Ako ste ikada razmišljali o tome što je potrebno da biste dobili posao u Googleu, možda vas iznenadi da odgovor ponekad nije u životopisu, već u mozgalici. Kako prenosi Večernji.hr, tehnološki div nekoć je koristio logičke zagonetke kao dio selekcijskog procesa, a jedna od njih ponovno je privukla pažnju korisnika interneta zahvaljujući TikTok kreatorici Tanyi Zakowich, poznatoj pod imenom @pinkpencilmath.

Zakowich je u jednom od svojih videa predstavila zagonetku koju su kandidati morali riješiti kako bi prošli intervju. Prema njenim riječima, Google nije zaposlio nijednog kandidata koji nije znao točan odgovor. Iako je Google još 2013. značajno smanjio korištenje ovakvih pitanja, bivši direktor ljudskih resursa izjavio je za The New York Times da ta pitanja nisu mogla ništa predvidjeti, već su „uglavnom služila da se ispitivač osjeća pametno”.

Jedna od poznatijih zagonetki je tzv. zatvorska mozgalica, test logike i sposobnosti razmišljanja izvan okvira:

Četiri zatvorenika stoje na stubištu, svi okrenuti u istom smjeru. Ispred njih je zid od opeke koji razdvaja zatvorenika broj 4 od ostalih. Zatvorenik 3 ne vidi nikoga. Zatvorenik 4 također ne vidi nikoga jer se nalazi s druge strane zida. Sva četvorica nose šešire, dva crna i dva bijela. Nitko ne zna koju boju šešira nosi, ali mogu vidjeti šešire ispred sebe. Kada netko sa sigurnošću sazna koju boju nosi, mora to viknuti. Ne smiju se okretati, komunicirati ni skidati šešire. Pitanje: Tko će prvi viknuti boju svog šešira – i zašto?

Odgovor na ovu mozgalicu izazvao je raspravu među korisnicima TikToka. Jedan korisnik objasnio je kako zatvorenik 2 dolazi do odgovora, ako bi zatvorenik 1 vidio dva šešira iste boje, znao bi da nosi šešir druge boje i to bi odmah rekao. Budući da šuti, zatvorenik 2 zna da šeširi ispred njega nisu iste boje. Gledajući šešir zatvorenika 3, može zaključiti boju svog. Što je i točan odgovor.

Iako Google danas rjeđe koristi ovakve metode u zapošljavanju, ovakve zagonetke i dalje pokazuju koliko je važna sposobnost apstraktnog razmišljanja u tehnološkoj industriji. Zakowichina objava potaknula je brojne reakcije, a neki su istaknuli kako redovito koriste ovu mozgalicu u nastavi matematike. Naravno, bilo je i duhovitih komentara. „Zatvorenik 4 je skinuo kapu i pogledao je. Problem riješen!”, dodao je jedan od komentatora.

Iako je Google napustio praksu korištenja zagonetki u intervjuima zbog njihove ograničene učinkovitosti, ovakve mozgalice i dalje izazivaju interes javnosti i služe kao zanimljiv alat za testiranje logičkog razmišljanja.

Sutra, u nedjelju 18. svibnja, građani Republike Hrvatske izlaze na lokalne izbore kako bi izabrali svoje predstavnike u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Na lokalnim izborima biramo nositelje izvršne vlasti u općinama, gradovima i županijama – općinske načelnike, gradonačelnike i župane te njihove zamjenike. Osim toga, biramo i članove predstavničkih tijela – općinskih i gradskih vijeća, županijskih skupština te Gradsku skupštinu Grada Zagreba. U određenim sredinama, pripadnici nacionalnih manjina birat će i svoje zamjenike načelnika, gradonačelnika ili župana, kao i predstavnike u vijećima i skupštinama.

Premda smo nedavno imali superizbornu 2024. godinu u kojoj su građani glasali na parlamentarnim, europarlamentarnim i predsjedničkim izborima, neke stvari su ipak drukčije kada su u pitanju lokalni izbori. Stoga, odlučili smo vam napraviti vodič za lokalne izbore, prema uputama DIP-a, u kojem ćemo dati odgovore na najčešće nedoumice.

Proces glasovanja

Na dan lokalnih izbora, birači glasuju osobno na biračkom mjestu popunjavanjem glasačkog listića. Nema mogućnosti glasovanja putem pošte ili interneta.

Glasovanje traje od 7 do 19 sati, a svi birači koji se do 19 sati zateknu na biračkom mjestu imaju pravo glasovati i nakon tog vremena. Biračka mjesta se najčešće smještaju u javne prostore, škole, vrtiće, vatrogasne domove, kulturne centre i tako dalje. Svoje biračko mjesto možete provjeriti na www.izbori.hr.

