Povežite se s nama

Vijesti

LJEKARNE SAVJETUJU Magnezij: superheroj u više od 300 enzimskih sustava

Jabuke uzgojene 1914., imale su 5 puta više magnezija nego one uzgojene 1992. godine.

Objavljeno

na

Na sam spomen magnezija, većina će nas pomisliti na grčeve u mišićima, ali priča o tom važnom mineralu mnogo je šira. Radi se o elementu neophodnom za normalno funkcioniranje cijelog organizma.

Dovoljno je spomenuti da je magnezij potreban za aktivnost više od 300 enzimskih sustava pa da nam postane jasno koliko je važna njegova uloga u organizmu bilo da pričamo o proizvodnji energije u tijelu, formiranju kostiju, metabolizmu bjelančevina, ugljikohidrata i masti, zgrušavanju krvi, zaštiti funkcije srčanog mišića, prijenosu živčanih impulsa… 

Vrijednost magnezija u tijelu 

Približno 70% magnezija u ljudskom tijelu nalazi se u koštanom tkivu dok je ostatak raspoređen u mekim tkivima. Vrlo mala količina magnezija u našem organizmu raspoređena je u tkivnim tekućinama stoga se vrijednosti magnezija u tijelu ne mogu jednoznačno i pouzdano odrediti iz krvi, analizom seruma ili plazme zbog čega je važno obratiti pozornost i prepoznati simptome nedostatka magnezija u organizmu.  

Odrasla osoba u prosjeku treba 300 do 400 mg magnezija dnevno (420 mg na dan za muškarce, odnosno 320 mg na dan za žene) pri čemu treba imati na umu da dnevna potreba za magnezijem može biti i veća ovisno o dnevnim aktivnostima i fiziološkim stanjima kao što su trudnoća i dojenje, sportske aktivnosti, kronične bolesti (poput dijabetesa) i stresne situacije. Budući da ljudsko tijelo ne može samo proizvesti magnezij, potrebno ga je uzimati hranom. Bogat izvor magnezija su tamno zeleno lisnato povrće kao što su npr. blitva, špinat, cikorija, rikola budući da je magnezij sastavni dio klorofila (zelenog pigmenta biljaka), zatim orašasti plodovi (orasi, bademi, lješnjaci, kikiriki, pistacije, indijskim i brazilskim oraščićima) i sjemenke , neprocesuirane žitarice (pšenica, ječam, raž, riža), a manje količine se mogu naći i u mahunarkama (grah, slanutak, soja), voću (banane, jabuke, šljive, kruške), ribi i mesu. Zanimljivo je za spomenuti da su gorka čokolada i kakao također bogati izvori magnezija.

 

Zašto nam fali magnezija u organizmu? 

Do manjka magnezija u organizmu dolazi zbog njegove povećane potrebe u nekim stanjima kao što su trudnoća, rast/razvoj, stres, povećana tjelesna aktivnost neuravnotežene prehrane i unosa namirnica siromašnih magnezijem pojačanog izlučivanja uslijed npr. dojenja, dijabetesa, povećane tjelesne aktivnosti, korištenja nekih lijekova kao što su diuretici ili zbog prekomjerne konzumacije alkohola i laksativa malapsorpcije koja je posljedica starenja ili nekih gastrointestinalnih tegoba i uvjeta u okolišu. Naime, zbog kiselih kiša i umjetnih gnojiva koja se koriste u poljoprivredi tlo je osiromašeno magnezijem što dovodi i do manje koncentracije magnezija u biljkama koje konzumiramo. Tako su jabuke 1914.godine imale 5 puta više magnezija nego one uzgojene 1992.godine 

Rani znakovi nedostatka magnezija u organizmu su najčešće simptomi neuromuskularne slabosti povezani sa grčevima u mišićima, poteškoće s koncentracijom, smušenost, tjeskoba, glavobolja, iritabilnost, nesanica, dismenoreja, probavne smetnje, podložnost stresu… 

Kako doskočiti manjku? 

