Povežite se s nama

HOTNEWS

“Nije mi ništa…” – najveća i najopasnija laž kod žena

Spisateljica i kolumnistica Nevena Skočić u ovotjednoj kolumni o demonima u glavama, sigurnom mjestu i travi koja diše…

Objavljeno

na

Mogla bi ja ovu temu okrenut na zafrkanciju, a možda u jednom trenutku i budem, ali danas mi je nekako tužan dan, pa rekoh da izbacim iz sebe, a možda pomognem nekome.

Dakle, svi mi smo skloni donositi zaključke sa minimalnom količinom informacija.

Ako vidimo mladu majku, pomislimo da je promiskuitetna i da je roditelji nisu dobro odgojili. A ne razmišljamo da je možda silovana i ipak odlučila zadržati dijete jer se boji Boga.

Ako vidimo debelu osobu, pretpostavimo da je lijena i proždrljiva, a ne razmišljamo da možda ima problema sa štitnjačom ili čak, pazite sad ovo, da boluje od bolesti kojoj je nuspojava debljina. Ima i toga. Pokazat ću vam svoju dijagnozu ako želite.

Ako vidite osobu sa prljavim rukama punim žuljeva, u radnoj zamazanoj manduri kako stoji u redu u dućanu sa nelagodom jer svi bulje u njega, odmah smatrate da se nije dovoljno školovao da bi radio gospodski posao, pa sad nek kopa kanale, ko ga šiša. A ne razmišljate da je možda na pauzi doletio do dućana da trudnoj ženi ili bolesnom djetetu kupi nešto da pojedu i da je i njemu neugodno što tako izgleda, iako svojim radom zarađuje bolje od većine nas koji sjedimo u kancelarijama i pametujemo za tipkovnicama, dok on radi posao kojeg mi ne bi radili “ni mrtvi”.

I neka dobro živi, i neka ima, ruke mu se pozlatile.

Ako vidite osobu kako sjedi u parku i razgovara sama sa sobom, automatski pomislite da je ta osoba luda. Ne razmišljate da se možda priprema za razgovor za posao ili kako zaprositi ženu svog života ili kako reći bližnjima da boluje od neke bolesti.

Mogla bi nabrajati dovijeka zato što sam se i ja sama tako ponašala. Danas više to ne radim. A zašto? Evo priča.

Imala sam prijateljicu, zvat ćemo je Ira. Bila je mojih godina, imale smo iste interese i mnogo tema za razgovor. Bila je izuzetno vedrog duha i uvijek je imala nešto za komentirati, što je meni u ženskom društvu poželjna aktivnost. Ira je bila samohrana majka koja je često selila obzirom na sve manja primanja, ali i nemogućnost rada.

U svim našim druženjima nije mi rekla da boluje od depresije ili da sumnja da ju ima.

Pričale smo o njezinoj pobjedi nad rakom dojke i drugim “bubicama”, kako je ona zvala svoje bolesti, ali depresije se nikad nije dotakla. Nije znala kako jer pretpostavljam da nije ni znala da ju ima. Bila je čvrsta žena, majka, kraljica i psiha joj je morala biti čvrsta. Često mi je znala reći da ne može spavati i da ima potrebu pobjeći nekuda i biti sama sa sobom, zagrliti drvo i slušati travu kako diše. Nisam ju razumjela jer meni su ljudi tada bili važni. Jako važni i bilo mi je važno što misle o meni. Dok su me isti ti ljudi tapšali po ramenima zbog uspjeha, a zabijali mi nož u leđa čim bi im ih okrenula, Ira je pokazivala srednji prst svima i čuvala mi leđa. Ona je bila moj štit, ali ja nisam bila njen. Nisam ju čula.

I kad bi mi se učinilo da stvarno nije dobro pitala sam ju što joj je.

Odgovor je uvijek bio: Ma nije mi ništa.

I takav sam odgovor dobila svaki put kad bi ju pitala u čemu je problem i mogu li joj pomoći.

