Vijesti
Dan osviještenosti o debljini – važna poruka budućim majkama
Do 40 posto budućih majki u trudnoći nakupi višak kilograma, a brojne se nakon toga bore s pretilošću. Stoga donosimo savjete voditeljice Referalnog centra za debljinu RH, dr.sc. Maje Baretić koja poručuje: ‘Brinući o tjelesnoj masi tijekom trudnoće, buduće majke ne ulažu samo u svoje zdravlje, već i u buduće zdravlje svog djeteta, a zdravlje je dionica koja najbolje stoji na burzi života.’
Povodom Hrvatskog dana osviještenosti o debljini, koji se u našoj zemlji obilježava 16. ožujka, na dan kad je Hrvatski sabor prije šest godina donio odluku o potrebi formalnog progovaranja o debljini, važno je dodatnu pažnju posvetiti debljini, njenoj prevenciji, dijagnozi i liječenju. Prema postojećim statistikama Eurostata, Hrvati su jedna od najdebljih europskih nacija – čak 65 % odraslih Hrvata ima prekomjernu tjelesnu masu, a probleme s debljinom ima i 35 % djece u dobi od 8 do 9 godina.
Posebno osjetljiva skupina su buduće majke, ističu stručnjaci, jer je period trudnoće i onaj koji slijedi nakon nje, kritično vrijeme za dobitak na tjelesnoj masi žena. Taj je period, naglasili su, bitan i radi budućih rizičnih faktora za zdravlje žene, ali i vrijeme kad pravovremenim promišljanjem svaka buduća majka može utjecati na kvalitetu svog života, svoje zdravlje i zdravlje svog djeteta.
Liječničke preporuke su za trudnice normalne tjelesne mase da tijekom trudnoće dobiju 11.5 do 16 kg, a one koje imaju prekomjernu masu, preporuke su od 6,8 do 11,3 kg, dok kod trudnica koje se već bore s pretilošću ta preporuka ide od 5 do 9 kg. No, procjenjuje se da čak 20 do 40 % trudnica dobije više kilograma od navedenih preporuka.
– U zdrave trudnoće, očekivani dobitak na tjelesnoj masi u manjem dijelu čine majčine zalihe masti, manje od trećine, dok se većina mase odnosi na čedo, posteljicu, plodnu tekućinu i maternicu te povećan volumen krvi. Npr., buduća majka koja je do kraja trudnoće dobila 11 kg zapravo ima oko 3 kg viška vlastitog masnog tkiva koje se nakuplja u području bokova, gornjeg dijela bedara i gornjeg dijela trupa. To masno tkivo fiziološki radi kalorijsku rezervu i očekivano je u trudnoći – kaže doc. dr. sc. Maja Baretić, specijalistica interne medicine sa subspecijalizacijom iz endokrinologije i dijabetologije Zavoda za endokrinologiju i dijabetes, KBC Zagreb, a ujedno je i voditeljica Referalnog centra za debljinu Republike Hrvatske.
Foto: dr.sc. Maja Baterić, voditeljica Referalnog centra za debljinu RH/privatni album
Povećan dobitak na tjelesnoj masi tijekom trudnoće nosi i određene rizike.
– Sama trudnoća je u povećanom riziku da završi prerano s lošim ishodima – djeca se rađaju prevelike ili paradoksalno premale mase, češće postoje ozljede tijekom poroda, npr. ozljeda ramena, djeca bivaju češće u jedinici intenzivne skrbi, češće imaju manjak kisika kod poroda, a nekada trudnoća, nažalost, završi i fatalno za dijete. Majke češće rađaju carskim rezom, češće im je dijagnosticiran povišen krvni tlak u trudnoći i eklampsija- ističe dr. Baretić.
Također, u žena koje dobivaju previše na tjelesnoj masi tijekom trudnoće, podsjeća Baretić, javlja se i gestacijski dijabetes, koji nestaje nakon trudnoće, no te žene će kasnije u životu imati veći rizik od pojave šećerne bolesti tipa 2, ali i ostalih elemenata metaboličkog sindroma (povišenog krvnog tlaka i masnoća u krvi).