U situacijama kada nismo u mogućnosti unijeti dnevnu dozu magnezija hranom, poželjno je posegnuti za suplementima.  

Neki od najčešće korištenih oblika magnezija u dodacima prehrani su: 

  •  magnezijev oksid; njegova bioraspoloživost je cca 15%, a najčešća uloga mu je ublažavanje simptoma žgaravice te rješavanje problema zatvora  
  • magnezijev karbonat koji ima nešto veću bioraspoloživost od oksida i primarno se koristi kao antacid magnezijev sulfat poznatiji kao „gorka sol“ koji je osmotski laksativ i koristi se za pripremu organizma prije različitih dijagnostičkih pretraga probavnog sustava  
  • magnezijev klorid čija primjena može biti i oralna i lokalna  
  • magnezijev citrat, oblik koji se dobro resorbira u tijelu te doprinosi opuštanju mišića, smanjenju umora i iscrpljenosti uz to djeluje i kao osmotski laksativ navlačeći vodu u crijevo te omekšavajući stolicu 
  • magnezijev taurat oblik je magnezija za kojeg su novija istraživanja pokazala povoljan učinak na kardiovaskularni sustav te pozitivne učinke kod aritmije i nakon srčanog udara.  
  • magnezijev malat se smatra najboljim oblikom magnezija za sportaše te osobe koje pate od kroničnog umora budući da je malatna kiselina bitna komponenta enzima koji sudjeluju u procesima proizvodnje energije. Za razliku od većine ostalih oblika magnezija koje se najčešće savjetuje uzimati navečer uz obrok zbog njihovog opuštajućeg učinka, ovaj oblik magnezija preporuča se uzimati ujutro. 
  • magnezijev glicinat je oblik koji ima najveću apsorpciju u organizmu a uz taurat ima preventivnu ulogu kod glavobolja, migrena. Može pomoći kod anksioznosti, nesanice, različitih upalnih stanja i dijabetesa. Ne uzrokuje probavne smetnje ili laksativni učinak poput nekih drugih oblika magnezija. 
  • magnezijev treonat je oblik magnezija koji se dobro resorbira i prolazi krvno-moždanu barijeru te poboljšava kognitivne sposobnosti (pamćenje, učenje, koncentracija) 

Vitamin B6 se često dodaje u preparate koji se primjenjuju u suplementaciji magnezija jer je jedan od glavnih čimbenika koji utječu na apsorpciju i pravilno iskorištavanje magnezija u organizmu. Uz vitamin b6, apsorpciju magnezija povećavaju i laktoza te vitamin D, dok je ometaju fitati, vlakna, masnoće, oksalna kiselina, alkohol. Magnezij pomaže apsorpciji kalcija u organizmu, ali i obrnuto. Idealan omjer kalcija i magnezija u organizmu je 2:1. 

Oblici i razlike 

Što se tiče oblika magnezija koji se najčešće konzumiraju, tu je na prvom mjestu magnezij u obliku šumećih tableta te marketinški podaci pokazuju njihov kontinuirani rast u prodaji. Na drugom mjestu su tzv. direkt oblici tj. oblici magnezija u prahu, a na trećem mjestu su oblici u tabletama. Na tržištu su svoje mjesto našle i vode obogaćene magnezijem. 

„Šuma“ podataka i različitih proizvoda magnezija na tržištu može ponekada djelovati zbunjujuće te vam za savjet o najboljem obliku magnezija za vas na raspolaganju stoje ljekarnici Ljekarni Zagrebačke županije. 

Sport

Dinamovce zauvijek napustio bivši igrač i najvjerniji navijač

Preminuo Dubravko Lazić-Lazo

Objavljeno

na

Objavio/la

Svi koji su ga poznavali, poštivali i viđali, znali su što će se uskoro dogoditi. Fizički je kopnio dan po dan a negdašnji plemeniti vezni igrač a kasnije i najvjerniji navijač Dinama Hidrel posljednjih mjeseci borio se neravnopravno s teškom bolesti.