Nije mi ništa… I promijenila bi temu…

Danas kad vrtim u glavi naše razgovore i pregledavam nepregledno more poruka koje smo razmijenile, osjećam se loše jer nisam prepoznala u njoj tog demona koji ju je gušio. Demona koji ju je natjerao da se jedan dan sa autom zabije u kamion na obilaznici. Gada koji je njezinu djecu napravio siročadi i koji je prekinuo sjaj jedne velika žene.

A zašto vam sve ovo pišem?

Danas sam u centru vidjela jednu ženu kako sjedi na klupi, gleda u pod i priča sama sa sobom. Mojih je godina, dakle, trebala bi se nalaziti u nekoj fazi u životu kad je većina stvari pod kontrolom. Nešto mi nije dalo mira, prišla sam joj i pitala smijem li sjesti pokraj nje. Samo je kimnula u znak odobravanja. Nešto je mumljala sebi u bradu i ja sam dobila poriv da je pitam: Jeste li dobro?

Pogledala me u čudu i rekla: Jesam. Nije mi ništa.

Ira mi se stvorila pred očima i morala sam postati onda dosadna babetina i izvući iz nje dio patnje. Ne, ne radim to inače, ali ovo je bilo za moju Iru. Kad već nju nisam mogla spasiti…

U tih sat vremena koliko smo provele zajedno, saznala sam da se gospođi vratio rak na jednjaku, da joj se sin ženi i da je snaha demon koji hoda, ali njezin sin jedinac je zaljubljen ko tele i ona ne žali utjecati na njegovu sreću. Muž joj prigovara na izgledu, jer je nekad bila komad i pol, a danas je siva od kemoterapije i svega što je prošla… Ima tu još toga, ali možda i bolje da ne znate…

I nakon što mi je ispričala svoju priču, odahnula je rekavši:

“Pa nije to tako strašno. Strašno zvuči u glavi, ali kad sam prevalila te demone iz glave preko jezika, nisu više toliko strašni. Sve je to rješivo, zar ne?”

Blenula sam ‘ko tele u šarena vrata jer već kod spomena raka, noge su mi se odrezale i nisam vidjela svjetlo na kraju tunela. A ova žena ga vidi.

Ustala je i zahvalila mi se na vremenu. Boja u obraze joj se vratila.

A ja? Ja sam tih sat vremena koje smo provele zajedno samo slušala. Nisam komentirala, nego sam samo kimala glavom. I to je bilo dovoljno.
Dakle, ponekad je saslušati – dovoljno. Budite tu za svoje bližnje. Saslušajte. Neka znaju da vas uvijek mogu nazvati i izbaciti te demone. A ako vi imate demone, podijelite ih sa nekime. Kad pređu preko jezika, manji su.

Govorim vam ovo i zbog vaše djece. Pričajte sa njima. Nek se osjećaju sigurno u svojim domovima. Naučite kćeri da se uvijek mogu vratiti kući i nakon što se udaju. Stvorite im sigurno mjesto. To je najmanje što možemo učiniti da ih zaštitimo od ovog ogavnog svijeta i zločestih ljudi koji lajkovima i dislajkovima vladaju internetom i postavljaju krive norma ponašanja.

No, to je tema za neki drugi dan.

I da ne zaboravim… Tu sam… za prijatelje i obitelj 24/7.

I na svaki vaš: Nije mi ništa… Očekujte more pitanja…

Voli vas vaša Nevena

HOTNEWS

OPATIJA Božinović i Ačkar na konferenciji o ključnim sigurnosnim izazovima današnjice

Međunarodna konferencija u organizaciji Veleučilišta Velika Gorica, okuplja više od 400 sudionika iz Hrvatske i svijeta, uključujući stručnjake za sigurnost, krizno komuniciranje, turizam, zdravstvo, okoliš i digitalne tehnologije.

Objavljeno

na

U vremenu kada klimatske promjene, ratni sukobi, prirodne katastrofe i ubrzani razvoj umjetne inteligencije mijenjaju svakodnevicu, Dani kriznog upravljanja ponovno su se pokazali kao ključna točka okupljanja domaćih i međunarodnih stručnjaka.

