posjetili su Centar kako bi se upoznali s njihovim radom u želji da i u njihovom gradu otvore takvu ustanovu/CDMO

Ističe i kako su djelatnici Centra bili u gotovo svim goričkim školama, gdje su održali predavanja na temu mentalnog zdravlja, kako bi se malo bolje moglo prepoznati gdje su problemi.

– Primjerice, odmah prepoznajemo djecu koja su živahnija, ali ne toliko i djecu koja su jako mirna, ona mogu biti jako anksiozna. Što se ranije reagira to će se bolje moći pružiti adekvatna pomoć. Ono što mi je jako drago, je to da ustanove poput jedine hrvatske Psihijatrijske bolnice za djecu i mladež, ili Klaićeve dječje bolnice, znači takve institucije s puno dužom tradicijom, šalju djecu k nama i kažu ‘kad znamo da je netko od djece iz Velike Gorice znamo da je kod vas zbrinuto’. Svi naši stručnjaci međusobno surađuju i za svako dijete procjenjujemo koje bi mu grupe najbolje odgovarale, mislim da nam je to jako velika kvaliteta. Tu je i velika podrška Grada koji ima jako veliko povjerenje u naš rad i našu stručnost, što cijenimo i to nam je, naravno, izuzetno drago – ispričala nam je ravnateljica Puljiz Vidović.

Foto: Centar za djecu mlade i obitelj VG/G.Kiš, Cityportal.hr

Obzirom na to što nam je ispričala nije teško doći do zaključka kako bi bilo nužno da u svakom hrvatskom gradu postoji jedan Centar za djecu, mlade i obitelj, poput našeg velikogoričkog. Ravnateljica se slaže, te pojašnjava teške posljedice izostanka stručne podrške djeci, mladima i čitavoj obitelji.

– To je jako potrebno. U nekim gradovima postoje pojedine inicijative, radi se nešto kroz udruge, ali ako lokalna zajednica to ne osnuje stradat će sirotinja, socijalno-ekonomski deprivirani. Zato što će ljudi koji imaju novaca moći će platiti logopeda, obrazovaniji će prepoznati problem, reagirati će. Moram reći kako imamo povratne informacije iz Zagreba, nakon ove mjere roditelj-odgojitelj, sad imaju s tom djecom velikih problema u školama. U pojedinim razreda imaju i pola razreda s ozbiljnim problema, jer nisu bili uključeni u sustav, nisu išli u vrtiće, pa problemi nisu bili detektirani na vrijeme. Bolje stojeći, koji su također imali tu mjeru kao roditelj-odgojitelj, ipak su uključivali djecu u različite aktivnosti. Kad ne pružamo sustavnu podršku stradaju oni kojima najviše treba, to su različite ranjive skupine, siromašni, u udaljenim mjestima kojima nije dostupna podrška, obitelji u kojima već postoje neki problemi, ovisnosti, mentalne bolesti, takvoj djeci treba najviše pomoći, jer im roditelji ne mogu pružiti podršku, a kad nisu u sustavu to nitko ne prepozna, kad dođu u školu – već je kasno. Zato su jako važni dječji vrtići i jako je bitno da djeca idu u vrtiće, naši gorički su ekipirani imaju sve stručnjake, to je za neku djecu spas. Mi imamo sjajnu suradnju s vrtićima, i suradnja sa školama je dobra. Kada smo krenuli prije 20 godina psihologa su imale samo tri goričke škole, sada svaka škola ima psihologa, situacija u našim školama je daleko bolja od brojnih drugih gradova. Nažalost nemaju logopede, pa je tu kod nas navala, a obzirom na veliki broj djece u školama i sve veći broj problema u školama, stručnjaci ne stižu sve to rješavati. Zato smo mi tu – ispričala nam je ravnateljica Centra za djecu. mlade i obitelj Velika Gorica, Sanda Puljiz Vidović.

 

Vijesti

Zagrebačka županija povećala ulaganja u protupožarnu zaštitu, evo koliko je izdvojeno

Za protupožarnu zaštitu izdvojeno je 265 tisuća eura više nego lani, a Zagrebačka se svrstala uz bok županija koje najviše ulažu u vatrogastvo.

Objavljeno

na

Objavio/la

Danas, 4. svibnja, na blagdan svetog Florijana zaštitnika vatrogasaca, tradicionalno se obilježava Dan vatrogastva, a upravo u tom povodu objavljeni su i podaci o izdvajanjima za protupožarnu zaštitu. Zagrebačka županija prošle je godine povećala izdvajanja za vatrogastvo i ušla među županije koje u proračunu imaju najveći udio namijenjen protupožarnoj zaštiti.

Prema dostupnim podacima koje prenosi Župan.hr, Zagrebačka županija je u 2025. godini za vatrogastvo izdvojila 265,7 tisuća eura više nego godinu ranije, što je svrstava među županije s najvećim rastom ulaganja u tom području.