Dubravko Lazić-Lazo mirno je preminuo u noći s nedjelje 31. kolovoza na ponedjeljak 1. rujna. 

Rođen je 21. svibnja 1955. godine a za Dinamo iz Novog Čiča igrao je u drugoj polovici sedamdesetih u svojim najboljim godinama. Bio je plemeniti vezni igrač a krasila ga je tehnika i težnja kombinatorici. Za Čičke dinamovce tada su igrali samo domaći dečki. 

 

Nakon igračke karijere Lazić je trenirao mladež i bio možda i najvjerniji navijač plavih iz Novog Čiča. Boemski, uvijek na domaćim utakmicama ali i na gostujućima, ma gdje se igralo, a redovito je pratio i HNK Goricu. 

Lazo, počivaj u miru, žele ti, vjerujemo, svi dinamovac iz Novog Čiča, ali i mnogi drugi nogometni ovisnici iz istočnog dijela Turopolja koji su ga mahom dobro poznavali.  

Vrijeme sahrane u Novom Čiču bit će objavljeno naknadno.  

Lazićevi posljednji dani na igralištu u Novom Čiču u društvu prvog vratara Ivana Šimića

Foto: Mato Paviša

Nastavite čitati

Vijesti

Općina Kravarsko dijeli 130 eura srednjoškolcima, evo kako do naknade

Zahtjevi se primaju do kraja rujna.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: ClickerHappy/pexels.com

Redovni učenici srednjih škola s prebivalištem na području Općine Kravarsko mogu ostvariti pravo na novčanu naknadu od 130 eura. Odluku o isplati donio je općinski načelnik, a pravo se može ostvariti od školske godine 2025./2026.

Pravo na naknadu imaju svi redovni srednjoškolci koji žive na području općine. Punoljetni učenici zahtjev podnose sami, dok za maloljetnike dokumentaciju predaju roditelji ili skrbnici. Potrebno je priložiti dokaz o prebivalištu (osobna iskaznica ili uvjerenje), presliku kartice računa te potvrdu o redovnom pohađanju škole.

Zahtjevi se zaprimaju od 8. do 30. rujna 2025. godine. Dokumentaciju je moguće predati osobno u prostorijama Općine Kravarsko na adresi Trg Stjepana Radića 1, radnim danom od 8 do 15 sati, ili poslati putem e-maila na adresu: [email protected]

 

Nastavite čitati

Moja županija

Zagrebačka županija bogatija za tri vozila hitne pomoći! Jedno stiže u Goricu

U sklopu međunarodnog projekta RACE 2 Zavod za hitnu medicinu Zagrebačke županije nabavio je tri nova vozila hitne pomoći, vrijedna 270 tisuća eura. Jedno od njih odsad je stacionirano u Velikoj Gorici.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Dražen Kopač

Zavod za hitnu medicinu Zagrebačke županije (ZHM) od rujna raspolaže s tri nova vozila namijenjena hitnom prijevozu pacijenata. Vozila su raspoređena u Velikoj Gorici, Zaprešiću i Ivanić-Gradu, a ukupna vrijednost nabave iznosi 270 tisuća eura. Dio je to prekograničnog projekta RACE 2, financiranog kroz program Interreg IPA CBC Hrvatska – Bosna i Hercegovina – Crna Gora.

Kako ističe ravnatelj Zavoda, Davorin Gajnik, ova vozila predstavljaju značajno pojačanje u pružanju hitne medicinske pomoći. Zavod ih je dodatno opremio vlastitim sredstvima, i to ključnom medicinskom opremom poput defibrilatora, respiratora, aspiratora te grijača infuzije.

Projekt RACE 2 provodi se u suradnji s Domom zdravlja Mostar, Zavodom za hitnu medicinu Zagrebačke županije i Zavodom za hitnu medicinsku pomoć Crne Gore. Cilj je unaprijediti rad hitne medicinske službe kroz standardizaciju i digitalizaciju postupaka, edukaciju djelatnika, nabavu vozila i medicinske opreme te prevenciju kardiovaskularnih bolesti u regijama partnera.

