Povežite se s nama

HOTNEWS

“Nije mi ništa…” – najveća i najopasnija laž kod žena

Spisateljica i kolumnistica Nevena Skočić u ovotjednoj kolumni o demonima u glavama, sigurnom mjestu i travi koja diše…

Objavljeno

na

Mogla bi ja ovu temu okrenut na zafrkanciju, a možda u jednom trenutku i budem, ali danas mi je nekako tužan dan, pa rekoh da izbacim iz sebe, a možda pomognem nekome.

Dakle, svi mi smo skloni donositi zaključke sa minimalnom količinom informacija.

Ako vidimo mladu majku, pomislimo da je promiskuitetna i da je roditelji nisu dobro odgojili. A ne razmišljamo da je možda silovana i ipak odlučila zadržati dijete jer se boji Boga.

Ako vidimo debelu osobu, pretpostavimo da je lijena i proždrljiva, a ne razmišljamo da možda ima problema sa štitnjačom ili čak, pazite sad ovo, da boluje od bolesti kojoj je nuspojava debljina. Ima i toga. Pokazat ću vam svoju dijagnozu ako želite.

Ako vidite osobu sa prljavim rukama punim žuljeva, u radnoj zamazanoj manduri kako stoji u redu u dućanu sa nelagodom jer svi bulje u njega, odmah smatrate da se nije dovoljno školovao da bi radio gospodski posao, pa sad nek kopa kanale, ko ga šiša. A ne razmišljate da je možda na pauzi doletio do dućana da trudnoj ženi ili bolesnom djetetu kupi nešto da pojedu i da je i njemu neugodno što tako izgleda, iako svojim radom zarađuje bolje od većine nas koji sjedimo u kancelarijama i pametujemo za tipkovnicama, dok on radi posao kojeg mi ne bi radili “ni mrtvi”.

I neka dobro živi, i neka ima, ruke mu se pozlatile.

Ako vidite osobu kako sjedi u parku i razgovara sama sa sobom, automatski pomislite da je ta osoba luda. Ne razmišljate da se možda priprema za razgovor za posao ili kako zaprositi ženu svog života ili kako reći bližnjima da boluje od neke bolesti.

Mogla bi nabrajati dovijeka zato što sam se i ja sama tako ponašala. Danas više to ne radim. A zašto? Evo priča.

Imala sam prijateljicu, zvat ćemo je Ira. Bila je mojih godina, imale smo iste interese i mnogo tema za razgovor. Bila je izuzetno vedrog duha i uvijek je imala nešto za komentirati, što je meni u ženskom društvu poželjna aktivnost. Ira je bila samohrana majka koja je često selila obzirom na sve manja primanja, ali i nemogućnost rada.

U svim našim druženjima nije mi rekla da boluje od depresije ili da sumnja da ju ima.

Pričale smo o njezinoj pobjedi nad rakom dojke i drugim “bubicama”, kako je ona zvala svoje bolesti, ali depresije se nikad nije dotakla. Nije znala kako jer pretpostavljam da nije ni znala da ju ima. Bila je čvrsta žena, majka, kraljica i psiha joj je morala biti čvrsta. Često mi je znala reći da ne može spavati i da ima potrebu pobjeći nekuda i biti sama sa sobom, zagrliti drvo i slušati travu kako diše. Nisam ju razumjela jer meni su ljudi tada bili važni. Jako važni i bilo mi je važno što misle o meni. Dok su me isti ti ljudi tapšali po ramenima zbog uspjeha, a zabijali mi nož u leđa čim bi im ih okrenula, Ira je pokazivala srednji prst svima i čuvala mi leđa. Ona je bila moj štit, ali ja nisam bila njen. Nisam ju čula.

I kad bi mi se učinilo da stvarno nije dobro pitala sam ju što joj je.

Odgovor je uvijek bio: Ma nije mi ništa.

I takav sam odgovor dobila svaki put kad bi ju pitala u čemu je problem i mogu li joj pomoći.

Nije mi ništa… I promijenila bi temu…

Danas kad vrtim u glavi naše razgovore i pregledavam nepregledno more poruka koje smo razmijenile, osjećam se loše jer nisam prepoznala u njoj tog demona koji ju je gušio. Demona koji ju je natjerao da se jedan dan sa autom zabije u kamion na obilaznici. Gada koji je njezinu djecu napravio siročadi i koji je prekinuo sjaj jedne velika žene.