Po udjelu u proračunu, Zagrebačka je dosegnula 0,39 %, čime se našla u društvu županija koje najviše izdvajaju za protupožarnu zaštitu. Ispred nje su Splitsko-dalmatinska (0,47 %), Karlovačka (0,46 %) i Šibensko-kninska (0,43 %), dok je Primorsko-goranska imala udio od 0,35 %.

Ukupno su županije (bez Sisačko-moslavačke, za koju podaci nisu bili dostupni) u 2025. godini za vatrogastvo izdvojile 35,1 milijun eura, što je gotovo 15 % više nego godinu prije, kada je ukupni iznos bio 30,6 milijuna eura.

Vatrogasci u Hrvatskoj djeluju kroz više od 2.100 različitih subjekata, uključujući javne postrojbe i dobrovoljna društva, a njihov posao nije vezan samo uz ljetne požare, već i uz prometne nesreće, tehničke intervencije i sve češće nepredvidive situacije koje traže brzu reakciju tijekom cijele godine.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Sport Zagrebačke županije’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.

Nastavite čitati

Vijesti

Radovi u Zagrebu – zatvara se južni kolnik Zagrebačke avenije, promet prebačen na suprotnu stranu

Zatvara se južni kolnik nadvožnjaka iznad Selske, a promet će se privremeno odvijati samo dvjema trakama

Objavljeno

na

Objavio/la

04.05.2026., Zagrebacka avenija, Zagreb - Zapoceli su radovi na odrzavanju nadvoznjaka na Zagrebackoj aveniji iznad Selske ceste. U prvoj fazi zatvara se juzni kolnik nadvoznjaka, dok ce se promet na sjevernom kolniku odvijati dvosmjerno, po jednom trakom u svakom smjeru. Na donjoj razini raskrizja promet ce se i dalje odvijati u oba smjera, s po dvije prometne trake za istok i zapad. Nakon zavrsetka radova na juznom kolniku, radovi se sele na sjeverni kolnik, uz zadrzavanje dvosmjernog prometa bez potpunog prekida u smjeru istok–zapad. Photo: Goran Stanzl/PIXSELL

Radovi na nadvožnjaku Zagrebačke avenije iznad Selske ceste počinju danas u 9 sati, a vozače u Zagrebu odmah očekuju nove gužve i usporavanja. Tijekom izvođenja radova promet će biti sužen na dvije trake, odnosno jednu u svakom smjeru.

Kako piše Jutarnji.hr, u prvoj fazi zatvara se južni kolnik Zagrebačke avenije, a sav promet prebacuje se na sjeverni kolnik, gdje će se voziti dvosmjerno.

Važno je naglasiti da će donja razina raskrižja ostati bez promjena, ondje će i dalje biti dostupne dvije trake u svakom smjeru.

Nakon što radovi na južnom kolniku završe, gradilište se seli na sjeverni kolnik. I tada će promet ostati organiziran dvosmjerno, bez potpunog prekida prometovanja u smjeru istok–zapad.

Nastavite čitati

Moja županija

TZ Zagrebačke županije postavlja održivost kao temelj razvoja destinacije

Zaključci panela usmjereni su prema jedinstvenoj poruci – dugoročna održivost ne podrazumijeva smanjenje razvoja, nego njegovo preusmjeravanje prema modelu koji uzima u obzir granice prostora i potrebe lokalne zajednice.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Turistička zajednica Velike Gorice

Turizam više ne može biti promatran isključivo kroz broj dolazaka i ekonomski učinak, nego kroz njegov stvarni utjecaj na prostor, okoliš i kvalitetu života stanovnika – poruka je panela održanog u Zagrebačkoj županiji, gdje je održivost postavljena kao ključni okvir budućeg razvoja destinacije.

Rasprava pod nazivom „Okoliš kao kapital: Kako očuvanje postaje pokretač održivog turizma” održana je danas u organizaciji Turističke zajednice Zagrebačke županije. Okupljeni su bili predstavnici lokalne samouprave, turističkog sektora i organizacija za zaštitu prirode, uz fokus na pitanje koliko turizam može rasti, a da pritom ne naruši prirodne i društvene resurse.

Središnja tema otvorena je kroz dilemu koja sve češće prati razvoj destinacija – gdje završava turistički razvoj, a počinje preopterećenje prostora.

Direktorica Turističke zajednice Zagrebačke županije Ivana Alilović istaknula je da se pristup destinaciji u posljednjih nekoliko godina promijenio iz temelja te da se naglasak više ne stavlja na promociju, nego na upravljanje posljedicama turizma: „Destinacija nije izlog, destinacija je prije svega sustav odgovornosti. U Turističkoj zajednici Zagrebačke županije održivost gradimo unatrag šest godina. Naš zadatak nije samo dovesti gosta, nego upravljati učincima koje turizam ostavlja u prostoru, zajednici i kvaliteti života.”

