Vijesti
Štafeta povodom Dana mladosti ubrzala građenje današnjeg Trga Stjepana Radića
Kumice su na jednoj klupi prodavale svoje proizvode, te su isticale da je trg zato, da se na njemu trguje.
Svaki dio našeg grada, naše Velike Gorice poseban je na svoj način. Da bi svaki njen dio izgledao onako kako treba, sa smislom, bili su potrebni ljudi koji su radili projekte i osmišljavali sve do najsitnijeg detalja, i to velika većina njih u vrijeme kad je puno teže bilo projektirati nego danas.
Hrvojka Paljan danas je u mirovini, ali i dalje s istim žarom priča o Galženici čiji je dio upravo ona osmislila. Bila je tada mlada, tridesetogodišnja arhitektica kada je dobila zadatak, od neuglednog prostora napraviti urbano naselje. Riječ je o Projektu arhitektonskog i urbanističkog rješenja stambenog naselja Gorica III – Galženica-jug koji je nastao sredinom 70-tih godina prošlog stoljeća u vrijeme intenzivne stambene izgradnje.
Prema projektnom zadatku trebalo je osmisliti naselje s otprilike 1260 stanova različite veličine, odnosno naselje za otprilike četiri tisuće stanovnika. Investitor (G.P. Industrogradnja, Zagreb), postavio je projektantu vrlo stroge tehnološke zahtjeve, vezane uz industrijski način izgradnje, što je značilo obaveznu primjenu industrijski proizvedenih građevinskih elemenata, kao što su montažni fasadni elementi, montažna stubišta i kupaonica. Smatralo se naime, da je ovaj način izvedbe jeftiniji od klasične, što nažalost nije bilo posve točno. Za projektanta je primjena tih elemenata u projektu, bila je više od zahtjeva, bila je to zapovijed.
-Za mene, tada vrlo mladu arhitekticu, bio je to veliki izazov, a ujedno i šansa da se na konkretnom projektu primjene i znanstvene spoznaje iz područja urbane sociologije, koje su upozoravale na veliki nedostatak naselja „spavaonica“, a to je nedostatak prostora javnog okupljanja, gdje odraslim stanovnicima pružena mogućnost višeg oblika socijalizacije. U povijesti to je bio trg. Zadatak koji sam samoj sebi postavila, bio je osmisliti urbano naselje, ne „ spavaonicu“ i ukloniti nedostatke na koje su sociolozi upozoravali. – prisjeća se Paljan.
Kako bi se izbjegla monotonija naselja, nastala primjenom istih industrijski proizvedenih elemenata ( isti montažni parapeti na pročeljima), predloženo je bilo da svaki stambeni blok u naselju bude i horizontalno i vertikalno razveden, a cijela ploha trga stavljena je na raspolaganje umjetnicima i stanovnicima za njihovo kreativno izražavanje.
Prema prijedlogu, naselje sastoji se od 6 stambenih blokova, formiranih oko unutrašnjih dvorišta s igralištima za djecu, a da bi se postigao traženi urbanitet, stambeni blokovi br.1, br.2 i br.3 formiraju TRG,-centar naselja. Trg kao takav, bio je nepoznat u tadašnjoj urbanističkoj praksi.
– Širom grada nicala su dječja igrališta, parkovi i sl., međutim trg, kao mjesto odraslih, koliko je meni poznato, nije bio nigdje projektiran, a kamoli izveden. –kaže Paljan.
Trg u očima -djevojčice
Iako je prijedlog, kao takav bio je usvojen, pri realizaciji projekta odmah su se pojavile prve poteškoće vezane uz financiranje. Nitko nije htio snositi troškove realizacije trga, ni Velika Gorica, niti G.P. „Industrogradnja.“ Nakon puno pregovaranja napokon je bilo odlučeno da“Industrogradnja“ snosi troškove realizacije, ali se na nju dugo čekalo..
– Onda je potpuno neočekivano došao je zahtjev, da trg mora biti izveden do Dana mladosti, kada je s trga trebala krenuti štafeta u čast Titovog rođendana. To je značilo da su za izvedbu ostala samo nepuna tri mjeseca.
Uz ogromne napore taj rok je održan. Nažalost, uz ionako oskudnu ponudu građevinskog materijala, od kojih neke nije bilo moguće dobiti u potrebnim količinama i nemoguće kratkog roka izvedbe, pojavili su se mnogi problemi.
