Svjetski dan voda 2025. usredotočit će se na temu ‘Očuvanje ledenjaka’ kako bi se istaknula ključna uloga ledenjaka u održavanju života i ciklusa vode.  

Dan ima za cilj podići svijest o izazovima koje stvara topljenje ledenjaka i poziva globalnu zajednicu da ubrza smanjenje emisije ugljičnog dioksida i provede lokalne strategije za prilagodbu smanjenju ledenjaka i nesigurnostima u tokovima vode. 

Zašto su ledenjaci važni? 

U svijetu postoji više od 275 tisuća ledenjaka. Najveći broj se nalazi u arktičkim regijama, točnije njih 44 %. Iako se čini kako su ovi ledeni divovi nešto što je daleko od nas, njihov utjecaj je značajan. 

Često ih se naziva vodenim stupovima jer se u njima nalazi gotovo 70 % svjetske pitke vode. Samim time, ledenjaci su izvor života ne samo za ljude, već i za mnoge biljke i životinje. Prema podacima UN-a, više od dvije milijarde ljudi oslanja se na topljenje ledenjaka kao svoj izvor vode. Kada se ledenjaci i snijeg tope, ta voda postaje dostupna za piće, poljoprivredu, industriju i proizvodnju energije.  

Međutim, klimatske promjene mijenjaju prirodni ciklus, utječu na količinu i brzinu topljenja leda te pridonose porastu razine mora. Kako ledenjaci postaju sve manji, u budućnosti će se smanjiti dostupnost vode pojedinim zajednicama. To bi moglo dovesti do veće borbe za vodne resurse, osobito u područjima koji se bore sa sušom.  

– Ako ne obuzdamo emisije stakleničkih plinova, oko polovice globalne mase ledenjaka bit će izgubljeno do 2100. godine. Utjecaj toga osjetit će se daleko izvan onih neposredno nizvodno od ledenjaka – tvrdi geofizičar Dr. Alex Brisbourne. 

Ledenjaci koji su već dostigli svoju najveću točku otapanja s vremenom će ispuštati sve manje vode, što će dodatno smanjiti opskrbu vodom. Nadalje, ovo stanje utječe i na globalnu ekonomiju jer pogađa industrije poput poljoprivrede, hidroenergije, turizma, trgovine i transporta. 

Brojke su zabrinjavajuće 

Nažalost, topljenje ledenjaka nije novost. Od 1990. godine pa do danas, izmjerena je 20 cm viša razina mora. Premda je bilo nekih pomaka na bolje, u zadnje vrijeme se situacija znatno pogoršala. 

Foto: unsplash.com

Štoviše, u 2023. godini, ledenjaci su doživjeli najveći gubitak vode u gotovo 50 godina, što je druga godina zaredom da imamo tako drastičan pad. Svjetska meteorološka organizacija zabilježila je kako su u Švicarskoj ledenjaci izgubili 10 % mase u 2022. i 2023. godini. 

Tajnik ove organizacije, Celeste Saulo napomenuo je kako topljenje ledenjaka ugrožava dugoročnu sigurnost opskrbe vodom za milijune ljudi. Samim time, ova godina nas treba osvijestiti da problem postoji te da trebamo reagirati. 

Očuvanje ledenjaka 

Ledenjaci se tope alarmantnom brzinom, ugrožavajući milijarde ljudi koji ovise o njima kao ključnom izvoru vode. Njihovo topljenje dovodi do povećanog rizika od poplava, suša i klizišta te dolazi do povećanja razine mora. Ovaj problem prisutan je diljem svijeta, a razlog tome su klimatske promjene uzrokovane emisijama stakleničkih plinova. 

Kako bismo usporili topljenje, nužno je smanjiti emisije, održivo upravljati vodnim resursima i potaknuti globalnu suradnju. 

Foto: Marija Vrbanus/Cityportal

Ovu ključnu poruku važno je prenijeti djeci

Da su ledenjaci, bez obzira na udaljenost, itekako važni za cijeli planet, doznali su učenici drugog razreda OŠ Nikole Hribara. U povodu Svjetskog dana voda o važnosti vode za život učili su na vodocrpilištu VG Vodoopskrbe gdje ih je dočekao direktor Krunoslav Višić sa suradnicima. 

Foto: Marija Vrbanus/Cityportal

–Kao i svake godine 22. ožujka, tako i ove godine obilježavamo Svjetski dan voda jer je voda najvrjedniji resurs za postojanje čovječanstva. Ovogodišnjim sloganom „Očuvajmo ledenjake“ pažnja je usmjerena na važnost zaštite smrznute vode na našem planetu. Naime, ledenjaci odnosno glečeri ključni su za zdravlje eko sustava, a njihovim topljenjem, uslijed globalnog zatopljenja, ugrožena je opskrba pitkom vodom – naglasio je direktor VG Vodoopskrbe.

Foto: Marija Vrbanus/Cityportal

Naš zadatak na globalnoj razini smanjiti emisije CO2 u atmosferu.

–Važno je o tome govoriti i djeci jer im usađujemo važnost brige o vodi, skrećemo im pažnju da je naš planet sve topliji i da se ledenjaci tope brže nego ikad čime vodeni ciklus postaje nepredvidljiv i sklon ekstremima. Tako su danas na vodocrpilištu s nama osnovnoškolci kojima želimo prenijeti neke važne činjenice poput one da je razina mora, zahvaljujući topljenju ledenjaka, u odnosu na 1990. godinu viša za 20 centimetara – poručio je školarcima Višić.

