Povežite se s nama

HOTNEWS

Prvih pola stoljeća Radio kluba Velika Gorica 9A1CFR

Radioamaterima je njihov hobi zapravo prava strast, prva ljubav, a neki će reći i – to je njihov život! No, u slučajevima kriznih situacija, kad se ugase svi komunikacijski kanali, radioamateri uspostavljaju prve veze i komunikaciju koja doslovno – spašava život!

Objavljeno

na

Što je zajedničko španjolskom kralju Juanu Carlosu I., jordanskom Husseinu, zadnjem caru Etiopije Haijle Selassijeu, glumcu Marlonu Brandu i gotovo svim astronautima? Odgovor će vas možda iznenaditi – to je radioamaterizam, jedan sasvim poseban hobi, za koji će vam oni koji se njime bave reći kako je to ipak – puno više od hobija.

Radioamaterizmom se bavi oko šest milijuna ljudi diljem svijeta, a radio operator, koji se još naziva i ham ili radioamater, održavaju bežičnu komunikaciju s prijateljima, članovima obitelji ili pak potpunim strancima, a usput povećavaju svoje znanje radijske i elektroničke teorije. Vode se načelom ‘ham spirit’ – duh radioamaterizma, što znači poštivanje svih radioamatera bez obzira na religiju, rasu ili politiku.

Zapisnik s Osnivačke skupštine Radio kluba Velika Gorica/RKVG

Radioamaterima je njihov hobi zapravo prava strast, prva ljubav, a neki će reći i – to je njihov život! No, u slučajevima kriznih situacija, kad se ugase svi komunikacijski kanali, radioamateri uspostavljaju prve veze i komunikaciju koja doslovno – spašava život!

Za pisanje članka o tom izuzetno zanimljivom hobiju imamo i doista značajan povod, jer u našem gradu već punih 50 godina djeluje Radio klub Velika Gorica (RKVG). Klub je član Zajednice tehničke kulture Grada Velike Gorice i iznimno je aktivan, a utemeljen je daleke 1972. godine. Stoga smo ovih dana sjeli i popričali s čak tri predsjednika RKVG, koji su nam otkrili kako je to sve krenulo, ali i puno više od toga.

Tri predsjednika Radio kluba Velika Gorica – Željko Lah, Davorin Ištvanović, Zdenko Šroler/cityportal.hr

Željko Lah (predsjednik RKVG od 1973.do 1982.g), Zdenko Šroler (predsjednik od 1984. do 2019.) i Davorin Ištvanović (predsjednik od 2020..) ispričali su nam svoja iskustva s akcija za vrijeme poplave, potresa, Domovinskog rata, ali i kako su nekada, još u vrijeme bivše Juge, imali najbrže rezultate s tadašnjih izbora i nabavljali skupe lijekove i hranu za djecu, potpuno besplatno!

Kako je sve počelo..

Radio klub Velika Gorica utemeljen je na inicijativu udruženja građana stanovnika Velike Gorice i okolice 23. svibnja 1972. godine. Osnivači su bili, prema originalnom zapisniku: Mato Detelić, Vlado Draženović, Josip Ferenčina, Ivan Gabud, Mladen Hrnčić, Ivan Leder, Josip Lončarević, Stjepan Požeglić, Drago Pralas, Mijo Pukanić, Vlado Puch, Josip Smolković, Marijan Sovina, Franjo Vukašinec, Vid Vlahović.

-U bivšoj državi veliku je ulogu igrala vojska i Općenarodna obrana i zaštita, a tadašnji predsjednik Općine Velika Gorica, Josip Ferenčina, pokrenuo je inicijativu da se pokrene Klub radio amatera.. Doktor Hrnčić, koji je isto bio radio amater, ja sam tada bio glavni ton majstor na Radio Velikoj Gorici, on i Ferenčina su me pozvali, predložen sam za predsjednika, bio sam još za vrijeme školovanja član radio amatera, pa smo tako krenuli, to su bili počeci..- prisjeća se Željko Lah.

Prvi UKV uređaj Contest 25

 

Na početku djelovanja nabavljena su dva UKV uređaja, a radioamateri su koristili zajedničke prostorije s Odjelom za zaštitu i uzbunjivanje. Radio stanice i oprema su bile jako skupe, nisu se ni mogle nabaviti samo tako, pa su prve moderne radio postaje išle preko Narodne obrane. Tada su nabavljeni Trio-Kenwood TS-510, pa TS-515, Sommerkamp FT-277 (Yaesu FT-101). Savez radioamatera Hrvatske je, u svojoj radionici, izrađivao učionice za učenje telegrafije, antene i pribor za antene. I poznati UKV primopredajnik „Contest 25“.

Većina prijemnika tj. predajnika su bili prerađeni trofejni uređaji iz II. svjetskog rata ili su ih ljudi sami napravili.

– Puno toga smo sami radili..Zvučnike, slušalice, radio prijemnike, pa smo radili radioamatersku televiziju, pa smo radili i kamere i TV odašiljače, vrlo interesantne stvari, sad svi imaju ove ‘fine’ televizore.. – kaže Lah.

Uređaji u zasluženoj ‘penziji’

‘Radioamateri su uvijek na vezi i uvijek su spremni pomoći’, jedan je od njihovih niti vodilja. Putem radio veze dolazili su do skupih lijekova, dječje hrane, ali i prvih rezultata izbora.Sedamdesetih godina prošlog stoljeća telefon u kućanstvu je bio rijetka pojava, no radioamaterima to nije predstavljalo problem.