– U zadnji su tren, tako, prvobitno predviđene klinker pločice morale biti zamijenjene keramičkim pločicama, za koje se doduše tvrdilo da služe i za vanjsku upotrebu, što se nažalost nije pokazalo točnim. Od najjeftinijih pločica tražile su se još jeftinije. Štafeta je „slavno“ krenula s Trga na Dan mladosti, ali su uskoro pločice počele otpadati. Ploha Trga ubrzo je morala biti sanirana. Umjesto keramičkih pločica, ugrađene su betonske ploče. U kazetama za cvijeće zasađeno je bilo najjeftinije zimzeleno grmlje, čime je trg je izgubio svaku estetsku vrijednost. Bilo je to doslovce „ projektiranje u skromnim uvjetima“. – prisjeća se Paljan.
Tlocrt trga 1981.
Trg se u to vrijeme zvao Trg Veljka Vlahovića, i usprkos nedaćama, ubrzo je zaživio pravim urbanim životom. Događaji na trgu izmjenjivali su se jedan za drugim (održavale su se proslave Novih Godina, razni politički skupovi, koncerti,smotre folklora, lutkarske priredbe za djecu (PIF), itd.)
– Kumice su na jednoj klupi prodavale svoje proizvode, te su isticale da je trg zato, da se na njemu trguje.
U jednom od stambenih blokova na trgu predviđen je bio Dom kulture, i to ne kao zasebna zgrada (monument), nego kao dio stambene zgrade, kako bi bio jednostavno pristupačan stanovnicima. U realizaciji i ove ideje bilo je također problema, naravno, financijske prirode.
-Nakon puno pregovaranja, bilo je dogovoreno da se prostor predviđen za Dom kulture, tretira kao prostor “za nepoznatog korisnika“ s naglaskom da sadržaji budu isključivo s područja kulturnog djelovanja (kao npr. dvorana za više svrha, biblioteka, galerija slika i. sl.) Krajnji korisnik ovog prostora postalo je Narodno sveučilište „Juraj Kokot“ iz Velike Gorice, tako je konačna distribucija sadržaja po etažama, kao i njihova veličina, izvedena prema njihovom programu. Zahvaljujući zaposlenicima, Dom je ostvario vrlo dobru suradnju stanovnicima. U Domu je otvorena prva galerija slika u Velikoj Gorici, poznata „ Galženica“, koja je u međuvremenu postala pravi “ brand“ Velike Gorice . Započela je s radom biblioteka i čitaonica, a u Dvorani za više svrha održavale su se gotovo svakodnevno kazališne predstave, koncerti ili prigodne priredbe.- kaže Paljan.
Tlocrt trga 2002.
U međuvremenu trg je promijenio ime i danas se zove Trg Stjepana Radića.
Tijekom godina oštećenja na plohi trga postala su sve veća, urbani inventar počeo je propadati, a zelenilo djelovalo krajnje zapušteno. Odlukom Gradskog poglavarstva Grada Velike Gorice, 2002. godine pristupilo izradi projektne dokumentacije za rekonstrukciju i sanaciju Trga.
-Krajem 2015 g., održana je proslave 35-godišnjice rada galerije „Galženica“. Proslava se proširila na proslavu rada cijelog Doma kulture i protegla na gotovo tjedan dana. Svoju proslavu imao je svaki sadržaj zasebno. Svoju proslavu imala biblioteka i knjižnica, svoju proslavu imala je i mala Dvorana za više svrha. Za mene je ovo bilo potpuno neočekivano iskustvo. Znam da se slave sportski uspjesi, ali da netko „slavi“ rad Doma kulture, nisam čula. –oduševljeno govori Paljan.
U svijetu spektakla kojim nas svakodnevno bombardiraju mediji, jedan je mali trg, nastao u skromnim uvjetima, ispunio svoju zadaću. Stanovnicima je pružena prostorna mogućnost da postanu uspješni građani, da se druže, zajedno vesele, stvaraju „umjetnička“djela i da zajedno sa sadržajima u Domu kulture zadovolje svoje kreativne, i kulturne potrebe.
-U samoj realizaciji projekta bilo je uključeno najmanje 1000 sudionika, projektanti raznih struka, građevinski radnici, obrtnici i drugi. Tisuću radnih mjesta, rekli bi danas političari. Sa zahvalnošću prisjećam se svih koji su pomogli pri realizaciji ovog projekta, posebno onih, koji su mi omogućili mi, da se kao vrlo mlada arhitektica „upustim“ u rješavanje ovako kompleksne problematike kao što je projekt stambenog naselja, a nadasve dragog, nažalost prerano preminulog kolege i prijatelja Đure Thota iz Zavoda za komunalnu djelatnost, planiranje i urbanizam općine Velika Gorica, koji mi je bio velika podrška u realizaciji ideje “urbano naselje, ne spavaonica“.-zaključila je Paljan.