Foto: Dražen Kopač

Ukupna vrijednost projekta iznosi 1,93 milijuna eura, od čega Europska unija sufinancira 85 %, odnosno 1,64 milijuna eura. Ostatak od 15 %, što je nešto više od 290 tisuća eura, pokrivaju projektni partneri.

Osim novih vozila, ZHM Zagrebačke županije unutar projekta nadogradio je i vlastiti informatički sustav. Nabavljena su stolna računala, monitori, pisači, prijenosni pisači, tableti i IP telefoni, čime je moderniziran rad i administrativni dio hitne službe.

Foto: Dražen Kopač

Nabava novih vozila i modernizacija sustava dio su šireg nastojanja da se hitna medicinska služba na području Zagrebačke županije učini učinkovitijom, bržom i dostupnijom pacijentima.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom

Nastavite čitati

Vijesti

Završava ljetno radno vrijeme! Od danas svi odjeli knjižnice vraćaju se na uobičajene sate rada

Objavljeno

na

Objavio/la

Od ponedjeljka, 1. rujna 2025., svi odjeli Gradske knjižnice Velika Gorica ponovno će raditi prema redovnom radnom vremenu. To znači da će korisnici knjižnicu moći posjetiti radnim danom od 8 do 19.30 sati, a subotom od 8 do 13 sati.

Iz knjižnice podsjećaju građane da prate njihove mrežne stranice jer je za jesen planiran niz događanja.

Nastavite čitati

HOTNEWS

Crometeo: Ušli smo u klimatološku jesen – početak je miran, ugodan i pitom

Iza nas je (pre)vruće ljeto, rujan iznad prosjeka

Objavljeno

na

Objavio/la

Iako kalendarska jesen dolazi 23. rujna, ona klimatološka računa se od prvog dana rujna, podsjetio je prognostičar s portala Kad će kiša Kristijan Božarov.

Tako je i ljeto iza nas klimatološki počelo 01. lipnja.

–Iza nas su tri ljetna mjeseca koje smo pošteno odradili, obzirom na sušu i temperature zraka. Možda se neki od vas više ni ne sjećaju koliko je šesti mjesec bio vruć. I ne samo to, nego i suh. Tijekom lipnja u većini Hrvatske nije uopće bilo neke spomena vrijedne kiše, a kad se to spoji s najdužim danima u godini i ekstremnim vrućinama rezultat je da su već tada krenuli prvi problemi sa sušom, osobito za poljoprivrednike – kaže Božarov što potkrepljuje i tablicom izmjerenih temperatura.

Najtopliji dan lipnja bio je zadnji dan u mjesecu kada je izmjereno 38 Celzijevih stupnjeva.

Srpanj je također bio vruć, no odstupanja od normalnih temperatura za taj mjesec bio je samo jedan stupanj.

–Povremena kiša i pljuskovi malo su popravili bilancu i možemo reći da je taj period bio primjeren našem podneblju. Kolovoz je krenuo s osvježenjem, no brzo smo se ugrijali do sredine mjeseca kada su temperature skočile na 35 Celzijevih stupnjeva. Iako je druga polovica mjeseca bila promjenjivija, temperature se ostale visoke, tako da je ukupna kolovoška temperatura ipak bila iznad prosjeka, dodaje Božarov.

Time je ljeto iznad nas dobilo opet etiketu ekstremno vrućeg i spada u Top 10 vrućih ljeta od kada postoje mjerenja.

–Prve prognoze za rujan pokazuju da će i on biti topliji od prosjeka osobito do sredine mjeseca kada očekujemo dosta lijepih i toplih dana, unatoč pokojem pljusku sredinom ovoga tjedna – najavio je prognostičar.

Foto: Marija Vrbanus

Nastavite čitati

Reporter 451 - 31.07.2025.

Facebook

Izdvojeno