HOTNEWS
Dan kad je Gorica postala jednosmjerna! ‘Tog se dana našim ljudima život promijenio…’
Ove se nedjelje, 2. listopada, navršava 40 godina od uvođenja jednosmjernog prometa u Veliku Goricu. Autor idejnog rješenja tog projekta Ivan Mikulčić nije želio da ovaj dan prođe samo tako. Pa smo sjeli na kavicu kod Rojca…
Takve stvari uvijek se rade u noći s petka na subotu, čisto da se ljudi do ponedjeljka barem malo naviknu na promjenu. I tog 2. listopada 1982. bila je subota. Malo nam je problem pričinjavalo to što je u tijeku bio “par-nepar” režim, pa su na benzinskoj na ulasku u Goricu, na uglu današnjeg parkinga iza Tržnog centra, ljudi u kolonama stajali do 5 ujutro, ali tu je policija odradila velik dio posla. I uspjeli smo, te noći krenuo je jednosmjerni promet kroz Veliku Goricu…
Tim riječima naše druženje s povodom, uz malu s mlijekom kod prijatelja Rojca, počinje Ivan Mikulčić. Čuveni velikogorički nogometni sudac, jedini iz našega grada koji je sudio jugoslavensku prvu ligu, ali i prometni stručnjak s posebnom ulogom u ovoj priči. I ponosni Goričanin koji nije želio da jedna ovakva obljetnica prođe nezapaženo.
– To je bila jako važna promjena u životu našega grada, šteta bi bilo propustiti reći da se 2. listopada obilježava 40 godina od trenutka kad je uveden prometni sustav kakav imamo i danas – govori nam gospon Mikulčić.
Ne bi mu se reklo, ali u životnom kalendaru su već 72 ljeta, što će reći da je u vrijeme dok se sve ovo događalo bi u ranim tridesetima.
– I prije nego što se o tome počelo službeno razgovarati, sjeo sam doma i dva-tri dana polako crtao kako bi to izgledalo. Gdje bi išla koja cesta, gdje semafori, gdje pješački prijelazi, gdje biciklističke staze… Sve to stavio sam na papir A3 formata i čekao pravi trenutak.
A on je ubrzo i došao. Kao što je do našeg stola u tom trenutku došao i gazda, Miljenko Rojc, pravi čovjek da nam dočara kako je to izgledalo u vrijeme dok se Zagrebačkom vozilo dvosmjerno, jer kuća mu je odmah tu, prvi red do ceste.
– Kako je bilo? Kao da smo živjeli na prikolici od kamiona! – slikovit je Rojc, kao i obično.
– Buka kamiona koji su ovuda jurili bila je nesnosna. Mi stanari znali smo nakon nekog vremena kad koji kamion prolazi, što vozi, a po tome smo i odlučivali kad ćemo ići spavati. Nema smisla ni lijegati u krevet prije nego prođu oni koji će te svakako probuditi… Sve u svemu, nepodnošljivo – objašnjava Rojc.
Ova je fotografija snimljena u svibnju 1982., nekoliko mjeseci kasnije ovako se automobili više nisu mogli mimoilaziti… Foto: Višnja Huzjak/Muzej Turopolja
Kako se radilo o ravnoj cesti, često su tu vozači znali nagaziti papučicu, velikom brzinom prolaziti kroz središte grada, a česte su bile i prometne nesreće, u nerijetkim slučajevima i sa smrtnim posljedicama. Problema su imali i autobusi, pa je ubrzo došlo do konsenzusa – nešto se po ovom pitanju mora promijeniti.
– Tadašnji načelnik općine Nikola Kovačević, vrlo odlučan i odrješit čovjek, okupio je ljude iz policije, ZET-a, a pozvao je i mene, koji sam u tom trenutku bio na funkciji šefa odsjeka za regulaciju prometa Grada Zagreba, u čijem sastavu je bila i općina Velika Gorica. Ljutio se, galamio, govorio da ništa ne radimo, a ja sam mu mirno odgovorio: “Ali ja već imam idejno rješenje, cijeli projekt…” Tu je i on malo zastao, iznenadio, možda malo i naljutio što sam to radio prije nego što je on to odobrio, ali dobro mu je došlo u pokretanju cijele te priče – prisjeća se Ivan Mikulčić.