Želite li doznati više o ovom projektu, moći ćete to iz prve ruke doznati od arhitektice Hrvojke Paljan, 10.prosinca u Galeriji Galženica kada će biti održano predavanje ”Projektiranje u skromnim uvjetima” o arhitektonsko-urbanističkom razvoju naselja Galženica u Velikoj Gorici.
Sport
Karate klub Velika Gorica ugostio 418 mladih karatista! Čak 23 medalje za domaćina
Na turniru su nastupili karatisti iz Hrvatske, Slovenije i Mađarske.
U sportskoj dvorani Srednje strukovne škole u Velikoj Gorici protekle subote, 13. rujna, održan je 2. međunarodni karate turnir Gorica Open. Na natjecanju je sudjelovalo 418 karatista iz 46 klubova iz Hrvatske, Slovenije i Mađarske.
Mladi karatisti i karatistice do 18 godina natjecali su se u katama i borbama. Turnir je trajao devet sati, a raspored je ispoštovan bez kašnjenja. Za suce i trenere bio je osiguran ručak, a svi sudionici dobili su prigodne poklone.
Turnir je službeno otvorio zamjenik župana Zagrebačke županije Ervin Kolarec, a svečanosti su nazočili i predsjednik Zajednice sportskih udruga Grada Velike Gorice Goran Kovačić, tajnik Darko Blažinčić, savjetnik za školstvo i društvene djelatnosti Neven Topoljnjak te legenda borilačkih sportova Vjekoslav Šafranić.
Najuspješniji klub bio je domaćin, Karate klub Velika Gorica s ukupno 23 medalje, točnije 8 zlatnih, 7 srebrnih i 8 brončanih.
“Vrlo smo ponosni na naš GORICA OPEN, a nadamo se da ćemo iduće godine letvicu podignuti na još višu razinu kvantitativno i kvalitativno”, zaključuju iz Kluba.
Moja županija
FOTO Zagrebačka županija “šampion“ prema energetskoj obnovi zdravstvenih objekata
Pri kraju provedba natječaja za energetsku obnovu ispostave Doma zdravlja u Velikoj Gorici
U tijeku je energetska obnova Osnovne škole Đure Deželića i ispostave Doma zdravlja Zagrebačke županije u Ivanić-Gradu. Sredstva za obnovu osigurana su iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti i proračuna Zagrebačke županije. Oba objekta obišao je danas zamjenik župana Damir Tomljenović.
– Energetskom obnovom, važno je to istaknuti, dobivamo novu kvalitetu zgrada i veliku uštedu energenata. Ono što ćemo uštedjeti na energiji moći ćemo uložiti u druge potrebe – rekao je zamjenik župana, dodavši da se u Ivanić-Gradu, uz školu Đure Deželića i dom zdravlja, energetski obnavlja i upravna zgrada Zagrebačke županije. Energetskom obnovom, dodao je, bitno se smanjuje i onečišćenje zraka, odnosno emisija štetnih stakleničkih plinova.
Gradonačelnik Ivanić-Grada Javor Bojan Leš rekao je da će se kroz ulaganja u energetsku obnovu triju zgrada značajno povećati kvaliteta života svih građana Ivanić-Grada.
– Suradnja Grada i Županije godinama ide u dobrom smjeru. Zajedno ‘guramo’ projekte bitne za naše stanovnike – rekao je Leš.
Zadovoljstvo energetskom obnovom izrazili su i ravnatelj OŠ Đure Deželića i ravnatelj Doma zdravlja Zagrebačke županije Večeslav Bergman.
– Nakon što je već ranije sanirano krovište, škola se sada energetski obnavlja, a slijedi i njezina dogradnja, za što je iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti bespovratno dobiveno preko 9 milijuna eura. I Grad i Županija daju veliku podršku školstvu, što se i vidi – potvrdio je Bergman ocijenivši Zagrebačku županiju “šampionom prema energetskoj obnovi zdravstvenih objekata”.