Ova važna dvodnevna konferencija koja se održava u Opatiji, a svečano je otvorena u prisutnosti potpredsjednika Vlade RH i ministra unutarnjih poslova Davora Božinovića, koji je naglasio važnost sustavnog obrazovanja i spremnosti za sve kompleksnije sigurnosne izazove.

Veliko mi je zadovoljstvo što mogu govoriti na današnjoj konferenciji međunarodnog karaktera. Danas svjedočimo brojnim krizama koje ne pogađaju samo pojedinačne države, nego imaju globalne posljedice, osobito kada govorimo o učincima klimatskih promjena. Hrvatska je, kao i ostatak svijeta, suočena s posljedicama tih promjena – od potresa, pandemije koja je pogodila cijeli svijet, do požara i drugih tehničkih nesreća. Upravo zato ovakve konferencije predstavljaju izvrsnu priliku za razmjenu iskustava, ali i za slušanje primjera dobre prakse – kako prevenirati krizne situacije i kako na njih odgovarati – istaknuo je ministar Davor Božinović i dodao kako su u hrvatskom sustavu civilne zaštite, čelnici gradova, općina i županija, po načelu supsidijarnosti, istovremeno i na čelu stožera civilne zaštite svojih lokalnih jedinica.

 

–Ove godine, kao i dosad, planiramo provesti niz aktivnosti, uključujući pripremu načelnika, gradonačelnika i župana za djelovanje u kriznim situacijama. Jedna od ključnih aktivnosti upravo je edukacija, ne samo u teoriji, već i kroz praksu. Potrebna je snažna povezanost svih razina, gradova, veleučilišta, i naravno, Ministarstva unutarnjih poslova, koje kao nadležno tijelo dodatno jača kapacitete i usmjerava nas prema novim metodologijama u području kriznog upravljanja. – dodao je ministar.

Otvaranju su, uz ministra unutarnjih poslova Davora Božinovića, prisustvovali i brojni uvaženi uzvanici: Krešimir Ačkar, saborski zastupnik i gradonačelnik Velike Gorice, njegov zamjenik Neven Karas sa suradnicima, Ervin Kolarec, zamjenik župana Zagrebačke županije, Damir Trut, ravnatelj Ravnateljstva civilne zaštite, Bruno Cvetković iz Svjetske organizacije za okoliš i zdravlje, Tamara Čendo Metzinger, dekanica Veleučilišta Velika Gorica, te prof. dr. sc. Sanja Kalambura.

Govorimo o upravljanju u kriznim uvjetima, ali i o krizama koje su zajednički nazivnik za sve što nas okružuje – nažalost, od klimatskih promjena i ratnih sukoba, do svega onoga što, na kraju krajeva, čini našu svakodnevicu. Kao i do sada, dat ćemo znanstvene i stručne odgovore na pitanja koja najviše muče ljude u regiji, ali i u Europi i svijetu. Moram istaknuti kako je 39 zemalja, koje nas prate svih ovih godina došlo proslaviti naš jubilarni 18. rođendan – istaknula je Kalambura.

Ova međunarodna konferencija, u organizaciji Veleučilišta Velika Gorica, okupila je više od 400 sudionika iz Hrvatske i svijeta, uključujući stručnjake za sigurnost, krizno komuniciranje, turizam, zdravstvo, okoliš i digitalne tehnologije.

–U svijetu koji se suočava s pandemijama, potresima, poplavama i globalnim sigurnosnim izazovima, izuzetno je važno imati stručan, sustavan i znanstveni pristup krizama. Ponosan sam što naše velikogoričko veleučilište obrazuje ljude koji će znati odgovoriti na te izazove i graditi sigurniju budućnost za sve nas –poručio je gradonačelnik Velike gorice Krešimir Ačkar.

