Povežite se s nama

Kultura

Što nam znači Uskrsni ponedjeljak

Dan nakon Uskrsa katolički vjernici spominju se puta uskrslog Isusa u Emaus s dvojicom učenika, koji su ga tek kasnije prepoznali, a do 19. stoljeća proslava je trajala cijeli tjedan, koji se u katoličkoj crkvi naziva “bijeli tjedan”

Objavljeno

na

Čisto svjetovno gledajući, Ukrsni ponedjeljak omiljen iz jednostavnog razloga što je – neradni dan. Odmor nakon blagdana, ali i prije povratka na posao, u doduše skraćeni tjedan, što Uskrnom ponedjeljku donosi dodatnu ljepotu… Međutim, i vjerski gledno Uskrsni ponedjeljak je važan. Dan kad se vjernici spominju puta uskrslog Isusa za Emaus. s dvojicom učenika, koji su ga prepoznali tek naknadno kada je lomio kruh. Priča o danu koji simbolizira svaki trenutak kad je Bog blizu vjernika, kad hoda uz njega, ide ovako…

“Isusovi učenici teško su podnijeli Isusovu muku i smrt. Mnogi su bili neutješni i uplašeni, nisu razumijeli što se dogodilo. Mnogi su se iz Jeruzalema vratili u svoja mjesta. Tako su se i dva Isusova učenika vraćala u Emaus.
Evanđelist Luka piše, da je Emaus udaljen 60 stadija od Jeruzalema. To je oko 11 kilometara sjeverno od Jeruzalema. [1] Putem su raspravljali o događajima u Jeruzalemu. Jedan od ta dva učenika zvao se Kleofa, a drugom nije poznato ime. Dok su razgovarali pridružio im se Isus, no oni ga nisu prepoznali. Isus ih je upitao o čemu razgovaraju i zašto su žalosni. Znao je što ih muči, ovim pitanjem pozvao ih je, da se izjadaju. Kleofa odgovori: “Zar si ti jedini stranac u Jeruzalemu te ne znaš što se u njemu dogodilo ovih dana? (Lk 24,18)”. Nato su ispričali, kako je prorok imenom Isus poučavao narod, imali su od njega velika očekivanja, ali je osuđen na smrt, razapet i umro. Zbunilo ih je što su neke žene, našle prazan grob i anđeli im rekoše, da je Isus živ. Isus im odgovori: “O bezumni i srca spora da vjerujete što god su proroci navijestili! Nije li trebao da Krist sve to pretrpi te uđe u svoju slavu? (Lk 24, 25-26)”.

Tada im je Isus detaljno opisao, što su sve proroci navijestili, da će se dogoditi s Njim. Učenici su rado pamtili pozitivna proroštva, a izbjegavali su proroštva o Isusovoj muci i smrti. Smetalo im je, što je Isus umro na križu. Nadali su se, da će Isus uspostaviti zemaljsko kraljevstvo i osloboditi Židove od rimskih okupatora. [2] Isus je navijestio Božje kraljevstvo umjesto zemaljskog. Preko proročanstva, pokazao je da je uistinu obećani Mesija. Dok su pričali, Isus i dva učenika došli su do Emausa. Isus je želio otići, ali su ga molil da ostane s njima, jer večer je i uskoro će noć. I dalje nisu znali da je to Isus.

Zajedno su sjeli za stol. Isus je uzeo kruh, izrekao blagoslov, razlomio kruh i pružio im. Tada su ga prepoznali, a Isus im iščeznu s očiju. Jedan drugome rekoše: “Nije li gorjelo srce u nama dok nam je putom govorio, dok nam je otkrivao Pisma? (LK 24,32)”. Odmah su se vratili u Jeruzalem i potražili apostole. Apostoli su već znali, da je Isus uskrsnuo, već se ukazao pobožnim ženama i sv. Petru. Kleofa i drugi učenik ispričali su apostolima, kako im se Isus pridružio na putu u Emaus, kako im je tumačio sv. Pismo, kako su ga prepoznali u lomljenju kruha i kako je iznenada nestao.”

