HOTNEWS
Depresija i anksioznost sve češći i kod djece i mladih u Velikoj Gorici, stručnjaci započeli edukacije po školama
Stručnjaci Centra za djecu, mlade i obitelj učitelje i roditelje educiraju kako prepoznati djecu i mlade koji imaju probleme s mentalnim zdravljem
U jednom razredu petero djece ili mladih ima problema s mentalnim zdravljem. Od njih pet, četvero se ne otkrije tijekom školovanja otkrije. Dramatičan je ovo podatak Svjetske zdravstvene organizacije koji opisuje stanje mentalnog zdravlja mladih u cijelom zapadnom svijetu. Statistika je nemilosrdna, a odnosi se i na Hrvatsku i Veliku Goricu.
– Zanimljivo je da obično otkrijemo one koji imaju problema u ponašanju, koji su nasilni i agresivni jer se to jako vidi, a ove koji pate u tišini i internaliziraju, njih ne vidimo – objasnila je ravnateljica Centra za djecu, mlade i obitelj Sanda Puljiz Vidović koja je, potaknuta lošom statistikom, odlučila krenuti u akciju i dati svoj doprinos.
Prvi korak je odlazak stručnjaka iz Centra u škole kako bi educirali učitelje da prepoznaju djecu koja imaju poteškoće te ih upute u stručne službe koje mogu pomoći. Za sada su predavanje održali u OŠ Nikole Hribara te Hrvatskom zavodu za socijalni rad – područni ured Velika Gorica.
– Cilj projekta je bio da obratimo pozornost nastavnicima da smo svi odrasli odgovorni, i da je potrebno reagirati ako primijetimo da se nešto događa s nekim djetetom i mladom osobom. Nastavnici su puno u kontaktu s njima i važno je da uoče što se s djecom u razredu događa i da reagiraju i upozore stručnu službu u školi – ako vide da je dijete anksioznost, da je jako uplašeno dulje vrijeme i slično – kazala je Puljiz Vidović.
Više je problema koje su stručnjaci uočili kod djece i mladih, a sve se pojačalo tijekom pandemije koronavirusa i nakon potresa. Već se u pandemiji počelo pričati kako su stroge mjere loše za mentalno zdravlje, a onda su se dogodili potresi i sve je to, primjećuju stručnjaci, loše utjecalo na mentalno zdravlje koje je, posebno kod mladih, bilo loše i prije pandemije.
– Veliki problem je depresivnost koja se očituje kroz bezvoljnost. Kroz glavu im prolaze negativne misli poput „život nema smisla“ i sl. i sniženog raspoloženja, ali može biti povezana i uz probleme u ponašanju. Nekada depresivnost može biti uzrok agresivnosti. Ono što vidimo je i da su djeca i mladi jako anksiozni. Anksioznost se očituje kao neodređeni strah od nečega što se potencijalno može dogoditi, na pr. Dobiti lošu ocjenu, a pojačava ju pritisak tijekom školovanja zbog toga što su ocjene realno važne za upis u dobru školu. Poneki roditelji dodatno pojačavaju taj pritisak jer djeci nameću brojne aktivnosti, pa djeca nemaju slobodno vrijeme za druženje i slobodnu igru. Neki si i sami nametnu visoke kriterije – kaže ravnateljica Centra i dodaje kako se u ovakvim slučajevima mogu javiti panični napadi, koji su česti i kod odraslih.
Foto: Alexa from Pixabay
– Djeca i mladi su iscrpljeni, jako ozbiljno shvaćaju školu jer žele nešto postići, što je u redu, ali onda ih to jako opterećuje i dovodi do izrazito stresnih reakcija. Čest je i perfekcionizam, želja da sve bude savršeno i da sve drže pod kontrolom, što je nemoguće. Vidimo i da je dosta mladih usamljeno. Nemaju prijatelje, ne druže se i tako ne uče razvijati socijalne odnose. Uočljiv je i izostanak osjećaja smisla – upozorava Sanda Puljiz Vidović.
Ne treba zanemariti ni trend ovisnosti o ekranima čije ćemo posljedice tek vidjeti. Psiholozi upozoravaju kako puno djece provodi previše vremena na ekranima i zapravo pokazuju ovisničke simptome, a da roditelji toga nisu ni svjesni. Uz to se vežu i teškoće s održavanjem pažnje, što je danas čest problem.
No, ono što posebno brine je velik porast suicidalnih ideja i samoozljeđivanja kod djece i mladih. Na ovo bi, upozorava Puljiz Vidović, posebno trebali pozornost obratiti roditelji. Ono što u posljednje vrijeme stručnjaci uočavaju kod mladih je i preispitivanje spolnih uloga i seksualne orijentacije.
