Grabovnica pokraj Čazme godinama je nezaobilazno odredište za sve koji vole božićni ugođaj i atmosferu, piše Poslovni.hr. No ove zime, uz raskoš svjetlosnih ukrasa po kojima je imanje obitelji Salaj nadaleko poznato, dolazi i nešto sasvim novo.

Naime, na imanju niču drvene kućice neobičnih oblika. Riječ je o drvenim ručno rezbarenim umjetničkim djelima, kućicama koje izgledaju kao da su izašle iz dječje slikovnice. Svaka od njih ima svoj jedinstveni dizajn, s linijama koje prkose pravilima gradnje i podsjećaju na fantastične građevine iz svijeta mašte. Autor je priznati njemački umjetnik Martin Reichmann.

Radovi na izgradnji privode se kraju, a do prosinca bi sve trebalo biti spremno. Imanje će tada ponovno zasjati u punom sjaju, ali ovaj put s dodatkom koji će, bez sumnje, oduševiti i one koji su ga posjećivali godinama unatrag.

Božić u Grabovnici nikada nije bio običan, ali ove godine, bit će još i čudesniji.

Foto: Damir Spehar/PIXSELL

Foto: Damir Spehar/PIXSELL

Mitovi o kamerama za nadzor brzine među vozačima su brojni, od toga da snimaju samo sprijeda do tvrdnji da su neka kućišta prazna. Međutim, Večernji.hr otkriva kako kamere za nadzor brzine snimaju 24 sata dnevno, bilježe vozila iz oba smjera, a njihove sposobnosti nadilaze samo mjerenje brzine. Postavljene su diljem Hrvatske, često u kućištima koja izgledaju identično, iako nisu sva aktivna. No, ni to ne znači sigurnost za nesavjesne vozače. Kako zapravo funkcioniraju te kamere? Koliki im je domet, što sve bilježe i koliko precizno mjere?

Prva i najčešća zabluda među vozačima je da kamere snimaju samo jedno lice ceste. Istina? Suprotna.

Sve kamere koje koristi policija u Hrvatskoj, uključujući i Gatso RT4 modele, mogu istovremeno nadzirati promet u oba smjera. Bez obzira iz kojeg smjera vozilo dolazi, ako prekrši propise, bit će zabilježeno. Druga važna informacija tiče se dometa. Kamera može detektirati prekršaj na udaljenosti do 100 metara.

Snimanje se vrši bez ikakve najave, nema bljeska, svjetla ni zvuka. Ne morate se ni osmjehnuti za sliku. Vozač u trenutku prekršaja ne zna da je snimljen. Treća stvar koju mnogi previđaju e da kamere više ne prate samo brzinu. Zahvaljujući naprednoj tehnologiji, moguće je snimiti korištenje mobitela tijekom vožnje, nekorištenje pojasa i druge oblike nesavjesnog ponašanja. Sustav je tih, ali sveprisutan. I dok sva kućišta izgledaju identično, nisu sva aktivna u isto vrijeme. Kamere se sele s jedne lokacije na drugu prema procjeni policije.

To znači da jedno kućište danas može biti prazno, ali već sutra snimati svaku registarsku oznaku koja projuri pokraj njega. Što se tiče preciznosti mjerenja brzine, postoji zakonski propisana sigurnosna razlika zbog moguće pogreške uređaja, do brzine od 100 km/h odbija se 10 km/h, dok se kod većih brzina odbija 10% od izmjerene vrijednosti. Tek tada se izračunava stvarna brzina vožnje i odlučuje o eventualnoj kazni.

Mnogi pokušavaju pogoditi koja kamera je prava, koja je lažna, gdje ih snima i gdje ne. No, istina je jednostavna, više nije važno je li kamera unutra ili ne. Svaka od njih vas potencijalno može nagraditi kaznom. Stoga, bolje usporiti nego u glavi istraživati hoćete li biti snimljeni ili ne.

Ministarstvo znanosti i obrazovanja objavilo je na e-Savjetovanju dvije ključne odluke koje će utjecati na živote tisuća učenika i njihovih roditelja u školskoj godini 2025./2026, piše Srednja.hr. Radi se o pravilima koja se tiču financiranja prehrane učenika osnovnih škola te subvencioniranja javnog prijevoza za srednjoškolce. Promjena, nema. Država nastavlja s dosadašnjom praksom, osnovnoškolskim ustanovama osigurava se 1,33 eura po obroku, dok srednjoškolci i dalje imaju pravo na sufinanciranje do 75 % troškova prijevoza, pod određenim uvjetima.

