Kruno Simon u gostima: Istanbul mi je drugi dom, a u Samoboru imam sve što mi treba…
Košarkaš koji je dvaput bio prvak Europe u dresu turskog Anadolu Efesa, dugogodišnji hrvatski reprezentativac, frajer s više nego ozbiljnom karijerom, ulazi u svoju posljednju sezonu. U dresu Samobora, kod tate i trenera Đure
Nakon što je 15 godina nosio dres Zagreba, nakon što je prošao Španjolsku, Rusiju, Italiju i Tursku, nakon što je s reprezentacijom proživio sve lijepe, ali i manje lijepe trenutke, nakon što su mu u Istanbulu podigli dres pod svod dvorane, Kruno Simon (39) odlučio je doći u – Samobor! Prijelaznu sezonu odradio je u dresu Cedevite u najvišem rangu hrvatske košarke, a od jeseni prošle godine pridružio se tati Đuri.
– Da, tata je sigurno najvažniji razlog, ali nisam samo zbog njega odlučio doći u Samobor. Tu je i predsjednik kluba Mislav Maroević, jedan vrlo sposoban čovjek, koji je podigao klub i vodi projekt koji mi je u ovoj fazi života i karijere baš po mjeri. Igram košarku, uživam, družim se s tatom… Subotom odemo na kavu, odigramo utakmicu, odemo na klopu poslije toga i imamo super iskorišten dan! – kazao je Kruno gostujući u posljednjem nastavku serijala “Sport Zagrebačke županije”.
Samobor je prošle sezone dogurao do polufinala prvenstva, jednako kao i Gorica, pa ispao od Vrijednosnica Osijek. Ove će sezone, najavljuje Simon mlađi, ambicije ponovno biti vrh tablice.
– Neću sad tu govoriti da nam je imperativ ulazak u Premijer ligu, ali vjerujem da bismo mogli biti u vrhu. Pojačali smo se ovog ljeta, došlo je nekoliko kvalitetnih igrača, a ja ću pomoći koliko mogu. Kaže stari da ću igrati “četvorku”, valjda ću moći – sa smiješkom kaže Kruno.
Bez obzira na godine, bez obzira na nešto manji broj treninga, Simon je u drugom rangu hrvatske košarke klasični – svemirac. Nešto potpuno drugo, posebna razina, što se može pročitati doslovno u svakom kontaktu s loptom. Uostalom, ovdje pričamo o čovjeku koji je dvaput osvajao Euroligu, i to ne baš tako davno. Velika i bogata karijera je iza njega.
– S košarkom sam krenuo u Maksimiru, u kojem je tata u to vrijeme igrao, kratko sam bio i u Zrinjevcu, da bi s 12 godina došao u Zagreb, kod trenera Andreja Tesle. I tu sam ostao sljedećih 15 godina – vratio se Kruno na svoje početke.
Iz tih mlađih dana posebno zvoni jedan detalj…
– Ta moja generacija ’85., u kojoj je bio i Marko Tomas, u svom godištu nikad nije izgubila niti jednu utakmicu! Ni jednu jedinu. Tu ne pričamo samo o hrvatskim okvirima, nego i o turnirima u inozemstvu, na koje smo često išli. Igrali smo mi i sa starijim godištima, znali gubiti i 40-50 razlike, nije da nismo doživljavali poraze, ali u svojoj generaciji smo dominirali.
Ostao je u Zagrebu jako dugo, sve do 27. godine, do trenutka kad je već bilo upitno hoće li ikad otići na višu razinu. Otišao je, za početak u Unicaju iz Malage.
– Tad je Unicaja bila ozbiljan euroligaški klub, trener je bio Jasmin Repeša, i kroz tu sezonu sam puno toga naučio o profesionalizmu u sportu. Trenirali smo mi i u Zagrebu, po dvaput dnevno, ali prije i nakon treninga bi to bila kavica, druženje… A u Španjolskoj sam shvatio što je zapravo svijet vrhunske košarke, tu se svatko bori za sebe, grize u svakom trenutku, a tome se moraš prilagoditi – kaže Simon, koji je ljeto potom preselio u Rusiju.
