Hrvatska je ovih dana svjedok svojevrsnog obrtnog preporoda. Dok se digitalno doba i dalje razvija munjevitom brzinom, učenici i njihovi roditelji sve češće okreću pogled prema, škarama, kliještima i alatu. Završene su prijave za upis u srednje škole, a brojke koje pritom izviru pokazuju kako su strukovna i obrtnička zanimanja doživjela pravu malu renesansu. U središtu te priče je novi val interesa za trogodišnje strukovne škole, koje nude ono što je generacijama prije bilo podcijenjeno, konkretno znanje, brzu zapošljivost i sve traženiji profil na tržištu rada.

U emisiji „Otvoreno“ na HRT-u, koja se bavila upravo ovom temom, sudjelovali su predstavnici ministarstva, srednjoškolskih ustanova i Hrvatske obrtničke komore. Kako piše Tportal, svi se slažu u jednom, učenici su napokon počeli birati obrtnička zanimanja.

Struka se vraća na velika vrata

Podaci govore da je ovogodišnji plan upisa u srednje škole bio usklađen s realnim potrebama tržišta, što je rezultiralo s 84 % učenika koji su uspjeli upisati svoj prvi izbor. Ravnatelji strukovnih škola, poput Zlatka Stića iz Prirodoslovne škole Vladimira Preloga, potvrđuju da su kapaciteti gotovo do kraja popunjeni i da je po prvi put interes za gimnazijske i strukovne smjerove bio izjednačen. Učenici, čini se, sve češće biraju „sigurnu kartu“, zanimanja koja ne samo da garantiraju posao, već i omogućuju razvoj vlastitog obrta.

Mirko Ćurić iz đakovačke Srednje strukovne škole Antuna Horvata izjavio je kako je interes za trogodišnja obrtnička zanimanja bio iznimno visok, s programima poput automehatronike, frizerstva, soboslikarstva i strojarske montaže koji su gotovo u potpunosti popunjeni. Dodaje kako već godinama učenici biraju upravo one programe koji nude brže zaposlenje i konkretne prihode, što potvrđuje promjenu paradigme u razmišljanju mladih ljudi i njihovih obitelji.

U tom kontekstu, Dalibor Kratohvil iz Hrvatske obrtničke komore navodi impresivan podatak, samo za program frizera u jednoj školi bilo je ponuđeno 260 mjesta, a prijavilo se čak 680 učenika. Takav nerazmjer između kapaciteta i interesa potvrđuje da tržište itekako traži obrtnike, a obrazovni sustav ih više ne proizvodi dovoljno.

Kakva je situacija u goričkim školama?

Srednja strukovna škola Velika Gorica nudi čitav spektar trogodišnjih obrtničkih zanimanja koja su danas među najtraženijima na tržištu rada. U ponudi su programi za elektroinstalatera, elektromehaničara, operatera strojne obrade, automehatroničara, montera strojarskih instalacija, frizera, pedikera, konobara i kuhara.

Riječ je o profilima zanimanja koje poslodavci diljem Hrvatske traže kao „vodu u pustinji“. I ne samo da su ta zanimanja tražena, ona su ujedno i odskočna daska za otvaranje vlastitog obrta, čime se mladima pruža prilika ne samo za zaposlenje, već i za dugoročni profesionalni i poduzetnički razvoj.

Strukovno obrazovanje više nije sinonim za „plan B“ ili za učenike slabijih ocjena. Danas je to pametan izbor onih koji žele što prije steći konkretna znanja i vještine te vrlo brzo početi raditi. Reforma strukovnog obrazovanja sve više uključuje suradnju s gospodarstvom, a učenici dio nastave provode kod stvarnih poslodavaca, čime već tijekom školovanja dobivaju vrijedna iskustva i kontakte.

Što kažu brojke?