Nekada su uskrsne proslave trajale tjedan dana, ali se u 19. stoljeću skratilo na jedan dan poslije Uskrsa. Uskrsni ponedjeljak je službeni praznik u gotovo svim europskim državama, u Australiji, Novom Zelandu, Kanadi, Argentini, Čileu i u nekim državama Afrike i Srednje Amerike. U Poljskoj, Češkoj i Slovačkoj postoji običaj da mladići ujutro probude djevojke, prskajući ih svetom vodom, posvećenom na Uskrs.

Kršćanska je tradicija da se na Uskrsni ponedjeljak posjećuje rodbinu i prijatelje, a mnogi i hodočaste u marijanska svetiška. Inače, tjedan od Uskrsa do iduće nedjelje naziva se bijeli tjedan, a naziv je dobio prema odjeći novokršetnika kakva se nosila u počecima Crkve. Uskrsno vrijeme traje još 50 dana, do blagdana Duhova.

Kultura

FA Turopolje u Tuđmanac dovodi Makedonce, Bugare i Poljake, ali i hrvatske folkloraše

Program Međunarodnog festivala folklora u oba dana održavanja počinje u 20.30 sati.

Objavljeno

na

Folklorni ansambl Turopolje već 24 godine organizira nadaleko poznat Međunarodni festival folklora, koji je u naš grad do sada doveo 178 grupa s 5 kontinenata i iz 21 zemlje svijeta, čime je domaća publika publika mogla vidjeti raskoš svjetskog folklora.

A tako će biti i ovog vikenda – u petak i subotu u Parku dr. Franje Tuđmana.

–Ove godine u grad nam dolaze društva iz Poljske, Bugarske i Makedonije, također i sisačko Kulturno umjetničko društvo Ivan Goran Kovačić i dugoselski Preporod, kao i predstavnici albanske nacionalne manjine iz Zagreba, okupljene u Kulturno umjetničko društvo „Shkëndija”. U petak će biti revijalni nastupi po vlastitom izboru, a u subotu će društva imati zadani program od po najviše 10 minuta koji će ocjenjivati stručni žiri  – objasnila je Zlata Cundeković, predsjednica FA Turopolja.

Program oba dana počinje u 20:30 sati.

Nastavite čitati

Kultura

FOTO Proslava 20. obljetnice KUD-a Šćitarjevo i 18. Srpanjski susreti

Objavljeno

na

Objavio/la

Obilježavanje 20. obljetnice KUD-a Šćitarjevo i ovogodišnji 18. Srpanjski susreti kulturno-umjetničkih društava u Šćitarjevu u organizaciji KUD-a Šćitarjevo bili su vrlo uspjela priredba, koja je jučer (nedjelja, 06. srpnja 2025. godine) ostavila ugodan dojam na posjetitelje, mještane i njihove goste. Vrućina nije omela izvođače da razigrano pokažu svoje izvedbe.

Šćitarjevo, 06.07.2025. 20.obljetnica KUD-a Šćitarjevo i 18.Srpanjski susrteti. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Šćitarjevo, 06.07.2025. 20.obljetnica KUD-a Šćitarjevo i 18.Srpanjski susrteti. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Pored domaćina KUD-a Šćitarjevo (odrasla i dječja skupina), predsjednica Branka Tretinjak, na manifestaciji su sudjelovala još četiri Društava: KUD Mijo Stuparić (Velika Ludina), KUD Mladost (Odra), KUD Slavuj (Bukevje) i KUD Preslica (Pešćenica).

Šćitarjevo, 06.07.2025. 20.obljetnica KUD-a Šćitarjevo i 18.Srpanjski susrteti. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Šćitarjevo, 06.07.2025. 20.obljetnica KUD-a Šćitarjevo i 18.Srpanjski susrteti. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Šćitarjevo, 06.07.2025. 20.obljetnica KUD-a Šćitarjevo i 18.Srpanjski susrteti. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Kako se na dan Srpanjskih susreta obilježava i Dan Mjesnog odbora Šćitarjevo, tim povodom su Susretima političku dimenziju dali Ervin Kolarec, zamjenik župana Zagrebačke županije i Krešimir Ačkar, gradonačelnik Grada Velike Gorice. Gradonačelnik je predsjednici Tretinjak povodom ‘okrugle’ obljetnice darivao Društvu glazbeni instrument – bisernicu!

