Politika
Velikogorički MOST pita: Zašto u Velikoj Gorici nema poticane stanogradnje?
Četvero velikogoričkih mostovaca na konferenciji za novinare osvrnuli su se na situaciju s gradnjom stanova u našem gradu
Na konferenciji za novinare velikogoričkog ogranka MOST-a govornika su bila četiri, a tema samo jedna – poticana stanogradnja, odnosno pitanje zašto ona ne postoji u našem gradu. Izlaganje mostovaca otvorio je gradski vijećnik Ivan Bekavac.
– Zadnjih godina zbog niza okolnosti trend je kupnje obiteljskih kuća, rušenja istih i na njihovom mjestu izgradnje zgrada s deset ili 20 stanova. Gdje je živjelo četvrto do osmero ljudi, sad će živjeti između 30 i 60. Gdje su se parkirala i prometovala dva-tri automobila, sad će ih biti između 15 i 45, gdje su vodu trošile dvije, sad će ih trošiti deset do 20 perilica rublja… – kazao je Bekavac, pa zapitao:
– Gdje je nestao urbanizam koji je bio ponos našeg grada prije više od 30 godina? Zašto se grad planski ne razvija i ne širi kako bi i rubni dijelovi grada dobili potrebnu infrastrukturu, vrtiće, dječja igrališta i druge sadržaje? Kada će početi gradnja Doma umirovljenika s obzirom da zemljište i nacrti postoje. Odnosno, nažalost, postojali su, to je gradonačelnik najavio prije izbora, a umjesto toga imamo izgradnju još jednog tržnog centra u Podložnici, na mjestu gdje je gradonačelnik svojedobno obavio fotografiranje s ministrom i najavio izgradnju baš na tom mjestu. Sve navedeno jasno govori u prilog potrebe razgovora o izostanku odgovarajućeg planiranja i provedbe plana u našem gradu, a gdje nema toga cvatu druge mogućnosti, pa zato je i Tema današnje pressice je tajna izostanka poticane stanogradnje u Velikoj Gorici.
Bekavac je istaknuo i kako Agencija za promet nekretnina godinama uspješno surađuje s brojnim jedinicama lokalne samouprave, kako je izgrađeno više od 500 zgrada te deseci tisuća stanova diljem Hrvatske.
– Međutim, svih ovih godina niti jedan takav stan ili zgrada nije izgrađen u Velikoj Gorici. Nisu svi u mogućnosti platiti skupo novi stan na teret tridesetogodišnjeg kredita. Mladima bi itekako odgovarao model kupnje po povlaštenoj cijeni koju jamči program poticane stanogradnje – zaključio je Bekavac, nakon kojeg je riječ preuzela Valentina Dorotić.
– Osobno se nisam susrela s tim problemom, no nekolicina meni dragih ljudi jest. Kad mi netko od njih kaže da se odlučio na kupnju nekretnine i da čeka APN-ov natječaj, ja se na to nasmijem i onak’ po turopoljski im velim da ‘s te mele ne bu kruva’ – započela je Dorotić i nastavila:
– Zadnjih godina niču brojne zgrade i stanovi na području našeg grada i iznenađuje okolnost kako je Velika Gorica jedini grad ove veličine koji nema niti jednu zgradu izgrađenu iz financijskog okvira poticane stanogradnje. Proteklih pet godina okolnosti na tržištu stanova dovele su do povećanog interesa za kupnju stana u Velikoj Gorici, no unatoč izrazitoj stanogradnji teško je naći stan u Velikoj Gorici jer su stanovi mahom rasprodani. Više je nego jasno da je bilo i ranije potrebno govoriti o poticanoj stanogradnji, a posebno zadnjih godina uslijed povećanog interesa, nakon velikih potresa koji su zadesili Zagreb i Banovinu. Mlade obitelji koje u našle dom u Velikoj Gorici plaćaju kvadrat stana po znatno većoj cijeni nego li je propisano zakonom o poticanoj stanogradnji, čime su u startu u znatno gorem položaju od mnogih građana drugih gradova koji imaju priliku kupiti stan po znatno nižoj cijeni iz programa poticane stanogradnje.