– Zanimljivo je da debljina majke utječe i na budućnost čeda. Noseći ga 9 mjeseci, ona svojim zdravstvenim stanjem dijelom određuje i budućnost zdravlja djeteta. Stanice djeteta tijekom trudnoće programiraju se za budućnost. Poznato je da djeca majki koje su tijekom trudnoće dobile višak kilograma, kasnije u životu imaju veću šansu za probleme s viškom kilograma i drugim poremećajima metabolizma – ističe Maja Baretić.
Stoga za sve buduće majke voditeljica Referalnog centra za debljinu RH ima i niz korisnih savjeta i preporuka.
– Tijekom trudnoće nema potrebe izrazito povećavati unos hrane, jer se doista ne jede za dvoje, a dnevni menu potrebno je planirati u 5 do 6 manje obilnih obroka. Tijekom prvog tromjesečja radi mučnina ili povraćanja namirnice treba posebno prilagoditi, no u svakom slučaju izbjegavati gladovanje. Nikako ne preskakati doručak! Ne isključivati pojedine skupine namirnica s ciljem regulacije tjelesne mase, već dati prednosti onima koje su niske energetske vrijednosti, a bogate vitaminima i mineralima (voće, povrće, integralne žitarice, nemasno meso, riba, mliječni proizvodi) – navodi.
Foto: ilustrativna/pixabay.com
– Ako je trudnica zdrava, preporučuje se svakodnevna tjelesna aktivnost od 30 minuta ili više, a nakon prvog tromjesečja se ne preporučuju vježbe koje se izvode ležanjem na leđima, radi pritiska povećane maternice na vene u trbuhu. Kako trudnoća napreduje ne preporučuje se dulje stajanje bez ikakvih pokreta jer otežava pravilnu cirkulaciju – poručuje.
Tu su i preporuke majkama kako održavati tjelesnu masu nakon trudnoće.
– Žena koja doji prosječno proizvede oko 850 ml mlijeka svaki dan, a kako bi se zadovoljile povećane potrebe tijekom dojenja potrebno je prosječno unositi dodatnih 500 kcal. Ako se ne poveća unos kalorija dolazi do postupnog gubitak mase te se kilogrami nakupljeni u trudnoći brzo i lako gube – objasnila je i dodala kako sve prehrambene preporuke za trudnoću i ovdje vrijede uz napomenu da je potrebno konzumirati hranu koja kod djeteta ne izaziva kolike i ne zaboraviti uzimati dovoljne količine tekućine.
– Tjelesna aktivnost ovisi o tijeku oporavka nakon poroda – prvih tjedana započinje se s laganim šetnjama, s trčanjem nakon 3 mjeseca, aktivnosti u vodi kada prestane krvarenje. Aerobne vježbe se uvode postepeno u komadu 10 do 20 minuta, no uz zagrijavanje i istezanje, a intenzitet tjelovježbe je smanjen na 60 do 80 % – završno poručuje Maja Baretić.
Vijesti
Dva sata besplatnih pregleda u Domu zdravlja – mjeri se tlak i šećer, dijele se savjeti
„Naše sestre, naša budućnost. Osnažene sestre spašavaju živote“
Kultura
Mičevec poziva na “Turopoljsku glazbenu šetnicu” – stižu gosti iz Karlovca i Novigrada
Sve će pratiti i tradicionalna Štrudlijada Udruge žena Mičevec.
CityLIGHTS
FOTO Dan branitelja grada Velike Gorice: ‘Oni su ti koji su omogućili slobodu našega grada’
Veliko hvala za sve što ste učinili, za našu Veliku Goricu, za Turopolje, za Republiku Hrvatsku.
Velika Gorica danas je obilježila Dan branitelja grada Velike Gorice. Datum posvećen svim sudionicima obrane Hrvatske i stvaranju temelja suvremene države i grada.
Program obilježavanja započeo je jutarnjom svetom misom u crkvi Navještenja Blažene Djevice Marije, nakon koje su kod spomen-obilježja „Golubica“ položeni vijenci i zapaljeni lampioni u znak sjećanja na poginule i preminule branitelje. Uz predstavnike braniteljskih udruga, obilježavanju su nazočili predstavnici Grada Velike Gorice i Gradskog vijeća. Tom prilikom istaknuta je važnost zajedništva koje branitelji njeguju od početka Domovinskog rata pa sve do danas.
