Povežite se s nama

Vijesti

Dan osviještenosti o debljini – važna poruka budućim majkama

Do 40 posto budućih majki u trudnoći nakupi višak kilograma, a brojne se nakon toga bore s pretilošću. Stoga donosimo savjete voditeljice Referalnog centra za debljinu RH, dr.sc. Maje Baretić koja poručuje: ‘Brinući o tjelesnoj masi tijekom trudnoće, buduće majke ne ulažu samo u svoje zdravlje, već i u buduće zdravlje svog djeteta, a zdravlje je dionica koja najbolje stoji na burzi  života.’

Objavljeno

na

Povodom Hrvatskog dana osviještenosti o debljini, koji se u našoj zemlji obilježava 16. ožujka, na dan kad je Hrvatski sabor prije šest godina donio odluku o potrebi formalnog progovaranja o debljini, važno je dodatnu pažnju posvetiti debljini, njenoj prevenciji, dijagnozi i liječenju. Prema postojećim statistikama Eurostata, Hrvati su jedna od najdebljih europskih nacija – čak 65 % odraslih Hrvata ima prekomjernu tjelesnu masu, a probleme s debljinom ima i 35 % djece u dobi od 8 do 9 godina.

Posebno osjetljiva skupina su buduće majke, ističu stručnjaci, jer je period trudnoće i onaj koji slijedi nakon nje, kritično vrijeme za dobitak na tjelesnoj masi žena. Taj je period, naglasili su, bitan i radi budućih rizičnih faktora za zdravlje žene, ali i vrijeme kad pravovremenim promišljanjem svaka buduća majka može utjecati na kvalitetu svog života, svoje zdravlje i zdravlje svog djeteta.

Liječničke preporuke su za trudnice normalne tjelesne mase da tijekom trudnoće dobiju 11.5 do 16 kg, a one koje imaju prekomjernu masu, preporuke su od 6,8 do 11,3 kg, dok kod trudnica koje se već bore s pretilošću ta preporuka ide od 5 do 9 kg. No, procjenjuje se da čak 20 do 40 % trudnica dobije više kilograma od navedenih preporuka.

– U zdrave trudnoće, očekivani dobitak na tjelesnoj masi u manjem dijelu čine majčine zalihe masti,  manje od trećine, dok se većina mase odnosi na čedo, posteljicu, plodnu tekućinu i maternicu te povećan volumen krvi. Npr., buduća majka koja je do kraja trudnoće dobila 11 kg zapravo ima oko 3 kg viška vlastitog masnog tkiva koje se nakuplja u području bokova, gornjeg dijela bedara i gornjeg dijela trupa. To masno tkivo fiziološki radi kalorijsku rezervu i očekivano je u trudnoći – kaže doc. dr. sc. Maja  Baretić, specijalistica interne medicine sa subspecijalizacijom iz endokrinologije i dijabetologije Zavoda za endokrinologiju i dijabetes, KBC Zagreb, a ujedno je i voditeljica Referalnog centra za debljinu Republike Hrvatske.

Foto: dr.sc. Maja Baterić, voditeljica Referalnog centra za debljinu RH/privatni album

Povećan dobitak na tjelesnoj masi tijekom trudnoće nosi i određene rizike.

– Sama trudnoća je u povećanom riziku da završi prerano s lošim ishodima – djeca se rađaju prevelike ili paradoksalno premale mase, češće postoje ozljede tijekom poroda, npr. ozljeda ramena, djeca bivaju češće u jedinici intenzivne skrbi, češće imaju manjak kisika kod poroda, a nekada trudnoća, nažalost, završi i fatalno za dijete. Majke češće rađaju carskim rezom, češće im je dijagnosticiran povišen krvni tlak u trudnoći i eklampsija- ističe dr. Baretić.

