Kultura
Žirovina uz staru školu u Kučama: ‘Želimo ovdje muzej turopoljskog školstva’
Urod žira ove će godine biti svega 20, 30 posto planiranog, budući da smo nemoćni u borbi s nametnikom koji nam je došao iz Poljske i Rumunjske, izvijestioje šumarnik POT-a na Žirovini, koja je ove godine uključivala predavanja, izložbe, planove i druženje
Plemenita opčina turopoljska je u davninama upravljala šumama na području Turopolja, a jedan od većih prihoda koje je imala dolazio je od iznajmljivanja šume za žirovanje. Točnije, za ispašu svinja, koje su veći dio godine obitavale u šumama. Kako bi se znalo koliko svinja može doći, koja će biti cijena iznajmljivanja šume, žirovinska inspekcija sa šumarnikom bi odlazila u šumu nakon Bartolova, krajem kolovoza, kako bi provjerila kakav je urod žira. Nakon toga bi dolazilo do javnog proglasa koliko je godina rodna, a samim time i objave cijene korištenja šume. To je bila prilika i da se narod okupi i malo proveseli. Mi danas to pokušavamo oživjeti, taj dio tradicije. Više nemamo ni toliko svinja ni toliko šuma, ali upravo nam je tradicija jako važna, taj dio naše povijesti. Zato smo željeli zadržati taj običaj, koji postoji od davnina, kaže nam Juraj pl. Odrčić, župan Plemenite opčine turopoljske, dok stojimo u hladu pokraj stare škole u Kučama.
Mnogi iz našega kraja možda ni ne znaju zašto se obilježava Žirovina, o čemu se tu točno radi, pa nije loše malo se baviti i edukacijom u ovakvim prilikama… Pogotovo kad je mjesto radnje jedna prava tradicionalna turopoljska školska ustanova, izgrađena prije stotinjak godina, cijela u turopoljskom hrastu.
– Ove godine smo u staroj školi u Kučama iz jednog posebnog razloga. Naime, ona je ove godine obnovljena izvana, promijenjeno je krovište, prozori i vrata, ulaz, pa čak i ‘fasada’. Dakle, cijeli vanjski dio je sređen. Željeli smo i ovime ukazati na važnost ove građevine, na turopoljsko drveno graditeljstvo, ali i istaknuti da je došlo vrijeme da vidimo što ćemo i s unutarnjim dijelom. Točnije, koja će biti funkcija Stare škole, budući da ona trenutačno nema funkciju – istaknuo je Odrčić, dodavši kako ljudi iz POT-a imaju nekoliko ideja.
– Jedna od najaktualnijih ideja, od onih koje djeluju smisleno, izdvaja se ona da ovo postane muzej školska u Turopolju. Naime, Turopoljci su od davnina spoznali vrijednost obrazovanja, već u 17. stoljeću imamo prve organizirane učionice, a Plemenita opčina turopoljska kroz svoju povijest je stipendirala i žene i muškarce da idu na studije, da se oplemene znanjima. Samo je župan Franjo pl. Lučić u svojim devet godina mandata izgradio tri škole, a ovo je jedna od njih – dodao je Odrčić.
Stavljanje škole u funkciju bilo bi samo dio projekta koji je također u planu.
– Htjeli bismo na neki način, s obzirom na to da se radi o drvenoj školi, o drvenom graditeljstvu, nakon gradnje novog Kučkog mosta povezati ovo s Turopoljskim lugom i kroz sve to pokazati što su bili paliri, kako se drveno graditeljstvo razvijalo, pa i ono po čemu je Turopolje najpoznatije, po drvenim kapelama i čardacima. Ovdje bi se sve ti idealno moglo prikazati – kazao je Odrčić.
Oko vrata je stavio turopoljsku podgutnicu, baš kao i njegovi prvi suradnici, pripadnici Turopoljskog banderija također su bili odjeveni u tradicionalne povijesne odore, sve kako bi se ove nedjelje pojačao duh davnina.
– Imamo izložbu o drvenom graditeljstvu u Turopolju, što je dobar spoj, napraviti takvu izložbu u jednoj ovakvoj staroj kući, koja pripada tom vremenu. Tu je uvijek i izložba slika s likovnih kolonija, imamo i predavanja, koja smo nazvali ‘školski sat povijesti u staroj školi’, a na njima se moglo čuti puno toga o povijesti Turopolja, ali i o jednom od najvećih sinova ovog sela, Franji pl. Lučiću – nabrojio je Odrčić.