A zašto vam sve ovo pišem?

Danas sam u centru vidjela jednu ženu kako sjedi na klupi, gleda u pod i priča sama sa sobom. Mojih je godina, dakle, trebala bi se nalaziti u nekoj fazi u životu kad je većina stvari pod kontrolom. Nešto mi nije dalo mira, prišla sam joj i pitala smijem li sjesti pokraj nje. Samo je kimnula u znak odobravanja. Nešto je mumljala sebi u bradu i ja sam dobila poriv da je pitam: Jeste li dobro?

Pogledala me u čudu i rekla: Jesam. Nije mi ništa.

Ira mi se stvorila pred očima i morala sam postati onda dosadna babetina i izvući iz nje dio patnje. Ne, ne radim to inače, ali ovo je bilo za moju Iru. Kad već nju nisam mogla spasiti…

U tih sat vremena koliko smo provele zajedno, saznala sam da se gospođi vratio rak na jednjaku, da joj se sin ženi i da je snaha demon koji hoda, ali njezin sin jedinac je zaljubljen ko tele i ona ne žali utjecati na njegovu sreću. Muž joj prigovara na izgledu, jer je nekad bila komad i pol, a danas je siva od kemoterapije i svega što je prošla… Ima tu još toga, ali možda i bolje da ne znate…

I nakon što mi je ispričala svoju priču, odahnula je rekavši:

“Pa nije to tako strašno. Strašno zvuči u glavi, ali kad sam prevalila te demone iz glave preko jezika, nisu više toliko strašni. Sve je to rješivo, zar ne?”

Blenula sam ‘ko tele u šarena vrata jer već kod spomena raka, noge su mi se odrezale i nisam vidjela svjetlo na kraju tunela. A ova žena ga vidi.

Ustala je i zahvalila mi se na vremenu. Boja u obraze joj se vratila.

A ja? Ja sam tih sat vremena koje smo provele zajedno samo slušala. Nisam komentirala, nego sam samo kimala glavom. I to je bilo dovoljno.
Dakle, ponekad je saslušati – dovoljno. Budite tu za svoje bližnje. Saslušajte. Neka znaju da vas uvijek mogu nazvati i izbaciti te demone. A ako vi imate demone, podijelite ih sa nekime. Kad pređu preko jezika, manji su.

Govorim vam ovo i zbog vaše djece. Pričajte sa njima. Nek se osjećaju sigurno u svojim domovima. Naučite kćeri da se uvijek mogu vratiti kući i nakon što se udaju. Stvorite im sigurno mjesto. To je najmanje što možemo učiniti da ih zaštitimo od ovog ogavnog svijeta i zločestih ljudi koji lajkovima i dislajkovima vladaju internetom i postavljaju krive norma ponašanja.

No, to je tema za neki drugi dan.

I da ne zaboravim… Tu sam… za prijatelje i obitelj 24/7.

I na svaki vaš: Nije mi ništa… Očekujte more pitanja…

Voli vas vaša Nevena

HOTNEWS

Talijanski trubač Andrea Tofaneli i Jazz orkestar OSRH otvaraju 18. VG Brass festival

Festival počinje sutra koncertom u 20 sati u Dvorani Gorica, a trajat će sve do 6. svibnja.

Objavljeno

na

Objavio/la

Na četiri dana Velika Gorica će ponovno postati prijestolnica glazbe. Već nadaleko poznat Velikogorički brass festival koji za cilj ima senzibilizaciju javnosti za limena puhačka glazbala i educiranje publike o vrijednosti ozbiljne glazbe, ove godine broji svoje punoljetno izdanje.

– Lijepo je uživati u ovoj dobi festivala kada se čovjek osvrne i vidimo što smo sve napravili. Na festivalu su nastupili brojni renomirani umjetnici i mnogo je publike prošlo, ali posebno je zanimljivo vidjeti mlade naraštaje koji su prije 18 godina bili djeca, a danas sjede u orkestru koji će nastupiti na otvorenju festivala. Stvarno je jedan predivan osjećaj kada vidiš da si napravio nešto što je podiglo nivo kulture u zemlji u kojoj živiš – govori nam Tomislav Špoljar, umjetnički ravnatelj festivala.