Neven Karas, zamjenik gradonačelnika Velike Gorice, poručio je: „Danas, ono što je najbitnije, svi naši branitelji pokazuju zajedništvo i jedinstvo. Kao što smo bili jedinstveni 1991. tako smo i danas i to je ono što me najviše čini ponosnim.“ Predsjednik Gradskog vijeća Darko Bekić naglasio je kako Dan hrvatskih branitelja nadilazi političke podjele te predstavlja datum oko kojeg postoji zajednički stav svih političkih opcija u gradu: „Čestitka svim braniteljima u ime Gradskog vijeća, svih naših političkih stranaka od lijevog spektra pa do desnog spektra, vladajuće koalicije do oporbene koalicije. Svi zapravo stojimo iza ovog datuma naših branitelja grada Velike Gorice. Upravo kao što je zamjenik rekao, svi smo ponosni na ono što su oni napravili u domovinskom ratu. Omogućili su nam ovu prekrasnu slobodu i zapravo slobodu našeg grada, koji se razvija u europskom stilu kako su oni to i zamislili 1991.“ rekao je Bekić.
Emotivno se prisjetio ratnih dana i dragovoljac Domovinskog rata Dražen Uzelac.
– Evo današnji dan, 10. svibnja je dan Hrvatskih branitelja grada Velike Gorice i to meni kao branitelju jako puno znači. To je jedan dan sjećanja koji podsjeća na to da smo mi krenuli u obranu Hrvatske kada se to veliko zlo diglo na nas. Nismo dvojili ni trenutka, nego smo krenuli u obranu naše domovine i hvala Bogu, uspjeli smo je obraniti. Današnji dan nas sjeća na te dane slave i ponosa.
Nakon službenog dijela programa i odavanja počasti braniteljima, druženje je nastavljeno uz prigodnu okrepu u Društvenom domu Pleso, a tom prilikom, gradonačelnik Krešimir Ačkar, zahvalio je braniteljima na doprinosu slobodi i razvoju Hrvatske.
– Veliko hvala za sve što ste učinili, za našu Veliku Goricu, za Turopolje, za Republiku Hrvatsku. Teške godine koje ste prošli, mladost koju ste ostavili, sloboda koju ste izvojevali, je nešto čemu se možemo samo diviti i reći jedno veliko hvala.
Fotogalerija: Morena Martinović/Cityportal
HOTNEWS
Započinje nova utrka za najbolji hrvatski OPG: prijave otvorene
Prijave su otvorene do 15. lipnja.
Vijesti
Mama Marina otkriva kako izgleda život s osmero djece? “Peremo tri veš mašine dnevno, a u kući je uvijek kreativan nered”
Kila špageta, dvije kile mesa i tri veš mašine dnevno.
Razgovarali: Gianna Kotroman i Matko Mihaljević
Majčin dan danas će mnogi obilježiti ručkom, buketom cvijeća ili kratkim posjetom mami. Tim povodom, naši Gianna i Matko ugostili su Marinu Hrkač, majku osmero djece, pet djevojčica i tri dječaka, a raspon godina u obitelji ide od 11 mjeseci do gotovo 18 godina.
“Ljudi nas često prebrojavaju kad nas vide”, počinje kroz smijeh, svjesna da prizor velike obitelji i dalje izaziva znatiželju gdje god se pojave.
Najstariji su dječaci, najmlađa je djevojčica, a u kući trenutno ima pet školaraca i jednu buduću školarku. Iako brojka zvuči kao logistički izazov, Marina kaže da su se uhodali i da djeca puno toga rješavaju međusobno, posebno kad je riječ o školi.
Po struci je magistrica farmacije. Radila je, no nakon što su djeca počela dolaziti, ona i suprug donijeli su odluku da ostane kod kuće.
“Evo 18 godina sam na porodiljnom, ali radno vrijeme mi je 0-24”, kaže Marina.
Prvo dijete rodila je s 26 godina, a osmo s 42. Sve porode imala je prirodnim putem, a priznaje da strah nikad ne nestaje potpuno, ali da svaki put postane lakše.
Iako bi mnogi pomislili da je s osmero djece nemoguće “izdržati dan”, Marina ima zanimljivu teoriju, ponekad je s jednim djetetom teže nego s osmero.
“Kad je jedno, onda je sav fokus na jedno dijete i ono na mene. Kad ih je dvoje, već imaju neku svoju interakciju. A kad ih je više, stalno se netko ubacuje u ekipu”, objašnjava.