-Postao sam radioamater 1970., jer sam htio biti u kontaktu s obitelji, sa ženom i djecom. Radio sam u Zagrebu, obitelj je bila tu u Velikoj Gorici i onda smo se sve tako dogovarali, a i supruga je ušla u taj svijet radioamaterizma. Znali smo često tako i dogovarati druženja s prijateljima, recimo kako smo znali pričati satima, čovjek i ogladni, pa smo se znali tako nakon pričanja i naći uživo na palačinkama u sitnim satima – priča Zdenko Šroler.

Radioamateri u akciji

Šroler ističe kako su u to vrijeme održavali i komunikaciju za gorički Crveni križ, pa su tako izravno slali izvještaje o prikupljenoj pomoći u brojnim humanitarnim akcijama središnjici u Zagreb.

-Puno puta smo sudjelovali u raznim akcijama pomoći. Recimo, kad smo tražili lijek za čovjeka koji je bio srčani bolesnik, jer u to vrijeme Jugoslavije nije ga ovdje bilo, to smo preko pola Europe našli i čovjek je taj inače vrlo skupi lijek dobio potpuno besplatno. Onda se sjećam kako je moja žena koristila hranu za bebe, pa smo ostali bez toga, nije bilo kod nas. Požalio sam se kolegama na vezi i u roku 45 minuta smo nabavili toliko te hrane da smo podijelili po čitavoj ulici – priča nam Lah.

Nema veze? Nema problema, oprema je spremna!

Ovi strastveni radioamateri prisjećaju se i nekadašnjih izbora, čiji su se rezultati prvi doznali upravo u Velikoj Gorici!

-Da, često smo radili te izvještaje s izbora, to su bili neki općinski izbori u bivšoj državi, javljali smo rezultate glasanja, to smo radili do početka Domovinskog rata, povezivali smo zajednicu na sve moguće načine – kaže Šroler, a Lah dodaje:

– Mi smo s našim radio stanicama i automobilima i s novinarima tadašnje Radio Velike Gorice svakih 10 minuta javljali nove rezultate, pa su čak s Radio Zagreba dolazili vidjeti kako mi to imamo organizirano.

Učenici iz Velike Mlake na natjecanju mladih radioamatera osamdesetih godina prošlog stoljeća..

Prava snaga, vještina i uostalom i značaj radioamatera otkriva se upravo u kriznim situacijama – kad nas zadese prirodne katastrofe, ali i one uzrokovane ljudskim politikama, poput rata..

-U Domovinskom ratu su sudjelovali svi naši članovi, radili smo na vezama, neki su obnašali I zapovjedne dužnosti. Od prvog dana osnutka naša 153. velikogorička brigada imala je vezu i toki vokije. Uzeo sam sve uređaje i svoje i od članova i od prvog dana smo imali vezu. Bili smo prvi koji smo ostvarili veze sa svima, sa središnjicom u Zagrebu. Po oslobođenju vojarne u Buni, došli smo i do opreme putem koje smo onda slušali planove neprijateljske strane i te vrijedne podatke nosili snimljene na magnetofonskim trakama u središnjicu – otkriva Zdenko Šroler, koji je tada bio predsjednik Radio kluba Velika Gorica.

Posebno pamti i veliku poplavu iz 1974.godine, kad se i sam našao u prilično opasnoj situaciji I to – praznih baterija!

-Meni se urezalo u sjećanje ta prva velika poplava, sredinom 70tih godina prošlog stoljeća, gdje smo s vojnim uređajima pokrivali poplavljena područja, brinuli se o dostavi čamaca koje su vojska i Crveni križ davala seljacima da sklone stoku od poplave. Znalo se događati da uređaji ostanu bez baterije, pa sam tada i ja ostao kod Okuja bez mogućnosti komunikacije..Malo su me zaboravili.. Stajao sam na jednom povišenju, na nepoplavljenom mostiću, jer to je nepisano pravilo da se ne mičeš s mjesta gdje si ostavljen. Na kraju su me ipak pokupili – sa smijehom se prisjeća.

Oprema u Radio klubu Velika Gorica

‘Radio amateri su uvijek na vezi i uvijek se odazivaju pozivu u pomoć’ – kaže Davorin Ištvanović, koji nam otkriva kako je to izgledalo nakon banijskog potresa.

-To je izgledalo tako da je u roku 10 minuta već sve funkcioniralo, veza je uspostavljena. Poslana je pomoć u opremi i radio klubu u Petrinji je dostavljeno idući dan, ali ne samo mi, to su došle ekipe iz pola Hrvatske.. Radioamateri su imali prvu vezu koja je radila iz Petrinje, nijedna služba ne može u tako brzom roku to ostvariti. I u Velikoj Gorici je sve stalo, niste mogli dobiti ni policiju, ni vatrogasce, hitne službe i opet smo prvi uspostavili vezu.

Znači, u slučaju neke apokalipse budite sigurni – prvu vezu uspostavit će radioamateri!