Rast interesa za strukovna zanimanja savršeno prati i gospodarski trend: obrtništvo u Hrvatskoj snažno raste. Prema podacima Ministarstva gospodarstva, na kraju 2024. godine bilo je registrirano čak 122.877 obrta, što je porast od više od 11.000 u odnosu na prethodnu godinu. Usporedimo li to s 2021., riječ je o nevjerojatnih 26.498 obrta više, rast od čak 27,5 % u samo tri godine.

Taj se trend nije zaustavio ni u 2025., već u veljači broj se popeo na 123.485 obrta, uz kontinuiran mjesečni rast. Zagrebačka županija, u koju spada i Velika Gorica, našla se među pet najjačih po rastu broja obrta u apsolutnim brojkama, čak 1.894 nova obrta. Ti podaci jasno govore da ne samo da raste broj onih koji se školuju za obrtnička zanimanja, već i broj onih koji se odlučuju zaploviti u poduzetničke vode. Više o tome smo pisali ovdje.

Budućnost je u rukama obrtnika?

Sve je jasnije da ulazimo u razdoblje u kojem će zanatska zanimanja igrati ključnu ulogu u gospodarstvu. Rastući broj obrta, velik interes za strukovne škole i konkretna potreba tržišta za majstorima svih vrsta čine jedinstvenu priliku za učenike koji žele sigurnu budućnost.

Međutim što je dovelo do ovog i je li samo riječ o mjehuriću? Naime, prije samo 10 godina, svaki osmaš je slušao kako mora upisati gimnaziju ili četverogodišnju srednju školu kako bi mogao nastaviti do fakulteta. Takvo razmišljanje je dovelo do hiperinflacije visokoobrazovanih, čime prema omjeru ponude i potražnje, dolazi do manjka obrtničkih zanimanja koja su itekako potrebna. Hoće li budućnost biti u rukama obrtnika ili će se za 10 godina stvari opet obrnuti? Samo će vrijeme pokazati.

U tijeku je glasanje za odabir imena mladim rodama koje su se ove godine izlegle u Donjoj Zdenčini, a vi imate priliku do 15. srpnja u 10 sati odlučiti kako će se zvati tri pernate ljepotice koje su ovih dana napravile svoje prve letove. Izbor se suzio na tri kreativna seta imena.

JU Zeleni prsten, na temelju brojnih prijedloga građana, odabrao je tri završna seta imena, svaki s jedinstvenom pričom i značenjem.

Set broj 1 – Zefira, Kaja i Darla donosi dašak poezije i nježnosti. Zefira, što znači blagi zapadni vjetar, predstavlja slobodu i lakoću, Kaja unosi dječju zaigranost i radost, dok Darla budi osjećaj nježnosti i privrženosti.

Set broj 2 – Bela, Roko i Vida nudi smireniji, mudriji ton. Bela simbolizira tišinu i spokoj, Roko snagu i pouzdanost, a Vida mudrost i znanje.

Set broj 3 – Ori, Milka i Đuro posveta je lokalnoj zajednici i kulturnim ikonama. Ori nosi ime po Obiteljskom radiju Ivanić, Milka slavi opernu divu Milku Trninu, a Đuro odaje počast Đuri Deželiću, ocu hrvatskog vatrogastva.

Građani mogu sudjelovati tako da u komentar ispod objave napišu broj seta koji im je najdraži (1, 2 ili 3), a po želji i kratko obrazloženje. Glasanje traje do 15. srpnja ujutro, stoga se pozivaju svi koji žele sudjelovati da ne čekaju posljednji trenutak.

Zbog radova na rekonstrukciji Ulice Matice hrvatske, na potezu od Ulice Slavka Kolara do Kurilovečke ulice, promet se zatvara za sva vozila osim stanara i gradilišne mehanizacije. Kako smo najavili ranije, radovi će trajati 120 dana, a za to vrijeme građani i vozači morat će se prilagoditi novoj prometnoj regulaciji i izmijenjenim trasama javnog prijevoza.