– Bilo je jako lijepo u Kubanu iz Krasnodara, dvije godine ostao sam tamo, a ostao bih sigurno i puno duže da supruga nije inzistirala da se vratimo negdje u Europu, bliže Zagrebu. I tako smo završili u Olimpiji iz Milana, ponovno kod Jaska Repeše. U gradu koji je super za život, u jako dobrom klubu, bilo je to baš dobro razdoblje, iako rezultati u Euroligi i nisu bili osobiti – prisjeća se Simon.
Sljedeća, najdugotrajnija i najvažnija postaja bila je Istanbul. Anadolu Efes iskoristio je šansu i doveo igrača koji će se u sljedećih pet godina prometnuti u klupsku legendu.
– Trebala su mi tri-četiri mjeseca da se prilagodim na bitno drukčiju sredinu, način života i mentalitet, ali vrlo brzo sam se potpuno udomaćio u Istanbulu. Turci su veliki fanatici kad je sport u pitanju, bilo je tu jako simpatičnih situacija, pogotovo nakon što smo uzeli te dvije Eurolige i dospjeli u središte pažnje. Danas Efes smatram svojim klubom, a Istanbul mi je drugi dom. Kad slijećem na aerodrom u Istanbul, osjećam se kao kad dolazim u Zagreb… Velika je čast što su mi podigli dres pod svod dvorane, i sad se naježim kad se toga sjetim – priznaje Kruno.
Kad se povede priča o reprezentaciji, pogled je danas malo drukčiji.
– Stalno se o toj mojoj generaciji priča kroz neke pamtljive poraze i posrtaje, ali činjenica je da smo mi više-manje stalno bili na rubu borbe za medalju, često i na jednu loptu od polufinala, u Sloveniji 2013. završili smo četvrti… A danas smo zadovoljni što smo bili blizu plasmana na Olimpijske igre. Izbornik Sesar radi sjajan posao, ali radi s onim što ima, a to su tri top igrača i niz onih koji ne mogu raditi razliku na toj razini – zaključio je Simon.
Biti dijete u ratu znači živjeti u strahu kad bi svijet trebao biti pun igre i osmijeha, ali rat često krade tu nevinu radost.
Stoga je za 30-ero djece iz ratom pogođenih područja u Ukrajini, Zagrebačka županija drugu godinu zaredom organizirala je boravak na bazenima Specijalne bolnice Naftalan u Ivanić-Gradu.
Boravak je dio projekta međunarodne razvojne suradnje „Vratimo život bez mina!“, u sklopu javnog poziva Ministarstva vanjskih i europskih poslova, koji ima za cilj psihosocijalno osnaživanje djece iz Ukrajine tijekom njihovog višednevnog boravka u Hrvatskoj.
Zamjenik župana Damir Tomljenović pozdravio je djecu i istaknuo kako projekt omogućuje barem jedan bezbrižan dan djeci čiji su roditelji stradali u ratu. Đurđa Adlešič iz Udruge Hrvatska pomaže zahvalila je Zagrebačkoj županiji na dugogodišnjoj suradnji, istaknuvši da djeca u dobi od 9 do 14 godina osam dana borave u Hrvatskoj uz pratitelje iz Ukrajine radi sigurnosti i organizacije.
Zagrebačka županija objavila je javni natječaj vrijedan 100 tisuća eura namijenjen financiranju programa i projekata udruga proizašlih iz Domovinskog rata, a prijave su otvorene do 25. veljače 2026. godine.
Cilj natječaja je osnažiti rad udruga proizašlih iz Domovinskog rata na području Zagrebačke županije kroz programe i projekte usmjerene na socijalno i psihološko osnaživanje hrvatskih branitelja i članova njihovih obitelji, unaprjeđenje skrbi za socijalno ugrožene i teško bolesne branitelje te promicanje vrijednosti Domovinskog rata.
Iznos financijske potpore po pojedinom programu/projektu može biti od najmanje 700 do najviše 11 tisuća eura. Programi i projekti moraju biti besplatni za krajnje korisnike, namijenjeni stanovnicima Zagrebačke županije te se mogu provoditi u razdoblju od 1. siječnja do 31. prosinca 2026. godine. Uz to, prijave moraju obuhvaćati prioritetne aktivnosti, s jasno definiranim područjem provedbe i ciljnom skupinom korisnika.
Tekst javnog natječaja, upute za prijavitelje i prijavni obrasci nalaze se ovdje.