Temeljem Programa javnih potreba u kulturi Grada Velike Gorice objavljen je Poziv za sufinanciranje programa ili projekata zaštitnih radova na kulturnim dobrima u vlasništvu župa na području grada za ovu godinu. 

Župe su pozvane da iskažu svoje potrebe vezane uz izvođenje radova koje će prema procjeni Kulturnog vijeća Grada Velike Gorice biti uvrštene u spomenuti Program. 

Za tu je namjenu u gradskom proračunu osigurano 105 tisuća eura, a prijedlozi se dostavljaju Upravnom odjelu za predškolski odgoj, školstvo i društvene djelatnosti ili putem maila: [email protected]. 

Rok za dostavu prijedloga je 30. travnja, a detalje pročitajte ovdje. 

Rotary klub Velika Gorica organizira akciju „Gorica se kreće“ čiji je glavni cilj promicanje zdravog života kroz hodanje i trčanje, ali i pomoć velikogoričkim parasportskim klubovima koji okupljaju naše sugrađane s invaliditetom.

Akcija će se održati ove subote u 10 sati. Start i cilj bit će na VIP parkingu velikogoričkog Gradskog stadiona, a sudionici se prije starta trebaju prijaviti i registrirati.

Foto: Rotary klub Velika Gorica

Ovo će biti treća takva akcija Rotary kluba Velika Gorica, a prošlogodišnja je okupila više od 200 hodača i trkača koji su prošli stazom uz Aveniju Pape Ivana Pavla II. dugom pet kilometara.

Foto: Rotary klub Velika Gorica

Danas obilježavamo dan posvećen očinstvu i ulozi očeva u odgoju djece – Dan očeva. Tradicionalno ovaj dan “pada” na svetkovinu Svetog Josipa, a ovaj dan gradonačelnik Krešimir Ačkar odlučio je svojim sugrađanima čestitati osobno. Jutro je proveo u druženju s Velikogoričanima i čestitao im Dan očeva.

Foto: Grad Velika Gorica

– Današnji dan prilika je da se prisjetimo važnosti obitelji, ljubavi i nesebičnog davanja. Očevi imaju posebnu ulogu u našim životima, stoga je ovo prilika da im se zahvalimo na njihovoj neizmjernoj ljubavi, podršci i predanosti koje svakodnevno pružaju svojim obiteljima. Posebno zahvaljujem svom ocu na svemu što mi je dao, a sada kao otac, osjećam duboku zahvalnost što mogu svojoj djeci pružiti isto – poručio je gradonačelnik.

“Divlji” deponiji na području Velike Gorice, problem je s kojim se Grad bori već duže vrijeme, jer unatoč naporima komunalnih redara, ilegalna odlagališta i dalje ugrožavaju okoliš i sigurnost građana – piše Večernji list. 

Šesti po veličini hrvatski grad, koji poduzima niz mjera kako bi spriječio neodgovorno odlaganje otpada, u prošloj je godini s divljih deponija na području Velike Gorice i okolice uklonio gotovo 1.500 tona otpada.  

Foto: Grad Velika Gorica

Na temelju prijava građana, inspektorata, policije i javnih poduzeća, gradski komunalni redari svakodnevno izlaze na teren kako bi utvrdili stanje i spriječili daljnje odlaganje. No, problem nisu građani, već – gospodarski kriminal!  

Blizina glavnog grada u ovom nam slučaju ne ide na ruku, jer kamionima tvrtki iz Zagreba brzom cestom otpad preko Domovinskog mosta završi na području Mičevca, Kosnice ili Ščitarjeva. 

Komunalnom redarstvu otpad je tek prvi problem. Prema pisanju Večernjaka, drugi problem u posljednje vrijeme je uništavanje nadzornih kamera, prijetnje, fizički napadi pa čak i prijetnje vatrenim oružjem, koja se dogodila komunalnim redarima koji su uhvatili osobu koja istrpava otpad u Mičevcu. 

Foto: Grad Velika Gorica

Također, poput mafije najprije pošalju izvidnicu, pa onda šalju kamione s otpadom, koji najčešće dolazi s Kaptola, Heinzelove, Tuškanca…

I dok Grad intenzivira mjere nadzora, kriminalne skupine pronalaze načine za zaobilaženje pravila. No, Grad je uveo i dežurstva u dvije smjene te zatražio pojačan nadzor prometa na tim lokacijama, što ipak daje rezultate. 

– Grad je zatražio dodatne mjere od Državnog inspektorata i drugih nadležnih institucija, posebno u vezi s uklanjanjem ilegalnih objekata za prikupljanje otpada u Kosnici, nakon čega je građevinska inspekcija zatvorila jedno ilegalno odlagalište. Svjesni smo koliko je problem divljih deponija kompleksan, no poduzimamo sve što je u našoj moći u rješavanju problema. Povećali smo broj komunalnih redara, stiže još desetak novih kamera za videonadzor, a Gradsko vijeće donijelo je strože kazne za prekršitelje – izjavio je za Večernji list gradonačelnik Krešimir Ačkar. 

Dodajmo kako je zbrinjavanje ilegalno odloženog otpada izuzetno skupo a plaća se iz proračuna gradova i općina.