Povežite se s nama

HOTNEWS

Nadimci – neopisiva moć u jednoj riječi

Imate li i vi nadimak? Jeste li jedan ili jedna od onih koji su ih voljeli davati i osmišljavat?

Objavljeno

na

Ovu kolumnu sam htjela posvetiti nadimcima, međutim prvo vam moram ispričati što mi se danas dogodilo.

Šetala sam s kolegicom za vrijeme pauze prema dućanu i ona mi je vrlo žustro opisivala vikend koji je provela sa svojim dečkom. Veselila sam se tom razgovoru i upijala sam svaku njezinu riječ jer već duže vremena čekam da ta veza počne biti „fizička“, ako me kužite. I napokon jest. Hvala nebesima, napokon akcija. I tako hodamo nas dvije, ja buljim u nju i ne dišem dok ona meni detaljno opisuje predradnje. Toliko je slikovito opisivala sve dok se ja nisam u jednom resetirala kad je rekla:

„Njegov Živko i moja Micika napokon su se upoznali.“

Dakle, umjesto da navijam i veselim se zbog konačnog dugo očekivanog susreta, ja sam prasnula u smijeh. Kako uopće nisam gledala kuda hodam ni hoću li se s nekim sudariti, zapela sam za neku izbočinu na pločniku i prosula se koliko sam duga i široka. Ispred suda. Županijskog. U Zagrebu. OK? Vidite sliku?

I tako ležim ja na podu ispred suda, ljudi prilaze, žele pomoći, a moja kolegica gleda i ne kuži zakaj sam ja na podu i kaj sad izvodim kad mi nije ispričala cijelu priču. Nemrem vam garantirati da ću uskoro tim putem šetati, ali kako sam odvažna, moguće je da sam tamo već sutra.

Eto, uvod za nadimke. Nemojte se smijati, sigurna sam da i vi svoje privatne dijelove imenujete ovisno o kvaliteti performansa. Aha, ne imenujete ih. Ok, ja sam ona balerina. Ali, to je vaša stvar i intima. Ne bi se štela mešat.

Uglavnom, moj pokojni otac je bio genijalac što se tiče nadimaka. Mislim da on nikada nikoga u svom životu nije nazvao pravim imenom. Evo recimo, ja sam bila Kiki, a ime mi znate. Imao je prijatelja koji je imao veliku glavu i njega je zvao Globus, iako se zvao Mirko. Dakle, opet nema veze. U posljednje vrijeme sve više razmišljam o njemu i mislim da ću ipak napisati knjigu o njemu. No. To sad nije tema. Uglavnom, nadimci.

Sjećam se u osnovnoj školi kakve smo si nadimke dijelili. Svi su uglavnom bili bazirani na pretumbavanju imena ili sličnosti s nekim likom iz crtića ili reklame. Jer knjige ni tada nismo baš voljeli čitati. Ulica i parkovi su bili puno zabavniji. Mi smo ona generacija koja se znala igrati i koje si trebao šibom u kuću tjerati.

Foto: Pixabay – Geralt

Od nadimaka smo imali: Mirela – Lela, Miroslav – Špiro (ali to zbog pjegavog nosa), Salmin – Salama, Josip – Jojo, moj bratić Nosko (pogađate, imao je impozantan nos), Darko – Dado, Eugenija – Genka, Svjetlana – Ceca i još mnoga druga. Sve su to simpatični nadimci i ta djeca su se dobro nosila s njima, pa čak i moj Nosko, koji danas nema tako impozantan nos. No, djeca ko djeca, znaju biti jako zločesta pa kako bi odvratila pažnju sa sebe, upiru prstima u druge. To radi i puno odraslih ljudi danas, pa nije ni čudo da nam je ovako lijepo u životima. Uglavnom nadimci kao Sroljo, Šmrklja, Četverooki, Guzata, Buljava i slično, nadimci su koji su mogli obilježiti sudbinu tom djetetu u budućnosti jer su jako loši za samopouzdanje. Mene su zvali uglavnom Nena, jer nakon što me prvi kreten nazvao Sisoja, tata je poslao Jovicu da mu poravna nos. Jovica je bio super zgodan osmaš čiji tata je bio dobar s mojim, pa smo koristili te kvartovske veze. Uglavnom, Sisoja sam bila možda dva dana. Čini mi se da su mi tada prestale raste. Prokletstvo! Šalim se. Uglavnom, Jovica je meni pomogao da ne odrastem s kompleksom razvijenije djevojčice. Ako ćemo iskreno, zapravo on je kriv što ja uopće nemam kompleksa i što se svi tome čude. Tak fino. Odite na moj stari kvart, potražite Jovicu i zahvalite mu. I ja bi mu se zahvalila da znam gdje je. Kad je počeo rat, otišao je. Morali su valjda. Neću sad o tome.