Obje odluke o prehrani i prijevozu, trenutačno su u fazi javne rasprave. One potvrđuju nastavak postojećih uvjeta, unatoč kritikama iz prošle godine da je iznos od 1,33 eura po obroku prenizak za kvalitetan školski ručak. Učenici koji pohađaju eksperimentalni program cjelodnevne škole i dalje dobivaju više, 2 eura po obroku. Prema odluci, sredstva za prehranu isplaćuju se i za učenike koji izostanu najviše tri dana zaredom.

Škole su pritom dužne organizirati prehranu u skladu s nacionalnim smjernicama i važećim prehrambenim normativima. Kad je riječ o prijevozu, učenici koji pohađaju srednju školu izvan svog mjesta stanovanja i putuju više od pet kilometara, imaju pravo na 75-postotno sufinanciranje cijene mjesečne karte. Potpuni iznos karte pokriva se onima koji dolaze iz socijalno ugroženih obitelji, učenicima bez roditelja ili bez roditeljske skrbi. Važno je istaknuti i da svi učenici osnovnih i srednjih škola do kraja 2025. i dalje mogu besplatno putovati vlakom, no ta se pogodnost isključuje s autobusnim prijevozom. Projekt besplatnih vlakova trenutačno je vremenski ograničen, a hoće li se nastaviti i u 2026., zasad nije poznato.

Proći će uskoro cijelih godinu dana otkad je velečasni Đuro Sabolek iz svoje Vukovine, mjesta u kojem je kao svećenik djelovao punih 37 godina, preselio u dom Sv. Josipa na Kaptolu. Svoju posljednju misu kao vukovinski župnik odslužio je 18. kolovoza prošle godine, a prve nedjelje ovoga kolovoza vratit će se za najdraži oltar.

Naime, 3. kolovoza velečasni Sabolek će slaviti svoju Zlatnu misu, odnosno točno 50 godina svećeništva. Godinama je bio i dekan Velikogoričko-odranskog dekanata, ali uvijek je najradije skrbio o župljanima vukovinske župe, u koju spada dvoznamenkasti broj sela.

– Bilo je, što bi ono čovjek rekao, i žulja, ali je bilo i lijepih časova. Hvala Bogu, uspjeli smo napraviti župne stanove, obnovili smo crkvu u Mraclinu i župnu crkvu u Vukovini nakon potresa – govorio je velečasni Đuro neposredno uoči odlaska iz Vukovine, u koju će se sad vratiti.

U nedjelju, 3. kolovoza, misa koja počinje u 11 sati sasvim će sigurno biti jako, jako dobro posjećena. U crkvi Pohoda Blažene Djevice Marije u Vukovini još jedanput će za oltar stati mještanima omiljeni svećenik, i to ovim svečanim povodom.

Hrvatsko katoličko sveučilište u Zagrebu dobilo je zeleno svjetlo od Agencije za znanost i visoko obrazovanje za pokretanje novog sveučilišnog prijediplomskog studija Primaljstvo, s početkom u akademskoj godini 2025./2026, piše Studentski.hr. Studij će trajati tri godine, a po završetku studenti će stjecati akademski naziv sveučilišnog prvostupnika ili prvostupnice primaljstva. Nastava će se odvijati na hrvatskom jeziku, u redovitom i izvanrednom statusu, čime se odgovara na sve veću potrebu za visokoobrazovanim primaljama u hrvatskom zdravstvenom sustavu.

Odluka o pokretanju studija donesena je 7. srpnja 2025., a iza nje stoji temeljita priprema sveučilišnog tima i stručnjaka iz područja zdravstvene skrbi. Novi studij ne samo da otvara vrata mladim studentima, već nudi i priliku onima koji već djeluju u struci. Naime, pokreće se i jednogodišnji razlikovni (“bridging”) program namijenjen kandidatima koji su završili srednju primaljsku školu i prijediplomski studij sestrinstva te već rade u području primaljske njege.

Time im se omogućuje stjecanje kvalifikacije sveučilišnog prvostupnika primaljstva, bez potrebe za ponovnim upisivanjem trogodišnjeg studija. “Ponosni smo na osnivanje novog studija Primaljstva na našem Sveučilištu kojim ćemo zasigurno pridonijeti obrazovanju zdravstvenih stručnjaka, unapređenju skrbi za majke i novorođenčad te razvoju naše zajednice”, poručio je pročelnik Sveučilišnog odjela za sestrinstvo, doc. dr. sc. Ivica Matić.

S njim se slaže i prof. dr. sc. Dubravko Habek, istaknuti član povjerenstva koje je radilo na osmišljavanju studijskog programa. Prema njegovim riječima, ovaj korak predstavlja ključnu točku u razvoju profesije primalja, koje su “ključne osobe u zaštiti materinstva i ženskoga zdravlja, bilo u bolničkom, bilo u izvanbolničkom kontekstu”, zaključio je.