Općina Orle po prvi put u svojoj povijesti osigurala je sredstva za stipendiranje svojih srednjoškolaca i studenata. Za tu namjenu iz općinskog proračuna osigurano je 200 tisuća kuna. Učenici će tijekom svog školovanja dobivati 500, a studenti 700 kuna stipendije. Jedna od dobitnica stipendije je i učenica prvog razreda Tehničke škole Ruđera Boškovića, Antonela Dergez.
– Ponosna sam na sve ovo. Dosta sam se pomučila za to u osnovnoj i sada srednjoj školi. Dosta učim i trudim se oko svog školovanja, a ova stipendija će mi u tome dosta pomoći – rekla nam je Antonela.
Ponosna je i mama Vesna, koja nam je rekla kako će ova stipendija povoljno utjecati na kućni budžet.
– Drago mi je što je Općina prepoznala trud svojih mladih mještana. Sve te izvanškolske aktivnosti i odlaske na natjecanja trebalo je iskombinirati i isfinancirati, išlo se na pripreme, ostajalo poslije škole i po dva sata pa je trebalo bilo potrebno organizirati prijevoz – dodala je Vesna.
Stipendisti su se ugovorom obvezali na dvije stvari, da će uredno izvršavati svoje školske i studentske obveze te da će se učlaniti u neku od udruga na području općine i tako potpomoći njezin društveni i kulturni razvoj.
– Kratko i jasno, ovo je ulaganje u budućnost. Mladi su pokazali inicijativu da se uključe u društveni život našeg kraja. Dodijelili smo im i prostorije gdje se mogu družiti, biti kreativni i zabavljati se. Oni sami su nam poručili kako oni ovdje žele živjeti i raditi. Naš glavni zadatak je da im to omogućimo. Pripremamo izgradnju poslovne zone, a osim toga fokusirat ćemo se na poticanje razvoja poljoprivrede kroz OPG-ove i turizam – istaknuo je načelnik Ervin Vujica.
Nedavno je osnovana i Udruga mladih Općine Orle, čiji je glavni zadatak okupljanje mladih i njihovo uključivanje u život zajednice. Među stipendistima se našla i Marija Rumenčić, apsolventica na Zdravstvenom učilištu u Zagrebu te predsjednica Udruge mladih Općine Orle.
– Ja sam od malena govorila da ću ostati u svom mjestu. Kakva god bila situacija ja ostajem ovdje, ovo je moj dom. Drago mi je što smo pokrenuli ovu priču i želja mi je stvoriti preduvjete da nitko odavde ne iseljava – objasnila je Marija.
No, jedan problem karakterističan je za sve male općine pa tako i za Općinu Orle, a to je javni prijevoz. Antonela kaže da jako voli svoje mjesto, ali je zbog loše prometne povezanosti prisiljena boraviti u đačkom domu u Zagrebu.
-Tu sam rođena i tu ću se uvijek vraćati. Da imam autobusnu liniju kojom mogu putovati do škole rado bih putovala njome i svaki dan dolazila kući – objasnila nam je Antonela.
Da je javni prijevoz veliki problem slaže se i Marija.
– Imamo dobru povezanost automobilom, ali ne i autobusnu vezu. Bila sam prisiljena položiti vozački ispit i početi voziti automobil, jer red vožnje s rupama od dva i tri sata nije bio opcija. Moja sestra teško će naći posao, jer nema automobil. Zadnji bus joj kreće u 23 sata i nema se kako vratiti kući – požalila nam se čelnica Udruge mladih.
Kako smo doznali, Općina i načelnik Ervin Vujica čine sve kako bi ako ne riješili, bar ublažili ovaj problem.
– Mi sufinanciramo prijevoz učenicima i studentima, no dok će Županija raspisivati natječaje za koncesionare, nama su ruke vezane. Po novom zakonu koji je stupio na snagu ove godine, mi bismo trebali moći samostalno organizirati javni prijevoz. Ono što mogu obećati je da ću kao načelnik dati sve od sebe da riješimo ovaj problem – rekao je Vujica.
Foto: Prva solarna elektrana postavljena na Veleučilište Velika Gorica/Gorica.hr
Broj sunčanih elektrana u Hrvatskoj naglo raste. Prema najnovijim podacima koje prenosi Župan.hr, u zemlji je trenutno više od 43 tisuće solarnih elektrana, dok ih je 2021. bilo oko 4 tisuće.