Šćitarjevo, 06.07.2025. 20.obljetnica KUD-a Šćitarjevo i 18.Srpanjski susrteti. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Šćitarjevo, 06.07.2025. 20.obljetnica KUD-a Šćitarjevo i 18.Srpanjski susrteti. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Šćitarjevo, 06.07.2025. 20.obljetnica KUD-a Šćitarjevo i 18.Srpanjski susrteti. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Šćitarjevo, 06.07.2025. 20.obljetnica KUD-a Šćitarjevo i 18.Srpanjski susrteti. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Društvo slavljenik počastilo je sve posjetitelje štruklama! Voditeljica programa bila je Sanja Markus, tajnica KUD-a Šćitarjevo.

Šćitarjevo, 06.07.2025. 20.obljetnica KUD-a Šćitarjevo i 18.Srpanjski susrteti. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Šćitarjevo, 06.07.2025. 20.obljetnica KUD-a Šćitarjevo i 18.Srpanjski susrteti. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Šćitarjevo, 06.07.2025. 20.obljetnica KUD-a Šćitarjevo i 18.Srpanjski susrteti. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Ravnatelj Osnovne škole Šćitarjevo Mario Ivić iznova je bio odličan domaćin gostujućim Društvima, jer su folkloraši imali na raspolaganju prostor škole za probe i presvlačenja te ručak za sve sudionike.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom

Galerija fotografija:

Nastavite čitati

Kultura

Iz “osmog marta” otišao u Pokupsko i stvorio svoju bajku o Turopolju

Mirel Huskić rastao je u “osmom martu”, a mir, spokoj i nešto dobre inspiracije je pronašao u Pokupskom. U suradnji s rijekom, za klince iz našega kraja osmislio je i režirao lutkarsku predstavu ‘Klinček turopoljski’

Objavljeno

na

Objavio/la

Bio je to topao, ali ugodan petak navečer, pravi proljetno-ljetni, pa se na Galženici tražila karta više za stol u kafiću. A gore, iznad glava, na drugom katu Centra za kulturu Galženica – kultura!

Mirel Huskić, dečko iz “osmog marta” s prebivalištem u Pokupskom, na daskama šarmantne dvorane Galženica uprizorio je lutkarsku predstavu za djecu koja je na premijeri pokazala da će trajati. “Klinček turopoljski” je lutkarska predstava koja prati putovanje malog Jurice kroz turopoljski kraj i povijest.

– “Klinček turopoljski” je predstava nastala u produkciji Štoos teatra, čiji sam i osnivač, zajedno s Anom Katulić i Lukom Kuzmanovićem. Zamišljena je kao mobilna lutkarska predstava za djecu, koja kroz radnju na sceni upoznaju svoj zavičaj, kraj u kojem odrastaju, neke toponime za koje su možda već negdje usputno čuli, pa zaboravili. Prvenstveno, namijenjena je najmlađima, djeci od pet godina sve do nižih razreda, ali ako netko stariji želi saznati nešto novo, dapače – govori nam Mirel Huskić, glumac i redatelj koji je ovaj put bio redatelj.

– Osim povijesnog-edukativnog aspekta, važno je najmlađe upoznati i s lutkarskom umjetnošću i igrom lutkarstva i te vrste kazališne umjetnosti. Nadamo se da će kroz sljedeću sezonu predstava zaživjeti i igrati po svim mjestima u okolici Velike Gorice, po vrtićima, školama, pogotovo u udaljenijim mjestima koje gravitiraju Velikoj Gorici i dio su zavičaja, a iz kojih je roditeljima nekad uz ostale obveze teže odvesti djecu u kazalište gledati predstavu – dodaje Mirel.

Foto: Katarina Drvodelić/Štoos teatar

Kao i cijeloj toj generaciji rođenoj u prvoj polovici 80-ih, i njegovo je djetinjstvo obilježio rat. Rođen je u Tesliću, a 1992. s obitelji je stigao u Veliku Goricu. U trećem razredu osnovne škole.

– S obzirom na okolnosti, do tad sam promijenio par škola, a konačno sam se smjestio u OŠ Eugena Kvaternika. To je moja škola, iz tih dana imam i prijatelje, i puno poznanika – priča Huskić, koji je odrastao u centru grada, pa u jednom trenutku shvatio da to nije njegov đir.

Preselio se u Pokupsko i pronašao mir.