Bili su tu i biciklist iz VG Tur Teama, i oni su se priključili ovoj proslavi, uveličali je, ali tradicija kaže da se na Žirovini sve vrti oko žira. I ključni dio Žirovine oduvijek je bio izvještaj POT-ova šumarnika.
– Kakvo je stanje ove godine? Nije idealno, jer klima nam nikako ne ide na ruku… Proljeća su jako dobra, posljednje dvije, tri godine u lipnju urod i stanje žira izgledaju jako dobro i lijepo. Međutim, svake godine nam dođu ekstremne vrućine u kolovozu, a u takvim uvjetima ne može doći do debljanja žira. Uz to, pojavio se i opasan nametnik, američka hrastova stjenica, koja uzme lisnu masu između lipnja i kolovoza. Tad počinje naglo gubljenje ploda, kako u Turopoljskom lugu, tako i u Vukomeričkim goricama. Tako se događa da od jako dobrog uroda u lipnju dođemo do 20-30 posto uroda. I to najvećim dijelom upravo zbog nametnika – kaže Damir pl. Brebrić, aktualni šumarnik POT-a, pa dodaje:
– To je aktualno posljednjih šest godina, ali ne samo u Turopolju, nego na području cijele Hrvatske, i šire. Nametnik je došao iz Poljske i Rumunjske, a mi pokušavamo nekako se obraniti. U početku se tome nije davalo previše pažnje jer ovaj štetnik nije bio evidentiran kao toliko opasan, bavili smo se od ranije poznatim štetnicima, no ovo je nova vrsta problema. Američka stjenica nema prirodnog neprijatelja, ne smijemo je tretirati radi životinja, tako da moramo pričekati s rješenjem. Zasad ga, nažalost, nemamo.
U svemu tome, ali i u svim drugim projektima i nastojanjima, POT ima snažu podršku Grada. Na Žirovinu je tako kao poseban gost došao zamjenik gradonačelnika Ervin Kolarec.
– Izuzetno nam je drago da Plemenita opčina turopoljska njeguje stoljetnu tradiciju našega kraja, a posebno nam je drago što su se uključile i mlađe generacije, pa tako ovdje imamo Žirovinu kao sjajnu kulturnu manifestaciju. Ponosni smo i na Turopoljsko Jurjevo, koje jednom godišnje imamo u dvorcu u Lukavcu, a tu je i Turopoljski banderij, koji prezentira naš grad i naše Turopolje. Pogotovo podupiremo POT u nastojanju da očuva pasminu naše turopoljske svinje, a ukupno gledajući Grad daje punu podršku ljudima koji vode Plemenitu opčinu turopoljsku u pokušajima da očuvaju tradiciju i kulturnu baštinu našega kraja. Svu pomoć koju su imali do sad i zaslužuju, budite sigurni da će Grad i u godinama ispred nas nastojati biti financijski još izdašniji u potpori POT-u – obećao je Kolarec.
Kultura
Za vikend jubilarne 20. Dječje igre u Buševcu, a stižu i mali folkloraši iz Slovačke, Moldavije i Slovenije
Program u Domu kulture u Buševcu bit će u subotu 27. travnja od 17 sati.
Jurjevski krijes u Kobiliću, 23.04.2024. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Povodom blagdana Jurjeva (23. travnja) članovi Plemenite opčine turopoljske, sučija Kobilić, Stjepan Brigljević i prijatelji pripremili su i zapalili Jurjevski krijes. U tradicionalnom ceremonijalu sudjelovali su vatrogasci DVD-a Kobilić i VIS Danice. Krijes je zapaljen u najavljeno vrijeme(19:30 sati) na prostoru kod Društvenog doma.
Jurjevski krijes u Kobiliću, 23.04.2024. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Danice su pjevale prigodne pjesme, a za bolje raspoloženje i druženje okupljenih poslužena su pića i domaće delicije, za djecu sokovi i slastice, a za odrasle više vrsta pića koja se i inače služe u ovakvim prigodama.
Jurjevski krijes u Kobiliću, 23.04.2024. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Jurjevski krijes u Kobiliću, 23.04.2024. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Kasnije je druženje s otvorenog nastavljeno u Društvenom domu, bilo je praćeno pjesmom Danica, koje su prezentirale svoj široki repertoar i nisu prestajale.
Jurjevski krijes u Kobiliću, 23.04.2024. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Jurjevski krijes u Kobiliću, 23.04.2024. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Kod Hrvata svetom Jurju često se daje pridjev zeleni. Tradicija slavljenja Jurjeva posebno je raširena u Turopolju.