Pučko otvoreno učilište koje je organizator ove glazbene manifestacije, nastavlja tradiciju dovođenja vrhunskih domaćih i svjetskih umjetnika koji će zasigurno oduševiti publiku svojom virtuoznošću i bogatim glazbenim iskustvom. Već sutra, na samom otvorenju festivala koji će sutra biti u 20 sati u Dvorani Gorica nastupit će talijanski trubač Andrea Tofaneli u pratnji Jazz orkestra ORSH-a.

– Čovjek je to koji je poznat po svojim visokim tonovima, a snimao je i glazbu za filmove. Mentor mu je bio glazbenik koji je snimao glazbu za film ‘Rocky’. Tofaneli trenutno radi u rimskom jazz bandu radio-televizije. A uvijek je lijepo kada se znanje prenosi na mlađe naraštaje. Tko je i Tofaneli kada je vidio da dolazi Gileno Santana, glazbenik iz Brazila, a koji trenutno živi u Portugalu, rekao da bi mu on mogao biti gost jer se radi o umjetniku mlađe generacije. Njih dvoje će dijeliti pozornicu na otvorenju festivala. To su se spontano tako dogovorili , a mi smo objeručke prihvatili – priča nam Špoljar.

Inače, ulaz je slobodan za otvorenje festivala i koncert koji će biti u crkvi blaženog Alojzija Stepinca. Za koncerte u Dvorani Galženica u subotu i ponedjeljak ulaznice će se naplaćivati, a moći ćete ih kupiti na dan koncerta ili na blagajni Učilišta.

U okviru ovogodišnjeg Brassa, sada već tradicionalno, bit će organizirane i radionice za studente i polaznike glazbenih škola.

– Ove godine imamo i radionice koje su jako dobra stvar. Ovako izvrsni umjetnici s puno iskustva kad dođu ovdje naravno da ih učenici, studenti i mi profesori hvatamo za rukav i tražimo savjete. Super je kad djeca imaju priliku pred njima nešto izvesti i od njih dobiti konkretan savjet za svoje sviranje. To podiže kvalitetu i amaterizma i profesionalizma – naglašava Špoljar i poziva sve Velikogoričane da dođu na koncerte.

Detaljan program možete vidjeti ovdje.

Nastavite čitati

HOTNEWS

Sportski dan na Betoncu: U nedjelju peto izdanje RekreAktive

U nedjelju 5. svibnja od 10 sati u sportsko-rekreativnom kompleksu u Cvjetnom naselju.

Objavljeno

na

Objavio/la

Športsko rekreativni Savez grada Velike Gorice i ove godine u suradnji s udrugama članicama organizira “RekreAktivu 5”.

Riječ je o sportsko rekreativnoj manifestaciji kojoj je ovo peto izdanje, a ove će joj se godine svi zainteresirani građani, veliki i mali, moći priključiti u nedjelju 5. svibnja od 10 sati u sportsko-rekreativnom kompleksu u Cvjetnom naselju.

– Već od jutra nas očekuje zajedničko razgibavanje i tjelovježba koju predvode naši treneri zajedno s veselom ekipom iz “rekreacija 55+” i s našim najmlađima iz univerzalne sportske škole “Klokan Sport” – ističu organizatori.

U poslijepodnevnim satima možete se pridružiti raznim sportovima kao što su odbojka na pijesku, tenis, košarka, mali nogomet, powerlifting, obaranje ruku, pikado, pikulanje, šah…

Ekipne prijave i prijave pojedinačno mogu se podnijeti od 15 do 16 sati u “Pješčanoj areni” kod koordinatora programa.

– Uz sportove, kroz cijeli dan, tu su i animatori koji će za najmlađe pripremiti motoričke poligone za djecu vrtićke dobi, razne elementarne igre za školarce i osigurati puno zabave i smijeha! Pozivamo sve Velikogoričane da nam pridruže i da svi zajedno osvijestimo važnost tjelesne aktivnosti u svrhu zaštite zdravlja i unapređenje kvalitete života – ističu organizatori.

