Hrvatska je ovih dana svjedok svojevrsnog obrtnog preporoda. Dok se digitalno doba i dalje razvija munjevitom brzinom, učenici i njihovi roditelji sve češće okreću pogled prema, škarama, kliještima i alatu. Završene su prijave za upis u srednje škole, a brojke koje pritom izviru pokazuju kako su strukovna i obrtnička zanimanja doživjela pravu malu renesansu. U središtu te priče je novi val interesa za trogodišnje strukovne škole, koje nude ono što je generacijama prije bilo podcijenjeno, konkretno znanje, brzu zapošljivost i sve traženiji profil na tržištu rada.
U emisiji „Otvoreno“ na HRT-u, koja se bavila upravo ovom temom, sudjelovali su predstavnici ministarstva, srednjoškolskih ustanova i Hrvatske obrtničke komore. Kako piše Tportal, svi se slažu u jednom, učenici su napokon počeli birati obrtnička zanimanja.
Struka se vraća na velika vrata
Podaci govore da je ovogodišnji plan upisa u srednje škole bio usklađen s realnim potrebama tržišta, što je rezultiralo s 84 % učenika koji su uspjeli upisati svoj prvi izbor. Ravnatelji strukovnih škola, poput Zlatka Stića iz Prirodoslovne škole Vladimira Preloga, potvrđuju da su kapaciteti gotovo do kraja popunjeni i da je po prvi put interes za gimnazijske i strukovne smjerove bio izjednačen. Učenici, čini se, sve češće biraju „sigurnu kartu“, zanimanja koja ne samo da garantiraju posao, već i omogućuju razvoj vlastitog obrta.
Mirko Ćurić iz đakovačke Srednje strukovne škole Antuna Horvata izjavio je kako je interes za trogodišnja obrtnička zanimanja bio iznimno visok, s programima poput automehatronike, frizerstva, soboslikarstva i strojarske montaže koji su gotovo u potpunosti popunjeni. Dodaje kako već godinama učenici biraju upravo one programe koji nude brže zaposlenje i konkretne prihode, što potvrđuje promjenu paradigme u razmišljanju mladih ljudi i njihovih obitelji.
U tom kontekstu, Dalibor Kratohvil iz Hrvatske obrtničke komore navodi impresivan podatak, samo za program frizera u jednoj školi bilo je ponuđeno 260 mjesta, a prijavilo se čak 680 učenika. Takav nerazmjer između kapaciteta i interesa potvrđuje da tržište itekako traži obrtnike, a obrazovni sustav ih više ne proizvodi dovoljno.
Kakva je situacija u goričkim školama?
Srednja strukovna škola Velika Gorica nudi čitav spektar trogodišnjih obrtničkih zanimanja koja su danas među najtraženijima na tržištu rada. U ponudi su programi za elektroinstalatera, elektromehaničara, operatera strojne obrade, automehatroničara, montera strojarskih instalacija, frizera, pedikera, konobara i kuhara.
Riječ je o profilima zanimanja koje poslodavci diljem Hrvatske traže kao „vodu u pustinji“. I ne samo da su ta zanimanja tražena, ona su ujedno i odskočna daska za otvaranje vlastitog obrta, čime se mladima pruža prilika ne samo za zaposlenje, već i za dugoročni profesionalni i poduzetnički razvoj.
Strukovno obrazovanje više nije sinonim za „plan B“ ili za učenike slabijih ocjena. Danas je to pametan izbor onih koji žele što prije steći konkretna znanja i vještine te vrlo brzo početi raditi. Reforma strukovnog obrazovanja sve više uključuje suradnju s gospodarstvom, a učenici dio nastave provode kod stvarnih poslodavaca, čime već tijekom školovanja dobivaju vrijedna iskustva i kontakte.

Što kažu brojke?
Rast interesa za strukovna zanimanja savršeno prati i gospodarski trend: obrtništvo u Hrvatskoj snažno raste. Prema podacima Ministarstva gospodarstva, na kraju 2024. godine bilo je registrirano čak 122.877 obrta, što je porast od više od 11.000 u odnosu na prethodnu godinu. Usporedimo li to s 2021., riječ je o nevjerojatnih 26.498 obrta više, rast od čak 27,5 % u samo tri godine.
Taj se trend nije zaustavio ni u 2025., već u veljači broj se popeo na 123.485 obrta, uz kontinuiran mjesečni rast. Zagrebačka županija, u koju spada i Velika Gorica, našla se među pet najjačih po rastu broja obrta u apsolutnim brojkama, čak 1.894 nova obrta. Ti podaci jasno govore da ne samo da raste broj onih koji se školuju za obrtnička zanimanja, već i broj onih koji se odlučuju zaploviti u poduzetničke vode. Više o tome smo pisali ovdje.
Budućnost je u rukama obrtnika?
Sve je jasnije da ulazimo u razdoblje u kojem će zanatska zanimanja igrati ključnu ulogu u gospodarstvu. Rastući broj obrta, velik interes za strukovne škole i konkretna potreba tržišta za majstorima svih vrsta čine jedinstvenu priliku za učenike koji žele sigurnu budućnost.
Međutim što je dovelo do ovog i je li samo riječ o mjehuriću? Naime, prije samo 10 godina, svaki osmaš je slušao kako mora upisati gimnaziju ili četverogodišnju srednju školu kako bi mogao nastaviti do fakulteta. Takvo razmišljanje je dovelo do hiperinflacije visokoobrazovanih, čime prema omjeru ponude i potražnje, dolazi do manjka obrtničkih zanimanja koja su itekako potrebna. Hoće li budućnost biti u rukama obrtnika ili će se za 10 godina stvari opet obrnuti? Samo će vrijeme pokazati.