Foto: Pixabay – Mandyme27

Ono što je najvažnije jest da ne smijete svoju djecu učiti da daju nadimke. Moj otac ih je cijeli život davao, ali ja nisam. Vidjela sam što to može učiniti čovjeku, jer Šmrklja i danas cuga po kvartu, Četverooki se zatvorio u stan i ne znam dal’ je ikad imao curu, Buljava se potukla već u prvom razredu srednje i cijelo školovanje bila na glasu kao razbijačica. A zašto to sve? Da maknemo pažnju sa sebe. Jako okrutno i potpuno nepotrebno. Jer život je bumerang. Kako daješ tako ćeš i dobiti. Kad-tad.

Kad smo kod pažnje, moram nazvati kolegicu da mi završi priču o Živku i Miciki jer moja mašta će to okrenuti na romansu by Danielle Steel, a možda je riječ o čistoj akciji. Odoh vidjeti kako je priča završila!

Pusa od one koja ne daje nadimke drugima, ali sebi da! OK…neki dan sam dala nadimak, ali po zasluzi – Serijski. A vi si mislite što…

Danas sam „prosuta pred sudom Nevena“

Lavju!

HOTNEWS

FOTO Velikogoričani Martin i Zorislav savladali 252 kilometra izazova vruće Sahare

Sudjelovali su na sedmodnevnom i ujedno najzahtjevnijem maratonu na svijetu – Marathon des Sables u pustinji Sahari.

Objavljeno

na

Objavio/la

Velikogoričani, hrvatski branitelji Martin Cruickshank i Zorislav Ćavar – Ribica, ostvarili su nevjerojatan pothvat. Pod hrvatskom zastavom prehodali su, odnosno pretrčali, 252 kilometara dug maraton Marathon des Sables u pustinji Sahari. Ovaj izniman dvojac, danas je ugostio i gradonačelnik Krešimir Ačkar kako bi im čestitao na ovom nevjerojatnom postignuću kojeg mnogi mogu samo sanjati. Bila je ovo prilika i čuti dojmove s putovanja od samih aktera ove priče.

– Tri mjeseca na Atlantiku je puno lakše od ovog maratona. Sedam dana u Sahari bilo je jako teško i vruće. Da nije bilo Ribice, ne bi bilo šanse da to završim. On je bio pravi junak – govori nam Martin, koji je već otprije poznat javnosti kao hrvatski branitelj koji je prije dvije godine preveslao Atlantski ocean.

Foto: Privatna arhiva

U ovom iznimno teškom izazovu hodali su zajedno i međusobno si bili podrška, jer nije malo proći sedam etapa po ekstremnim uvjetima.

– Martin ima mudrost, bilo je tako i u ratu, ima tu staloženost i smirenost tako da ulijeva povjerenje. Išli sve po planu i dogovoru. Nismo htjeli jedan drugoga ostavljati, on me tjerao da idem ispred njega, ali nisam htio. Došli smo skupa i skupa idemo. Najkritičnija nam je bila duga faza, dan i noć. Rok je 36 sati, a mi smo to odradili za 19,45 minuta bez spavanja. Problem je noć jer teren nije samo pijesak, već kamenje i stijene i tu ako promašite jedan marker gotovo je. Prisiljeni ste zvati pomoć i onda ispadate van – prepričava Zorislav.

Foto: Privatna arhiva

Ovo je 38. izdanje ovog maratona, a na kojem je bilo oko 850 sudionika iz cijelog svijeta. No, ne završe uspješno svi ovaj maraton.