U Zagrebu su se nerado odlučivali na velika ulaganja u “selske” općine, kako su tad nazivali sve okolne dijelove Zagreba, uključujući i Veliku Goricu, ali prezentacija ove priče, s gotovim rješenjem, ubrzo je prihvaćena. U proljeće 1982. krenuli su radovi, koji su do početka listopada bili u potpunosti završeni.
– U to se vrijeme iz Zagreba dolazilo jednim kolnikom, također dvosmjerno, i tako je bilo sve do ulaska u Podbrežnicu, gdje se po novome skretalo desno na današnju ulicu Matice Hrvatske, odakle se u dvije trake išlo sve do Sisačke. Postavili smo 11 novih semafora napravili nekoliko ugibališta za autobusne stanice, a najveći posao bio je posložiti sve oko tadašnje tržnice, danas Tržnog centra. Tu smo jedan manji park pretvorili u stanicu na koju i danas staju autobusi iz Zagreba, a zbog autobusa iz smjera Siska napravili smo iznimku i dodali treću traku, kako bi autobusi sa Sisačke mogli doći do kolodvora vozeći tih par desetaka metara u suprotnom smjeru. Sve druge opcije bile su neizvedive, iako smo zbog te trake morali ukloniti nekoliko stabla kestena – pojašnjava nam Mikulčić.
Do uspostave novog sustava autobusi iz Zagreba su išli do mjesta na kojem smo sjedili, do križanja na kojem je i kafić Rojc, pa danas “sakrivenim” odvojkom išli desno do današnje Matice Hrvatske, i zatim lijevo prema kolodvoru. Istim putem su se autobusi i vraćali. Uz jednosmjerni promet to se promijenilo, pa je uspostavljen model kojim autobusi voze i danas.
Odvojak kojim su nekad skretali autobusi danas je “sakriven” žardinjerama i nema prometnu funkciju
– Dio ljudi se bunio u početku, to je uvijek tako, jer vrijeme putovanja od točke A do točke B nekima se produžilo, ali ubrzo su svi shvatili da je ovaj model puno bolji. Pohvale smo dobili i od autobusnih prijevoznika, i od policije, jer smanjen je broj nesreća, ali i od običnih ljudi. Možda i najveće oduševljenje izazvala je biciklistička staza po Zagrebačkoj. Čak i oni koji dotad nikad nisu vozili bicikl sad su poželjeli isprobati novu stazu, provozati se Goricom, nastalo je malo biciklističko ludilo – sa smiješkom govori Mikulčić.
Nabraja gospon Ivan i brojne druge detalje, o kojima čovjek ne razmišlja u svakodnevnom životu, a svakako su bitni pri izradi jednog ovakvog plana. Dobili smo tako i prvi gorički zeleni val, budući da su to tad semafori radili bez ikakve koordinacije.
– Mislim da smo do tad imali četiri semafora, ali toliko loše posložena da su dva stalno bila ugašena. I na to su se ljudi neko vrijeme navikavali, s novih 11 semafora puno se toga promijenilo, pa je u prvo vrijeme znalo dolaziti i do zabuna, do lakših sudara… Ali opet kažem, novi ustroj prometa donio je cijeli niz poboljšanja i to su ljudi itekako prepoznali.
Cijeli projekt trebalo je nekako i financirati, a rješenje je pronađeno u kombinaciji SIZ-a za lokalne ceste i gradske ulice Grada Zagreba i SIZ-a komunalnih djelatnosti općine Velika Gorica. Prvi su financirali svu projektnu dokumentaciju, sve semafore i signalizaciju, drugi izgradnju autobusnih ugibališta te sve radove oko tržnice i na autobusnom kolodvoru.
I Velika Gorica je tako ušla u novu fazu svog života.
– Ponosan sam što sam kao mladi inženjer ovim projektom doprinio razvoju svoga grada, vjerujem da je to apsolutno napravljeno na dobrobit svih mojih sugrađana – ističe Ivan Mikulčić.