 

Kroz dva dana rasprava i predavanja, sudionici traže konkretne odgovore na pitanja koja oblikuju sadašnjost i budućnost Europe i svijeta: kako se nositi s klimatskim kaosom, ratovima, potresima, ali i novim izazovima koje donosi umjetna inteligencija?

Fokus ovogodišnjeg izdanja stavljen je upravo na dvije globalne teme – klimatske promjene i umjetnu inteligenciju – u kontekstu kriznog upravljanja. Održivi razvoj, zaštita okoliša, sigurnost infrastrukture, otpornost lokalnih zajednica i digitalna rješenja za upravljanje rizicima samo su neki od aspekata koje će obuhvatiti ovogodišnji program.

Vidimo da je EU reagirala je s novim orijentacijama prema osiguravanju, prije svega, egzistencijalne sigurnosti, s obzirom na rusku agresiju na Ukrajinu. Međutim, sigurnost se sastoji i od drugih važnih elemenata, od otpornosti, jačanja društva, borbe protiv ranjivosti, izgradnje društvene kohezije, demografskih izazova i slično. Imamo i mnoge druge izazove o kojima trenutačno ne govorimo dovoljno, a izuzetno su važni za razvoj našeg društva u budućnosti. Rat u Europi, odnosno ruska agresija na Ukrajinu, na neki je način zasjenila te druge narative. Svi ostali sigurnosni rizici pali su u drugi plan. Trenutačno smo jako fokusirani na obranu, na naoružavanje i razvoj narativa sigurnosti u kojima je u središtu neprijatelj i obrana od tog neprijatelja. No svi ovi drugi rizici i dalje postoje, oni stalno djeluju i na njih također moramo obratiti pažnju – naveo je jedan od predavača Vlatko Cvrtila.

Uz njega, panelisti su i dr. sc. Domagoj Bebić, IvanaAlilović, Aygun Bayram i dr. sc. Sanja Gongeta.

Pokrovitelji konferencije uključuju Ministarstvo unutarnjih poslova RH, Grad Veliku Goricu, Zagrebačku županiju, Ravnateljstvo civilne zaštite, Predstavništvo Europske komisije u Hrvatskoj, Sveučilište VERN’, IFEH, IRMO, HRPSOR, CONRIS mrežu i druge partnere iz znanstvene i javne sfere.

Dodajmo kako Veleučilište Velika Gorica već 22 godine obrazuje stručnjake u područjima kriznog upravljanja, logistike, optike, informacijske tehnologije i zrakoplovstva, i ove godine potvrdilo je status vodeće obrazovne institucije koja ne samo prati, već i oblikuje standarde u području sigurnosti i otpornosti.

Nastavite čitati

HOTNEWS

Javna vatrogasna postrojba otvara vrata – Zipline s kanaderom, napuhanac, vatrogasna spusnica i kviz za klince!

Ključne 2 minute – Fire Combat natjecanje: VII. Plamen Turopolja i IV. Memorijal Ivana Galekovića – Galea

Objavljeno

na

Sve ono čime raspolaže Javna vatrogasna postrojba Grada Velike Gorice, od vještina vrhunski spremnih vatrogasaca do opreme i vozila, Velikogoričani će i ove godine moći pogledati na Danu otvorenih vrata postrojbe.

Prilika za povezivanje sa zajednicom, druženje s najmlađima za koje su pripremili brojne sadržaje i zahtjevno vatrogasno natjecanje obilježit će subotu 7. lipnja, a program počinje u 9 sati.

–Krenut ćemo u jutarnjim satima zbog najavljene vrućine kada očekujemo naše najmlađe sugrađane, a pripremili smo druženje s našim spiderman-vatrogascem, mini kanader na zip lineu, vatrogasni napuhanac u natkrivenom prostoru, vatrogasni kviz s nagradama, mini fire combat natjecanje, vatrogasnu spusnicu, zanimacije s bojanjem vatrogasnih motiva i naravno razgledavanje svih naših vozila i vatrogasne opreme – najavljuje zapovjednik Ivica Maceković.

