Vijesti
Dan osviještenosti o debljini – važna poruka budućim majkama
Do 40 posto budućih majki u trudnoći nakupi višak kilograma, a brojne se nakon toga bore s pretilošću. Stoga donosimo savjete voditeljice Referalnog centra za debljinu RH, dr.sc. Maje Baretić koja poručuje: ‘Brinući o tjelesnoj masi tijekom trudnoće, buduće majke ne ulažu samo u svoje zdravlje, već i u buduće zdravlje svog djeteta, a zdravlje je dionica koja najbolje stoji na burzi života.’
Povodom Hrvatskog dana osviještenosti o debljini, koji se u našoj zemlji obilježava 16. ožujka, na dan kad je Hrvatski sabor prije šest godina donio odluku o potrebi formalnog progovaranja o debljini, važno je dodatnu pažnju posvetiti debljini, njenoj prevenciji, dijagnozi i liječenju. Prema postojećim statistikama Eurostata, Hrvati su jedna od najdebljih europskih nacija – čak 65 % odraslih Hrvata ima prekomjernu tjelesnu masu, a probleme s debljinom ima i 35 % djece u dobi od 8 do 9 godina.
Posebno osjetljiva skupina su buduće majke, ističu stručnjaci, jer je period trudnoće i onaj koji slijedi nakon nje, kritično vrijeme za dobitak na tjelesnoj masi žena. Taj je period, naglasili su, bitan i radi budućih rizičnih faktora za zdravlje žene, ali i vrijeme kad pravovremenim promišljanjem svaka buduća majka može utjecati na kvalitetu svog života, svoje zdravlje i zdravlje svog djeteta.
Liječničke preporuke su za trudnice normalne tjelesne mase da tijekom trudnoće dobiju 11.5 do 16 kg, a one koje imaju prekomjernu masu, preporuke su od 6,8 do 11,3 kg, dok kod trudnica koje se već bore s pretilošću ta preporuka ide od 5 do 9 kg. No, procjenjuje se da čak 20 do 40 % trudnica dobije više kilograma od navedenih preporuka.
– U zdrave trudnoće, očekivani dobitak na tjelesnoj masi u manjem dijelu čine majčine zalihe masti, manje od trećine, dok se većina mase odnosi na čedo, posteljicu, plodnu tekućinu i maternicu te povećan volumen krvi. Npr., buduća majka koja je do kraja trudnoće dobila 11 kg zapravo ima oko 3 kg viška vlastitog masnog tkiva koje se nakuplja u području bokova, gornjeg dijela bedara i gornjeg dijela trupa. To masno tkivo fiziološki radi kalorijsku rezervu i očekivano je u trudnoći – kaže doc. dr. sc. Maja Baretić, specijalistica interne medicine sa subspecijalizacijom iz endokrinologije i dijabetologije Zavoda za endokrinologiju i dijabetes, KBC Zagreb, a ujedno je i voditeljica Referalnog centra za debljinu Republike Hrvatske.
Foto: dr.sc. Maja Baterić, voditeljica Referalnog centra za debljinu RH/privatni album
Povećan dobitak na tjelesnoj masi tijekom trudnoće nosi i određene rizike.
– Sama trudnoća je u povećanom riziku da završi prerano s lošim ishodima – djeca se rađaju prevelike ili paradoksalno premale mase, češće postoje ozljede tijekom poroda, npr. ozljeda ramena, djeca bivaju češće u jedinici intenzivne skrbi, češće imaju manjak kisika kod poroda, a nekada trudnoća, nažalost, završi i fatalno za dijete. Majke češće rađaju carskim rezom, češće im je dijagnosticiran povišen krvni tlak u trudnoći i eklampsija- ističe dr. Baretić.
Također, u žena koje dobivaju previše na tjelesnoj masi tijekom trudnoće, podsjeća Baretić, javlja se i gestacijski dijabetes, koji nestaje nakon trudnoće, no te žene će kasnije u životu imati veći rizik od pojave šećerne bolesti tipa 2, ali i ostalih elemenata metaboličkog sindroma (povišenog krvnog tlaka i masnoća u krvi).
– Zanimljivo je da debljina majke utječe i na budućnost čeda. Noseći ga 9 mjeseci, ona svojim zdravstvenim stanjem dijelom određuje i budućnost zdravlja djeteta. Stanice djeteta tijekom trudnoće programiraju se za budućnost. Poznato je da djeca majki koje su tijekom trudnoće dobile višak kilograma, kasnije u životu imaju veću šansu za probleme s viškom kilograma i drugim poremećajima metabolizma – ističe Maja Baretić.