– Odrastao sam u zgradi, u stanu, i vrlo rano sam zaključio da je vlastito dvorište zahvalna stvar. A uz njega polako nikne i mali vrt… Uspio sam kupiti kuću u Pokupskom, prošlo je sad već sedam godina, i za sad uživam. Ispunjujuće je živjeti u manjem urbanom mjestu, i još k tome uz rijeku. Djeluje umirujuće, balansira taj životni ritam koji često teško kontroliramo. Evo, trenutačni plan mi je kupiti čamac… – govori Mirel.

Mirel Huskić završio je glumu na Akademiji u Osijeku, a režiju na Akademiji u Zagrebu… Foto: Zvonimir Ferina

U suživotu s rijekom čovjek lakše dođe i do prostora za razmišljanje, za kreaciju, a tu je negdje rođena i priča o “Klinčeku turopoljskom”. Ideje koje se krenu rojiti po glavi i treba ih prebaciti na papir.

– Otprilike tako taj proces se razvija. Kazalište je društveno odgovorna djelatnost u svakoj svojoj pori. Prepoznaješ u sebi što bi htio raditi i onda se pitaš kako to može komunicirati s publikom, koristi li publici to što nudiš. Može biti korelacije, dodira, u trokutu između ideje, mene kao autora i najvažnije, publike. Tako sam i odlučio napraviti za klince, za kraj u kojem rastu, u kojem sam i sam rastao. Kroz istraživanje, povijesnih činjenica, kulturnih običaja, nardnih priča i legendi, kolažirao sam jedan koherentan sinopsis, ideju. Potom sam pozvao u tim mladu i već izvođenu spisateljicu, Ivonu Marciuš, koja je ispisala dramski tekst ideje, donoseći dodatne zaplete i događaje među likovima koji nastaju i koje onda treba uprizoriti kroz proces proba – kaže Huskić i nastavlja:

– Ideja je rođena tamo negdje prošle jeseni, ali zaživjela je tek nakon što smo uspjeli proći na gradskom natječaju. Bez financijske potpore te vrste ovo ne bi bilo moguće, Klinček bi ostao samo na papiru, u obliku brodića, i otplovio Kupom. Srećom, grad je imao sluha i prepoznao je ovaj projekt našeg Štoos teatra, priključila se i Plemenita opčina turopoljska, pa smo mogli početi s radom. Radili smo intenzivno nekih mjesec i pol dana, uglavnom u kazališnom prostoru dvorane Galženica – dodaje prvi čovjek projekta u kojem su sudjelovali još neki naši sugrađani.

– Ansambl predstave je iznio snažan i vrlo zaigran odgovor. To je sad u jednu ruku njihova predstava.

Foto: Katarina Drvodelić/Štoos teatar

Uz višestruko nadarenu Hanu Kunić, koja je uz glumu djelovala i s dramaturškim zahvatima, tu je Karlo Bernik, koji tumači lik Klinčeka, inače vrlo mladi i izvrsni glumac koji igra u kazalištima u Zagrebu, te Franjo Đaković, glumac lutkarskog kazališta, vješt i iskusni praktičar, koji je odnedavno i stanovnik Velike Gorice, u koju se doselio s obitelji.

Međutim, ima tu još domaćih…

– Kreativni suradnici koji su autorski uobličili predstavu su Marta Crnobrnja s Podbrežnice, etablirano ime u scenografiji i radu hrvatskog kazališta. Glazbu i songove je radio divni Matija Antolić, također glazbeni suradnik mnogih produkcija Zagrebačkih kazališta, i vrlo važno, dizjan i izradu lutaka predstavio nam je Dražen Matijašević, lutkarski tehnolog. To je jedan uži kreativni tim koji uvezuje svoje vještine u ovu ideju da bi postala predstavom.

Uz glumačku izvedbu, kostimografiju i scenografiju, cijeli taj tim razmišljao je i o govoru. “Klinček turopoljski”, naime, veže se i uz turopoljsko narječje. Točnije, turopoljska narječja.

– Odmah smo željeli, uz sve ono o čemu govorimo, u predstavu implementirati i turopoljsko narječje. Usput smo doznali da u Turopolju postoje tri narječja; brežani imaju svoj govor, posavci svoju, a postoji i treća vrsta, koju koriste starosjedioci, uglavnom Kurilovčani. Sinteza koja će to objediniti ne postoji, ali postoje izolirani mali rječnici. Prvi je napisao Juraj Habdelić iz Kuča. To je prvi dokument koji pokušava objasniti turopoljski dijalekt. Ono što je Gaj radio za kajkavski, to je radio Habdelić za turopoljsko narječje kao varijaciju kajkavskog – upućen je u temu gospon režiser.