Tijekom trajanja radova, promet će biti preusmjeren na obilazne pravce, Ulicu Slavka Kolara, A. K. Miošića i Kurilovečku. Ova privremena regulacija obuhvaća i promjene na semaforima na križanju Kolarove i A. K. Miošića te Matice hrvatske i Kurilovečke, koji će biti preprogramirana kako bi omogućila bolji protok vozila.

ZET-ove linije 268, 290, 330, 310, 313 i 315 prometovat će redovnom trasom do kružnog toka Matice hrvatske – S. Kolara, nakon čega skreću desno na Slavka Kolara, zatim lijevo na A. K. Miošića, pa ponovno lijevo na Kurilovečku i desno natrag na Maticu hrvatsku prema terminalu.

Privremeno autobusno stajalište u Ulici A. K. Miošića neće se koristiti za ZET-ove autobuse.

ARRIVA mijenja trase za više linija. Linije 2, 8, 12, 13 i 15 nakon kružnog toka nastavljaju preko Ulice Slavka Kolara, A. K. Miošića i S. F. Jape prema terminalu. Linija 14 ide ravno od Slavka Kolara do A. K. Miošića, potom skreće lijevo na S. F. Jape.

Linije iz smjera juga dolaskom do križanja Ulice Slavka Kolara i A. K. Miošića skreću desno na Ulicu A. K. Miošića, na križanju s Ulicom S. F. Jape skreću lijevo i nastavljaju do autobusnog terminala.

Za linije 4, 5 i 6 uspostavlja se privremeno autobusno stajalište u Ulici A. K. Miošića između kućnih brojeva 17 i 19, koje zamjenjuje stajalište kod broja 77 u Ulici Slavka Kolara.

Građani Velike Gorice sljedeća četiri mjeseca morat će se prilagoditi složenijoj prometnoj situaciji, no sve je u službi obnove i unapređenja infrastrukture. Prometne izmjene bit će jasno označene, a vozačima se preporučuje strpljenje i praćenje signalizacije na terenu. Planirajte svoje rute na vrijeme, pogotovo ako se oslanjate na javni prijevoz, kako biste izbjegli gužve i kašnjenja.

Nakon pauze od dva tjedna utakmicama 04. kola biti će nastavljena 5.Malonogometna liga VG Sjever na SRC Udarnik u Kurilovcu.

Velika Gorica, 11.07.2025. Najava 04.kola 5.MNL VG Sjever. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 11.07.2025. Najava 04.kola 5.MNL VG Sjever. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Derbi 4. kola dva vodeća tima Šćitarjeva i Kurilovca je odmah na startu u 17 sati. Ishod ove utakmice mogao bi biti čak i odlučujući u utrci za konačnog pobjednika Lige.

Velika Gorica, 11.07.2025. Najava 04.kola 5.MNL VG Sjever

Organizatori obećavaju bogat program, ‘za velike i za male’, koji će započeti i prije prve utakmice.

Galerija fotografija

5.Malonogometna liga VG Sjever 2025., 04. kolo

Raspored 04. kola (Kurilovec, subota, 12.07.2025.): 17:00 Kurilovec – Šćitarjevo, 17:40 Petrovina – Kosnica, 18:20 Obrezina – Pleso, 19:00 Velika Mlaka – Mičevec, 19:40 Rakarje – Gradići.

Rezultati 03. kola (Obrezina, subota, 28.06.2025.): Mičevec – Obrezina 1:3 (Bedeković / S.Orešković 2, Leovac), Rakarje – Kurilovec 2:3 (Mikulin, Barišić / L.Klasnić 2, Trčak), Gradići – Velika Mlaka 0:5 (D.Banić 2, T.Beg, Cundeković, Lučić), Pleso – Petrovina 2:0 (Kovačić, Filep), Kosnica – Šćitarjevo 0:6 (Š.Matić 2, A.Smajić 2, M.Caganić 2).

