Zazvučalo je gotovo nestvarno kad je netko izgovorio, potvrdio je to i kiseli smiješak na licu glavnog protagonista, ali ovog je petka Nenad Črnko posljednji put bio na konferenciji za novinare u funkciji predsjednika HNK Gorice. Kluba kojeg je uzeo već njegova prvoga dana, u trećem rangu natjecanja, na temeljima nekadašnjeg Radnika i također njegova Poleta iz Buševca… Već 26 godina traje njegov nogometni put na mjestu predsjednika, prvo Poleta, a zadnjih 16 godina i Gorice.

Po novome, Nenad Črnko više neće biti predsjednik HNK Gorice.

– Proces pretvorbe u športsko dioničko društvo je za nas završen. Ispunili smo sve kriterije povjerenstva za preoblikovanje i nadležnog ministarstva, odradili smo i razgovor kojim su se oni željeli upoznati s investitorima i sad čekamo konačnu odluku. Ona može doći za dan, dva, tri ili za 15 dana, ali svakako bi taj proces trebao biti završen do kraja kolovoza – rekao je Črnko na press konferenciji organiziranoj sa svrhom da se najavi nova sezona.

Naravno, priče o pretvorbi i novom vlasniku zauzele su dominantan položaj. Kao i ona o novoj ulozi jedinog dosadašnjeg predsjednika kluba.

– Ne znam još točno na kojoj ću funkciji biti, ali znam da ću i dalje biti tu. Drago mi je što nakon 26 godina više neće biti osoba odgovorna za poslovanje kluba, ali uvijek sam i govorio da je klub iznad svih nas, a to mislim i dalje. Pomagat ću i dalje da klub bude što bolji, bit ću na raspolaganju, ali u ovom trenutku ne znam u ulozi – istaknuo je Črnko.

Otkrio je da će novi predsjednik Skupštine, drugim riječima vlasnik kluba, biti Ilija Karamatić, član Uprave Zvečeva. O njemu se u javnosti ne zna previše, zasad i dalje nije odlučio javno istupati, baš kao ni savjetnik za sportski segment Boštjan Blažinčič.

– Ovo nije samo sportska, nego i ekonomska, gospodarska priča. Govoriti o njima ja neću i ne mogu, to će oni učiniti sami. Već su se predstavili Gradu, odnosno gradonačelniku i njegovu zamjeniku, a predstavili su se i povjerenstvu, kao i klupskoj Skupštini. Sve tri strane izrazile su i više nego pozitivo mišljenje oko završetka ovog postupka. Kad ministar i odgovorni u povjerenstvu potpišu pretvorbu kluba, doći će i trenutak da se predstave javnosti – rekao je Črnko.

Potrajalo je ovo druženje s medijima, pitanja su se nizala, a među njima baš i nije bilo laganih. Jedno od njih glasilo je “znamo li mi kome predajemo klub?”

– Naravno da bismo svi mi voljeli da je klub sastavljen od ljudi iz Velike Gorice i da se bori za Europu. Međutim, to nije realno. Nogomet je evoluirao, potreban je velik novac i ja sam od početka bio svjestan da će doći taj dan. Intenzivno sam i tražio ljude koji bi željeli na ovaj način ući u klub, razgovarao i sa po četiri-pet ozbiljnih kupaca, ali na neke stvari u tome svemu nisam pristajao. Ništa u životu ne možeš garantirati, ali ja sam uvjeren da je klub na dobrom putu i da ćemo napraviti ono što svi želimo i sanjamo, da ćemo i rezultatski i marketinški promicati naš grad. Planova ima, nije samo seniorska momčad u fokusu, tu je i Akademija, i ženski nogomet, i infrastruktura…. Što god od infrastrukture investitori naprave, nitko nikad neće moći odnijeti iz Velike Gorice – kazao je Črnko i nastavio:

– Ako želite imati profesionalni kub i igrati vrhunski nogomet, otvaranje prema kapitalu je jedina logika. Bilo je i jako teških trenutaka kroz sve ove godine, situacija da na računu imamo za 30 posto plaća koje moramo isplatiti, ali snalazili smo se. Velika Gorica nema velikih privrednika, tu nema jedne Podravke, koja će dati milijun ili dva, tako da je naš prihod od sponzora na oko 250.000 eura. A za igrati prvu ligu ti trebaju četiri milijuna… U toj situaciji možeš ili proglasiti stečaj ili pronaći kapital, ili odlučiti da ćeš igrati nogomet u trećoj ligi…

Spomenuo je Črnko i neuspješne ulaske investitora u hrvatski nogomet, takve je posljednjih godina zaobilazio u širokom luku, a ljudi koji dolaze s kapitalom i preuzimaju klub imaju plan koji zvuči bajkovito.