 

 

Nastavite čitati

HOTNEWS

Od danas u podne dostupne su besplatne ulaznice za ovogodišnji AIRVG2024

S obzirom da je ograničen broj posjetitelja za ovo događanje, zainteresirani svoju ulaznicu moraju osigurati prijavom kroz Entrio sustav.

Objavljeno

na

Velika Gorica se priprema za Zrakoplovni dan i aeromiting AIRVG2024 koji će se u subotu 11. svibnja 2024. godine održati na prostoru tzv. starog terminala Zračne luke Franjo Tuđman u vremenu od 12 do 18 sati.

Zbog iznimno velikog interesa za ovaj događaj, a koji mora zadovoljiti sigurnosne standarde na aktivnoj zračnoj luci, ograničen je broj posjetitelja te svoju ulaznicu za AIRVG2024 zainteresirani moraju osigurati prijavom kroz Entrio sustav – događaj AIRVG2024, koji će biti aktivan od danas, 2. svibnja u 12 sati.

Ulaznice se ne naplaćuju, a djeca u pratnji, starosti do 16 godina, ne trebaju imati ulaznicu. Jedna prijava omogućava do dvije ulaznice za odrasle osobe.

Organizatori pozivaju zainteresirane za AIRVG2024 da se o ograničenjima i preporukama, kao i servisnim informacijama, informiraju preko internetske stranice www.airvg.info.

– Dolazak na AIRVG2024 podrazumijeva poštivanje svih zadanih ograničenja te praćenje uputa službenih osoba. Posjetitelji koji ulaze na platformu zračne luke moraju imati ulaznicu te na ulazu prolaze kroz sigurnosni pregled. Na prostoru platforme nema hrane i pića, zabranjeno je pušenje, nije moguće ući s kućnim ljubimcima, a upozoravamo i posjetitelje da se na ovom događaju očekuje pojačana buka koja nije primjerena za bebe, malu djecu i onu kojima buka može uzrokovati psihofizičke smetnje – poručuju organizatori dodavši da će okrjepu, osvježenje i hladovinu moći pronaći na prostoru ispred terminala gdje je organizirana ugostiteljska ponuda.

Prije dolaska na AIRVG2024, organizatori mole posjetitelje da se na internetskoj stranici www.airvg.info informiraju o privremenoj prometnoj regulaciji na prostoru zračne luke, organiziranom javnom prijevozu te parkiranju, kao i da za dolazak koriste prometnice s velikogoričke strane odnosno „starog ulaza“ ulicom Rudolfa Fizira.

Naslovna fotografija ilustracija: Photo: Igor Kralj/PIXSELL

Nastavite čitati

HOTNEWS

FOTO Velikogoričani Martin i Zorislav savladali 252 kilometra izazova vruće Sahare

Sudjelovali su na sedmodnevnom i ujedno najzahtjevnijem maratonu na svijetu – Marathon des Sables u pustinji Sahari.

Objavljeno

na

Objavio/la

Velikogoričani, hrvatski branitelji Martin Cruickshank i Zorislav Ćavar – Ribica, ostvarili su nevjerojatan pothvat. Pod hrvatskom zastavom prehodali su, odnosno pretrčali, 252 kilometara dug maraton Marathon des Sables u pustinji Sahari. Ovaj izniman dvojac, danas je ugostio i gradonačelnik Krešimir Ačkar kako bi im čestitao na ovom nevjerojatnom postignuću kojeg mnogi mogu samo sanjati. Bila je ovo prilika i čuti dojmove s putovanja od samih aktera ove priče.

– Tri mjeseca na Atlantiku je puno lakše od ovog maratona. Sedam dana u Sahari bilo je jako teško i vruće. Da nije bilo Ribice, ne bi bilo šanse da to završim. On je bio pravi junak – govori nam Martin, koji je već otprije poznat javnosti kao hrvatski branitelj koji je prije dvije godine preveslao Atlantski ocean.

Foto: Privatna arhiva

U ovom iznimno teškom izazovu hodali su zajedno i međusobno si bili podrška, jer nije malo proći sedam etapa po ekstremnim uvjetima.