Nadovezao se i Filip Martinčević:
– Kvadrat stana u programu poticane stanogradnje, po cijeni zajamčenoj zakonom, košta 1.300 eura. Jedinice lokalne uprave obično sudjeluju u projektima doniranjem zemljišta ili troškom gradnje lokalne infrastrukture. Svi, ali ne i gradska uprava Grada Velike Gorice. Međutim, kad su u pitanju privatni investitori, gradska uprava spremna je odvojiti financijska sredstva za potrebe izgradnje lokalne infrastrukture za buduće stanare nove zgrade u kojoj kvadrat stana košta i dvostruko više nego li u programu poticane stanogradnje.
Na ovu se temu osvrnula i Lucija Markuz:
– Vijeće gradske četvrti Miljenko Granić predložilo je izgradnju novih ulica prema potrebi građana te gradske četvrti, međutim prijedlog vijeća gradske četvrti nije se našao u prijedlogu izgradnje grada Velike Gorice koji je bio u javnoj raspravi. Ne poštuje se volja građana, ali zato se mimo prijedloga izgradnje grada najavljuje i priprema izgradnja novih ulica koje niti je predložilo vijeće gradske četvrti, niti je bilo u prijedlogu izgradnje grada koji je bio u javnoj raspravi.
Na kraju je još Ivan Bekavac istaknuo i kako MOST nije protiv širenja grada, ali uputio je čelnicima Grada još nekoliko pitanja:
– Kad treba graditi u okviru programa poticane stanogradnje zgrade po cijeni od 1300E za kupca stana, zašto onda gradska uprava odgovara zainteresiranim poduzetnicima i agenciji za promet nekretnina kako nema sredstava za izgradnju lokalne infrastrukture?
– Kad treba graditi lokalnu infrastrukturu za potrebe izgradnje zgrada u kojima se prodaju stanovi po znatno, pa i dvostruko skupljoj cijeni, kako to da onda ima financijskih sredstava za izgradnju lokalne infrastrukture?
– Zašto se zanemaruju prijedlozi vijeća gradske četvrti Miljenko Granić, a onda se u planu izgradnje odjednom pojavljuju prijedlozi kojih nije bilo u prethodno provedenoj javnoj raspravi ?
– Zašto gradska uprava ne odgovara na pitanja vijećnika gradske četvrti Miljenko Granić kad pitaju zašto u Prijedlogu izgradnje Grada nema ni jednog prioriteta vijeća najveće gradske četvrti?
– Zašto gradska uprava ne odgovara na poslane primjedbe i komentare vijeća gradske četvrti na plan iz javnog savjetovanja?
– Zašto gradska uprava sukladno statutu ne daje mišljenje na Plan rada Vijeća gradske četvrti, a radi mogućeg usuglašavanja i poštivanja volje građana?
Politika
FOTO Konstituirajuća sjednica 11. saziva Hrvatskog sabora: Jandroković po treći put predsjednik hrvatskog parlamenta, u govoru istaknuo kako živimo u ‘vrlo opasnom povijesnom razdoblju’
Novoizabranim kolegama u Hrvatskom saboru obratio se u kratkom pozdravnom govoru i velikogorički gradonačelnik Ačkar, koji je i u novom sazivu izabran s liste HDZ-a za saborskog zastupnika.
Mjesec dana nakon održanih parlamentarnih izbora, te šest dana nakon što je predsjednik RH, Zoran Milanović, dao mandat za sastavljanje nove hrvatske Vlade predsjedniku HDZ-a, Andreju Plenkoviću, koji mu je donio 78 potpisa potpore, na zagrebačkom Gornjem gradu, Trgu svetog Marka, održava se konstituirajuća sjednica 11. saziva Hrvatskog sabora. Iako je prvu sjednicu Sabora sazvao predsjednik RH, na istoj se nije pojavio, kao ni prije četiri godine, dok su konstituirajućoj sjednici nazočni bivši predsjednici Stjepan Mesić i Ivo Josipović, te bivša Predsjednica RH, Kolinda Grabar-Kitarović.