Članovi ovog, respektabilnih pola stoljeća starog, kluba otkrivaju nam još neke specifičnosti njihovog jedinstvenog hobija. Primjerice, što su to QSL kartice, kojih, kako kažu, ni sami ne znaju broj.. Najkraće rečeno – QSL kartice su potvrda veze, odnosno dokaz da ste ostvarili vezu s određenom radio stanicom i lokacijom. Teško je reći koliki broj tih kartica imaju, kažu —to se slaže u kutijama za cipele, jer stupili su u kontakt skoro sa svim zemljama. Baš sve ih je sakupio aktualni predsjednik Kluba, Davorin Ištvanović.

QSL kartice

-Mi, radioamateri, imamo broj zemalja malo drugačije..Imamo ukupno 340 različitih zemalja, tu su i otoci, a cilj je odraditi što više zemalja možeš.. Teško je to objasniti koliki je to gušt -.

Ta se kartica šalje poštom, kao fizički dokaz, svojevrsna radioamaterska razglednica i to putem Saveza radioamatera Hrvatske, kao dokaz i potvrda, jedan radio amater drugome..

Što pak znači neobičan niz brojki I slova kraj imena svakog radioamatera? Naši sugovornici su tako Željko – 9A2LQ, Zdenko – 9A1SZ i Davorin – 9A2NO, koji pojašnjava:

-To su radioamaterske oznake, svaka država ima svoju oznaku, za Hrvatsku je 9A..Nakon toga slova i brojke, to je jedinstveni identitet svakog od nas. Svaka osoba nakon što postane radioamater dobiva i jedinstvenu pozivnu oznaku koja služi za identifikaciju u radioamaterskim komunikacijama.

Istraživačka strast je također jedna od odlika svakog pravog radioamatera, poput ekspedicija kojima je cilj uspostava veze s najudaljenijih i najnepristupačnijih mjesta. Radioamateri na taj način ispituju kako ostvariti vezu u gotovo nemogućim uvjetima s određenom točkom na planeti, a to često financira i vojska.

QSL kartice

-Uvijek imamo i tu istraživačku notu, nama veliki gušt, a određenim institucijama itekako vrijedne informacije – kaže Željko Lah, a Ištvanović otkriva detalje zanimljivih ekspedicija, kao i strast lova na uspostavu komunikacije:

– Jedna međunarodna ekspedicija je išla na jedan otok pokraj Antarktika. To je bilo tako rijetko za čuti da netko od tamo emitira. .Evo, ja sam uzeo tjedan dana godišnjeg odmora i uspio sam odraditi vezu s njima. Sad se sprema grupa Norvežana na jedan otok usred Atlantika, to su posebni brodovi, oprema, ekspedicija košta oko pola milijuna dolara. To je jako rijetko i jako skupo..To je vrh radio amaterizma, što teže, što rjeđe..Ludi hobi, luda strast!

Strastveni su i natjecatelji, osvajači svjetskih prvenstava, te niza drugih međunarodnih i ostalih natjecanja. Radioklub Velika Gorica je inicijator i organizator UKV natjecanja “POKUPLJE” gdje su kao suorganizatore obuhvatili radioklubove iz sliva rijeke Kupe,tako da je to danas natjecanje međunarodnog karaktera.

Velikih i okruglih 50 godina postojanja članovi Radio kluba Velika Gorica obilježili su upravo danas, Svečanom skupštinom, druženjem sa članovima i gostima i podjelom plaketa. Predsjednik kluba, Davorin Ištvanović, otkriva kako je u pripremi i Monografija o prvih pola stoljeća djelovanja ove jedinstvene udruge.

Za dobar rad potrebna je i dobra lokacija za antenu..

U skoroj budućnosti nadaju se novim prostorima za rad kluba, jer trenutni na Trgu kralja Tomislava 2, su oštećeni u potresu.

-Suradnja s gradom je dosta dobra, posebno sa Zajednicom tehničke kulture, možemo reći da u županiji imamo najbolji suradnju. Imamo taj problem s prostorom, zgrada je bila predviđena za rušenje, no onda je došao potres i troškovi obnove su visoki, zasad se ništa ne zna. Lokacija za naš rad je dosta specifična, jer moramo imati mjesta za antenu, pa primjerice ne možemo biti u prostorima u atomskom skloništu – kaže Ištvanović, a Šroler dodaje:

– Sad smo ni na nebu ni na zemlji, tamo nam stanu nam dvije radio stanice, odnosno dva čovjeka i koristimo ih kad se natječemo i postižemo značajne rezultate. Što se tiče budućnosti radioamaterizma općenito, Šroler nam kaže kako puno ovisi o političarima i profesorima tehničkog odgoja:

-Imamo osjećaj da političari danas uopće ne shvaćaju što znači radioamaterizam..Oni ne shvaćaju ne da smo korisni nego smo i potrebni ovom društvo, to smo dokazali u svim mogućim nesrećama i problemima..Poplave, potresi, nema ni u današnje moderno vrijeme, ako ne radi repetitor nemate veze, ne rade mobiteli..Mi radimo od kuće na akumulatore iz automobila i u svakom trenutku smo na poziciji gdje trebamo biti.

Prva stvar koja se pali ujutro i zadnja koja se gasi prije spavanja..rutina je svakog radioamatera

Nema mladih, nažalost. Tu bi nam mogli pomoći nastavnici tehničkog odgoja, no ako oni nemaju tog afiniteta mi ne možemo ništa..Kontaktirali smo sve škole s našeg područja, usmeno i pismeno, početkom školske godine kako bi ih animirali, mi bismo držali radionice. Učiti ih osnovama radio tehnike, učiti ih neke korisne stvari, znači kompletan materijal i naše znanje, time pomažemo i nastavnicima. Imali smo dugogodišnju suradnju s dvije škole, no kad su te nastavnice otišle u mirovinu i tu je priča završila.