Redoslijed: 1. Šćitarjevo 9 (3 3 0 0 14:1), 2. Kurilovec 9 (3 3 0 0 11:2), 3. Obrezina 6 (3 2 0 1 9:6), 4. Pleso 6 (3 2 0 1 4:7), 5. Velika Mlaka 4 (3 1 1 1 8:4), 6. Mičevec 3 (3 1 0 2 4:5), 7. Petrovina 3 (3 1 0 2 3:5), 8. Gradići 3 (3 1 0 2 5:9), 9. Rakarje 1 (3 0 1 2 4:7), 10. Kosnica 0 (3 0 0 3 0:16).

U povodu 100. obljetnice izgradnje Kapelice Gospe Karmelske, stanovnici Kobilića pripremaju sedmodnevno obilježavanje koje započinje u ponedjeljak, 14. srpnja. 

Spomendan svoje zaštitnice, mještani svake godine slave svečanom trodnevnicom, no ove godine, u čast velike obljetnice, obilježavanje i priprema traje cijeli tjedan. 

Središnje događanje bit će u nedjelju, 20. srpnja kada će Kapelica dobiti i posvećene statue Josipa i Marije, te ploču s natpisom, kada je i tko je kapelicu sagradio.  

Raspored obilježavanja: 

14.07.(Ponedjeljak) 

– Duhovna priprava u Kapeli Gospe Karmelske, Svetom misom u 19 i 30 sati 

– prije Svete mise molit će se krunica 

15.07.(Utorak) 

– Duhovna priprava u Kapeli Gospe Karmelske, Svetom misom u 19 i 30 sati 

– prije Svete mise molit će se krunica 

16.07.(Srijeda) 

– Duhovna priprava u Kapeli Gospe Karmelske, Svetom misom u 19 i 30 sati 

– prije Svete mise molit će se krunica 

17.07.(Četvrtak) 

– Duhovna priprava u Kapeli Gospe Karmelske, Svetom misom u 19 i 30 sati 

– prije Svete mise molit će se krunica 

– klanjanje i blagoslov s Presvetim 

18.07.(Petak) 

– Duhovna priprava u Kapeli Gospe Karmelske, Svetom misom u 19 i 30 sati 

– prije Svete mise molit će se krunica 

– u 21 sat u Društvenom domu bit će na platnu prikaz formiranja mjesne zajednice u Kobiliću 

19.07.(Subota) 

– Duhovna priprava u Kapeli Gospe Karmelske, Svetom misom u 19 i 30 sati 

– prije Svete mise molit će se krunica 

20.07.(Nedjelja) 

– od 10 i 30 do 13 sati bit će zatvoren dio ceste kroz naselje Kobilić, na potezu od dućana do Društvenog doma  

– prije Svete mise molit će se krunica, a prije krunice bit će organizirana procesija povijesnih postrojbi i ostalih vjernika koji u istoj žele sudjelovati, od sportskog objekta do same Kapele Gospe Karmelske 

– u 11 sati glavna proslava Svetom misom ( dolazak na Svetu misu Crkvenog zbora, povijenih postrojbi, te stanovnici Kobilića obučeni u tradicionalne Turopoljske narodne nošnje) 

– nakon mise Blagoslov i otkrivanje ploče postavljene na ulaz Kapelice na kojoj piše tko i kada je sagradio Kapelu, Blagoslov drvenih statua Svetog Josipa i Marije (poklon gospodina Stjepana Trupčevića – Tobya) 

– odlazak u Društveni dom  

– Govor Župnika Norberta Kopriveca 

– postavljanje epoxy ploče na kojoj je pjesma našeg pjesnika Stjepana Viteza ( poklon gospodina Ronalda Jurenića – Ronija)  

– recitacije pjesnika Stjepana Viteza 

– druženje uz švedski stol (okrijepa, kolači, „finger food“ )