U organizaciji Udruge antifašističkih boraca i antifašista Velike Gorice i Općine Orle, uz suorganizaciju Mjesnog odbora Čička Poljana, ove subote, 21. listopada, s početkom u 10 sati, u zgradi stare škole u Čičkoj Poljani, održat će se svečano obilježavanje 80 godina osnutka slavnog Turopoljsko-posavskog partizanskog odreda (TPO). Više od stotinu mladih boraca s ovog područja dalo je život za obranu ovog područja, a njih gotovo tisuću je sudjelovalo u ratnim akcijama.

– Ovo je jedna od rijetkih prilika da se okupe ljudi kojima je stalo do tog bitnog dijela povijesti i antifašizma kao temelja našeg društva, što je uostalom istaknuto i u našem Ustavu.  Konačno je vrijeme da se ta neka stigma skine i da se postavimo normalno prema našoj povijesti, ne tražimo nikakvo preuveličavanje. To je stvar naše povijesne tradicije i političke kulture, stoga pozivamo ljude da nam se u što većem broju pridruže u obilježavanju ove značajne obljetnice – rekla nam je u ime organizatora ove obljetnice, Marija Peuc.

Foto: Vid Vlahović i Marija Peuc, Udruga antifašističkih boraca i antifašista V.Gorice i Općine Orle/G.Kiš, cityportal.hr

Posebno za ovu prigodu posjetili smo i zadnjeg goričkog partizana, 94-godišnjeg Vida Vlahovića, koji je također želio poslati svoju poruku povodom obljetnice slavnog odreda, čiji je bio član od samoga osnutka. Iako je danas zbog bolesti, a i posljedica ranjavanja u kuk tijekom Drugog svjetskog rata, vezan za invalidska kolica, pa nije još siguran hoće li prisustvovati subotnjem događaju, poželio je podijeliti i neka sjećanja na dane ratne mladosti koja su itekako živa.

– Mene su zapravo ustaše otjerali u partizane, imao sam samo 14 godina! Uselili su se u školu u Dubrancu i svakog tjedna su obilazili obližnja sela. U kolovozu 1943. su Geastapovci blokirali čitavo selo, a ustaše su radili pretres po kućama. Onda su nas sve mlade potjerali do križanja u selu Gudci, ispitivali su nas jel’ dolaze partizani i rekli da im javimo kad dođu idući put. Mi smo naravno pristali, pa su nas pustili, a mi pješke za Goricu. Onda sam se uplašio i pomislio što će biti kad se vrate? I tako sam se odlučio otići u partizane – ispričao nam je.

Foto: Turopoljsko-posavski odred, 1943./Muzej Turopolja, arhiva

Kao i brojni mladići i on je bio pripadnik Omladinske brigade TPO-a, a u borbe je krenuo čim se pridružio antifašističkom otporu. Priča nam kako je najviše partizana bilo iz Kuča i Čičke Poljane, a bilo ih je i iz Gradića, Lomnice.

– Iz rata najviše pamtim svoje ranjavanje, 15.3.1944. sam bio ranjen u lijevi kuk, na Plešivici kod  Okića. Ostal’ sam ranjen u snijegu, Kozaki su nas držali na nišanu, ali ipak su me nekak’ izvukli i u bolnicu. Nakon oporavka sam se opet vratil’ u brigadu – prisjeća se Vlahović.

Nakon rata se brinuo za majku i čak 12-ero braće i sestara, jer u ratu su mu fašisti ubili oca. I tako sve do 1954.godine kada je počeo raditi kao nastavnik predvojničke obuke, a radio je i kao tajnik nekadašnje Općine Velika Gorica.  Uoči obilježavanja 80. godina osnutka Turopoljsko-posavskog odreda poželio je poslati poruku.