U to je vrijeme problem bio ulazak u grad s obje strane, pogotovo na dolasku iz Zagreba, jer tek pet godina poslije, uoči Univerzijade, napravljen je i drugi kolnički trak, što je dodatno rasteretilo gradski promet. U desetljećima koja su slijedila dobili smo i zaobilaznicu, ozbiljnu prometnu ulogu dobila je i Ulica Andrije Kačića Miošića, ali temelj je i dalje ono što je Ivan Mikulčić nacrtao na papiru A3 formata.
– Danas imamo dobru prometnu infrastrukturu, mislim da je nama u Velikoj Gorica ona puno manji problem od parkinga, kojeg kronično nedostaje. Tranzitni promet maknuo se iz središta grada, ali vjerujem da tu ima još prostora za poboljšanja. Treba motivirati ljude da idu zaobilaznim pravcima, da što manje ulaze u gradsko središte, a to se najlakše radi zaobilaznicama, ali i autocestom, koja bi morala biti besplatna. Dođe li do svega toga, prometna situacija u gradu bit će nam još i puno bolja, a ja vjerujem da se zaobilaznica koja će ići uz radar, i izlaziti na skretanju za Čiče, jednog dana mora izgraditi. Uostalom, područje prema Vukovini, gdje je i poduzetnička zona, jedini je prostor gdje se grad još može širiti – gleda u budućnost Mikulčić.
Do 1977. godine Ivan Mikulčić bavio se goričkim prometnicama, pa otišao u Grad Zagreb, od 1989. do 2010. bio u ministarstvu prometa, a do 2015. direktor Županijskih cesta
Gleda i situaciju u prometu po gradu, gleda i vidi rješenja.
– Rotori! Oni bi riješili problem na ulasku u grad s obje strane. Staviti dva velika rotora, jedan veliki rotor kod Zubaka, jedan kod veterinarske stanice, i dva manja, kod ulaza na Podbrežnicu i s druge strane kod Pivnice Turopolje. I svi čepovi bi se riješili, jer mnogi bi se i puno lakše odlučivali na zaobilaznicu – uvjeren je gospon Mikulčić.
Ova nedjelja, dakle, za njega je poseban dan. Kao što je, na neki način, poseban dan i za sve nas. Točno 40 godina prošlo je od promjene koja je unaprijedila život u našem gradu, promijenila ga, dala mu specifičnost i prepoznatljivost…. Od jednog od trenutaka koji će masnim slovima biti upisani u povijest Velike Gorice.
I zato, sretan ti rođendan, gorički jednosmjerni prometu!
CityTV
FOTO/VIDEO I Velikogoričani dočekali nove vojne borbene avione Rafale
Fotografirali su ih i snimali s nekoliko lokacija u blizini Plesa.
Prvih šest od 12 višenamjenskih borbenih aviona Rafale, sletjeli su danas iza 12:30 sati u Veliku Goricu! U vojarni “Pukovnik Marko Živković” u Velikoj Gorici dočekao ih je cijeli cijeli državni vrh na čelu s premijerom Andrejom Plenkovićem i predsjednikom RH Zoranom Milanovićem. S uzbuđenjem nove avione dočekali su i brojni Velikogoričani i Velikogoričanke koji su pratili njihovo slijetanje s nekoliko lokacija u gradu u blizini Plesa.
Foto: Cityportal.hr
Povodom dolaska vojnih borbenih aviona Rafalea u Hrvatsku pozdravnu poruku prilikom ulaska u hrvatski zračni prostor u ime Hrvatske kontrole zračne plovidbe uputio im je kontrolor zračnog prometa Filip Mijić:
– Hrvatska kontrola zračne plovidbe želi dobrodošlicu novim zaštitnicima hrvatskog zračnog prostora. Letite mirno i sigurno – rekao je Mijić.
Foto: Cityportal.hr
A piloti 191. eskadrile iz kokpita Rafala su odgovorili:
– Upravo ćemo ući u hrvatski zračni prostor koji će od danas biti sigurniji. Hrvatski rafali stigli su kući – poručili su.