Gordan Jandroković (HDZ) je sa 144 glasa za i 6 protiv po treći put izabran za predsjednika Sabora. Kao novi/stari predsjednik hrvatskog parlamenta, Jandroković je i otvorio konstituirajuću sjednicu Sabora, čestitao novoizabranim zastupnicima na izboru, pozdravio predsjednika dosadašnje i mandatara nove Vlade, Plenkovića, predsjednika Ustavnog suda, Miroslava Šeparovića, predsjednika Vrhovnog suda, Radovana Dobronića, te bivše predsjednike i predsjednicu.
16.05.2024., Zagreb – Prvo zasjedanje Hrvatskog sabora u 11. sazivu/Photo: Robert Anic/PIXSELL
U svom je pozdravnom govoru, između ostalog, naglasio kako živimo u ‘vrlo opasnom povijesnom razdoblju’.
– Rat bjesni u Ukrajini i na Bliskom Istoku. Ne možemo pobjeći niti od činjenice da je i naše neposredno susjedstvo potencijalni izvor novih nestabilnosti. Paralelno, promatramo porast populizma, radikalnih i ekstremističkih politika koje naše demokracije nagrizaju iznutra. I jučerašnji šokantni atentat na slovačkoga premijera Roberta Fica vrlo zorno pokazuje koliko malo nas ponekad dijeli od verbalnog do fizičkog ili oružanog nasilja. Najsnažnije osuđujemo taj grozni čin, a gospodinu Ficu želimo što brži oporavak. Izrazito ozbiljna prijetnja institucijama u demokratskim europskim državama su i kibernetički napadi koje sponzoriraju pojedine države ili određene zainteresirane skupine. Takve nas prijetnje sve pozivaju na dodatni oprez, jer mogu bitno utjecati na naše demokratske procese. Isto tako, moramo imati u vidu i potencijalne zlouporabe i negativne posljedice ubrzanog razvoja umjetne inteligencije. I na kraju, posebno naglašavam izazove koje sa sobom nose ilegalne migracije. To je slika svijeta u kojem danas živimo. Istovremeno, unatoč svemu što sam upravo naveo, neupitna je činjenica da je Hrvatska stabilna, sigurna i prosperitetna država – rekao je, među ostalim, novi/stari predsjednik Hrvatskog sabora, Gordan Jandroković, moglo se čuti u prijenosu uživo na HTV-u.
16.05.2024., Zagreb – Prvo zasjedanje Hrvatskog sabora u 11. sazivu. Branko Bačić, Gordan Jandroković/ Photo: Robert Anic/PIXSELL
16.05.2024., Zagreb – Prvo zasjedanje Hrvatskog sabora u 11. sazivu. Vesna Vučemilović, Davor Ivo Steir, Ante Sanader, Andrej Plenković/ Photo: Robert Anic/PIXSELL
Od ukupno 151 zastupnika, HDZ s partnerima ima 61, SDP s partnerima 42, Domovinski pokret 14, Most 11, Možemo 10, IDS i Nezavisna platforma sjever po dva zastupnika, Fokus jednog, a u ovom sazivu Sabora sjedit će i osam zastupnika nacionalnih manjina.
16.05.2024., Zagreb – Prvo zasjedanje Hrvatskog sabora u 11. sazivu/Krešimir Ačkar/Photo: Patrik Macek/PIXSELL
Velikogorički gradonačelnik, Krešimir Ačkar, u svom je pozdravnom govoru kolegama zastupnicima i hrvatskoj javnosti poručio.