Galerija fotografija
Kultura
Članice Sparka na poetskom festivalu ‘Beč u proljeće’ predstavile knjigu Zdenke Mlinar
Manifestacija je okupila velik broj pjesnikinja i pjesnika iz više europskih zemalja.
Velikogorička Udruga umjetnika SPARK i ove se godine odazvala pozivu na poetski festival “Beč u proljeće” u organizaciji Hrvatske zajednice umjetnika u Austriji. Manifestacija je već treću godinu za redom, okupila velik broj pjesnikinja i pjesnika iz više europskih zemalja koji su pristigli iz ljubavi prema poeziji i pisanoj riječi bez granice.
Foto: Udruga umjetnika SPARK
Na manifestaciji je sudjelovalo pet članica goričkog Sparka, Zdenka Mlinar, Nevenka Lang, Gordana Gerhardinger, Marina Maras i Marica Mihac. Druge večeri ovog kulturnog događanja održano je i nekoliko promocija knjiga, a jedna od njih bila je i promocija hrvatsko-makedonskog izdanja knjige “Na otoku MIRAKUL”, autorice Zdenke Mlinar. Promotorice su bile Nevenka Lang i sama autorica.
Foto: Udruga umjetnika SPARK
– Bile smo na mnogo poetsko-glazbenih manifestacija, ali ova nam je tako dobro sjela i uvukla se pod kožu, da ćemo je dugo, dugo pamtiti.
Pjesnici iz mnogih dijelova Europe predstavili su se najbolje što su znali. Osjećaja i topline nije nedostajalo, tako smo se srodili i razumjeli kao tijelo sastavljeno od jednog, jedinog suptilnog poetskog duha. I naš uvaženi veleposlanik u Austriji komentirao je: “Kakvi divni i posebni ljudi” – rekla nam je na kraju bivša “Sparkova” predsjednica Nevenka Lang.
Foto: Udruga umjetnika SPARK
Organizaciju festivala “Beč u proljeće” 2024. podržali su Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske, veleposlanik Republike Hrvatske u Austriji, njegova Ekselencija Danijel Glunčić te konzul Republike Hrvatske u Austriji Mate Bačić.
Foto: Udruga umjetnika SPARK
Kultura
Svestrana gorička umjetnica Jasna Vuga izložila je svoje radove u izlogu Knjižnice Galženica
‘Malo riječi, malo boje’ naziv je njene nove izložbe.
‘Malo riječi, malo boje’ tako je Jasna Vuga, velikogorička pjesnikinja koja i slika, nazvala svoju novu izložbu koju možete pogledati u izlogu Knjižnice Galženica.
Vugin je slikarski zanos počeo 1993. godine na nagovor prijateljice, a svojom se izložbom želi predstaviti publici kao svestrani stvaralac.
Uz likovne radove na kojima možemo vidjeti cvijeće, sakralnu tematiku, ali i aktove, u postavu su izložene i neke njezine pjesme te unikatne ogrlice od glinamola koje izrađuje.
Foto: FB Knjižnica Galženica
Voli crtati u akvarelu, pastel kredama, ugljenom i običnom olovkom. Spomenimo i kako je Vuga autorica četrnaest samostalnih zbirki pjesama koje možete posuditi i u goričkoj knjižnici.
Ovo nije prva autoričina izložba, već smo imali prilike vidjeti njezine radove i to u prosincu 2022. godine kada je povodom Dana grada predstavila svoje radove kroz izložbu ‘Moj pogled na grad’.
Izložba se može razgledati u izlogu Knjižnice Galženice do 05. svibnja.
Kultura
Pošaljite neobjavljen rukopis i osvojite ‘Albatros’
Natječajem se želi afirmirati nova djela i nova imena u hrvatskoj književnosti
-
CityLIGHTSprije 3 danaLuka Čučuković iz Novog Čiča: Kao student PMF-a briljirao na međ.natjecanju, a danas za svoj DVD istrčao 5 km za 20 minuta i – pobijedio!
-
HOTNEWSprije 2 danaU Veliku Goricu stiže više od 600 retrivera na specijalnu izložbu ‘Retriever weekend’
-
HOTNEWSprije 3 danaUskoro kreću isplate povrata poreza, provjerite svoj pretinac u sustavu eGrađani
-
HOTNEWSprije 3 danaVatrogasci protutnjali gradom, gase požar dimnjaka u Ulici Matice hrvatske