Posebno je atraktivno Fire Combat natjecanje  – VII. Plamen Turopolja i IV. Memorijal Ivana Galekovića – Galea u kojem se natječu vatrogasci u vrlo zahtjevnim uvjetima s mnogim preprekama.

Foto: Matea Brenčić

–“Fire combat” natjecanje počinje u 10 sati a ove godine sudjeluje 30 grupa sa po 2 vatrogasca. Natjecanje je vrlo kompleksno i teško jer se izvodi s punom vatrogasnom opremom teškom i do 25 kilograma a izvodi se unutar 1 do 2 minute. Sastoji se od tri staze. Najprije se spaja C tlačni vod, nakon kojeg oba vatrogasca moraju preskočiti tarabu, odnosno pregradu i proći kroz tunel dužine 5 metara, nakon čega slijedi penjanje na toranj visok 6 metara s kojeg se spuštaju po užetu, što je dio peljačke opreme koju vatrogasci također nose sa sobom. Po spuštanju ih dočeka lutka teška 70 kilograma koju nose na početak staze. Slijedi dizanje B tlačnog voda punog vode do tornja gdje gađaju ciljnu metu koju moraju srušiti mlazom vode – objasnio je Maceković.

Inače, sudjeluju vatrogasci iz cijele Hrvatske, od domaćih vatrogasaca do ekipe iz Varaždin Brega, Osijeka, Splita, Kaštela i Dubrovnika, a kako doznajemo prijavljene su i tri ženske ekipe koje će se natjecati u posebnoj disciplini.

Foto: Vanja Stanojević

–Natjecanje održavamo u čast Ivana Galekovića – Galea, našeg tragično preminulog kolege, koji je život izgubio na intervenciji, a kojeg pamtimo po njegovoj predanosti vatrogastvu. Od prije tri godine naš Vatrogasni dom krasi i mural njemu u čast – podsjetio je zapovjednik i pozvao sve sugrađane da im se pridruže u subotu kako bi vidjelu punu snagu vatrogastva Grada.

Uz Javnu vatrogasnu postrojbu, događaj organizira i Vatrogasna zajednica Grada Velike Gorice.

Dođite u pratnji svojih najmlađih, jer je njima to jedinstvena prilika da se uvjere što znači biti – vatrogasac!

Nastavite čitati

HOTNEWS

Ironwoman Vedrana Janjić u Hamburgu došla do osobnog rekorda Ironman utrke

Produženi vikend članovi Atletskog kluba Turopolje iskoristili su za pojedinačne nastupe na utrkama, a neki su posebno impresivni.

Objavljeno

na

Članica Atletskog kluba Turopolje Vedrana Janjić  jučer je u Hamburgu odradila svoju treću Ironman utrku, koja je dio Pro Serije i bodovana je kao Europsko Prvenstvo, a Vedrani je to treći nastup na punoj Ironman distanci. To podrazumijeva 3.800 metara plivanja, 180 kilometara bicikliranja i trčanje maratona  dugog 42,2 kilometra.

Vedrana je plivačku dionicu riješila za točno sat i pol, na biciklu je provela 5 sati i 26 minuta, a na kraju je maraton istrčala za 3 sata, 46 minuta i 29 sekundi. Kroz cilj je prošla s ukupnim vremenom od 10 sati, 59 minuta i 48 sekundi, što je njen rekord na utrci.

–Jako sam zadovoljna. Jutro nije bilo obećavajuće jer su odgodili start za sat vremena zbog grmljavinskog nevremena i skratili vrijeme za tranziciju pa je sve bilo kaotično i naopako. Onda sam se pogubila u jezeru i napravila više nego je trebalo. I tranzicija je ogromna pa sam i tu puno izgubila jer se puno trči s plivanja do bajka i kasnije do trčanja. Ali na bajku i trčanju sam nadoknadila vrijeme. Na bajku su bili jaki naleti vjetra pa sam se pošteno namučila i malo je snage ostalo za trčanje. Ali već na prvom kilometru se nebo otvorilo ša smo trčali i po dubokim lokvama. Takvo mi je vrijeme pasalo pa sam ipak dobro otrčala. Sve u svemu, osim plivanja, sve je prošlo po planu. Ali to je Ironman, uvijek nešto iznenadi i treba biti snalažljiv – ispričala je Vedrana.