– Jako mi je drago da se ta povijest antifašizma ne zaboravlja. Mi smo tako mladi već s 14,15 godina bili dio tog jakog otpora fašizmu i bez antifašizma ne bi bilo ni naše države, ni Europe. Čuvajte tu ideju, da se ne zaboravi kao da nije postojalo. Uvijek treba pružiti otpor fašističkim idejama! – poručuje 94-godišnji Vid Vlahović, počasni član Udruge antifašističkih boraca i antifašista Velike Gorice i Općine Orle i posljednji najmlađi partizan Drugog svjetskog rata. 

Povijesne činjenice kažu kako je u kolovozu 1943.godine u mjestu Čička Poljana osnovan Turopoljsko-posavski odred s oko stotinu boraca, koji je ubrzo narastao na njih čak oko 900, a dijelom su popunili i Udarnu brigadu Franjo Ogulinac Seljo. Prvi komandant bio je Ivan Mladen, a prvi komesar Marijan Badel, obojica su poginula tijekom 1944.godine. Više od stotinu mladih boraca ovog kraja poginulo je braneći Turopolje i Posavinu sve do završetka rata 1945.godine, a njihova su imena dijelom zapisana na spomen pločama. Ipak, od zaborava ih čuvaju i obilježavanja ovih značajnih obljetnica hrvatske antifašističke povijesti.

– Pozivamo na ovaj događaj i sve one koji žele nešto više naučiti o tom dijelu naše povijesne tradicije, jer antifašizam je ideja slobode i to ne smijemo izgubiti. U hrvatskom narodu treba biti prisutan kao slobodarski duh za koji su se borili partizani. Ako nam je jedna od temeljnih vrijednosti društva sloboda, težnja i potreba za njom, to nikako ne smijemo izgubiti. Bila bih najsretnija da se može reći kako je antifašizam neki relikt, ali nažalost tome nije tako, jer fašizam je itekako prisutan – poručila je Marija Peuc iz Udruge antifašističkih boraca i antifašista Velike Gorice i Općine Orle.

Osim širenja osobnih vidika ili prisjećanja na sve koji su pali za slobodu, za posjetitelje je pripremljen i bogat popratni program, uz nastup članova Folklornog ansambla Turopolje, te recital u izvedbi glumaca novoosnovane umjetničke organizacije u gradu, Štoos teatra.

– Naš rad pojedinačno je publici, vjerujem, bar donekle poznat, a na poziv gospođe Peuc na sudjelovanje u ovoj obljetnici i pročitam par pjesama, ponudila sam joj da se priključe i kolege, koji su i suosnivači Štoos teatra, glumci Mirel Huskić i Luka Kuzmanović. Prema izboru organizatora, a uz pratnju Siniše Beloševića na gitari, recitirat ćemo pjesme ‘Pesnik in puntar’, Mihovila Pavleka Miškine, ‘Tuga nad domovinom’ Ivana Gorana Kovačića, te ‘Čamac na Kupi’  Vladimira Nazora – rekla nam je Ana Katulić.

turopoljsko posavski odred plakat

Antifašizam je ugrađen u hrvatski Ustav, gotovo 20 godina je stara i Deklaracija o antifašizmu, koju je donio Hrvatski sabor povodom 60. obljetnice pobjede nad fašizmom. U dokumentu se, među ostalim, ‘potvrđuje antifašističku demokratsku utemeljenost i opredijeljenost Republike Hrvatske‘, ‘potvrđuje da su temeljne vrijednosti antifašizma jednoznačno prihvaćene u Republici Hrvatskoj’, ‘poziva na trajnu afirmaciju i njegovanje antifašističkih vrijednosti te zaštitu i očuvanje stečevina antifašizma’, te se pozivaju ‘državna tijela i javne institucije na objektivno, cjelovito i nepristrano sagledavanje povijesnog razdoblja Drugog svjetskog rata i antifašizma u Republici Hrvatskoj, ne izjednačavajući antifašistički pokret s ideologijom komunizma‘.