Prvi korak u brizi za djecu i mlade, vezan uz njihovo mentalno zdravlje, je praćenje djeteta i prisutnost roditelja. U obitelji se najlakše mogu uočiti promjene kod djece i mladih, a psihologinja Puljiz Vidović navodi na što se sve treba obratiti pozornost.
– Ako dijete povraća prije odlaska u školu ili ako se vraća prljavo iz škole, vrlo je vjerojatno da ga netko maltretira. Ako neko dijete slučajno gurne drugo dijete na hodniku, ili se dvoje djece posvađaju, to nije mjesto gdje roditelji trebaju reagirati, to djeca moraju riješiti samostalno. Drugo je ako dijete je žrtva zlostavljanja starijih i jačih. Teško je točno odrediti granicu kada je potrebno reagirati a kada ne, to je često pitanje osjećaja i zdravog razuma, kada reagirati, a kada ne – objašnjava i dodaje kako roditelji moraju pustiti dijete da doživi neke frustracije i da se nosi s njima jer će tako i tako biti spremnije za životne izazove koji ga čekaju.
– Taj trend da roditelji sve obavljaju umjesto djece, da razrješavaju sukobe zapravo je put u probleme s mentalnim zdravljem – ističe psihologinja Centra za djecu, mlade i obitelj.
Foto: WOKANDAPIX from Pixabay
Za kraj, Puljiz Vidović je naglasila kako se u razvoju djece nikako ne smije zapostaviti ni fizička aktivnost. Izuzetno je važno provoditi vrijeme u igri s drugom djecom i to u prirodi, na otvorenom.
– Na igralištu dijete nauči više nego na bilo kojem tečaju, jer se s tjelesnim aktivnostima razvijaju i povezuju i stanice u mozgu, dijete se razvija intelektualno, razvijaju se socijalne vještine – dijete uči kako brinuti o sebi i drugima, uči se pravilima pojedinih igara i još puno toga. Jednog dana kad bude tražio posao, poslodavac će od njega tražiti socijalne vještine, kreativnost, sposobnost rješavanja sukoba i sklonost timskom radu. A ako to ne nauči kao dijete ili mlada osoba, to je kasnije već malo teže – kaže Sanda Puljiz Vidović.
Zbog svega ovoga, Centar za djecu, mlade i obitelj intenzivno radi na edukacijama u goričkim školama, a putem medija želja im je potaknuti i roditelje da obrate veću pozornost i reagiraju već na prve znakove problema.
CityLIGHTS
Novo autobusno ugibalište u Velikoj Gorici preuzima dvije linije
Riječ je o ZET-ovoj brzoj liniji 330 koja povezuje Veliku Goricu i zagrebački Glavni kolodvor te o Arrivinoj lokalnoj liniji broj 2 na relaciji Velika Gorica – Željeznički kolodvor.
CityLIGHTS
VIDEO Kraljica sevdaha ostavila nas bez daha
Kako se zaljubljivalo nekada, koliko se teško zavoljeti pa rastati, zašto joj novac ne predstavlja ništa te što joj je draže – burek ili ćevapi? Samo su neka od pitanja na koje nam je dala odgovore u videu.
CityLIGHTS
KTC lipanjska akcija: ostvari kupnju od najmanje 100 eura i preuzmi poklon karticu
Akcija se održava u ponedjeljak i utorak, 8. i 9. lipnja.
CityLIGHTS
Besplatan ljetni program za roditelje
Centar za djecu, mlade i obitelj prima prijave do 25. lipnja, a sudjelovanje je u potpunosti besplatno.
CityLIGHTS
Dani kriznog upravljanja: Naglasak na otpornosti u vremenu složenih izazova
Gradonačelnik Velike Gorice, Krešimir Ačkar istaknuo je kako su znanje, suradnja i kontinuirano usavršavanje ključni za uspješno suočavanje s krizama.
Velika Gorica bila je domaćin 19. međunarodne konferencije Dani kriznog upravljanja 2026. (DKU 2026), koja je okupila vodeće domaće i strane stručnjake iz područja sigurnosti, znanosti, tehnologije i javnih politika s ciljem razmjene znanja i pronalaženja odgovora na sve složenije krizne izazove suvremenog društva.
Ovogodišnje izdanje održano je u okolnostima obilježenima geopolitičkim nestabilnostima, klimatskim promjenama, energetskim izazovima i ubrzanim tehnološkim razvojem. Sudionici su istaknuli kako se današnje krize više ne pojavljuju izolirano, već se međusobno preklapaju i pojačavaju, zbog čega tradicionalni modeli upravljanja rizicima više nisu dostatni.