Kada pristupite biračkom mjestu, Birački odbor prvo će provjeriti vaš identitet i utvrditi imate li pravo glasovanja na tom biračkom mjestu. Zatim vam uručuju glasačke listiće za sve izbore koji se tamo provode, osim ako vi izričito zatražite listiće samo za određene izbore.

Svaka vrsta izbora ima poseban glasački listić tiskani su na različitim bojama papira radi lakšeg razlikovanja. Listić se bira nasumično iz lepeze ili prema vašem izboru, ali ga uvijek uručuje član odbora.

Ako se na biračkom mjestu provode i izbori za zamjenike iz redova nacionalnih manjina, birač koji pripada toj manjini mora sam zatražiti glasački listić za taj izbor. Birački odbor nije dužan na to upozoriti.

Na glasačkom listiću:

• Za predstavnička tijela (vijeća, skupštine), zaokružujete redni broj ispred jedne kandidacijske liste. Dakle, nema preferencijalnih glasova kao što je običaj na parlamentarnim i europarlamentarnim izborima.
• Za načelnika, gradonačelnika, župana i njihove zamjenike, zaokružujete redni broj ispred imena jednog kandidata.

Glasovanje se odvija iza paravana, a prije ispunjavanja, preporučuje se pročitati napomenu na listiću vezano uz ispunjavanje, kako zbog jedne sitne greške vaš listić ne bi postao nevažeći. Kada završite, presavijate listić i ubacujete ga u odgovarajuću glasačku kutiju, koja je jasno označena prema vrsti izbora.

Nevažeći glasački listić je:

• Neispunjeni glasački listić
• Glasački listić popunjen na način da se ne može sa sigurnošću utvrditi za koju je kandidacijsku listu ili kandidata birač glasovao,
• Glasački listić na kojem je birač glasovao za dvije ili više kandidacijskih lista odnosno za dva ili više kandidata.

Ako ne možete sami glasovati zbog tjelesne mane ili nepismenosti, možete to učiniti uz pomoć druge osobe, npr. pratnje koja vas dovede na biračko mjesto. Ta osoba mora biti pismena i ne smije biti član biračkog odbora. Ona će, prema vašim uputama, za vas ispuniti glasački listić.

Na lokalnim izborima birači mogu glasovati isključivo na biračkom mjestu prema adresi svog prebivališta. Na isti dan održavaju se stotine različitih izbora u svakoj općini i gradu. Svaka jedinica ima svoje kandidate i glasačke listiće, pa je iz tehničkih razloga nemoguće omogućiti glasovanje izvan prebivališta.

16.5.2021. Petrovina – Lokalni izbori 2021. Foto: Vanja Stanojević/Cityportal.hr

Tko ima pravo glasati na lokalnim izborima?

Pravo glasa imaju svi hrvatski državljani s navršenih 18 godina koji imaju prebivalište na području općine, grada ili županije u kojoj se izbori provode. Ključno je, dakle, gdje imate prijavljeno prebivalište jer glasati možete isključivo u jedinici lokalne samouprave u kojoj ste prijavljeni.

Kada je riječ o izborima zamjenika načelnika, gradonačelnika ili župana iz redova nacionalnih manjina, tada pravo glasa imaju samo pripadnici te manjine, ali samo ako su kao takvi upisani u registar birača. Taj registar vodi Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, a birači su u njemu evidentirani prema svom prebivalištu.

Samo osobe s važećom osobnom iskaznicom ulaze u popis birača. Ako vam osobna nije važeća, iako ste u registru, nećete moći glasati. Glasovanje je osobno, slobodno i tajno. Nitko ne može glasovati umjesto vas, a vi odlučujete za koga ćete glasati. Svaki birač glasa samo jednom.

Državljani drugih država članica Europske unije također imaju pravo glasovati na lokalnim izborima u Hrvatskoj, ali samo za predstavnička tijela (općinska i gradska vijeća, županijske skupštine, Gradska skupština Grada Zagreba).

Da bi ostvarili to pravo, moraju ispuniti određene zakonske uvjete i biti pravodobno upisani u registar birača. Za razliku od hrvatskih državljana koji se automatski upisuju, državljani drugih država EU moraju podnijeti zahtjev za upis u registar birača. Zahtjev se predaje nadležnom upravnom tijelu prema mjestu prebivališta (u županiji ili Gradu Zagrebu).

Posebna pravila za glasovanje izvan i ispred biračkog mjesta

Postoje iznimke kada glasovanje može biti omogućeno i izvan ili ispred biračkog mjesta. Takva mogućnost postoji za one birače koji zbog teže bolesti, nemoći ili tjelesnog oštećenja ne mogu doći na biračko mjesto. U tom slučaju, glasovanje se može organizirati na adresi na kojoj se birač nalazi, ali samo ako se ta adresa nalazi unutar područja biračkog mjesta u kojem je upisan u registar birača. Kako bi koristili ovu mogućnost, birači ili osoba od njihovog povjerenja trebaju pravodobno obavijestiti nadležno izborno povjerenstvo, najranije tri dana prije izbora ili najkasnije do 12 sati na dan izbora. Ako birač ne može sam obavijestiti nadležno tijelo, to može učiniti član obitelji ili druga pouzdana osoba.