– Prošle godine je od nešto više od tisuću ljudi koje je sudjelovalo otpalo skoro 50 posto. Bilo je ekstremno vruće. Bilo je jako puno ponavljača, koji do sada nisu uspjeli doći do cilja pa iznova pokušavaju. Uspjeh je završiti. Nama je bio cilj doći do kraja, a sada s ovom pameti bili bi sigurno među prvih 30 – dodaje Ribica.

Foto: Privatna arhiva

Već desetu godinu za redom utrku osvajaju Marokanci, kojima je utrka i teren potpuno prirodno okruženje.

– Oni doslovce pretrče maraton. Kreću sat i pol vremena iza nas. Ono što smo mi odradili za 19 sati, oni to odrade za 7. Mi se s konopom spuštamo niz planinu, a oni ju preskaču. Jednostavno Supermani – naglašava ovaj naš uspješan maratonac.

Foto: Privatna arhiva

Bilo je teških i kriznih situacija s kojima se na svom putovanju suočio Velikogorički dvojac, no ipak su na kraju zajedničkim snagama uspjeli sve izdržati i prebroditi.

– Problem je bila hrana, jer su temperature iznimno visoke. Nismo mogli nositi bilo što. No, svaki dan je bio uspjeh. Najponosniji smo na to što smo uspjeli izdržati najtežu etapu. Zadnji dan, bez obzira na bolove, svi potegnu i trče da stignu do cilja – dodao je Ribica.

Foto: Privatna arhiva

Gradonačelnik Ačkar zahvalio im je što na ovako pozitivan način promoviraju hrvatske branitelje, Veliku Goricu, ali i Hrvatsku za čiju su se slobodu borili.

– Dali ste i ostavili svoju mladost u ratu, ali nakon toga ste odlučili biti heroji u miru. Ovi izazovi koje vi prolazite vjerujem kako mnogim drugima daju motivaciju. Toliko ste pozitivni i ova priča je motivirajuća za mnoge mlađe generacije koje možda toliko i ne znaju o ratu. Ovo je najbolji mogući svijetli primjer prezentacije Domovinskog rata i branitelja u svjetskim okvirima – istaknuo je Ačkar te im uručio prigodne poklone Turopoljsku podgutnicu i Turopoljski leksikon.

Foto: Petra Škrinjarić/Cityportal.hr

Foto: Petra Škrinjarić/Cityportal.hr

Foto: Petra Škrinjarić/Cityportal.hr

Foto: Privatna arhiva

Foto: Privatna arhiva

Nastavite čitati

HOTNEWS

FOTO Oni su uvijek tu kada ih trebate! Nacionalni je dan hitne medicinske službe

Djelatnicima goričke Hitne danas je njihov dan čestitao i gradonačelnik Krešimir Ačkar.

Objavljeno

na

Hitna medicinska služba prva je karika u lancu zbrinjavanja hitnog pacijenta, odnosno svih onih kojima je zbog bolesti, stradanja ili ozljede neposredno ugrožen život ili teško narušeno zdravlje. Stoga 30. travnja obilježavamo Nacionalni dan hitne medicinske službe, a djelatnicima goričke Hitne danas je njihov dan čestitao i gradonačelnik Krešimir Ačkar.

– Veliko hvala svim djelatnicima hitne medicine, koji su toliko puta pomogli našim sugrađanima u brojnim situacijama, na njihovom profesionalnom i predanom radu. Želim im što manje intervencija i što više lijepih trenutaka u njihovom poslu, iako su oni na žalost zbog naravi posla, vrlo rijetki – istaknuo je gradonačelnik Ačkar.

30.04.2024. – Nacionalni dan hitne medicinske službe u Velikoj Gorici – foto: Petra Škrinjarić/Cityportal.hr

Nacionalni dan HMS-a prilika je da se građane upozna s organizacijom i djelokrugom rada ove odgovorne i zahtjevne javnozdravstvene djelatnosti te da ih se senzibilizira i osvijesti o važnosti pravodobnog prepoznavanja hitnih stanja, pravilnog pozivanja hitne, kao i poznavanja jednostavnih postupaka pružanja pomoći.