Najveći broj priključenih elektrana, nalazi se upravo u Zagrebačkoj županiji, čime prednjači ispred Grada Zagreba i Splitsko-dalmatinske županije. Kada se gleda samo sektor kućanstava, Zagrebačka županija ponovno je na vrhu s više od 3 tisuće solarnih sustava.
Ovako snažan rast povezuje se s državnim i lokalnim potporama te sve većim interesom građana i poduzetnika za energetsku neovisnost. Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost nastavlja s poticajima, a nedavno je najavio dodatnih 20 milijuna eura, za solarne elektrane, dizalice topline i baterijske sustave. Također, i županija se uključila se vlastitim mjerama. Prošle godine pokrenula je program vrijedan 500 tisuća eura za poduzetnike, koji mogu dobiti do 15 tisuća eura bespovratno za ugradnju fotonaponskih sustava.
Iako većinu solarnih elektrana, više od 35 tisuća, čine kućanstva, poduzetnici i dalje prednjače u ukupnoj instaliranoj snazi. Na razini Hrvatske, poslovni sektor ima gotovo tri puta veću priključnu snagu od kućanstava, a u županiji ukupna snaga priključenih solarnih elektrana doseže oko 108 MW, što je svrstava među vodeće regije u zemlji, odmah iza Splitsko-dalmatinske.
*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.
Godinu dana nakon otvaranja reciklažnog dvorišta u Velikoj Gorici vidljivi su konkretni rezultati koji potvrđuju sve veći angažman građana u pravilnom zbrinjavanju otpada.
Prema dostupnim podacima, u prvih 12 mjeseci zabilježeno je ukupno 70.212 ulazaka, dok je dvorište koristilo 9.223 korisnika. Kada se brojke prevedu na dnevnu razinu, riječ je o prosječno 235 dolazaka, što ukazuje na kontinuirano korištenje ove komunalne usluge.
U istom razdoblju prikupljeno je 3.945 tona različitih vrsta otpada. Ovi rezultati potvrđuju kako sustav odvojenog prikupljanja otpada u praksi daje značajne pomake prema smanjenju opterećenja okoliša.
U komunalnom poduzeću ističu kako dobiveni podaci jasno upućuju na sve veću potrebu za ovakvom infrastrukturom, zbog čega se već razmatraju i daljnji koraci.
„Upravo ove brojke potvrđuju kako potreba za ovakvom infrastrukturom kontinuirano raste. Zato ćemo u narednom razdoblju intenzivno raditi i razmatrati mogućnosti uspostave novog reciklažnog dvorišta, kako bismo još kvalitetnije odgovorili na potrebe naših građana“, poručuju.
Dodaju i kako su ostvareni rezultati zajednički uspjeh građana i zaposlenika.
„Ovaj uspjeh ne bi bio moguć bez vas – naših sugrađana koji svakodnevno biraju pravilno zbrinjavanje otpada – ali i bez naših vrijednih djelatnika koji predano rade kako bi sve funkcioniralo besprijekorno. Hvala vam što zajedno gradimo zeleniju Veliku Goricu.“
Povodom nadolazećeg Uskrsa, u prostorijama Zagrebačke županije održana je prigodna prodajna izložba radova učeničkih zadruga s područja županije. Na izložbi se ove godine predstavilo deset učeničkih zadruga koje su izložile i ponudile svoje proizvode.
Posjetitelji su mogli razgledati raznovrsne predmete s uskršnjim motivima – od ručno oslikanih i heklanih pisanica do ukrasa izrađenih decoupage tehnikom. Uz dekorativne proizvode, u ponudi su bili i čajevi, domaći proizvodi te prirodna kozmetika.
Izložbu je obišao zamjenik župana Ervin Kolarec, koji je istaknuo dugogodišnju podršku županije učeničkim zadrugama:
„Zagrebačka županija već pune 24 godine potiče i daje punu podršku našim učeničkim zadrugama. Evo moram reći da prepoznajemo njihov rad, njihovo djelovanje, prepoznajemo njihov poduzetnički duh, njihovu inovativnost, njihovu kreativnost. U ovoj godini smo upravo za rad učeničkih zadruga povećali financijske sredstva i osigurali 37.000 eura jer ulaganje u našu mladost je ulaganje u svjetlu budućnost Zagrebačke županije“.