Dekanica Veleučilišta Velika Gorica Tamara Čendo Metzinger izrazila je zadovoljstvo što je konferencija ponovno održana upravo u Velikoj Gorici, posebno naglasivši međunarodnu dimenziju događanja.
– Veseli me što smo ovu konferenciju organizirali u našoj Velikoj Gorici. Posebno mi je zadovoljstvo što na ovogodišnjoj konferenciji sudjeluju studenti Veleučilišta Velika Gorica, kao i studenti te nastavnici iz Portugala, Estonije, Belgije, Bosne i Hercegovine, Rumunjske, Nizozemske, Španjolske i Poljske. Govoreći o aktualnom trenutku u kojem se konferencija održavala, Čendo Metzinger upozorila je na brojne promjene koje oblikuju suvremeni svijet.
– I ove godine Konferenciju organiziramo u vrijeme koje je obilježeno složenom geopolitičkom situacijom. U vrijeme brzih promjena, razvoja i primjene novih tehnologija u svim područjima rada, klimatskih promjena, energetskoj nestabilnosti i brojnim drugim ugrozama koje na specifične načine utječu na svijet i društvo u kojem živimo, ali istovremeno i oblikuju društvo koje ostavljamo budućim generacijama.
Ravnatelj civilne zaštite RH Neven Karas istaknuo je kako suvremeno sigurnosno okruženje zahtijeva drukčiji pristup upravljanju krizama te snažniju suradnju svih relevantnih dionika.
– Ovo je prilika podsjetiti da se u današnje vrijeme, kada se krize više ne događaju izolirano, kad se prelijevaju preko granica sektora i sustava, sigurnost nije stanje nego proces koji zahtjeva stalno učenje, prilagodbu i zajedničko djelovanje. Hrvatska, kao dio europskog i globalnog sigurnosnog prostora, suočava se s istim izazovima kao i ostatak svijeta. Stoga, tradicionalni model upravljanja krizama više nije dovoljan. Naglasak se stavlja na otpornost, na horizontalnu i vertikalnu koordinaciju, a bez zajedničkog djelovanja svih relevantnih institucija, lokalne i državne razine, operativnih snaga i politike, ne možemo niti govoriti o učinkovitom upravljanju krizama.
O važnosti zajedničkog djelovanja na europskoj razini govorila je i Zrinka Ujević, voditeljica Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj. Naglasila je kako su prirodne katastrofe i druge krize podsjetnik na potrebu međusobne solidarnosti država članica.
– Potres ne pita jesmo li već iscrpljeni od borbe protiv inflacije, požar ne čeka da vjetar završi, a upravo tu otpornost na razini Europske unije gradimo zajedno. Vidljivo je kako pomažemo jednim drugima u kriznim situacijama i u situacijama velikih katastrofa, a Hrvatska je dio te mreže i kao primatelj i kao donator.
Govoreći o klimatskim politikama Europske unije, Ujević je poručila da Europa ne odustaje od svojih dugoročnih ciljeva.
– Često smo pitani ostajemo li kao Europa na našim klimatskim ciljevima koje smo si zadali, koji su u našim zakonima. Moj odgovor je da ostajemo i razmišljamo kako ćemo ih što bolje provesti u novoj geopolitički situaciji i kroz nove geopolitičke izazove.
Gradonačelnik Velike Gorice Krešimir Ačkar istaknuo je kako su znanje, suradnja i kontinuirano usavršavanje ključni za uspješno suočavanje s krizama.
– Krizno upravljanje je jedno od najvažnijih područja suvremenog društva. Ono nas uči kako predvidjeti rizik, pripremiti se za izazove i zajednički odgovoriti na situacije koje ne možemo uvijek spriječiti. Također, razvijena znanja, suradnje i kontinuirano usavršavanje važniji su nego ikada.
Konferencija DKU 2026 još je jednom potvrdila svoju ulogu važnog mjesta susreta stručnjaka, donositelja odluka, znanstvenika i studenata, koji zajedničkim radom nastoje razvijati otpornije sustave i učinkovitije odgovore na izazove koji obilježavaju današnje vrijeme.
-
CityLIGHTSprije 4 danaJedina kapetanica u Hrvatskoj otkrila kako izgleda život u kokpitu – “Dijete mi je završilo na šivanju, a ja sam bila usred trodnevne smjene”
-
Vijestiprije 3 danaRadno vrijeme trgovina se mijenja na Tijelovo – obavite kupnju na vrijeme
-
Sportprije 3 danaOtišla dva igrača i po jedan trener, team manager i glasnogovornica
-
Crna kronikaprije 5 danaNovi detalji požara! Policija razotkrila četvero osumnjičenih, sumnja se na pokušaj iznude