Nadajmo se kako će se ova sjajna priča o radioamaterizmu u Velikoj Gorici ipak nastaviti i (bar!) idućih pola stoljeća, a jedna od crtica iz buduće Monografije o Radio klubu Velika Gorica možda potakne na razmišljanje i one koji mogu dati dodatni i konkretni poticaj njihovom radu.

‘Današnji svijet je ovisan o svim vrstama bežičnih usluga, mobitela, interneta, TV, radija. Cijeli svijet je na kliku ‘miša’ i tipkovnice. I što ako jedna karika u toj infrastrukturi pukne? Zamislite si tu mogućnost. Radioamateri imaju mogućnost i znanje da se sve to ublaži’.

 

Napomena: Radio klub Velika Gorica ustupio je korištenje arhivskih fotografija za potrebe ovog članka.

 

HOTNEWS

Vijećnici digli ruke: Gorica ide u izradu Generalnog urbanističkog plana

Svi naši planovi su stariji od 10 godina, odnosno planovi starije generacije koji su rađeni po starim zakonima.

Objavljeno

na

Generalni urbanistički plan, prostorni plan u kojem je, među ostalim, točno određena namjena gradskog prostora, temeljni je dokument prostornog uređenja. Sadrži detaljno utvrđenu mrežu prometnica, stambene prostore, zelene površine, komunalne kapacitete, parkove…a ovaj važan akt dobiva i naš grad – odlučeno je na jučerašnjoj, 11. Sjednici Gradskoga vijeća Grada Velike Gorice.

Točku dnevnog reda „Prijedlog Odluke o izradi Generalnog urbanističkog plana Grada Velike Gorice”, obrazložila je Gordana Mikulčić Krnjaja iz Upravnog  odjela za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša.

–Svi naši planovi su stariji od 10 godina, odnosno planovi starije generacije koji su rađeni po starim zakonima. Donošenjem Izmjena o prostornom uređenju i Pravilnika o prostornim planovima, propisan je novi način izrade planova u sustavu e-planovi, kako bi se modernizirao postupak izrade. Ujedno je raspisan i natječaj nadležnog ministarstva putem NPOO-a, na koji gradovi mogu aplicirati i olakšati si financiranje. I stoga je donošenje plana – hitno! – istaknula je Mikulčić Krnjaja.

Dodala je kako se priprema planova odvija istovremeno u tri postupka – putem sustava e-planovi, u papirnatom obliku i onom potrebnom za prijavu na natječaj, što utječe na dugotrajnost izrade planova. GUP Grada Velike Gorice krenuo je u izradu početkom 2024. godine, kada je donesen novi Pravilnik i kada su bili ispunjeni svi preduvjeti.

Prijedlog Odluke o izradi Generalnog urbanističkog plana Grada Velike Gorice bez rasprave je prihvaćen većinom glasova.

Dodajmo kako su vijećnici prihvatili i prijedlog Odluke o izradi izmjene i dopune Detaljnog plana uređenja proširenja groblja Šćitarjevo.

–Riječ je izmjeni jednog dijela, budući da je kod planiranja prometnice i parkirališta, utvrđeno da se tamo nalaze arheološke iskopine, na što je Ministarstvo kulture tražilo izmještanje parkirališta na drugu parcelu – objasnila je Mikulčić Krnjaja.

Također,  prihvaćeni su i prijedlozi Odluka o izradi izmjene i dopune Urbanističkog plana uređenja naselja Velika Mlaka, Donja Lomnica, Gradići, Staro Čiče, Novo Čiče, Lukavec, Gospodarske zone Kušanec-istok i Poslovne zone Vukovinsko polje.

Nastavite čitati

HOTNEWS

IZVRŠENJE PRORAČUNA Manjak prihoda i primitaka zbog dinamike kapitalnih projekata i kasnijeg priljeva novca

S rastom gospodarskih aktivnosti rasti će i porezni prihodi, stižu i sredstva nefinancijske imovine i izvora pomoći za završene projekte.

Objavljeno

na

Na prvoj radnoj sjednici Gradskog vijeća Grada Velike Gorice u novom sazivu, pred vijećnicima je bilo 12. točaka, od kojih je prva bila – Izvršenje proračuna za 2024. godinu.

Obrazloženje na Prijedlog Godišnjeg izvještaja o izvršenju proračuna dao je gradonačelnik Krešimir Ačkar.

– U razdoblju od 1. siječnja do 31. prosinca prošle godine ostvareni su ukupni prihodi i primici od gotovo 97 i pol milijuna eura, što je 85 posto godišnjeg plana. Ukupni izdaci ostvareni su u iznosu od gotovo 102 milijuna eura, što znači da je ostvaren manjak prihoda i primitaka od 4 i pol milijuna eura. Rezultat je to nešto slabije realiziranih općih primitaka za posebne namjene, a vezano uz dinamiku kapitalnih projekata i financiranja iz izvora pomoći koje imaju kasniji priljev u odnosu na rokove – objasnio je gradonačelnik.