Stoga za sve buduće majke voditeljica Referalnog centra za debljinu RH ima i niz korisnih savjeta i preporuka.
– Tijekom trudnoće nema potrebe izrazito povećavati unos hrane, jer se doista ne jede za dvoje, a dnevni menu potrebno je planirati u 5 do 6 manje obilnih obroka. Tijekom prvog tromjesečja radi mučnina ili povraćanja namirnice treba posebno prilagoditi, no u svakom slučaju izbjegavati gladovanje. Nikako ne preskakati doručak! Ne isključivati pojedine skupine namirnica s ciljem regulacije tjelesne mase, već dati prednosti onima koje su niske energetske vrijednosti, a bogate vitaminima i mineralima (voće, povrće, integralne žitarice, nemasno meso, riba, mliječni proizvodi) – navodi.
Foto: ilustrativna/pixabay.com
– Ako je trudnica zdrava, preporučuje se svakodnevna tjelesna aktivnost od 30 minuta ili više, a nakon prvog tromjesečja se ne preporučuju vježbe koje se izvode ležanjem na leđima, radi pritiska povećane maternice na vene u trbuhu. Kako trudnoća napreduje ne preporučuje se dulje stajanje bez ikakvih pokreta jer otežava pravilnu cirkulaciju – poručuje.
Tu su i preporuke majkama kako održavati tjelesnu masu nakon trudnoće.
– Žena koja doji prosječno proizvede oko 850 ml mlijeka svaki dan, a kako bi se zadovoljile povećane potrebe tijekom dojenja potrebno je prosječno unositi dodatnih 500 kcal. Ako se ne poveća unos kalorija dolazi do postupnog gubitak mase te se kilogrami nakupljeni u trudnoći brzo i lako gube – objasnila je i dodala kako sve prehrambene preporuke za trudnoću i ovdje vrijede uz napomenu da je potrebno konzumirati hranu koja kod djeteta ne izaziva kolike i ne zaboraviti uzimati dovoljne količine tekućine.
– Tjelesna aktivnost ovisi o tijeku oporavka nakon poroda – prvih tjedana započinje se s laganim šetnjama, s trčanjem nakon 3 mjeseca, aktivnosti u vodi kada prestane krvarenje. Aerobne vježbe se uvode postepeno u komadu 10 do 20 minuta, no uz zagrijavanje i istezanje, a intenzitet tjelovježbe je smanjen na 60 do 80 % – završno poručuje Maja Baretić.
HOTNEWS
FOTO Novi čelnik županijskih vatrogasaca: ‘Zapovjednici, glave skupa, idemo delati’
Vatrogasna zajednica Zagrebačke županije je najjača na području Republike Hrvatske, a za to su zaslužni upravo vatrogasci i sva dobrovoljna vatrogasna društva na području Zagrebačke županije.
Na izbornoj sjednici Skupštine Vatrogasne zajednice Zagrebačke županije, održanoj jučer u prostorijama DVD-a Buševec s početkom u 19 sati, izabran je novi predsjednik – Dalibor Mrakovčić.
Sjednica je, uz izbor čelnog čovjeka, bila i prilika za dodjelu zahvalnica članovima predsjedništva i zapovjedništva koji ne nastavljaju mandate, a svojim su radom značajno doprinijeli razvoju zajednice.