Također, u žena koje dobivaju previše na tjelesnoj masi tijekom trudnoće, podsjeća Baretić, javlja se i gestacijski dijabetes, koji nestaje nakon trudnoće, no te žene će kasnije u životu imati veći rizik od pojave šećerne bolesti tipa 2, ali i ostalih elemenata metaboličkog sindroma (povišenog krvnog tlaka i masnoća u krvi).

– Zanimljivo je da debljina majke utječe i na budućnost čeda. Noseći ga 9 mjeseci, ona svojim zdravstvenim stanjem dijelom određuje i budućnost zdravlja djeteta. Stanice djeteta tijekom trudnoće programiraju se za budućnost. Poznato je da djeca majki koje su tijekom trudnoće dobile višak kilograma, kasnije u životu imaju veću šansu za probleme s viškom kilograma i drugim poremećajima metabolizma – ističe Maja  Baretić.

Stoga za sve buduće majke voditeljica Referalnog centra za debljinu RH ima i niz korisnih savjeta i preporuka.

–  Tijekom trudnoće nema potrebe izrazito povećavati unos hrane, jer se doista ne jede za dvoje, a dnevni menu potrebno je planirati u 5 do 6 manje obilnih obroka. Tijekom prvog tromjesečja radi mučnina ili povraćanja namirnice treba posebno prilagoditi, no u svakom slučaju izbjegavati gladovanje. Nikako ne preskakati doručak! Ne isključivati pojedine skupine namirnica s ciljem regulacije tjelesne mase, već dati prednosti onima koje su niske energetske vrijednosti, a bogate vitaminima i mineralima (voće, povrće, integralne žitarice, nemasno meso, riba, mliječni proizvodi) – navodi.

Foto: ilustrativna/pixabay.com

– Ako je trudnica zdrava, preporučuje se svakodnevna tjelesna aktivnost od 30 minuta ili više, a nakon prvog tromjesečja se ne preporučuju vježbe koje se izvode ležanjem na leđima, radi pritiska povećane maternice na vene u trbuhu. Kako trudnoća napreduje ne preporučuje se dulje stajanje bez ikakvih pokreta jer otežava pravilnu cirkulaciju – poručuje.

Tu su i preporuke majkama kako održavati tjelesnu masu nakon trudnoće.

–  Žena koja doji prosječno proizvede oko 850 ml mlijeka svaki dan, a kako bi se zadovoljile povećane potrebe tijekom dojenja potrebno je prosječno unositi dodatnih 500 kcal. Ako se ne poveća unos kalorija dolazi do postupnog gubitak mase te se kilogrami nakupljeni u trudnoći brzo i lako gube – objasnila je i dodala kako sve prehrambene preporuke za trudnoću i ovdje vrijede uz napomenu da je potrebno konzumirati hranu koja kod djeteta ne izaziva kolike i ne zaboraviti uzimati dovoljne količine tekućine.

– Tjelesna aktivnost ovisi o tijeku oporavka nakon poroda – prvih tjedana započinje se s laganim šetnjama, s trčanjem nakon 3 mjeseca, aktivnosti u vodi kada prestane krvarenje. Aerobne vježbe se uvode postepeno u komadu 10 do 20 minuta, no uz zagrijavanje i istezanje, a intenzitet tjelovježbe je smanjen na 60 do 80 % – završno poručuje Maja  Baretić.

Vijesti

Policija upozorava! Sezona biciklista i motociklista kreće, oprez na cestama je ključan

PU zagrebačka apelira na bicikliste, mopediste, motocikliste i vozače romobila da poštuju pravila i prilagode brzinu kako bi se spriječile nesreće.

Objavljeno

na

Objavio/la

S dolaskom ljepšeg vremena i početkom sezone vožnje na dva kotača, PU zagrebačka uputila je apel biciklistima, mopedistima, motociklistima i vozačima osobnih prijevoznih sredstava da povećaju oprez u prometu te vode računa o vlastitoj, ali i sigurnosti drugih sudionika. Cilj je smanjiti broj prometnih nesreća i ozlijeđenih osoba na cestama.