Ultramaratonac Bojan Šebrek, samo dva tjedna nakon istrčanih 70 kilometara od Zagreba do Siska, u nedjelju je gotovo istu udaljenost prošao na utrci u Sloveniji. U Kranju je održana utrka Slo12Run, jedna od najpoznatijih ultri u susjednoj državi, na koju redovno odlazi i ultraška elita iz Hrvatske.

Bojan je sudjelovao u šestosatnoj utrci, a uz iscrpljujuću vrućinu i temperaturu zraka od 30 stupnjeva, uspio je istrčati 65.445 metara, osvojivši ukupno sedmo mjesto od 41 trkača.

Nastavite čitati

HOTNEWS

Stjepan Kožić dobio i sedmi mandat župana!

Mihael Zmajlović, protukandidat u drugom krugu lokalnih izbora, dobio 3.564 glasa manje od dosadašnjeg župana

Objavljeno

na

24,42 posto stanovnika Zagrebačke županije s pravom glasa odlučilo je da će Stjepan Kožić dobiti sedmi mandat na čelu Županije. 

Nakon što su obrađeni podaci sa sva 642 biračka mjesta, s 30.275 glasova Stjepan Kožić je u drugom krugu lokalnih izbora pobijedio Mihaela Zmajlovića, kojem je povjerenje dalo 26.711 birača. 

Kožić je u kampanji naglašavao dugogodišnje iskustvo u stvaranju vodeće regije u Hrvatskoj po pitanju gospodarstva, kvalitete obrazovanja i postizanju ravnomjernog razvoja u suradnji s općinama i gradovima, dok je Zmajlović želio unijeti promjene u vodstvu, s novom energijom, spočitavajući aktualnom županu njegovo zdravstveno stanje i životnu dob. 

No, glasači su danas ipak odabrali kontinuitet i stabilnost, koju je naglašavao Kožić, čime je dobio povjerenje za još jedan, sedmi po redu mandat župana Zagrebačke županije, kao i njegovi zamjenici Ervin Kolarec i Damir Tomljenović.  

Nastavite čitati

HOTNEWS

LOKALNI IZBORI Drugi krug – U Zagrebačkoj županiji najmanja izlaznost na birališta

Do 11.30 sati na biračka mjesta izašlo samo 8,01 posto birača.

Objavljeno

na

Državno ozborno povjerenstvo objavilo je prve podatke o odazivu birača do 11.30 sati prema kojima je na biračka mjesta u Hrvatskoj izašlo svega 11,63 posto građana, odnosno 322.817 birača. U prvom krugu izbora prije dva tjedna do 11.30 svoje biračko pravo iskoristilo je 15,12 posto stanovnika Republike Hrvatske s pravom glasa.

Najmanju izlaznost bilježi Zagrebačka županija u kojoj je do 11.30 sati na biračka mjesta izašlo samo 8,01 posto birača.

U drugom krugu lokalnih izbora birači u Zagrebačkoj županiju biraju između dosadašnjeg, najdugovječnijeg hrvatskog župana Stjepana Kožića s kandidacijskom listom koalicije SKNL – HDZ – HSU – DP i Mihaela Zmajlovića kandidata SDP-a i Možemo.

Podsjetimo kako je Kožić u prvom krugu izbora dobio 42,16 posto, a njegov protukandidat Zmajlović 30,37 posto glasova.

Osim izbora župana, danas svoje čelnike na području Zagrebačke županije biraju i stanovnici gradova Dugo Selo i Sveti Ivan Zelina, te općina Bistra, Kloštar Ivanić, Gradec i Pisarovina.

Prve privremene rezultate drugog kruga glasovanja, Državno izborno povjerenstvo će objaviti u 20 sati.

Nastavite čitati

Reporter 448 - 14.05.2025.

Facebook

Izdvojeno