Na dan izbora, najmanje dva člana biračkog odbora dolaze na adresu birača i donose sve potrebne glasačke listiće za izbore koji se provode na tom biračkom mjestu. Glasanje se odvija u tajnosti, uz korištenje paravana ili sličnih sredstava, a birač samostalno ispunjava glasački listić. Nakon glasovanja, listići se stavljaju u zasebnu omotnicu koju članovi biračkog odbora vraćaju na biračko mjesto, gdje se bez otvaranja ubacuju u glasačke kutije.

U slučajevima kada biračko mjesto nije prilagođeno osobama s tjelesnim oštećenjima, biraču se omogućuje glasovanje ispred biračkog mjesta. Postupak je isti kao i kod glasovanja izvan biračkog mjesta, a birački odbor dolazi do birača ispred prostorije kako bi mu osigurao uvjete za tajno glasovanje.

Važno je naglasiti da birači koji ne žele glasovati na svim vrstama izbora na kojima imaju pravo, mogu izostaviti određene glasačke listiće. Listići koji nisu iskorišteni vraćaju se među neupotrebljene i neće se brojati.

Ovakva pravila osiguravaju da pravo glasa mogu ostvariti i oni birači kojima je otežan ili onemogućen dolazak na biračko mjesto, a sve s ciljem omogućavanja što veće participacije građana na lokalnim izborima.

16.5.2021. Petrovina – Lokalni izbori 2021. Foto: Vanja Stanojević/Cityportal.hr

Identifikacija birača i utvrđivanje prava glasa

Kada birač dođe na biračko mjesto, članovi biračkog odbora prvo provjeravaju njegov identitet. To se radi pregledom osobne iskaznice, putovnice, vozačke dozvole ili druge javne isprave s fotografijom koja jasno potvrđuje tko je birač. Ako identitet ne može biti pouzdano utvrđen, glasovanje se ne može dopustiti. Zato je važno ponijeti jednu od navedenih isprava kako biste mogli ostvariti svoje biračko pravo.

Nakon utvrđivanja identiteta birača, birački odbor provjerava ima li birač pravo glasa na tom biračkom mjestu. To se radi pregledom izvatka iz popisa birača ili tzv. plave potvrde. Birači upisani u izvadak iz popisa imaju pravo glasa i ne moraju dodatno dokazivati svoj status, a birački odbor ih označava kao glasale te im uručuje glasački listić.

Birači koji nisu u izvatku, ali imaju prebivalište na tom biračkom mjestu, pravo glasa dokazuju plavom potvrdom. Takvi birači trebaju potvrdu pribaviti u nadležnom upravnom tijelu. Plava potvrda vrijedi samo za biračko mjesto prema prebivalištu. Nakon što je potvrda predočena, birački odbor uručuje glasačke listiće i evidentira glasovanje.

Glasovanje se ne može dopustiti ako biračko pravo nije jasno utvrđeno.

Kada dolaze rezultati?

Nakon završetka glasovanja u 19 sati, birački odbori započinju prebrojavanje glasova. Najprije otvaraju glasačke kutije i odvajaju važeće od nevažećih listića, a zatim utvrđuju broj glasova koje su dobile pojedine liste i kandidati za svaku vrstu lokalnih izbora. Ti se podaci unose u zapisnik o radu biračkog odbora, koji se dalje koristi za službenu obradu rezultata.

Rezultati s biračkih mjesta unose se u informatički sustav, čime se omogućava brzo objavljivanje privremenih rezultata na mrežnoj stranici izbori.hr već istoga dana navečer. Potpuni rezultati objavljuju se nakon što pristignu podaci sa svih biračkih mjesta, a dostupni su javnosti putem interneta, lokalnih radija, novina i oglasnih ploča.

Ako nijedan kandidat za načelnika, gradonačelnika ili župana ne osvoji više od 50 % glasova, održava se drugi krug izbora između dvoje kandidata s najviše glasova. Za predstavnička tijela jedinica koristi se D’Hondtova metoda raspodjele mandata, pri čemu pravo na mandate imaju samo liste koje osvoje najmanje 5 % važećih glasova. Sve ostale informacije možete pronaći ovdje.