Dodao je kako će Gradu s rastom gospodarskih aktivnosti povećati i porezni prihodi te prihodi od prodaje nefinancijske imovine i uplatnih sredstava iz izvora pomoći za završene projekte.

Ipak, porezni prihodi, u odnosu na prethodnu godinu, bilježe veće ostvarenje za čak 5 milijuna eura ili 12,72 posto. Rezultat je to rasta zaposlenosti i rasta plaća.

–Prema podacima Fine, Grad Velika Gorica bilježi konstantan rast zaposlenih, što potvrđuje da je naš grad jedan od najpoželjnijih gradova za poslovanje, investicije i život – rekao je Ačkar.

No, SDP-ov Ivo Jelušić smatra da je manjak prisutan radi loših temelja proračuna, na što je, kako je naglasio, upozoravao i prilikom njegovog donošenja.

– Prvo treba donijeti rebalans, pa onda proračun, jer je neprihvatljivo da je realiziran 15 posto manje od planiranog, a potrošeno više nego što se ostvari. Lokalni proračun ne dozvoljava deficit i taj manjak je potrebno pokriti rebalansom i osigurati suficit u proračunu – rekao je Jelušić.

S kritikom se nadovezala i vijećnica Ivana Mlinar koja je navela da Grad primjenjuje drugu razinu transparentnosti trošenja novca na kojoj nije vidljivo puno stavki, u usporedbi s Gradom Zagrebom koji trošenje proračuna prikazuje u realnom vremenu, s čime se nije složio nezavisni vijećnik Juraj Odrčić.

– Velika Gorica je tri koplja iznad Grada Zagreba po transparentnosti svoga proračuna. Prikazujemo ukupno sve transakcije, svaki pojedinačni račun središnjeg proračuna i svih proračunskih korisnika, što u Zagrebu nije slučaj, budući da građanima nisu dostupne informacije na što se troši trećina proračuna – poručio je Odrčić.

U konačnici, Prijedlog Godišnjeg izvještaja o izvršenju proračuna Grada Velike Gorice za 2024. godinu, prihvaćen je sa 17 vijećničkih glasova za i četiri protiv.

Nastavite čitati

HOTNEWS

PRVA RADNA Sjednica Gradskog vijeća – pitanja dnevne bolnice, proširenja Mraclinske Dubrave, uređenja “čič beacha”…

Radovi u Ulici Matice Hrvatske kreću u ponedjeljak, promet će se morati zatvoriti i ići će obilazno Ulicom Andrije Kačića Miošića.

Objavljeno

na

Gradsko vijeće Grad Velike Gorice jutros je započelo sa svojom prvom radnom sjednicom u novom sazivu.

Uoči Aktualnog sata oporbeni vijećnici nisu se složili s Dnevnim redom, jer kako su navodili Ivana Mlinar, Ivo Jelušić i Damir Slojšek, radi nepoštivanja Poslovnika koji nalaže konstituiranje nekoliko Odbora koji donose mišljenja o točkama poput  Proračuna i GUP-a, a u međuvremenu nisu konstituirani, podršku nisu dali, te su sve  pojasnili na press konferenciji zatražeći stanku.

No, zamjenik gradonačelnika Neven Karas ustvrdio je kako je bez obzira na Poslovnik vijeća, Dnevni red donesen u skladu sa zakonom i kako je ključno za napredak grada donijeti odluke koje su pred vijećnicima.

Na aktualnom satu prva je za govornicu stala Ivana Mlinar (SDP) i predložila da se  sjednice Gradskog vijeća prijenose javno na službenom kanalu Grada, te da se umirovljenicima s područja grada osigura besplatan prijevoz ZET-ovim autobusima, jer kako je istaknula mnogi od njih do zagrebačkih bolnica moraju kupiti tri karte.

– Postoji faktografski prijenos tako da Sjednice zapravo jesu javne i po tom pitanju mi imamo zadovoljenu formu. No, od ovog saziva novost je da imamo audio zapis Sjednica a u razmatranje ćemo staviti i video prijenos – odgovorio je predsjednik gradskog vijeća Darko Bekić.

Gradonačelnik Krešimir Ačkar dao je odgovor na pitanje o ZET-u podsjetivši kako je od kad je postao gradonačelnik, ZET za 100 posto povećao subvenciju da bi tada Velikogoričanima karta ostala 4 kune.

– ZET-om vlada MOŽEMO!, oni su s vama u koaliciji. Dvolično je i nekorektno prema građanima Velike Gorice tražiti ovako nešto. Lokalni prijevoz je najjači argument u Velikoj Gorici, a on je besplatan za sve. Riješite problem u “vašoj kući” – poručio je Ačkar.

Vijećnik Vedran Zobec (HDZ) pitao je u kojoj je fazi projekt Dnevne bolnice , sanje prometne sigurnosti i dosezi biciklističke infrastrukture.

– Prijavili smo projekt nove biciklistička staze s kojom ćemo spojiti istok i zapad grada, a koja će biti duga oko 2 kilometra. Odsjek za promet dao je svoje mišljenje kako dodatno osigurati sva raskrižja koja će biti sigurna i za korištenje osobama s invaliditetom. Biciklistička staza će biti sufinancirana s 930 tisuća eura, odnosno s 85 posto. Ostatak sredstava će biti financirano iz gradskog proračuna – rekla je Gordana Mikulčić Krnjaja iz Upravnog odjela za prostorno planiranje, graditeljstvo i zaštitu okoliša.