Na važnost kontinuiranog rada s učenicima ukazala je i voditeljica učeničke zadruge Vida Srednje škole Vrbovec, Marijana Radić:
„Na uskrsnom sajmu radimo već pet godina i učenici redovito sudjeluju u svim našim radionicama. Imamo sedam sekcija i jedna od najaktivnijih je sekcija kuharstva i sekcija kreativnosti, kreativna sekcija gdje se izrađuju ovakvi prigodni ukrasi te prehrambeni proizvodi koje naša zadruga nudi na svim sajmovima i na svim događanjima unutar lokalne zajednice i šire.“
Na području Zagrebačke županije trenutno djeluje 47 učeničkih zadruga u kojima sudjeluje oko 5400 učenika. Dvije zadruge djeluju pri centrima za odgoj i obrazovanje u Lugu Samoborskom i Velikoj Gorici, šest ih je u srednjim školama, dok su ostale u osnovnim školama.
*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.
Na semaforu u Zagrebačkoj ulici, kod Pučkog otvorenog učilišta dogodio se prometni sudar u kojem je jedno vozilo udarilo u stražnji dio drugog automobila. Za sada nema informacija o ozlijeđenima.
Promet se odvija jednim trakom pa savjetujemo da pripazite.
Posljedice Dinama traju i dalje: ‘Vrijeme je da se upale prvi alarmi…’
Nogometaši Kurilovca poraženi su 1-0 od Trešnjevke na Udarniku, što im je treći uzastopni poraz u prvenstvu. Nakon Dinama nisu osvojili još ni boda, a bez pobjede su u posljednjih osam utakmica…
Netko iz kurilovečkog nogometnog okruženja, je u onim prekrasnim trenucima iščekivanja povijesnog ogleda s Dinamom u četvrtfinalu Kupa Hrvatske, onako ispod glasa, izrazio skepsu po pitanju neposredne budućnosti:
– Samo da, kad ovo prođe, sljedećih mjesec dana ne budemo u kanalu…
S obzirom na svu tu emotivnu potrošnju, koja je držala tenziju još tamo od prvog dana priprema, mjesec i pol dana ranije, morala se osjetiti i zato je definitivno bilo argumenata za biti skeptičan. Nažalost, točno dvadeset dana poslije to se vrlo živo potvrđuje u praksi, jer Kurilovec je doživio poraz i u sudaru s Trešnjevkom i sad je u nizu od tri prvenstvena poraza u eri nakon Dinama.
– Bila je to utakmica koja nije ponudila kvalitetu izvedbe ni jedne ni druge momčadi. Mi smo bili dominantni što se tiče posjeda tijekom cijele utakmice, ali bio je to jalov posjed. Gosti su se postavili u niski blok i jako rijetko prijetili našem golu, ali dogodila se ta situacija u 32. minuti… – vrti film trener Kurilovca Senad Harambašić, misleći na situaciju koja je odlučila utakmicu.
Poslovično sjajni golman Kurilovca Leon Išek pokušao je odigrati pas prema suigraču, nije to učinio dovoljno dobro i Roko Jelavić je loptu prvo presjekao, a zatim je i poslao u mrežu.
– Da, gol odluke plod je našeg darivanja… Nažalost, pogreške vratara većinom se iskoriste i tu nema pomoći. Iz našeg posjeda i kontrole lopte servirali smo im najbolju moguću priliku i za to smo kažnjeni. Međutim, moram naglasiti i da smo u kreaciji, brzini igre i stvaranja opasnosti po gol protivnika totalno zakazali – priznaje trener Harambašić.
U prvoj utakmici nakon Dinama njegova je momčad, također s minimalnih 1-0, pala u domaćem ogledu s Bistrom, u Krapini je upisan poraz 3-1 od Zagorca, a na to se nadovezao i ovaj posljednji, opet domaći posrtaj.
– Razočarani smo, došao je trenutak da se upale prvi alarmi, tu u prvom redu mislim na budnost i odgovornost. Već iduća utakmica nudi priliku za to – zaključio je Harambašić.
Problem je, međutim, u tome što je iduća utakmica vrlo izazovna. Jednako kao i ona iza nje. Naime, u subotu će Kurilovčani gostovati kod Vrapča, vodeće momčadi lige, koja ima samo bod više od drugoplasiranog Inkera, koji u onom sljedećem kolu dolazi na Udarnik. Drugim riječima, iz krize će se trebati čupati protiv najboljih klubova u ligi.
Vrijeme tapšanja po ramenima i komplimenata definitivno je prošlo, a došlo je vrijeme za otrežnjenje. Jer, da vremenski još malo proširimo ovu priču, Kurilovec je posljednji put pobijedio još 8. studenog, a od tad je odigrao osam utakmica…