– Dosad su obnovljene četiri ispostave, u tijeku je obnova u Samoboru i Ivanić-Gradu, a pri kraju je provedba natječaja za energetsku obnovu ispostave Doma zdravlja u Velikoj Gorici. Sve to omogućit će puno bolje uvjete rada i pružanja zdravstvene zaštite – rekao je Bergman.
OŠ Đure Deželića
Energetska obnova OŠ Đure Deželića obuhvaća, uz ostalo, zamjenu vanjske stolarije i rekonstrukciju vanjskih zidova zgrade. Na zidove se postavlja ETICS sustav toplinske izolacije na bazi mineralne vune, a škola dobiva i novu aluminijsku stolariju. U unutrašnjosti zgrade bit će instaliran multi-split klima sustav, a postojeća rasvjetna tijela zamijenit će energetski učinkovitija. Ugradit će se dizalica topline zrak/voda, dok će na krov zgrade biti postavljeni fotonaponski moduli sunčane elektrane snage 25 kW.
Kombinacijom građevinskih, elektroinstalaterskih i strojarskih radova očekuje se osjetno smanjenje potrošnje energije za grijanje, na godišnjoj razini za preko 78%.
Dodatnim radovima predviđena je rekonstrukcija pješačke rampe ispred ulaza u zgradu, hortikulturno uređenje površine oko zgrade škole, a bit će postavljena i punionica za električne automobile.
Ukupna vrijednost energetska obnove iznosi 2,41 milijun eura. Iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti bespovratno je dobiveno 901.134 eura, dok Zagrebačka županija, osnivač škole, iz vlastita proračuna ulaže 1,51 milijun eura.
Osim smanjenja potrošnje energije, korištenjem obnovljivih izvora, energetska obnova OŠ Đure Deželića doprinijet će i povećanju razine udobnosti i kvalitete korištenja školskog prostora.
Dom zdravlja
Istovremeno s energetskom obnovom odvija se i sanacija zgrade doma zdravlja u Ivanić-Gradu. Zgrada dobiva novu ovojnicu i novi, energetski učinkovitiji pokrov. U sklopu obnove ugradit će se nova, odnosno zamijeniti postojeća oprema za grijanje, hlađenje, ventilaciju, klimatizaciju i pripremu potrošne tople vode. Unutarnja rasvjeta mijenja se novom. Na krov zgrade postavit će se fotonaponski sustav za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora, snage 20 kW. Uvest će se i sustav daljinskog očitanja potrošnje energije i vode.
Kombinacijom mjera energetske učinkovitosti, projektirana godišnja ušteda energije za grijanje iznosi 81,5%, a projektirana godišnja ušteda primarne energije 75,5%.
Nakon završene obnove zgrada će iz energetskog razreda ‘E’ prijeći u razred ‘B’. Ukupna vrijednost obnove je 1,8 milijuna eura, od čega 1,3 milijuna eura (71,74%) otpada na bespovratna sredstva iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, dok Zagrebačka županija ulaže 515.200 eura (28,26%). Završetak svih radova očekuje se u travnju 2026. godine.
Sanacija zgrade, uz ostalo, obuhvaća izvedbu elemenata pristupačnosti osobama s invaliditetom i smanjenom pokretljivošću. Ugradit će se i modularni sustav za parkiranje i čuvanje bicikala te će se hortikulturno urediti postojeće zelene površine.
(Foto: Dražen Kopač)
*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom
Sport
Pobjeda za početak! Gorički mučio Goricu, ali došlo je i naših pet minuta…
Rukometaši Gorice pobijedili su Rudar iz Ruda 29-24 u prvoj utakmici nove sezone Paket24 Premijer lige, uz osam golova Marka Grubišića, šest Andre Lopca i pet dobrog starog Hrvoja Cekovića
Sport
Točno u podne: Ilija Karamatić preuzeo klub, počela je nova era HNK Gorice!
Potpisom posljednjih dokumenata, HNK Gorica je od ovog utorka u 12 sati sportsko dioničko društvo u vlasništvu poduzetnika Ilije Karamatića. Time je i službeno završio predsjednički mandat Nenada Črnka
-
Sportprije 6 danaU gostima u Novskoj: Šokantan minus, povišene tenzije, veteran, klinac i – pobjeda!
-
Vijestiprije 3 danaEnergični Prljavci rasplesali Goricu na VG Mini Festu
-
Vijestiprije 4 danaAdi Šoše otvorio VG Mini Fest! Zaradio je i ružu na kraju koncerta
-
Sportprije 6 danaPukla petarda na kišnom Udarniku, Kurilovec melje i trpa u Kupu!