Dva kandidata u utrci za predsjednika
Za vodeću funkciju natjecala su se dvojica kandidata, aktualni predsjednik Vatrogasne zajednice Zagrebačke županije Slavko Povrlišek i predsjednik Vatrogasne zajednice Velike Gorice Dalibor Mrakovčić. Predstavljajući se članovima Skupštine, Mrakovčić je istaknuo svoje dugogodišnje iskustvo:
„Rođen sam u Velikoj Gorici te sam vatrogasac 45 godina u svojem DVD-u, od toga 44 godine ispitani vatrogasac jer se to nekada tako moglo pa sam već s 13 godina položio za vatrogasca. S time da sam jedanaest godina predsjednik Vatrogasne zajednice grada Velike Gorice, zajednice koja je najveća u našoj Županiji po broju članica DVD-a i tamo stanje zajednice govori o mojem načinu rada.“
S druge strane, Povrlišek se osvrnuo na svoj dosadašnji rad i rezultate:
„Ja sam Slavko Povrlišek iz Vatrogasne zajednice grada Vrbovca. Punih 48 godina sam u vatrogastvu, četvrti mandat sam u Vatrogasnoj zajednici grada Vrbovca, na čiji sam rad u zajednici izuzetno ponosan. Ponosan sam na ovo što smo napravili kroz ovih pet godina u Vatrogasnoj zajednici Zagrebačke županije. Nije to moj rezultat, to je rezultat svih vas, to je rezultat cijelog predsjedništva, to je rezultat zapovjedništva i svih ostalih.“
Rezultati glasanja
Glasanju su pristupila 62 člana Skupštine s pravom glasa, a svi listići bili su važeći. Mrakovčić je osvojio 39 glasova, dok je Povrlišek dobio 23 glasa. Nakon objave rezultata, novoizabrani predsjednik zahvalio je na ukazanom povjerenju: „Zahvalio bih se svima na ukazanom povjerenju. Trudit ću se da to povjerenje i opravdam. Moram se zahvalit i gospodinu Slavku Povrlišeku, na svemu onomu što je dobro napravio za našu zajednicu. Čeka nas jako puno posla. Zapovjednici, glave skupa, idemo delati. Hvala.“
Poruke podrške i priznanja vatrogascima
Zamjenik župana Zagrebačke županije Ervin Kolarec čestitao je vatrogascima blagdan Svetog Florijana te naglasio značaj sustava: „Na samom početku želim vam čestitati jučerašnji veliki blagdan zaštitnika naših vatrogasaca, Svetog Florijana. Moram istaknuti da je Zagrebačka županija velika vatrogasna obitelj. Imamo preko 20.000 vatrogasaca, imamo 263 dobrovoljna vatrogasna društva. To je zaista na ponos Zagrebačke županije.“ Dodao je i: „Moram reći da je naša Vatrogasna zajednica najjača na području Republike Hrvatske, a za to ste zaslužni upravo vi vatrogasci i sva naša dobrovoljna vatrogasna društva. U tome ste imali snažnu financijsku podršku Zagrebačke županije. Mi smo prepoznali vaš rad, vaše djelovanje, vaš trud i u ovoj godini za vatrogastvo osigurali smo 1.480.000 eura, što je povećanje u odnosu samo na godinu prije.“
Zamjenik gradonačelnika Velike Gorice Neven Karas također je istaknuo važnost vatrogasaca: „Grad Velika Gorica cijeni svoje vatrogasce, izdvaja za vatrogasce i koliko god da izdvojimo, opet to nije ni blizu onoliko koliko vi nama pružate.“
Pregled intervencija i aktivnosti
Zapovjednik Vatrogasne zajednice Zagrebačke županije Dario Kezerić iznio je podatke o operativnim aktivnostima u protekloj godini. Zabilježeno je ukupno 2.631 vatrogasnih intervencija, u kojima je sudjelovalo 10.802 vatrogasaca s 3.644 vozila. Najveći broj intervencija evidentiran je na području Samobora (416), Velike Gorice (415) i Ivanić-Grada (331). Kao najzahtjevnija izdvojena je intervencija gašenja požara skladišta auto-guma u Svetoj Nedelji 4. studenoga 2025. godine.
*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.
Fotogalerija: Morena Martinović/Cityportal
U Sisačkoj ulici u Velikoj Gorici, u blizini Petrol benzinske postaje, došlo je do ozbiljnog prometnog zastoja nakon što je kamion zapeo u križanju.
Kako nam javljaju čitatelji s terena, zbog blokiranog prolaza stvorila se velika kolona vozila, a sve traje više od 20 minuta.
Vozačima se savjetuje dodatni oprez i, ako je moguće, korištenje alternativnih pravaca dok se vozilo ne ukloni i promet ponovno ne normalizira.
-
Zanimljivostiprije 5 danaFOTO Prvosvibanjski ručak velikog broja izletnika na jezeru Čiče
-
CityLIGHTSprije 6 danaFOTO Besplatni pregledi i poruke podrške: Velika Gorica obilježila Dan hitne medicine
-
Moja županijaprije 3 danaFOTO Vodeći Posavec prošetao se ”osmicom” u Turopolju
-
Priča iz kvartaprije 1 danLegenda o RVG-u: ‘I najveće zvijezde radije su dolazile k nama nego na HRT…’