Inače, gorička ispostava Hitne medicinske službe ima najveći teren od 720 kvadratnih kilometara, a u smjeni koja radi 24 sata dnevno ima dva tima hitne službe te 2 do 4 sanitetska vozila. Tu su i T2 tima koji se sastoji od tehničara i vozača, a zbrinjavaju pacijente koji su već obrađeni od strane liječnika.

– Naš posao je uglavnom sezonski posao. U proljeće imamo bube, alergije i sve ostalo, u ljeto imamo traume od plivanja, skakanja, penjanja, dok po zimi su najčešći srčani problemi. Praktički gledamo u nebo i prognozu i po tome već znamo koji ćemo profil pacijenata imati. Dnevno po timu imamo 15 intervencija, a tu uključujem i pacijente koji pristignu u ambulantu – govori nam liječnik Siniša Golub, inače voditelj goričke ispostave Hitne službe.

30.04.2024. – Nacionalni dan hitne medicinske službe u Velikoj Gorici – foto: Petra Škrinjarić/Cityportal.hr

S obzirom na velik teren koji pokrivaju djelatnici goričke hitne, izlaznost i dolazak na intervenciju je podijeljen u nekoliko kriterija, govori nam doktor Golub.

– To su crveni, žuti i zeleni kriterij. U crvenom izlazimo odmah, u žutom unutar 5-6 minuta, a u zelenom u roku 15 minuta. Postoji i taj ‘zlatni sat’, a to je vrijeme od prijema intervencije dok pacijent nije u bolnici. Uvijek nastojimo da to odradimo što brže, ali s obzirom na veličinu terena nekada je teško stići – dodaje Golub.

30.04.2024. – Nacionalni dan hitne medicinske službe u Velikoj Gorici – foto: Petra Škrinjarić/Cityportal.hr

Inače, ove godine u fokusu je iznenadni srčani zastoj od kojeg u Hrvatskoj svakog sata umre jedna osoba, odnosno 24 osobe dnevno te 9 000 sugrađana godišnje.

Crnu statistiku moguće je izbjeći brzom intervencijom neposrednih očevidaca, stoga su se danas na Trgu Stjepana Radića, Velikogoričani mogli priključiti javnozdravstvenoj akciji ‘Dan kada učimo spašavati živote’.

– Educiramo građane i upozoravamo na ozbiljnost i težinu problema iznenadnog srčanog zastoja te ih educirati o osnovnim mjerama održavanja života uz uporabu automatskog vanjskog defibrilatora. Ukoliko građani na vrijeme uoče osobu kojoj je potrebna pomoć te ispravno postupe do dolaska hitne pomoći nekome mogu spasiti život – rekao nam je Damir Važanić, zamjenik ravnateljice Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu.

30.04.2024. – Nacionalni dan hitne medicinske službe u Velikoj Gorici – foto: Petra Škrinjarić/Cityportal.hr

Inače, u Hrvatskoj imamo više od 600 automatskih vanjskih defibrilatora postavljenih na frekventnim lokacijama u gradovima. U Velikoj Gorici takvu vrstu defibrilatora možemo naći na sedam lokacija.

30.04.2024. – Nacionalni dan hitne medicinske službe u Velikoj Gorici – foto: Petra Škrinjarić/Cityportal.hr

Nastavite čitati

HOTNEWS

Iz blagajne trgovine na Galženici ukrali novac

Oko 20:15 sati.

Objavljeno

na

Trgovina na Trgu Stjepan Radića bila je na meti kradljivaca.

Oko 20.15 sati nepoznati je počinitelj iskoristio je odsutnost zaposlenice, prišao blagajni te iz iste otuđio novac, priopčili su iz policije.

Materijalna šteta iznosi nekoliko stotina eura.

Nastavite čitati

HOTNEWS

Mirisi i okusi tradicije čekaju vas i ovoga puta na ‘Petku na Gorice’

I ovog Petka na Gorice bit će postavljen štand s QR kodovima SOS Dječjeg sela Hrvatska putem kojeg možete donirati sredstva SOS Zajednici mladih u Velikoj Gorici.

Objavljeno

na

Toplo vrijeme, šareni Petek na Gorice štandovi prepuni domaćih delicija i umjetničkih radova, te srdačni razgovori s poznanicima, lokalnim izlagačima i prijateljima – sve to čeka posjetitelje na najnovijem “Petku na Gorice”, koji će se održati od 10 do 14 sati u petak, 03. svibnja ispred Muzeja Turopolja.