Iz Ministarstva obrane istaknuli su kako je dolazak novih borbenih aviona značajan iskorak prema modernizaciji i jačanju hrvatskih zračnih snaga u zaštiti zračnog prostora te ključni faktor očuvanja sigurnosti Hrvatske u budućnosti, kao i jačanju sveukupne borbene moći Hrvatske vojske.
– Ovaj povijesni trenutak preleta iz Francuske u Hrvatsku također simbolizira i snažnu suradnju između Hrvatske i NATO saveza u zajedničkom očuvanju mira, stabilnosti i sigurnosti – dodali su iz MORH-a.
HOTNEWS
Goričke srednje škole otvaraju svoja vrata, osmaši imaju priliku za upoznavanje s njihovim programima
Sutra od 10 do 16 sati učenici imaju priliku upoznati škole sudjelujući na radionicama i predavanjima ili pak druženju s našim učenicima i nastavnicima.
Bliži se kraj još jedne školske godine, a pred učenicima završnih razreda osnovne škole velik je izazov i važno životno pitanje: Koje zanimanje odabrati i koju školu upisati? Kako bi ih upoznali sa svojim programom i školom, goričke srednje škole sutra organiziraju Dane otvorenih vrata koji se odvijaju u sklopu Festivala znanosti.
Srednja strukovna škola Velika Gorica zainteresiranim učenicima i roditeljima predstavit će svojih 12 obrazovnih programa koje upisuju iduće školske godine, od automehatroničar, cnc operater, instalater grijanja i klimatizacije, elektroinstalater, elektromehaničar, frizer, pediker, konobar, kuhar, strojarski računalni tehničar, tehničar za mehatroniku, pomoćni kuhar i slastičar.
Posebno zanimljiv program bit će prezentacija Aditivnih tehnologija od 10 do 12 sati, odnosno prezentacija radova učenika škole koji su izrađeni na 3D pisaču, svi zainteresirani moći će se detaljnije upoznati sa aditivnom tehnologijom, pripremom i samim načinom modeliranja i 3D printanja.
U isto vrijeme tu je i prezentacija različitih pokusa iz područja mehanike fluida kao i izložba učeničkih radova na temu primjena fluida u svakodnevnom životu, kviz, pitalice za posjetitelje. Od 10 do 12:45 sati zainteresirani se mogu priključiti radionici simulacije strujnih zavarivanja ili možda obići novi Regionalni centar kompetentnosti uz stručno vodstvo i prezentaciju suvremene opreme.
– Naši sadašnji učenici će budućim učenicima prezentirati zanimanja kroz zanimljive radionice koje će se odvijati u holu škole, razredima i kabinetima. Čekaju vas igre, pokusi, prezentacija, zabava i druženje – ističu iz škole.
Svoja će vrata od 10 do 16 sati budućim učenicima otvoriti i Ekonomska škola Velika Gorica koja će raznovrsnim radionicama pokazati što sve njihovi nastavnici i učenici rade.
– Upoznajte našu školu sudjelujući na radionicama i predavanjima, druženju s našim učenicima i nastavnicima. Osjetite kako je biti srednjoškolac. Čekaju vas informacije o programima ekonomist i komercijalist – dodaju iz ove goričke srednje škole.
Zanimljiv program pripremila je i Gimnazija Velika Gorica.
– Rađamo se znatiželjni, kao mala djeca se pitamo zašto je nebo plavo, a trava zelena, a kad odrastemo postajemo produktivni članovi zajednica. Čežnja za dodatnim znanjem i poticanje urođene znatiželje u svim dobima života je vrijedan cilj za koji se Festival znanosti i naša kola zalažu – govore iz Gimnazije u čijim će se prostorima, također od 10 do 16 sati, održati zanimljive radionice kojima se mogu priključiti učenici osmih razreda s područja grada i okolice.
31.03.2021. Velika Gorica. Gimnazijalci snimali spot za 30. obljetnicu svoje škole. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Pripremili su prezentaciju znanstvenih istraživanja iz područja inteligencije, predavanja na temu kako računalo uči, inteligencija životinja, duel inteligencija i umjetnost i inteligencija.