04.06.2017. Velika Gorica – Drugi krug lokalnih izbora 2017. godine. Foto: Cityportal.hr

Sudjelovanje na lokalnim izborima ključan je način na koji građani izravno oblikuju svoju zajednicu i odlučuju o pitanjima koja najviše utječu na njihov svakodnevni život. Svaki glas ima težinu, a odgovornost i pravo glasovanja temelj su demokracije. Stoga iskoristite priliku, informirajte se i ono najvažnije, izađite na izbore

Pjesme vrhunskog skladatelja i pjevača Gibonnija, čiji su i tekstovi i taktovi neotključana škrinja blaga, večeras su obilježile otvorenje Goričkih večeri, manifestacije koju naš grad njeguje već pola stoljeća.

Foto Cityportal

Gradonačelnik Krešimir Ačkar na pozornicu je, pred prepunim Parkom dr. Franje Tuđmana, pozvao samozatajnog glazbenika i humanitarca kojeg u Arenu Zagreb dođe slušati gotovo 20 tisuća ljudi, a večeras velikogoričkoj publici pjeva svoje najveće hitove: Dobri ljudi, Lipa moja, Zlatne Godine, U ljubav vjere nemam, Libar i mnoge druge…

Foto: Cityportal

Dodajmo kako Goričke večeri traju od 16. do 28. svibnja i donose bogat kulturno-zabavni program na dvije lokacije – u Parku Tuđmana i na Starom gradu Lukavcu. Na jubilarki očekujte koncerte, predstave, radionice, kino na otvorenom a ulaz na sve sadržaje je slobodan.

Foto: Cityportal

Osim Gibonnija, na pozornicu Goričkih večeri stat će i popularna grupa Ogenj u petak, 23. svibnja, dolaze i 4 tenora, Puhački orkestar DVD-a Velika Gorica, Vokalni ansambl Jane te Blues, Rock & Country Festival s gostima Elvisom Stanićem i Tomislavom Golubanom. Za najmlađe su pripremljene predstave, crtići na otvorenom i kreativne radionice.

Ogranak seljačke sloge Buševec ove godine obilježava 105. obljetnicu osnutka društva.

Slavljeničkim koncertom “Preko Drave, Dunava i mora”, 25. svibnja od 17.55 sati,  provest će publiku kroz ljepote hrvatskog folklora – kroz priču Hrvata koji žive izvan domovine.

U Domu kulture u Buševcu nastupat će društva iz Vojvodine, Rumunjske, Mađarske, Austrije, Češke, Italije, Crne Gore i Bosne i Hercegovine.

Prilog za ulaz je 10 eura, a Ogrankaši će ih iskoristiti za putovanje u Južnu Koreju na festival 2025 Yeongdong World Traditional Music & Arts EXPO.

Potrebna je rezervacija ulaznica na 098/ 829-907.

Gotovo trećina proračuna Grada Velike Gorice ulaže se u projekte odgoja i obrazovanja, a na putu do najavljivane jednosmjenske nastave u svim školama potrebna su dodatna ulaganja u povećanje školskih kapaciteta. 

Stigla je najava iz Grada kako je cilj ostvariv uz izgradnju dviju novih škola te dogradnju i modernizaciju postojećih. 

Nakon najave gradnje dječjeg vrtića, Kurilovec dobiva i novu školu 

Kurilovčani će školu za oko 500 učenika dobiti na parceli uz SRC Kurilovec, s pripadajućom trodijelnom sportskom dvoranom ii igralištem, a projekt je u fazi prijave na Nacionalni plan oporavka i otpornosti i predaje dokumentacije za ishođenje građevinske dozvole. 

Pleso dobiva novu školu s pješačkim pothodnikom, projekt proširenja čeka školu Vukovina  

Novu školu na gotovo 6.000 četvornih metara dobit će i učenici s Plesa, zajedno sa trodijelnom sportskom dvoranom i pješačkim pothodnikom za sigurniji pristup školi, a idejno rješenje je odobrilo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih, baš kao i za rekonstrukciju i dogradnju Osnovne škole Vukovina.  

Vukovinska škola će se proširiti za dodatnih 2.200 m² a učenici će nastavu tjelesne i zdravstvene kulture imati u novoj jednodijelnoj sportskoj dvorani. 

– Odobrenje Ministarstva još je jedan veliki korak naprijed u našem nastojanju da svim učenicima u Velikoj Gorici osiguramo jednake uvjete za obrazovanje, ali i podizanje obrazovnog standarda u osnovnoškolskom obrazovanju. Nova škola u Kurilovcu, na Plesu i dogradnja škole u Vukovini odgovaraju na konkretne potrebe zajednice, a naš cilj ostaje jasan – omogućiti jednosmjensku nastavu u svim školama našega grada – naglasio je gradonačelnik Krešimir Ačkar. 

Iz Grada ističu kako su ova ulaganja u skladu s demografskim rastom i urbanim razvojem grada, koja Veliku Goricu svrstavaju u najviši razred gradova po ulaganjima u obrazovanje u Hrvatskoj.