– Uistinu je velika čast prisegnuti ponovno u Hrvatskome saboru, te biti dio 11. saziva Hrvatskog sabora! Želim još jednom zahvaliti svima koji su mi ukazali veliko povjerenje kako bi u Hrvatskom saboru nastavio raditi na brojnim projektima i unapređenju života svih nas – rekao je gradonačelnik Grada Velike Gorice i zastupnik s liste HDZ-a u Hrvatskom saboru, Krešimir Ačkar.
16.05.2024., Zagreb – Prvo zasjedanje Hrvatskog sabora u 11. sazivu/Ivan Penava i zastupnici DP-a/ Photo: Robert Anic/PIXSELL
Osim predsjednika, zastupnici Hrvatskog sabor bi na prvoj sjednici trebali izabrati i pet potpredsjednika, dok dva potpredsjednička mjesta pripadaju oporbi. Ukupno je 35 novoizabranih saborskih zastupnika dalo ostavku ili stavilo mandat u mirovanje zbog obnašanja dužnosti koje su nespojive sa zastupničkom dužnošću, pa će u novom sazivu hrvatskog parlamenta biti njihove zamjene, izvijestilo je u srijedu saborsko Mandatno-imunitetno povjerenstvo (MIP).
16.05.2024., Zagreb – Prvo zasjedanje Hrvatskog sabora u 11. sazivu. Photo: Robert Anic/PIXSELL
16.05.2024., Zagreb – Prvo zasjedanje Hrvatskog sabora u 11. sazivu. Photo: Robert Anic/PIXSELL
16.05.2024., Zagreb – Prvo zasjedanje Hrvatskog sabora u 11. sazivu. Ivan Račan, Peđa Grbin/ Photo: Patrik Macek/PIXSELL
16.05.2024., Zagreb – Prvo zasjedanje Hrvatskog sabora u 11. sazivu/ Photo: Robert Anic/PIXSELL
Naslovna fotografija: 6.05.2024., Zagreb/Prvo zasjedanje Hrvatskog sabora u 11. sazivu/ Robert Anic/PIXSELL
HOTNEWS
Gradonačelnik Ačkar jedini Velikogoričan koji ulazi u Sabor
Kako neslužbeno doznajemo dobio je više od 6 tisuća prefernecijalnih glasova.
Politika
Velika izlaznost birača u Velikoj Gorici, a evo i gdje su glasali kandidati s goričkog područja
U Velikoj Gorici je u prijepodnevnim satima glasalo već gotovo 30 posto birača, iz Državnog izbornog povjerenstva kažu kako je to osjetno veća izlaznost od izbora za zastupnike u Hrvatski sabor održanih 2020.godine.
Velikogoričani kandidati na stranačkim listama u 1. izbornoj jedinici većinom su još u prijepodnevnim satima obavili svoju građansku dužnost, te glasali na biračkim mjestima, ovisno o mjestu stanovanja. Baš kao i svi drugi glasači, no ipak s bitnom razlikom, jer rezultati glasanja ovogodišnjih parlamentarnih izbora odredit će njihove iduće četiri godine političke karijere. Barem što se statusa narodnog zastupnika tiče. Neki će možda prvi put zasjesti u saborske klupe, a neki će možda i s istih ‘ispasti’.
Izlaznost birača do 11:30 sati pokazuje osjetno veća izlaznost birača nego na izborima 2020. godine. U Velikoj Gorici je na birališta izišlo 27,67 posto odnosno 14 961 birača, objavilo je to Državno izborno povjerenstvo u prvom izvješću o izlaznosti birača na izborima za zastupnike u Hrvatski sabor 2024. Birališta su otvorena do 19 sati. Ako niste sigurni gdje je vaše biračko mjesto, sve podatke možete provjeriti OVDJE.
Gradonačelnik Krešimir Ačkar, inače na izbornoj listi HDZ-a, na biralište u Gradićima stigao je u pratnji supruge te je tom prilikom pozvao sve da izađu na izbore.