A da igranje šaha nije samo zabava, pokazat će učenicima u Zrakoplovno tehničkoj školi Rudolfa Perešina.
– Igranje šaha je intelektualna vježba koja potiče razvoj ključnih kognitivnih sposobnosti poput problema rješavanja, strateškog razmišljanja i prostorne vizualizacije. Šah se često naziva ”gimnastikom uma” jer potiče igrače da koriste i razvijaju različite dijelove mozga. Sudjelovanjem na ovom festivalu, učenici će otkriti kako šah može poboljšati njihovu produktivnost, koncentraciju i akademske vještine, čineći ih boljim učenicima i stratezima u svakodnevnom životu – ističu iz škole.
Priključiti se možete od 10 do 16 sati.
HOTNEWS
Iz Francuske u Veliku Goricu stižu Rafali, očekuje se pojačana buka i promet oko Zračne luke
Svečani doček je danas oko 12:30 sati u vojarni “Pukovnik Marko Živković” u Velikoj Gorici .
HOTNEWS
FOTO Djeca iz vrtića Velika Gorica znaju kako čuvati okoliš, pokazali su to aktivnostima u sklopu Eko dana
Vrtić će ove godine još jednom obnoviti svoj status Međunarodne Eko škole, a kroz čiji program djeca, roditelji i zaposlenici osvještavaju važnost odgovornog ponašanja u očuvanju naše planete Zemlje.
Mališani iz Dječjeg vrtića Velika Gorica, koji je inače ponosni nositelj titule Međunarodne Eko škole, uživali su jučer u organiziranim aktivnostima u sklopu projektnog Eko dana. U područnim objektima u Kurilovečkoj i Mraclinu pod motom “Otpad sortiramo, vrijedno recikliramo, ponovno upotrebljavamo” djeca su učila kako se odgovorno ponašati u očuvanju planete Zemlje.
– U objektu u Kurilovečkoj najmlađa su djeca bojala kartonske kutije i od njih izrađivala spremnike za otpad i kamion za odvoz smeća i otpada. Starija djeca kroz igru i različite aktivnosti razvrstavala su otpad u odgovarajuće spremnike, a potom su koristili otpadni materijali za izradu kućica za ptičice, čunjeva i figurica za razne društvene igre. Eko patrola je pisala eko poruke i letke koje su postavljali ispod brisača automobila parkiranih ispred vrtića i na taj način senzibilizirali lokalnu zajednicu za očuvanje okoliša i odgovorno ekološko ponašanje – ističu iz DV Velika Gorica.
Foto: DV Velika Gorica
Djeca su još izrađivala narodne nošnje od novinskog papira, zatim od starog papira izrađivali novi koji će kasnije koristiti za izradu čestitki. No, u pojedine aktivnosti bili su uključeni i roditelji koji su zajedno s djecom na radionici od otpadnog materijala izrađivali znamenitosti Londona. Napravljen je i eko plakat s vrijednim informacijama o štetnosti plastike za okoliš, različite igračke od plastičnih boca i drugog otpadnog materijala, podmetači od starih keramičkih pločica i šivajući ukrašavali platnene vrećice ostacima stare tkanine.
Foto: DV Velika Gorica
U objektu u Mraclinu sadila su se drveća u dvorištu vrtića, a od otpadnog materijala izrađeni su različiti poticaji za igru i aktivnosti djece u zatvorenom i na otvorenom prostoru kao što je poligon za mini-golf od PVC boca te drveni stolić za igru prijevoznim sredstvima.
– Sve aktivnosti projektnog dana imale su za cilj bogatiti djetetovu spoznaju o važnosti gospodarenja otpadom te poticati i razvijati pozitivne stavove prema očuvanju okoliša – dodali su iz vrtića.
Foto: DV Velika Gorica
Foto: DV Velika Gorica
Foto: DV Velika Gorica
Foto: DV Velika Gorica
HOTNEWS
Uključite se u projekt ‘Novi naručitelji’ i svoju lokalnu zajednicu uljepšajte umjetničkim djelom
Riječ je o produkcijama u javnom prostoru u kojem građani naručuju umjetnički rad za koji smatraju da je važan i od javnog je interesa.