Akcija dobrovoljng darivanja krvi, koju organiziraju Društva Crvenog križa Zagrebačke županije, nastavlja se i u velljači kako bi se osigurale dovoljne zalihe krvi i omogućilo što većem broju građana da se uključe.
Darivanje će odvijati po cijeloj Zagrebačkoj županiji, a u nastavku donosimo popis termina po gradovima:
Velika Gorica (GDCK Velika Gorica, Cvjetno naselje 16)
24. veljače, 12:00 – 16:15 (Stara škola Pisarovina)
24. veljače, 17:30 – 19:00 (DVD G. Desinec)
25. veljače, 15:00 – 18:30 (DVD Klinča Sela)
Krv mogu darivati sve osobe dobrog općeg zdravstvenog stanja u dobi od 18 do 65 godina, tjelesne težine iznad 55 kilograma. Muškarci mogu darivati krv do četiri puta godišnje, a žene do tri puta godišnje. Prije darivanja preporučuje se lagani obrok i dovoljan unos bezalkoholne tekućine.
Turistička zajednica Zagrebačke županije potpisala je Rimsku deklaraciju o odgovornoj zelenoj komunikaciji na međunarodnoj konferenciji PR Roman Forum, održanoj 27. i 28. siječnja u Rimu. Time se obvezala na transparentno i etično komuniciranje održivosti te aktivnu borbu protiv greenwashinga, prakse u kojoj se održivost i briga za okoliš prikazuju kroz marketinške poruke, dok iza njih ne stoje stvarne, mjerljive i odgovorne aktivnosti.
Deklaraciju je u ime Turističke zajednice potpisala direktorica Ivana Alilović, koja je na Forumu sudjelovala i kao govornica u panelu posvećenom održivoj baštini. Tom je prilikom predstavila pristup Zagrebačke županije razvoju turizma koji se temelji na očuvanju prostora, lokalnog identiteta i dugoročnoj ravnoteži između razvoja i zaštite resursa.
„Sudjelovanje na PR Roman Forumu, razmjena znanja s vodećim međunarodnim stručnjacima te potpisivanje Rimske deklaracije za nas predstavlja važan korak u daljnjem pozicioniranju Zagrebačke županije kao destinacije koja održivost ne promatra deklarativno, već kao temeljni razvojni smjer. Smatramo iznimno važnim da komunikacija o održivosti bude vjerodostojna, odgovorna i utemeljena na stvarnim praksama, a upravo to je poruka koju Rimska deklaracija snažno naglašava“, poručila je Alilović.
Zagrebačka županija dobila je 517 tisuća eura bespovratnih sredstava za potporu sporta djece i mladih, što će omogućiti plaće za 45 trenera te nabavu sportske opreme u vrijednosti od 180 tisuća eura. Sredstva su osigurana iz Programa razvoja sporta od interesa za lokalne zajednice za 2026. godinu, a ugovore je dodijelio ministar turizma i sporta Tonči Glavina.
“Kontinuiranom potporom županijskim sportskim zajednicama snažno jačamo sport djece i mladih u cijeloj Hrvatskoj. Od kada smo započeli s ovim sufinanciranjem 2023. godine osigurali smo ukupno 23 milijuna eura, kojima je sufinancirana oprema za gotovo 590.000 djece i plaće za više od 2.800 trenera”, rekao je ministar Glavina.
Predsjednik Zajednice športskih udruga i saveza Zagrebačke županije, Vladimir Bregović, istaknuo je da su sredstva namijenjena direktno onima koji rade na terenu s djecom i mladima. Zajednica je ovo sufinanciranje osigurala već treću godinu zaredom, a prošle godine obuhvatila je 38 trenera i opremu vrijednu 148 tisuća eura.
Ove godine su se programu pridružile sve županijske sportske zajednice u Hrvatskoj, ukupno 21, a dodijeljeno je 8,6 milijuna eura u rasponu od 215 tisuća do 715 tisuća eura po županiji. Raspodjela sredstava temelji se na indeksu razvijenosti, broju članica, sportskih klubova, mladih sportaša te djece s posebnim potrebama. Uz nacionalna sredstva, Zajednica će koristiti i dva milijuna eura iz proračuna Zagrebačke županije za 2026. godinu.