Svoje biračko pravo iskoristila je i kandidatkinja s izborne liste koalicije Rijeke pravde, predsjednica goričkog SDP-a, Ivana Mlinar, koja je glasala na biračkom mjestu u Elektri te poručila ‘Budi odgovoran građanin, glasaj pa produži dalje…na kavu, misu, vikendicu, obiteljski ručak, posao!’.
Svoju građansku dužnost u prijepodnevnim satima obavio je i kandidat na izbornoj listi koalicije Rijeke pravde, SDP-ov Ivo Jelušić .
– Za nama je gotovo 800 godina parlamentarne tradicije hrvatskih sabora koja je velikim dijelom doprinijela očuvanju kontinuiteta državnosti, kakva god bila. Sačuvajmo slobodu govora za ovaj i buduće naraštaje – istaknuo je Ivan Bekavac, kandidat s izborne liste MOST-a, koji je glasao u OŠ Nikole Hribara.
Naslovna photo: Nikola Cutuk/PIXSELL
Politika
Završno druženje goričkih Mostovaca i partnera Suverenista uoči izbora
Podržati Mostove kandidate i kandidate partnera u I. izbornoj jedinici došao je i Nikola Grmoja.
Politika
Goričani na listama: Kraljica dronova, tiktoker i dva navijača u borbi za Sabor
Najveći broj kandidata s velikogoričkog područja ponudila je lista koju predvodi HSP, njih sedam. Šestero ih je na listi koju predvodi MOST, troje na onoj u kojoj je Domovinski pokret, dvoje na SDP-ovoj, a po jednog imaju HDZ i Možemo!
Trideset i tri godine nakon što je uspostavljena samostalna Republika Hrvatska izaći ćemo na birališta i izabrati jedanaesti saziv Hrvatskog sabora. Birat će se 151 saborski zastupnik, i to kroz deset izbornih jedinica, a za ta mjesta kanidiralo je 2277 ljudi.
Gledamo li samo našu, I. izbornu jedinicu, ukupno je na listama 238 kandidata, a eđu njima, naravno, ima i ljudi iz našega grada, odnosno našega kraja. To su naši susjedi, prijatelji ili poznanici, a ukupno ih je ovoga puta – 20! Preračunato u postotke, to je nešto više od osam posto, a tih 14 muškaraca i šest žena rasporedili su se na šest od ukupno 17 lista za koje ćemo moći glasovati.
Naši sumještani najbrojniji su na listi HSP-a, na kojoj ih je čak sedam “naših”, a slijedi MOST s šestero kandidata.
I svi oni pokušat će ostvariti ono što do sad nije uspjelo prevelikom broju naših sugrađana. Gledajući u povijest, tu se radi o ukupno 12 ljudi, u raznim oblicima i varijantama, počevši od prvih višestranačkih izbornika, za Sabor tadašnje Savezne Republike Hrvatske.
U taj su saziv 1990. ušla trojica Velikogoričana, ali koncept je bio drukčiji, s tri vijeća. U Vijeću općina bio je Nikola Bulat, u Društveno-političkom vijeću Zvonimir Špišić, a u Vijeću udruženog rada Josip Zagorac.
Nakon uspostave samostalne Hrvatske, na izborima 1992., u Sabor je ušao samo Nikola Bulat, a na “šestosiječanjskim” izborima iz 2000. godine mjesto u klupama dobio je Ivan Šuker, koji je zastupnik postao i na izborima 2003. Međutim, tad je postao i ministar financija pa su ga u sljedeća dva saborska mandata mijenjali naši ljudi – prvo Ivan Jurkin, a zatim i Stjepan Kundić.
U godinama koje su slijedile u Saboru su sjedili i Tonino Picula, Vesna Fabijančić Križanić, Dražen Barišić i Goran Beus Richembergh, a dosadašnji niz na posljednjim je izborio zatvorio gradonačelnik Krešimir Ačkar.