Odgovor o bolnici dao je gradonačelnik, a šesti grad po veličini, kako je istaknuo, zaslužuje bolju i kvalitetniju zdravstvenu skrb, no zdravstvenim ustanovama osnivač je Zagrebačka županija, što nije u ingerenciji Grada.

– Mi smo definirali projektne zadatke, a buduća bolnica trebala bi zadovoljiti sve potrebe koje su naši sugrađani obavljali u Zagrebu. Govorimo o dijagnostici, specijalističkim ambulantama, maloj kirurškoj ambulanti… nadalje nas čeka prenamjena prostora urbanističkim planom i odgovor resornog ministarstva kako bi se što krenula realizacija – dodao je gradonačelnik.

Na nedostatak pedijatara u Domu zdravlja pažnju je skrenula Vijećnica Sanja Barišić (SDP) koja smatra da mjera subvencioniranja pedijatara s 1.200 eura nije polučila rezultate te da je pedijatrica koja je zaposlena ubrzo otišla na porodiljni dopust, a tražila je i odgovor na pitanje zašto se ne subvencioniraju troškovi odvoza fekalne kanalizacije u okolnim selima.

Gradonačelnik je odgovorio kako nema utjecaj na korištenje porodiljnog dopusta liječnika te da je osnivač Doma zdravlja također Zagrebačka županija.

–Mi ćemo nastojati i davati više novaca u tu mjeru koju smatramo i demografskom i zdravstvenom, nećemo od toga odustati – naglasio je Ačkar.

Ivana Belošević (HDZ) tražila je detalje oko radova na tržnici koji su u tijeku te divljih deponija koje kako je rekla, niču kao gljive poslije kiše.

–Radovi na rekonstrukciji nadstrešnice na tržnici krenuli su 30. Lipnja, štandovi su izmješteni kod Muzeja Turopolja, a izvođač ima rok od 90 dana da završi radove koji uključuju postavljanje čelične konstrukcije i čeličnih panela, te aluminijskog pokrova za zaštitu od sunca, na površini 20×40 metara. Bit će izrađena i nova oborinska odvodnja budući da se dosadašnja ne uklapa u razmještaj novih stupova – objasnio je pročelnik Odjela za komunalne djelatnosti i promet Dubravko Katulić  i naveo kako su radovi vrijedni 421 tisuću eura.

Odgovor o ilegalnim odlagalištima otpada dala je Gordana Mikulčić Krnjaja iz Upravnog odjela za prostorno planiranje, graditeljstvo i zaštitu okoliša, a kako je rekla u ožujku je Grad podnio kaznenu prijavu protiv većeg broja osumnjičenih kojima se na teret stavlja odlaganje građevinskog otpada u prirodu na području Kosnice, Mičevca, Ščitarjeva i Obrezine.

–Prije nego li se ispitaju svi osumnjičeni mi ne možemo dobiti uvid u postupak, no u kontaktu smo s našim odvjetnikom koji će nas obavijestiti čim se steknu uvjeti za to – rekla je Mikulčić Krnjaja.

Jedno od vijećničkih pitanja bilo je vezano za uređenje autobusnih stajališta koja su različito označena i konstruirana, te neodržavana, te kako će na Mraclince utjecati najavljeno proširenje odlagališta Mraclinska dubrava.

–Na području Grada postoji 320 autobusnih stajališta, te bih molio predstavnike Gradskih četvrti i Mjesnih odbora da nas obavijeste ukoliko je stajališta potrebno obnoviti. Kominikacijom možemo brže riješiti nedostatke budući da se Velika Gorica proteže na 210 kilometara kvadratnih a kroz koji prolazi 560 kilometara cesta. Svake godine obnavljamo stajališta. No, kako bi ušla u program održavanja, potrebna nam je pomoć, odnosno informacija Mjesnih odbora – poručio je pročelnik Katulić.

O proširenju odlagališta otpada u Mraclinu govorio je direktor VG Čistoće Ivan Rak koji je objasnio kako su mještani Mraclina i Buševca već saslušani na javnim tribinama i iznijeli su svoje viđenje.

–U proširenje se ide radi nedostatka kapaciteta na odlagalištu zbog toga što ne postoji Centar za gospodarenje otpadom čiji je projekt Grad Zagreb papire nažalost 4 godine držao u ladici i nisu potpisani sa Zagrebačkom županijom. Radi kašnjenja mi moramo ići izmjenu Prostornog plana i u proširenje našeg odlagališta u Mraclinu. Širit će se postepeno, bez bojazni približavanja naselju – rekao je Rak.

Također, vijećnike je zanimala i dinamika radova na obnovi prometne infrastrukture.