– Kad ti ljudi kažu da im u sljedećih pet do deset godina nije bitan povrat sredstava, da su spremni ulagati i razvijati klub kako bi nakon deset godina podvukli crtu, kad kažu da je prioritet razvoj Nogometne akademije, izgradnja kampa, povećanje broja djece, za mene je to dobra priča i ja to prvi potpisujem. Nama je bitno da u narednih pet godina svako dijete u Velikoj Gorici nosi majicu HNK Gorica, da se svaka osoba u gradu poistovjeti i da kaže: to je moj klub. Znamo da je to teško, da u Velikoj Gorici ima 50 posto navijača Dinama, 45 posto Hajduka, a pet posto Gorice, ali moramo pronaći put prema novim, mlađim generacijama kako bi Velika Gorica istinski imala svoj klub, za koji će disati cijeli grad. Ne može to biti niti za tri, ni za pet godina, ali uz način na koji ćemo raditi, može to biti u nekoj bliskoj budućnosti – rekao je Črnko.

Najbliža moguća budućnost odnosi se na ponedjeljak i otvaranje sezone u Varaždinu. Bit će to prvo od šest uzastopnih gostovanja na početku novog prvenstva.

– Zbog tih šest uzastopnih gostovanja veliki je teret na leđima trenera i zato smo već rekli da će imati našu podršku bez obzira na situaciju nakon tih šest kola. Mogu 99 posto sigurno reći da ni u slučaju svih šest poraza ne bi bilo rasprave o njegovu statutu. Dobro je što nakon tog šestog kola mi idućih devet utakmica igramo doma i naš neki cilj i plan je da do kraja prijelaznog roka dovedemo par karakternih, kvalitetnih igrača, kao primjerice Pavičića. Do kraja kolovoza želimo posložiti respektabilnu momčad – zaključio je Črnko.

Više od 3 milijuna eura namijenjeno je projektima stambenog zbrinjavanja, povratka stanovništva i komunalnog razvoja na području Zagrebačke županije. Ugovore i sporazume uručio je državni tajnik Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Dario Tišov, a sredstva su raspodijeljena na ukupno 20 projekata u više općina i gradova. Inicijative su usmjerene prema mladim obiteljima, revitalizaciji ruralnih sredina te poboljšanju komunalne infrastrukture. Dodjela je održana s ciljem ravnomjernog razvoja županije i zadržavanja stanovništva na manje razvijenim područjima.

Najveći dio sredstava, čak 2,5 milijuna eura, uložen je kroz Program stambenog zbrinjavanja mladih obitelji na potpomognutim područjima. Općine Dubrava i Orle potpisale su sporazume za izgradnju višestambenih zgrada s ukupno 20 stanova, po deset u svakoj općini. Riječ je o stanovima po izuzetno povoljnoj cijeni od 0,36 centi po kvadratnom metru, čime se mladim obiteljima omogućuje osnivanje doma u pristupačnim uvjetima.

Program je dio šireg Nacionalnog plana stambene politike, u kojemu je u prvoj fazi predviđena izgradnja gotovo 500 stambenih jedinica diljem zemlje, s ciljem zbrinjavanja oko 1700 korisnika.

Foto: Zagrebačka županija

Općina Farkaševac dobila je 40.000 eura za adaptaciju zgrade Društvenog doma Kabel, čime se dodatno potiče održivi povratak na potpomognuta područja.

Uz projekte stambene politike i povratka, dodijeljeno je i 17 odluka o sufinanciranju komunalnih projekata vrijednih 520.600 eura. Sredstva će biti raspodijeljena općinama poput Krašića, Kravarskog, Dubrave, Križa i drugih, kao i Gradu Vrbovcu, a odnose se na poboljšanja u komunalnom gospodarstvu i ujednačavanje standarda.

“Ovo je važna pomoć mladima, podrška naseljavanju prostora koji nisu naseljeni ili su slabije naseljeni kako bismo vratili mlade na njih”, rekao je zamjenik župana Zagrebačke županije Damir Tomljenović istaknuo. Pohvalio je i suradnju s Ministarstvom prilikom obnove zgrada nakon potresa, pri čemu je ugovoreno više od 120 projekata vrijednih preko 50 milijuna eura.

Načelnik Općine Dubrava Tomislav Okroša projekt izgradnje stanova vidi kao povijesni iskorak. “Posljednja višestambena zgrada u općini Dubrava izgrađena je prije skoro 40 godina, stoga nam ovaj projekt jako puno znači, tim više jer smo gotovo pa svakodnevno svjedoci doseljavanja ljudi kako iz glavnog grada, tako i iz okolice i vjerujem da će interes više nadmašiti ponudu”, zaključio je Okroša.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom

Izdavačka kuća Petrine knjige donirala je vrijedan paket književnih naslova čitateljskim klubovima koji djeluju u Gradskoj knjižnici Velika Gorica. Donacija je uručena Središnjem odjelu za odrasle, gdje već godinama djeluju dva aktivna kluba s ciljem poticanja čitanja i razvijanja dijaloga među knjigoljupcima. Knjige će odmah naći svoje mjesto u jesenskom programu.

Čitateljski klubovi Gradske knjižnice Velika Gorica već godinama okupljaju zaljubljenike u knjige, stvarajući prostor za razmjenu mišljenja, dublje razumijevanje pročitanog i njegovanje kulture čitanja.