Iz policije poručuju kako svi koji sudjeluju u prometu na dva kotača moraju poštovati prometna pravila i voditi računa o svojoj sigurnosti, ali i sigurnosti drugih.

Voditeljica Službe za izvještajnu analitiku i odnose s javnošću Marija Goatti istaknula je da policija provodi preventivne akcije kako bi se spriječile nesreće prije nego što se dogode.

“Svaki je sudionik u cestovnom prometu jednako važan, te kontinuirano slične aktivnosti provodimo vodeći računa i o vozačima na četiri kotača ali i onima najranjivijima… pješacima”, poručila je voditeljica Službe za izvještajnu analitiku i odnose s javnošću Marija Goatti.

Policija podsjeća da svi dijelimo iste ceste te da je važno međusobno poštovanje. Posebno naglašavaju potrebu prilagodbe brzine kako bi se smanjio broj prometnih nesreća i ozlijeđenih.

Nastavite čitati

Vijesti

Bez struje u dijelovima grada i okolice – objavljen raspored radova

Radovi su planirani kroz tri dana, od utorka do četvrtka.

Objavljeno

na

Objavio/la

Stanovnike Velike Gorice i okolnih mjesta idućih dana očekuju planirani prekidi opskrbe električnom energijom zbog radova na elektroenergetskim postrojenjima distribucijske mreže. Radovi će se provoditi na području Terenske jedinice Velika Gorica, a bez struje će ostati dijelovi Kuča, Mraclina te pojedine ulice u samom gradu.

Prvi prekid očekuje se u utorak 7. travnja, u razdoblju od 9 do 14 sati, kada će bez električne energije biti dio naselja Kuče. Prekid se odnosi na Ulicu Franje Lučića (kućni brojevi 1–57 i 2–36), dok će Ulica Mije Fabijančića-Miškova i Ulica Augusta Šenoe biti u prekidu u cijelosti.

Dan kasnije, u srijedu 8. travnja, od 8 do 10 sati, prekid opskrbe najavljen je za dio naselja Mraclin. Bez struje će biti Ulica braće Radića (kućni brojevi 26–110 i 21A–163B), kao i Ulica Vladimira Nazora te Ulica Ladislava Galekovića, obje u cijelosti.

U četvrtak 9. travnja radovi se sele u Veliku Goricu, gdje će od 10:30 do 12 sati bez struje biti dio centra grada. Prekid će obuhvatiti Trg Stjepana Radića (kućni brojevi 1–4 i 10–12), Ulicu Matice hrvatske (kućni brojevi 22–32) te Ulicu Nikole Bonifačića (kućni brojevi 9–15).

Kao i uvijek, radovi se odgađaju u slučaju loših vremenskih uvjeta.

Nastavite čitati

Vijesti

Gotova nova cesta u Gradićima – spojene Hercegovačka i Dalmatinska

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Mjesni odbor Gradići/ Facebook

Cesta između Dalmatinske i Hercegovačke za mnoge je godinama bila prečica iz jedne ulice u drugu. No, dobra vijest je da te dvije ulice sada napokon spaja aslaftirana cesta.

Iz MO Gradići ističu kako bi nova prometnica trebala olakšati kretanje kroz spomenuti dio, posebno pješacima.

“Cesta je dovršena pred Uskrs, simbol novih početaka i zajedništva. Veliko hvala gradonačelniku Krešimiru Ačkaru i svim gradskim službama i tvrtkama koje su sudjelovale u ovom projektu”, poručuju iz Mjesnog odbora.