–Radovi u Ulici Matice Hrvatske kreću u ponedjeljak, a uključuju zamjenu vodovodne mreže, fekalne kanalizacije i oborinsku odvodnju na dužini od 230 metara. Izgradit će se obostrana pješačko-biciklistička staza te će prometnica biti široka 7,10 metara. U vrijeme trajanja radova promet će se morati zatvoriti i ići će obilazno Ulicom Andrije Kačića Miošića. Rok završetka radova, vrijednih 544 tisuće eura, je 120 dana. U kolovozu kreće rekonstrukcija istočnog ulaza u Veliku Goricu kako bi se spriječilo opasno skretanje prema trgovačkim centrima iz smjera grada. Vozila će u budućnosti imati predviđeno skretanje nakon benzinske postaje u ulicu na čijem su početku auto kuće. Investicija Hrvatskih cesta vrijedna je 573 tisuće eura, a radovi bi trebali trajati 90 dana.U Kromosovom naselju projektiraju se dvije ulice, no tamo je najveći problem oborinska odvodnja koja uvjetuje cijenu investicije, a prema dugoročnom planu kroz 8 godina trebali bi ovo naselje po pitanju cesta u potpunosti obnoviti – najavio je Katulić.

Neadekvatna izvedba rekonstrukcije prometnica na području grada zabrinjava podpredsjednika Gradskog vijeća Ivu Jelušića, kojem je objašnjenje o tome tko snosi troškove popravka prometnice dao također pročelnik Katulić.

–Pretpostavljam da mislite na potez Zagrebačke ulice od Podbrežnice do Fizirove, gdje je cesta valovita i ona je katastrofa. Izvođač radova će sve nanovo izasfaltirati, naravno, o svojem trošku, kao i sve radove koji nisu dobro izvedeni – dodao je pročelnik.

Ivan Godinić postavio je pitanja o rekonstrukciji Centra za odgoj i obrazovanje te zdravoj prehrani u školama i vrtićima, o čemu je govorila pročelnica Lana Krunić Lukinić.

–Imala sam nekoliko razgovora s ravnateljima i svi su za uvođenje zdravih namirnica. Isto vrijedi i za vrtiće, na čemu čemo raditi. Škola u Kurilovcu u ovom trenutku je u fazi završetka idejnog projekta, a za školu Pleso –Rakarje provedena je javna nabava za izradu glavnog projekta i očekujemo potpisivanje ugovora s projektantima – njavila je pročelnica.

Što se tiče Centra, gradonačelnik Ačkar je poručio kako je Grad ponudio sva sredstva i mogućnosti za novu lokaciju, ali nije pronađeno adekvatno rješenje, no raspisan je natječaj za rekonstrukciju. Dodao je kako Grad stoji iza svakog stanovnika.

Stipu Duvnjaka (HDZ) zanimalo je uređenje jezera Čiče i detalji o geotermalnim istraživanjima.

–Grad radi na tome da se jezero izdvoji iz eksploatacijskog polja, a građani ga nezakonito koriste. Radimo na tome da građani mogu legalno koristiti jezero i u komunikaciji smo s koncesionarom te nadležnim ministarstvima. Očišćen je dio od raslinja kako bi se mogla napraviti geodetska snimanja. Što se tiče uređenja moramo dobiti suglasnost za izdvajanje, a onda ćemo napraviti prijedlog za uređenje. Očekujem da ćemo uskoro imati i taj dio riješen – objasnila je Mikulčić Krnjaja.

Nastavite čitati

CityLIGHTS

EKSKLUZIVNA FOTO GALERIJA! Poznati redatelj odabrao Veliku Goricu za snimanje povijesnog spektakla!

Uz Ranch Kurilovec smjestio se filmski set na kojem se snima dokumentarno-igrani serijal i igrani film – jedinstveni filmski projekt u Hrvatskoj.

Objavljeno

na

Objavio/la

Raskošne i realistične kulise, mnogobrojni statisti i glumci, antička moda…nešto što danas obično možemo vidjeti na američkim filmskim setovima, redatelj Božidar Domagoj Burić doveo je u naš grad, na zemljište uz Ranch Kurilovec. 

Riječ je o ekranizaciji života rimskog imperatora Dioklecijana, čija nas velebna palača u Splitu danas podsjeća na bogatu povijest. I dok se film bazira i na povijesnim zapisima i fikciji, serijal se temelji na povijesnim činjenicama. 

Foto: Gianna Kotroman

Uz mnogobrojne lokacije u Hrvatskoj gdje su već snimane scene, ova naša odabrana je zbog terena koji može izdržati teške blokove kulisa, ali i radi blizine grada Zagreba, budući da je to produkcijski HRT-ov projekt. 

Pogled na detalje ovog spektakularnog filmskog seta ne bismo imali da nije naše radijske voditeljice jutarnjeg programa City radija Gianne Kotroman, inače i TV glumice, a koja je na sceni utjelovila lik bogate Rimljanke. Pauzu između snimanja scena iskoristila je za razgovor s glumcima, kostimografkinjama ali i samim redateljem, tako da doznajemo sve detalje ovog zahtjevnog projekta.  

 –Ovo je dvojni projekt. Jedan je igrani film a drugi je igrano-dokumentarna serija i sve snimamo zajedno. Snimanje je vrlo zahtjevno, između ostalog i zbog toga što je jezik filma latinski, i to ne onaj koji se uči u školi, već onaj iz doba Dioklecijana. Snimali smo u studiju HRT-a, u Splitu u Dioklecijanovoj palači, Ježeviću u Damatinskoj zagori, ali i diljem Europe za potrebe dokumentarnog dijela projekta, profesore s Cambridgea, Oxsforda, Potsdama – ispričao je Burić, a kako je inače profesor povijesti i arheologije, intrigira ga i nadahnjuje povijesna tematika. 

Dodao je kako je film Dioklecijan povijesni spektakl, s elementima drame i misterije, ali i scena akcije. 