Kako bi ovakvi programi opstali i rasli, ključan je stalan dotok kvalitetnih naslova, a upravo to je omogućila najnovija donacija izdavačke kuće Petrine knjige. Riječ je o izdavaču poznatom po pažljivo odabranim knjigama za sve generacije, od nagrađivanih slikovnica i dječjih romana, do međunarodnih književnih uspješnica, klasika i manje poznatih dragulja nastalih na malim jezicima.

“U ime voditeljica i članova čitateljskih klubova Gradske knjižnice Velika Gorica zahvaljujemo izdavačkoj kući Petrine knjige na bogatoj donaciji knjiga. Naslove pristigle u knjižnicu za potrebe čitateljskih klubova čitat ćemo već na prvim jesenskim susretima i uopće ne sumnjamo da će nas oduševiti”, zaključuju iz Gradske knjižnice.

Na državnoj završnici Plazma Sportskih igara mladih, koja se proteklih dana odvijala na sportskim terenima Rijeke, sudjelovale su i odbojkašice HOK Gorica. Mlade Goričanke osvojile su treće mjesto u kategoriji djevojaka rođenih 2007. i mlađe, okrunivši sjajnu sezonu zasluženom brončanom medaljom. Njihovi sugrađani iz ekipe Tur u graničaru su zauzeli četvrto mjesto, ostavivši srce na terenu i ostavivši snažan dojam među više od 2000 mladih sportaša iz cijele Hrvatske.

Državna završnica u Rijeci, koja je trajala 12 dana, bila je domaćin čak 10 sportova, od malog nogometa, šaha i rukometa, do košarke, atletike i odbojke na pijesku. Upravo u toj raznolikosti sportova istaknuli su se predstavnici Velike Gorice.

U sastavu brončanog tima bila su Nikolina Golubović, Ana i Tea Mirenić, Lucija Drezga, Nika Baričić, Lea Ribić, Vita Đurković, Dora Radman, Stella Žordić, Hana Raca, Mia Malbaša i Lucija Juretić, pod vodstvom trenerice Dore Ivanković. Zajedno su izborile brončano odličje u konkurenciji najjačih hrvatskih ženskih odbojkaških sastava.

S druge strane, u graničaru, sportu koji traži brzinu, snalažljivost i dobru timsku koordinaciju, odličan nastup imala je ekipa Tur. Mladi Goričani Mark Grgić, Jana Prevolnik, Pavle Humić, Josip Pavlinić, Lucija Šipušić, Zara Srepanić, Lota Pečnik, Josip Čehobašić i Grgur Zuanović, pod vodstvom Ivice Hercega i Marine Mužek, nadigravali su se s najboljima, a u borbi za broncu presudila je nijansa. Bolja je bila ekipa iz Siska. Ipak, četvrto mjesto u jakoj konkurenciji pokazatelj je velikog potencijala ove mlade ekipe.

Natjecanja su se održavala diljem Rijeke, od Zameta do Kantride, a besplatni prijevoz HŽ-om omogućio je djeci iz cijele Hrvatske da bez prepreka sudjeluju u sportskim izazovima. Uz sport, natjecanja su promicala fair play, zajedništvo i prijateljstvo, što je bila i glavna poruka ovogodišnjih Igara.

Dok su gotovo sve županije u Hrvatskoj ove godine smanjile sredstva za zdravstvo, Zagrebačka županija odlučila je ići u drugom smjeru. U 2024. godini povećala je izdvajanja za zdravstvo za 13,6 milijuna eura, što je porast od čak 25 % u odnosu na prošlu godinu. Riječ je o najvećem relativnom povećanju među svim županijama u zemlji. Uz nju, povećanje su zabilježile još samo Splitsko-dalmatinska (23 %) i Primorsko-goranska županija (21 %), pokazuju podaci portala Župan.hr.

Ovakav potez dolazi u godini kada su brojne županije smanjile ulaganja, ponajviše zbog činjenice da je država ponovno preuzela upravljanje nad bolnicama, stavkom koja je do sada činila najveći dio zdravstvenog proračuna županija. Ipak, to ne znači da su se županije povukle iz zdravstvenog sustava. Dapače, ulaže se u tzv. nadstandard, opremanje domova zdravlja, nabavu sanitetskih vozila, modernizaciju ljekarni i tako dalje.

Unatoč općem padu izdvajanja, s 1,9 milijardi eura u 2023. na 1,2 milijarde eura u 2024., sve županije i dalje ulažu više od 100 eura po stanovniku, a njih čak 11 više od 300 eura. Najizdašnija je i dalje Ličko-senjska županija s 561 eurom po glavi stanovnika, slijede Krapinsko-zagorska, Sisačko-moslavačka, Primorsko-goranska i Dubrovačko-neretvanska. Kada je riječ o udjelu u ukupnom proračunu, najviše su izdvajale Krapinsko-zagorska i Primorsko-goranska (oko 40 %).

Zagrebačka županija jedna je od rijetkih koja je ove godine povećala izdvajanja za zdravstvo, unatoč promjenama u sustavu upravljanja bolnicama. Sredstva su usmjerena na poboljšanje uvjeta rada i dostupnosti zdravstvenih usluga, čime županija nastoji održati stabilnost i kvalitetu zdravstvene skrbi za svoje stanovnike.