Teoretski, prvi sljedeći može biti svatko od 20 kandidata na listama za ove izbore, pa loše doznati malo više o svakome od njih, redom temeljenim na listama.
Tako lista broj 6, koju predvodi Domovinski pokret, na 3. mjestu ima Zvonimira Lovrića, rođenog Osječanina, uspješnog liječnika, primarijusa, odlikovanog s pet odličja za zasluge u Domovinskom radu. Lovrić je otac troje djece, djed četvero unučadi, a u Velikoj Gorici živi od 1995. godine, kao gorički zet.
Bio je aktivani član Matice hrvatske, sudjelovao je u Hrvatskom proljeću u Osijeku, a od 1989. do 1995. bio je član HDZ-a. Tad se posvetio karijeri, a politički se aktivirao kao jedan od suosnivača Domovinskog pokreta. Od 2021. je dopredsjednik Gradskog vijeća.
Uz njega, na listi Domovinskog pokreta naći se će i Marijana Peher, Goričanka iz Obrezine. Po struci je inžinjer odjevne tehnologije, no sa suprugom već 20 godina vodi OPG. Uz to vodi i tradicionalno imanje, odnosno ranč sa konjima. U politiku je, kaže, ušla kako bi pokazala mladima da nema koristi od kukanja, a djeluje s pozicije predsjednice Vijeća Mjesnog odbora Šćitarjevo.
Našom predstavnicom smatrat ćemo i kandidatkinju s mjesta broj 11 na ovoj listi, a to je Andreja Šego Turković, Zagrepčanka koja živi u Pokupskom. Odrasla je u Maksimiru, u kvartu Željeznička kolonija, a danas živi u Pokupskom. Po struci je komercijalist, najveći dio karijere provela je u prodaji, a prošla je i izobrazbu za obiteljskog suradnika, pa trenutačno radi u Centru za djecu u Nazorovoj, u sklopu psihosocijalne podrške obiteljima radi prevencije oduzimanja skrbništva nad djetetom.
Smatra kako je demografija ključan problem za opstanak države, da je krajnji trenutak da se nešto poduzme, a o svemu tome razmišlja u šetnjama sa svoja četiri psa.
22.12.2019., Sarajevo, Bosna i Hercegovina – Glasanje na birackom mjestu u Sarajevu na kojem se bira predsjednik Republike Hrvatske.rPhoto: Armin Durgut/PIXSELL
Jedini naš predstavnik na listi broj 7, koju predvodi HDZ, bit će ujedno i najzvučnije ime na ovom popisu. Krešimira Ačkara nije potrebno puno predstavljati, pa ostaje jedino podsjetiti da je predsjednik gradskog HDZ-a, da je od 2021. gradonačelnik Velike Gorice, da je u posljednje četiri godine bio saborski zastupnik, da je po struci profesor teologije… I da, s obzirom na poziciju, ima najveće šanse za ulazak u Sabor.
Na sljedećoj listi, pod rednim brojem 8, koju će predvoditi HSP, naći će se rekordan broj od čak sedam Velikogoričana. Pritom najvišu, treću poziciju drži Stjepan Palčić iz Vukovine. Oženjen je, otac troje djece, a politički je aktivan dugi niz godina kao dopredsjednik velikogoričke podružnice HSP-a. Zaposlenik je Hrvatskih cesta.
Na broju 4 naći se se ime Mate Bekavca, Velikogoričanina koji je diplomirani ekonomist, umirovljeni poduzetnik te obnovitelj i bivši dopredsjednik HČSP-a. Oženjen je u otac troje djece.
Ivica Gašpar, koji se smjestio na broju 5, živi u Rakarju, a rodom je iz Sinja. Hrvatski je branitelj, godinama tajnik gradske podružnice HSP-a, a izvan politike radi kao voditelj odjela u jednom trgovačkom lancu. Uz to, osnivač je Društva prijatelja Hajduka.