– Martin ima mudrost, bilo je tako i u ratu, ima tu staloženost i smirenost tako da ulijeva povjerenje. Išli sve po planu i dogovoru. Nismo htjeli jedan drugoga ostavljati, on me tjerao da idem ispred njega, ali nisam htio. Došli smo skupa i skupa idemo. Najkritičnija nam je bila duga faza, dan i noć. Rok je 36 sati, a mi smo to odradili za 19,45 minuta bez spavanja. Problem je noć jer teren nije samo pijesak, već kamenje i stijene i tu ako promašite jedan marker gotovo je. Prisiljeni ste zvati pomoć i onda ispadate van – prepričava Zorislav.

Foto: Privatna arhiva

Ovo je 38. izdanje ovog maratona, a na kojem je bilo oko 850 sudionika iz cijelog svijeta. No, ne završe uspješno svi ovaj maraton.

– Prošle godine je od nešto više od tisuću ljudi koje je sudjelovalo otpalo skoro 50 posto. Bilo je ekstremno vruće. Bilo je jako puno ponavljača, koji do sada nisu uspjeli doći do cilja pa iznova pokušavaju. Uspjeh je završiti. Nama je bio cilj doći do kraja, a sada s ovom pameti bili bi sigurno među prvih 30 – dodaje Ribica.

Foto: Privatna arhiva

Već desetu godinu za redom utrku osvajaju Marokanci, kojima je utrka i teren potpuno prirodno okruženje.

– Oni doslovce pretrče maraton. Kreću sat i pol vremena iza nas. Ono što smo mi odradili za 19 sati, oni to odrade za 7. Mi se s konopom spuštamo niz planinu, a oni ju preskaču. Jednostavno Supermani – naglašava ovaj naš uspješan maratonac.

Foto: Privatna arhiva

Bilo je teških i kriznih situacija s kojima se na svom putovanju suočio Velikogorički dvojac, no ipak su na kraju zajedničkim snagama uspjeli sve izdržati i prebroditi.

– Problem je bila hrana, jer su temperature iznimno visoke. Nismo mogli nositi bilo što. No, svaki dan je bio uspjeh. Najponosniji smo na to što smo uspjeli izdržati najtežu etapu. Zadnji dan, bez obzira na bolove, svi potegnu i trče da stignu do cilja – dodao je Ribica.

Foto: Privatna arhiva

Gradonačelnik Ačkar zahvalio im je što na ovako pozitivan način promoviraju hrvatske branitelje, Veliku Goricu, ali i Hrvatsku za čiju su se slobodu borili.

– Dali ste i ostavili svoju mladost u ratu, ali nakon toga ste odlučili biti heroji u miru. Ovi izazovi koje vi prolazite vjerujem kako mnogim drugima daju motivaciju. Toliko ste pozitivni i ova priča je motivirajuća za mnoge mlađe generacije koje možda toliko i ne znaju o ratu. Ovo je najbolji mogući svijetli primjer prezentacije Domovinskog rata i branitelja u svjetskim okvirima – istaknuo je Ačkar te im uručio prigodne poklone Turopoljsku podgutnicu i Turopoljski leksikon.

Foto: Petra Škrinjarić/Cityportal.hr

Foto: Petra Škrinjarić/Cityportal.hr

Foto: Petra Škrinjarić/Cityportal.hr

Foto: Privatna arhiva

Foto: Privatna arhiva

Nastavite čitati

HOTNEWS

FOTO Oni su uvijek tu kada ih trebate! Nacionalni je dan hitne medicinske službe

Djelatnicima goričke Hitne danas je njihov dan čestitao i gradonačelnik Krešimir Ačkar.

Objavljeno

na

Hitna medicinska služba prva je karika u lancu zbrinjavanja hitnog pacijenta, odnosno svih onih kojima je zbog bolesti, stradanja ili ozljede neposredno ugrožen život ili teško narušeno zdravlje. Stoga 30. travnja obilježavamo Nacionalni dan hitne medicinske službe, a djelatnicima goričke Hitne danas je njihov dan čestitao i gradonačelnik Krešimir Ačkar.