Foto: Gianna Kotroman

–Znamo da Hollywoodu ne možemo parirati, nemamo tih novaca, ali imamo bolju priču, sigurno bolju od drugog nastavka Gladijatora s kojim publika nije bila pretjerano oduševljena. Priča je temelj, bez obzira na produkciju. Ako je priča uvjerljivo prikazana, film je uspio i nadam se da će se publici svidjeti – poručuje redatelj.  

U igranom filmu su 42 govorne uloge, a u glavnim ulogama su naši poznati glumci Amar Bukvić i Nataša Janjić koji utjelovljuju cara i Prisku, zatim Slavko Sobin, Krešimir Mikić, Dragan Despot, Anja Šovagović Despot, Marinko Prga i ostale poznata imena s hrvatske glumačke scene, a posebnu ulogu, i to onu prezentera, ima i Mladen Badovinac iz TBF-a. Gianni je otkrio da se na sceni osjeća “kao doma”. 

–Ja sam svojevrsna poveznica Dioklecijana sa današnjim, modernim Splitom, recimo dajem jedan humoristični odmak od ozbiljne strane priče. Strašno uživam u ovom cijelom projektu, sa svima sam na ti, dolazim vesel na posao…ono, baš uživam! – rekao je Mladen, također od glave do pete transformiran u Rimljanina.   

Foto: Gianna Kotroman

Kako doznajemo, snimanje se kalendarski proteže kroz dvije godine, no utrošeno je 75 snimateljskih dana, budući na opsežnu produkciju i scenografiju koju hrvatska produkcija nije mogla izvesti u kraćem roku.

Potrebno je vjerno izgraditi građevine toga doba, opremiti scenu rekvizitima, poput nekadašnje tržnice i pomagala, posuđa…dakle, u potpunosti uprizoriti povijesne lokalitete, kao što je Rimski forum i pločnike. 

Foto: Gianna Kotroman

No, uz realističnu scenografiju, apsolutno je zadivljujuća i kostimografija, a sva odjeća šivana je po narudžbi, objasnila je Ana Kala Kovačević koja je zajedno sa Željkom Franulović radila na tom dijelu projekta. 

  Svi kostimi, sve cipele, svi dodaci – sve se posebno radilo za ovaj projekt. Bilo je teško naći prirodne tkanine, no uspjeli smo pronaći zamjene ali da izgleda vjerodostojno. Period cara Dioklecijana je kasna antika i tada su se događale velike promjene u odijevanju. Recimo, pod utjecajem Germana u modu ulaze hlače, koje do tada Rimljani nisu nosili, zatim razlika u staležima bila je vidljiva u odijevanju, pa su recimo Patriciji kao pripadnici visokog staleža imali ukrasne trakice na odjeći s čime smo početno imali problem, jer kod nas nismo imali gdje nabaviti. Također, iscrtavali smo i izrađivali vojničke odore u dvije boje s dvije oznake, kako bi se razlikovala vojska cara Karina i cara Dioklecijana. Nama je najdraži dio projekta, u biti, istraživački dio. I tu smo zaista puno radili na detaljima, upravo zbog tog perioda promjena, i kacige su poprimale drugačiji izgled, tako da je taj dio posla bio zanimljiv, težak i izazovan ispričala je Kovačević, a kako je nadalje objasnila, jednako je zahtjevno izrađivati muški i ženski kostim toga doba, što zbog modnih noviteta poput rukava na tunikama, što zbog puno detalja koji su tada bili “in”. 

Raskošna moda antike bila je zahtjevna za kostimografkinje/Foto: Gianna Kotroman

Osim ekskluzivnih fotografija sa scene, dobili smo i malu ekskluzivu oko izlaska filma i serije iz radne u finalnu verziju.  

– Krajem godine sve bi trebalo biti odrađeno, a kad se film i serijal finaliziraju, najprije će se film predstaviti na festivalima, zatim u kinima, dok će televizijska publika seriju na malim ekranima dočekati iduće godine na jesen – najavio je redatelj Božidar Domagoj Burić, koji stoji iza jednog od do sada najvećih projekata Hrvatske radio televizije. 

FOTO galerija:

Glumci Jerko Maričić i Dragan Despot na setu

Mali statisti vrijeme između snimanja scena krate igrajući društvene igre

Mladen Badovinac i Gianna Kotroman

Nastavite čitati

HOTNEWS

Ubojstvo u Dubravi! Muškarac ubijen na ulici, počinitelj u bijegu

Policija je blokirala promet Avenijom Gojka Šuška u oba smjera, od Kolakove ulice do Maksimirske ceste

Objavljeno

na

Objavio/la

Oko 17:20 sati, u Dubravi na Aveniji Gojka Šuška, zasad nepoznata osoba usmrtila je muškarca hicima iz vatrenog oružja. Kako doznajemo od PU Zagrebačke, zločin se dogodio na ulici, pred očima građana, a počinitelj se nakon napada udaljio u nepoznatom smjeru.

Na mjestu događaja provodi se očevid, a policija je blokirala promet Avenijom Gojka Šuška u oba smjera, od Kolakove ulice do Maksimirske ceste.

Detalji o žrtvi zasad nisu poznati, kao ni motiv napada.

Nastavite čitati

Reporter 450 - 26.06.2025.

Facebook

Izdvojeno