Na poziciji broj 6 naći će se Ivan Palčić, nagrađivani poljoprivrednik koji je do nagrada uspio doći unatoč invaliditetu. Drugi Palčić na ovom popisu dugogodišnji je predsjednik Nadzornog odbora velikogoričke podružnice HSP-a.
Još malo niže na listi, na broju 8, smjestio se Danko Ištvanek, koji živi u Kurilovcu. Kako kažu iz stranke, jedan je od rijetkih preostalih servisera elektroničke opreme na području grada, a u političkom dijelu priče ističe se kako je član Izvršnog odbora gradske podružnice stranke.
U istom tom IO-u je i naš sugrađanin koji drži broj 9 – Robert Bodružić. Nakon rata iz Bugojna se preselio u Veliku Goricu, umirovljeni je pripadnik specijalne policije i HVO-a te bivši logoraš bugojanskog logora.
HSP-ovu goričku sedmorku, na broju 11 svoje liste, zatvara Karlo Blagaj, student povijesti na fakultetu u Puli, koji živi u Velikoj Gorici. Član je Nadzornog odbora gradske podružnice stranke, iz koje ističu i kako je Karlo aktivni pripadnik navijačke skupine Bad Blue Boys i velikogoričkog ogranka Goričani.
Foto: Luka Stanzl/PIXSELL
Sljedeća lista na kojoj imamo svoje ljude smjestila se pod redni broj 10, a predvodi je MOST, čiji je velikogorički ogranak vrlo aktivan, što je rezultiralo i sa čak šest Velikogoričana na listi.
Najviše pozicioniran među njima je Ivan Bekavac, koji je na broju 2, odmah iza nositeljice liste Marije Selak Raspudić. Anesteziolog u Klinici za dječje bolesti Zagreb bio je i kandidat za gradonačelnika na prošlim lokalnim izborima, a sam se sebe predstaviti kao obiteljskoga čovjeka, oca petero djece, ali i student poslijediplomskog studija Medicinskog prava na Pravnom fakultetu u Splitu.
Visoki broj 5 zauzela na Nada Finderle, marketinška stručnjakinja koja je po obrazovanju inženjerka geodezije i geoinformatike. Ima višegodišnje u domaćim i međunarodnim kompanijama.
Nada Finderle je prokuristica firme čiji se rad bazira na marketinškim i konzultantskim uslugama te edukacijama, analitici i specijaliziranim snimanjima iz zraka za područje geodezije. Kao inženjerka je prepoznala i aktivno se posvetila snimanju iz zraka te je i sama licencirani rukovatelj sustavima bespilotnih zrakoplova (dronova) i vodeća stručnjakinja na tom području, čak i predsjednica Hrvatske Udruge Bespilotnih Sustava.
Velikogoričani drže i posljednja četiri mjesta MOST-ove liste, počevši od Valentine Dorotić, koja je na broju 11. Ona je prvostupnica međunarodnih odnosa i diplomacije, članica je Gradskog odbora za mlade, članica je odbora gradske četvrti Kurilovec i gradska vijećnica. Posebno je, kaže, angažirana po pitanju položaja i uloge žena u društvu te njihove ravnopravnosti.
Na sljedećoj, 12. poziciji, smjestio se Antonio Kuliš, koji dolazi iz stranke Hrvatski suverenisti, čiji velikogorički ogranak od 2022. vodi kao predsjednik. Tajnik gradske četvrti Miljenko Granić, kako sam kaže, “svoje akademske korijene izgradio je kroz Zavod za prometnu signalizaciju na Fakultetu prometnih znanosti.” Nakon završenog fakulteta stažirao je u Europskom parlamentu u Bruxellesu i Strasbourgu, a u politiku se na lokalnoj razini uključio 2019.