– Veliko hvala svim djelatnicima hitne medicine, koji su toliko puta pomogli našim sugrađanima u brojnim situacijama, na njihovom profesionalnom i predanom radu. Želim im što manje intervencija i što više lijepih trenutaka u njihovom poslu, iako su oni na žalost zbog naravi posla, vrlo rijetki – istaknuo je gradonačelnik Ačkar.

30.04.2024. – Nacionalni dan hitne medicinske službe u Velikoj Gorici – foto: Petra Škrinjarić/Cityportal.hr

Nacionalni dan HMS-a prilika je da se građane upozna s organizacijom i djelokrugom rada ove odgovorne i zahtjevne javnozdravstvene djelatnosti te da ih se senzibilizira i osvijesti o važnosti pravodobnog prepoznavanja hitnih stanja, pravilnog pozivanja hitne, kao i poznavanja jednostavnih postupaka pružanja pomoći.

Inače, gorička ispostava Hitne medicinske službe ima najveći teren od 720 kvadratnih kilometara, a u smjeni koja radi 24 sata dnevno ima dva tima hitne službe te 2 do 4 sanitetska vozila. Tu su i T2 tima koji se sastoji od tehničara i vozača, a zbrinjavaju pacijente koji su već obrađeni od strane liječnika.

– Naš posao je uglavnom sezonski posao. U proljeće imamo bube, alergije i sve ostalo, u ljeto imamo traume od plivanja, skakanja, penjanja, dok po zimi su najčešći srčani problemi. Praktički gledamo u nebo i prognozu i po tome već znamo koji ćemo profil pacijenata imati. Dnevno po timu imamo 15 intervencija, a tu uključujem i pacijente koji pristignu u ambulantu – govori nam liječnik Siniša Golub, inače voditelj goričke ispostave Hitne službe.

30.04.2024. – Nacionalni dan hitne medicinske službe u Velikoj Gorici – foto: Petra Škrinjarić/Cityportal.hr

S obzirom na velik teren koji pokrivaju djelatnici goričke hitne, izlaznost i dolazak na intervenciju je podijeljen u nekoliko kriterija, govori nam doktor Golub.

– To su crveni, žuti i zeleni kriterij. U crvenom izlazimo odmah, u žutom unutar 5-6 minuta, a u zelenom u roku 15 minuta. Postoji i taj ‘zlatni sat’, a to je vrijeme od prijema intervencije dok pacijent nije u bolnici. Uvijek nastojimo da to odradimo što brže, ali s obzirom na veličinu terena nekada je teško stići – dodaje Golub.

30.04.2024. – Nacionalni dan hitne medicinske službe u Velikoj Gorici – foto: Petra Škrinjarić/Cityportal.hr

Inače, ove godine u fokusu je iznenadni srčani zastoj od kojeg u Hrvatskoj svakog sata umre jedna osoba, odnosno 24 osobe dnevno te 9 000 sugrađana godišnje.

Crnu statistiku moguće je izbjeći brzom intervencijom neposrednih očevidaca, stoga su se danas na Trgu Stjepana Radića, Velikogoričani mogli priključiti javnozdravstvenoj akciji ‘Dan kada učimo spašavati živote’.

– Educiramo građane i upozoravamo na ozbiljnost i težinu problema iznenadnog srčanog zastoja te ih educirati o osnovnim mjerama održavanja života uz uporabu automatskog vanjskog defibrilatora. Ukoliko građani na vrijeme uoče osobu kojoj je potrebna pomoć te ispravno postupe do dolaska hitne pomoći nekome mogu spasiti život – rekao nam je Damir Važanić, zamjenik ravnateljice Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu.

30.04.2024. – Nacionalni dan hitne medicinske službe u Velikoj Gorici – foto: Petra Škrinjarić/Cityportal.hr

Inače, u Hrvatskoj imamo više od 600 automatskih vanjskih defibrilatora postavljenih na frekventnim lokacijama u gradovima. U Velikoj Gorici takvu vrstu defibrilatora možemo naći na sedam lokacija.

30.04.2024. – Nacionalni dan hitne medicinske službe u Velikoj Gorici – foto: Petra Škrinjarić/Cityportal.hr

Nastavite čitati

Reporter 436 - 11.04.2024.

Facebook

Izdvojeno