Mirise i okuse tradicije ponovno donose izlagači s Mljac placa. OPG Balažić, OPG Brozović, Turopoljski štrukli Ivane Belošević, samo su neki od sudionika koji će vas očarati svojim autentičnim proizvodima.

Ako ste više skloni umjetničkom izričaju, Art plac je mjesto za vas! Ondje ćete pronaći raznovrsne rukotvorine, unikatne dizajnerske komade i inspirativne umjetničke radove. Etno radiona Čehulić, Obrt Megy design, kao i udruge Kis Olgica Simović i Valovi, samo su neki od sudionika koji će vas inspirirati svojim kreativnim radovima.

Također tu je i nova prilika za dobrotvorno djelovanje. I ovog Petka na Gorice bit će postavljen štand s QR kodovima SOS Dječjeg sela Hrvatska putem kojeg možete donirati sredstva SOS Zajednici mladih u Velikoj Gorici. Svaka vaša donacija može napraviti veliku razliku u životu djece kojima je potrebna podrška, a zauzvrat ćete dobiti i jedan od proizvoda naših Petek na Gorice izlagača.

No, Petek na Gorice nije samo prilika za kupovinu i razgledavanje. Sudionici će imati priliku sudjelovati u radionici “Izradi svoju modernu podgutnicu” koju u večernjim satima – od 18 do 20 sati, vodi Ethnotina – Tina Miličević.

Ova zanimljiva radionica spaja tradicionalno i moderno, pružajući vam priliku da sami stvorite unikatni modni dodatak koji odražava vaš stil i kreativnost. Uz samu radionicu, na koju se potrebno prethodno prijaviti ovdje i uplatiti kotizaciju, posjetitelji će kroz priču imati priliku upoznati s jednim od najstarijih modnih dodataka na području Turopolja.

– Petek na Gorice donosi priliku za uživanje u lokalnoj kulturi, podršku lokalnim proizvođačima i umjetnicima te, naravno, odlično druženje s prijateljima! – pozivaju organizatori.

Nastavite čitati

HOTNEWS

Goričke zlatne ekipe El primosi i Tur putuju na Državnu završnicu u Rijeku

Posebnu nagradu dobili su i najbolji navijači i navijačice.

Objavljeno

na

Objavio/la

Veselje i sportski duh i ovog su puta odjekivali Velikom Goricom gdje se se jučer u Parku dr. Franje Tuđmana održao Telemach Dana sporta u organizaciji Plazma Sportskih igara mladih.

Na natjecanju su sudjelovali učenici iz OŠ Eugena Kumičića, OŠ Nikole Hribara, OŠ Jurja Habdelića i OŠ Eugena Kvaternika, a natjecali su se u atletici i graničaru u dvije kategorije 2013. godište i mlađi te 2015. godište i mlađi. Kao posebno popularna disciplina istaknuo se graničar, koji kroz natjecanje miješanih ekipa, dječaka i djevojčica, potiče na druženje i inkluziju.

Fotograf: Karlo Šutalo

Najspretnija ekipa u graničaru bila je ekipa El Primosi u kategoriji 2015. godište i mlađi te ekipa Tur u kategoriji 2013. godište i mlađi. Dok su najbrži trkači 2013. godište i mlađi Ana Trčak i Luka Živanović, a u kategoriji 2015. godište i mlađi Mia Rogić i Alan Hadžić Mate koji su zasluženo osvojili zlatne medalje.

Plazma Sportske igre mladih, osim promoviranja sporta i sportskog načina života, zalažu i za fair play navijanje. Važnost podržavanja svih natjecatelja, korektno navijanje i druženje na sportskim terenima ove godine zaokruženo je i posebnom nagradom za najbolje navijače i navijačice.

Najbolje ekipe i najbrži trkači izborili su plasman na državnu završnicu koja će se održati krajem srpnja u Rijeci. Djeca će se tamo tri dana besplatno kupati, igrati i družiti s vršnjacima iz cijele Hrvatske.

Fotograf: Karlo Šutalo

 

Nastavite čitati

Reporter 436 - 11.04.2024.

Facebook

Izdvojeno