 U raspravi je naglašeno da odgovornost za turistički razvoj ne može biti isključivo na turističkim zajednicama, nego i na lokalnoj vlasti koja oblikuje prostor u kojem se turizam odvija. Gradonačelnik Dugog Sela Nenad Panian upozorio je da bez koordinacije svih dionika održivost ostaje deklarativna: „Lokalna samouprava nije samo domaćin turizma, mi smo suoblikovatelji prostora u kojem turizam živi i razvija se. Naša je odgovornost osigurati da turistički razvoj ide ruku pod ruku s potrebama građana, zaštitom okoliša i očuvanjem identiteta našeg kraja.”

U drugom dijelu panela otvorena je i tema konkretnih lokalnih praksi i primjera suradnje između gradova, turističkih zajednica i gospodarstva. Istaknuto je da se održivost ne gradi isključivo strategijama, nego i konkretnim modelima povezivanja lokalnih resursa s turističkom ponudom, pri čemu se naglašava važnost očuvanja identiteta manjih sredina.

Turistička zajednica Zagrebačke županije najavila je nastavak razvoja politika koje povezuju turizam, okoliš i lokalnu zajednicu, uz daljnje jačanje održivosti kao temeljnog kriterija planiranja turističkog razvoja.

Nastavite čitati

Najave

Gradska četvrt Pleso organizira Turnir Plešana – prijave su otvorene, broj ekipa ograničen

Objavljeno

na

Objavio/la

Povoodm dana Gradske četvrti Pleso, u subotu 13. lipnja, održat će se “Turnir Plešana”. Broj sudionika je ograničen na maksimalno šest ekipa, a kotizacija iznosi 15 eura po igraču. Organizatori ističu i kako su hrana i piće osigurani za svaku ekipu.

Najuspješnije ekipe očekuju i nagrade, pobjedniku pripada pehar i 30 piva, drugoplasiranoj ekipi pehar i 20 piva, dok će treće mjesto osvojiti pehar i 10 piva.

Prijave za Turnir Plešana moguće su putem telefona na brojeve 098 810 020 (Slavko) i 097 699 5150 (Donny).

Nastavite čitati

Moja županija

Zagrebačka županija pokazala snagu domaće proizvodnje na sajmu u Skradinu

Ovakvi sajmovi izvrsna su prilika za predstavljanje naših proizvođača i konkretno povezivanje zelene i plave Hrvatske.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Zagrebačka županija

Oko 170 izlagača sudjelovalo je na 15. Sajmu agroturizma Šibensko-kninske županije, koji se od 30. travnja do 2. svibnja održavao na tri lokacije u Skradinu, nudeći posjetiteljima bogat presjek domaće proizvodnje i tradicije.

Među sudionicima bila je i Zagrebačka županija, ovogodišnji partner sajma, koja se predstavila kroz proizvode lokalnih proizvođača: „Sirevi Šestak“, OPG Đurinski, OPG Gregorić Snježana, OPG Marjanović Mile, OPG Aroniaexelanta, OPG Cesar Ivica, OPG Varga Nikolina, OPG Barišec – Samo ljuto, OPG Andruza i OPG Ježić Mladen.

Naglasak manifestacije bio je na povezivanju poljoprivrede, turizma i tradicijskih vrijednosti, što je istaknuto i na samom otvorenju. Šibensko-kninski župan Paško Rakić tom je prilikom poručio: „Imamo se čime pohvaliti – od poljoprivrede i stočarstva do vinarstva i tradicijskih proizvoda – a ovaj sajam upravo je mjesto gdje sve to dolazi do izražaja“.

U ime Zagrebačke županije događanju je nazočio zamjenik župana Damir Tomljenović, koji je ukazao na važnost ovakvih susreta za razvoj domaće proizvodnje i njezinu integraciju u turističku ponudu. „Ovakvi sajmovi izvrsna su prilika za predstavljanje naših proizvođača i konkretno povezivanje zelene i plave Hrvatske. Važno je da potičemo proizvodnju i konzumaciju domaćih proizvoda te da hrvatski proizvodi budu dio turističke ponude“, rekao je Tomljenović. Dodao je kako Zagrebačka županija sustavno podupire svoje poljoprivrednike kroz bespovratne potpore, koje obuhvaćaju širok raspon ulaganja.

Tijekom trodnevnog sajma posjetitelji su mogli sudjelovati u različitim programima, upoznati raznoliku ponudu domaćih proizvoda te doživjeti autentičnu atmosferu Skradina.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.

Nastavite čitati

Reporter 459 - 30.04.2026.

Facebook

Izdvojeno