Na broju 13 na listi MOST-a ponovno naša predstavnica, i to Marija Zubec. Ova učiteljica razredne nastave s usmjerenjem na informatiku već 17 godina predaje informatiku u osnovnoj školi. Dvije godine bila je član povjerenstva za prosudbu udžbenika iz informatike, a od prošle godine dio je autorskog tima za udžbenike. Majka je četvero djece, troje školaraca i jednog vrtićanca.
Na posljednjemu mjestu, na broju 14, također je Velikogoričanin, ponovno gradski vijećnik, ali i predsjednik Mjesnog odbora Kurilovec Damir Slojšek. U lokalnoj politici aktivan je kroz posljednjih deset godina, jedan je od najistaknutijih gradskih MOST-ovaca, a već je godinama i koordinator stranke za Veliku Goricu. Izvan politike Slojšek je IT-jevac, zaposlen u jednoj od medijskih grupa koja se bavi proizvodnjom, selekcijom, razvojem i interpretacijom sadržaja za različite medijske proizvode. U slobodno vrijeme veliki je zaljubljenik u sport te obiteljski čovjek.
Jedan od najmlađih “naših” kandidata na svim listama je 22-godišnji Jan Kruhak, koji je 14. na listi platforme Možemo!, pod brojem 11. Studira na dva fakulteta, poslovnu ekonomiju na Ekonomskom fakultetu i filozofije na Filozofskom, živi u Cvjetnom naselju, a politički se aktivirao s 18 godina. Bio je mladi ambasador Europskog parlamenta za Zagrebačku županiju, s ciljem da mobilizira mlade glasače za europske izbore, a platformi Možemo priključio se početkom ove godine.
Bavi se društvenim mrežama, suosnivač je online platforme zet268, koja je kroz meme kulturu, kako opisuje Kruhak, parodirala svakodnevicu u Velikoj Gorici, Zagrebu, Hrvatskoj i svijetu te na svom vrhuncu imala velik broj pratitelja na Instagramu, Twitteru i TikToku.
Dvoje Velikogoričana našlo se i na listi pod rednim brojem 16, onoj koju predvodi SDP. Mjesto broj 7 zauzela je tako Ivana Mlinar, magistrica prava, koja je godinama živjela u Zagrebu i punih deset godina bila zastupnica u Gradskoj skupštini Grada Zagreba. Danas je Mlinar Velikogoričanka, društveno aktivna, a ujedno je i predsjednica gradske organizacije SDP-a. Kako sama ističe, ekološki je osviještena, strastvena biciklistica, a već godina aktivna je i u humanitarnom radu.
Na broju 14 iste ove liste našao se i zadnji kandidat u ovom našem nabrajanju, ali ujedno i jedan od najprepoznatljivijih na ovom popisu. Ivo Jelušić diplomirani je politolog, a u njegovoj političkoj karijeri ističu se uloge zamjenika gradonačelnika Grada Zagreba i saborskog zastupnika u tri saziva, pri čemu je u sedmom sazivu bio predsjednik Odbora za gospodarstvo, a u osmom potpredsjednik. Oženjen je, otac dvoje djece, a u SDP-u je još od 1990. godine. Bio i predsjednik i dopredsjednik zagrebačkog SDP-a, a između 2016. i 2020. član Predsjedništva SDP-a.
Sve liste u I. izbornoj jedinici ponovno pregledajte OVDJE.
-
Vijestiprije 2 danaSvi tragaju za nestalim Nikolom iz Dubrave, ocem 3-godišnje djevojčice! Evo što nam je rekla njegova majka, Svjetlana Gračak
-
HOTNEWSprije 5 danaLudovao na motoru od Zagreba do Velike Gorice, vozio slalome i bježao policiji
-
Sportprije 3 danaKaos u Lomnici: Udario šakom protivnika pa – suca?! I dobio godinu dana suspenzije!
-
Sportprije 5 danaKlinci, tko ste? Kozjača, Nigerija, Mlaka, Brazil, talent, ozljede i ponude koje stižu…