Naravno, to ne znači da je sve jednostavno. Najteže su, kaže, svađe i sukobi, pogotovo kad se u kući istovremeno događa i pubertet i dječje faze.
Dvije do tri veš mašine dnevno i kuhanje “na veliko”
Perilica rublja radi svakodnevno. “Peremo dvije do tri veš mašine dnevno”, kaže Marina.
A kad se kuha, kuha se ozbiljno. U njihovoj kući ručak nije za četiri osobe nego za deset. Za bolonjez ide između kilu i dvije mesa, a špageta cijela kila. Enchilade, koje djeca posebno vole, radi u količini koja bi mnogima bila dovoljna za manje slavlje, 36 komada.
A kad dođe Božić? Marina radi kolače u količinama koje mnogi rade za cijelo susjedstvo, ali kaže da do Štefanja uglavnom više nema ničega.
No, u obitelji Hrkač sve funkcionira jer se posao dijeli. Svako veće dijete ima svoj dan za određene obaveze, nošenje veša, slaganje perilice suđa i slične kućanske poslove.
Kad je Marina bila u rodilištu, suprug je, kaže, uveo pravilo da svaki dan netko mora smisliti što će se kuhati i funkcioniralo je.
Upravo suprugu pripisuje veliku zaslugu za dječju samostalnost. Dok bi ona, priznaje, sve odvozila i svima popuštala, tata je taj koji im daje strukturu.
“Mama zvuči toplije i bliže, ali tata im daje kičmu”, kaže Marina.
Dva auta i zidovi puni crteža
Za prijevoz koriste dva automobila sa sedam sjedala, iako rijetko idu svi zajedno na isto mjesto u isto vrijeme. Djeca imaju aktivnosti, cure idu u glazbenu školu, jedan sin trenira hrvanje, mlađe cure voze na likovne radionice, a put često odrađuju biciklima.
Putovanja su, priznaje, uvijek logistički izazov. Prisjeća se godine kada su imali petero djece i uspjeli ugurati kofere i sjedalice, iako ni danas ne znaju kako. Prošle godine nisu išli na more, ali ove planiraju i već unaprijed razmišljaju kako će sve organizirati.
Žive na katu kuće od oko 130 kvadrata. Starije cure imaju svoju sobu, dječaci svoju s krevetima na kat, a beba je s roditeljima. A kuća? Ona izgleda baš kako biste očekivali u domu s osmero djece.
“Bude dosta pošaranih zidova, često imamo krečenje, ali uvijek brzo svanu novi crteži. To je jedan kreativan nered”, smije se Marina.
Jedna velika obitelj
U svemu im pomaže i šira obitelj. Marina dolazi iz obitelji gdje velike brojke nisu iznimka, brat ima šestero djece, sestra četvero. I krug prijatelja i kumova također je sličan. Majka joj ima ukupno 19 unučadi, no Marina kaže da je stvar često drugačija nego što ljudi zamišljaju.
“Svi se boje kad vide puno djece, misle da su svi mali i skaču okolo, ali nisu svi mali. Generacijski su podijeljeni”, objašnjava.
Marina kaže da je svu djecu dojila, a doji i danas. Djecu doji otprilike do godine i pol. Još kod petog djeteta izračunala je da iza sebe ima šest godina dojenja te je oko pet tisuća puta dijete stavila na prsa, a danas je ta brojka, jasno, još veća.
“Strah ne bi trebao biti zapreka”
Na kraju razgovora, Marina ne pokušava idealizirati majčinstvo. Kaže otvoreno, nijedna obitelj nije savršena.
“Nema savršenih roditelja ni djece. Ja se svaki put bojim poroda, ali svaki put mi bude lakše”, kaže.
Ipak, njezina poruka je da strah ne bi trebao biti razlog da se odustane.
“Isplati se. To je ulaganje u budućnost. Na kraju se uvijek sve isplati”.
-
Vijestiprije 5 danaFOTO Kamion zapeo u križanju kod Petrola, stvorila se velika kolona
-
HOTNEWSprije 4 danaFOTO Novi čelnik županijskih vatrogasaca: ‘Zapovjednici, glave skupa, idemo delati’
-
Vijestiprije 4 danaU petak ujutro dio Velike Gorice ostaje bez struje – evo gdje će se odvijati radovi
-
Sportprije 2 danaSuze pokraj igrališta: HNK Gorica iznenadila navijača za rođendan