Nastavite čitati

Najave

Otvorene prijave za Girls Code Camp 2026 – besplatan STEAM kamp za djevojke

Kamp u Mariji Bistrici namijenjen je djevojčicama od 12 do 15 godina koje žele učiti programiranje i robotiku bez predznanja.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Pexels.com

Otvorene su prijave za Girls Code Camp 2026, besplatan edukativni kamp namijenjen djevojčicama u dobi od 12 do 15 godina iz cijele Hrvatske koje žele naučiti osnove programiranja, robotike i digitalnih tehnologija. Kamp će se održati u Mariji Bistrici, u terminima tijekom lipnja i kolovoza 2026., a prijave su otvorene do 1. lipnja. Broj mjesta je ograničen.

Program se provodi u okviru projekta She Creates Change i inicijative EIT Urban Mobility, s ciljem poticanja interesa djevojčica za STEM područja te razvoja digitalnih i kreativnih vještina. Sudionice će kroz praktične radionice i timski rad učiti kako tehnologija može pomoći u rješavanju stvarnih izazova, posebno u području održive urbane mobilnosti i razvoja pametnih gradova.

Kamp se održava u Parku drvenih skulptura u Mariji Bistrici, gdje će edukativni dio biti povezan s boravkom u prirodi i aktivnostima na otvorenom. Organizatori ističu kako je program osmišljen tako da djevojčicama pruži poticajno i sigurno okruženje u kojem mogu razvijati ideje, učiti kroz praksu i suradnju te steći više samopouzdanja u korištenju tehnologije.

Prijaviti se možete ovdje.

Nastavite čitati

Moja županija

Zagrebačka županija raste najbrže u Hrvatskoj! od 2015. do danas skočila najviše po BDP-u

Od 2015. do 2023. bilježi najveći prosječni godišnji rast BDP-a po stanovniku, a rast su najviše pogurali građevina, poljoprivreda i uslužne djelatnosti.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Burak The Weekender/pexels.com

Zagrebačka županija bilježi najbrži rast BDP-a po stanovniku u Hrvatskoj u razdoblju od 2015. do 2023. godine, pokazuje analiza zagrebačkog Ekonomskog instituta. Prema tim podacima, županija je u osam godina rasla prosječno oko 6,5 % godišnje, što je najviše među svim županijama. Odmah iza nje je Brodsko-posavska županija s prosječnim godišnjim rastom od oko 6,4 %, dok je Ličko-senjska na trećem mjestu s oko 5,4 %. U skupini najbrže rastućih su i Varaždinska te Koprivničko-križevačka županija, obje s rastom od oko 5,3 % godišnje. Hrvatski prosjek u tom razdoblju iznosio je oko 4,3 %.

Kako prenosi Župan.hr, iako je po rastu na vrhu, Zagrebačka županija po samoj razini BDP-a po stanovniku u 2023. godini zauzima četvrto mjesto u Hrvatskoj, s iznosom od oko 18.500 eura po stanovniku. Ispred nje su Primorsko-goranska županija s oko 23.500 eura, Istarska s oko 22.900 eura te Dubrovačko-neretvanska s oko 19.900 eura. Varaždinska županija je odmah iza, s oko 18.100 eura po stanovniku.

Prosjek na razini Hrvatske iznosio je oko 20.500 eura, što znači da su iznad tog prosjeka, uz Grad Zagreb, samo dvije županije.

Prema analizi, rast Zagrebačke županije najviše se oslanjao na rast bruto dodane vrijednosti u poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu, građevinarstvu te uslužnim djelatnostima poput trgovine, prijevoza i skladištenja, kao i smještaja te pripreme i usluživanja hrane. Snažan rast zabilježen je i u financijskom sektoru te stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima.

Na razini većih regija, najniži BDP po stanovniku u 2023. godini imala je Panonska Hrvatska s oko 13.900 eura, što je više od 30 posto ispod državnog prosjeka. Sjeverna Hrvatska bilježi oko 17.300 eura, Jadranska Hrvatska oko 19.200 eura, dok jedino Grad Zagreb odskače s oko 34.500 eura po stanovniku.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.

Nastavite čitati

Reporter 458 - 31.03.2026.

Facebook

Izdvojeno