Nakon pokretanja manifestacija, festivala, ali i organizacije aktivnosti koje se tiču lokalne scene poput Oglede festivala, Galženica Art Soiree, predstave Uzbuna u plastičnom carstvu, kao i Muzeja odbačenih predmeta, gorički nezavisni teatar – Štoos teatar ima novi projekt.
Ovaj ‘mladi’ teatar osnovan tek prije godinu dana, a na inicijativu velikogoričkih glumaca Ane Katulić, Mirela Huskića i Luke Kuzmanovića, svoju pažnju posvećuje kulturi i baštini Turopolja i Velike Gorice, ali želi i kroz svoje programe uključiti što više sugrađana. A pojedinci ili skupina građana moći će se uključiti u projekt ‘Novi naručitelji’ kojeg Štoos provodi u suradnji s Otvorenim likovnim pogonom iz Zagreba.
– Radi se o modelu umjetničke produkcije kojeg je 1990. godine osmislio francuski umjetnik François Hers, a riječ je o produkcijama u javnom prostoru u kojem građani naručuju umjetnički rad za koji smatraju da je važan i od javnog je interesa. Želja nam je ovom metodom pokušati realizirati umjetničke produkcije u lokalnoj zajednici – govori nam Ana Katulić nabrajajući pojedine umjetničke intervencije ili instalacije koje danas postoje u našoj Velikoj Gorici.
Foto: Petra Škrinjarić/Cityportal.hr
Uglavnom su to biste znamenitih povijesnih ličnosti, tu su i drvene skulpture iz 80-tih godina, a ono što dominira su skulpture sakralne tematike poput ‘Golubice’ Ivan Mikulina te Milenijski križ u Parku Josipa Frkina. Kada je u pitanju modernija umjetnost to je mural na zgradi stare općine kojeg su napravili Hana Tintor i Dominika Vukovića.
– Skulptura ‘Turopoljski mladečki’ u Buševcu te spomenik Sportskom društvu Radnik u Parku dr. Franje Tuđmana su primjer direktne lokalne inicijative koje su pokrenule udruge ili pojedinci da se obilježi nešto što je njima važno – pojašnjava Katulić te dodaje kako ‘Novi naručitelji’ upravo to.
Foto: Petra Škrinjarić/Cityportal.hr
Oni mogu biti sve osobe bez obzira na njihov socijalni, ekonomski, obrazovni status. Pojedinac ili skupina građana/ki kao grupa naručitelja obrati se ‘medijatoru’ u ovom slučaju Štoos teatru s kojim u pisanom obliku formuliraju svoju narudžbu, a on im potom predlaže umjetnika za kojeg smatra da njihovoj narudžbi može najbolje odgovoriti. Kroz razgovore naručitelja i umjetnika profilira se umjetničko rješenje oko kojeg će se svi složiti i za koje se potom traže sredstva za realizaciju.
– Želimo građanima dati dodatni poticaj, stručnu podršku i pomoći u osiguravanju financijske pomoći. Stoga pozivam sve da nam se sa svojim prijedlozima jave na [email protected] ili na adresu Štoos teatar, Nikole Šopa 1 – poziva Katulić.
Foto: Petra Škrinjarić/Cityportal.hr
-
HOTNEWSprije 2 danaU Veliku Goricu stiže više od 600 retrivera na specijalnu izložbu ‘Retriever weekend’
-
CityLIGHTSprije 4 danaLuka Čučuković iz Novog Čiča: Kao student PMF-a briljirao na međ.natjecanju, a danas za svoj DVD istrčao 5 km za 20 minuta i – pobijedio!
-
HOTNEWSprije 14 satiIz Francuske u Veliku Goricu stižu Rafali, očekuje se pojačana buka i promet oko Zračne luke
-
HOTNEWSprije 3 danaUskoro kreću isplate povrata poreza, provjerite svoj pretinac u sustavu eGrađani