Foto: Katarina Drvodelić/Štoos teatar

I ispalo je odlično. Tako kažu mjerodavni, sudeći po vrisku.

– Dobili smo puno pozitivnih reakcija. Posebno se ljudima sviđa pozadina priče, tako da mislim da smo dobro odredili ideju i cilj.

Već idućeg jutra nakon premijere predstava je izvedena opet, a bit će još prilika za upoznati Juricu i Žireka…

– Sljedeća izvedba je u sklopu priredbe “Ljeto u Vukovini”, a na jesen planiramo obilaziti škole i vrtiće u okolici Velike Gorice. Neka gostovanja već smo dogovorili, a cilj i plan jest obići što više škola, vrtića, domova u okolici i u gradu… Da svi upoznaju “Klinčeka”.

Foto: Katarina Drvodelić/Štoos teatar

Mirel Huskić jedan je od osnivača Štoos teatra, čiji dio je “Klinček”, novo ostvarenje u produkciji malog teatra.

– Tu je monodrama Ane Katulić “Roža, cura s greškom”, komediju Luke Kuzmanovića “Zlo-Čist-Oća”, a s “Uzbunomu plastičnom carstvu” već smo obišli više-manje sve osnovne škole u Velikoj Gorici i okolici. Postoji i jesenji Oglede festival koji djeluje pod Štoos teatrom. A evo, sad imamo i “Klinčeka”. Očigledno rezoniramo sadržajno s gradom i publikom. Samo, bez potpore u vidu trajnog prostora, ostane se lako bez daha – završio je Huskić.

Nastavite čitati

Kultura

FOTO Održan Međužupanijski stručni skup voditelja županijskih stručnih vijeća vjeronauka i razredne nastave

Objavljeno

na

Objavio/la

Interdisciplinarni međužupanijski stručni skup voditelja županijskih  vijeća vjeronauka i razredne nastave održan je u četvrtak (03. srpnja 2025.) u Osnovnoj školi Nikole Hribara u Velikoj Gorici. Na skupu su, između ostalih, bili viši savjetnik za vjeronauk Dalibor Adžić, viša savjetnica za vjeronauk Gordana Barudžija, viša savjetnica za razrednu nastavu Snježana Lustig, tajnica u Uredu za vjeronauk Zagrebačke nadbiskupije Sanja Plevko te vjeroučitelji i učitelji od Zagreba do Iloka.

Velika Gorica, 03.07.2025. Interdisciplinarni skup o vjeronauku. Foto: OŠ Nikole Hribara

Tema skupa bila je zavičajna nastava – pomoć u izgradnji osobnog identiteta, integracije i interkulturacije. Domaćica skupa bila je Marija Patrlj vjeroučiteljica savjetnica koja je održala i interaktivnu radionicu S Frajlicom po Turopolju, S Brlićkom po Zagrebu – predmetna korelacija u kojoj je pokazala kako u praksi izgleda suradnja između ova dva područja rada vjeronauka i razredne nastave.

Velika Gorica, 03.07.2025. Interdisciplinarni skup o vjeronauku. Foto: OŠ Nikole Hribara

Učiteljica savjetnica Jasminka Podlejan održala je interaktivno predavanje Učimo od povijesti, stvaramo za budućnost, zvukovi, boje i mirisi djetinjstva: tragom tradicije. Kad tradicija postane igra, istraživanje i radost zajedničkog stvaranja. Brojnim primjerima iz učionice približila nam je Pokupsko, Posavinu i Turopolje ponovno potvrđujući važnost projektne nastave.

Velika Gorica, 03.07.2025. Interdisciplinarni skup o vjeronauku. Foto: OŠ Nikole Hribara

Ksenija Petrlin Jurić, učiteljica savjetnica i Marija Rajačić Lovrić, profesorica likovne kulture, održale su interaktivno predavanje Djevojčice, dječače znaj Turopolje je tvoj zavičaj -zavičaj u školskim klupama u kojem su predstavile slikovnicu o Turopolju namijenjenu djeci od prvog do četvrtog razreda čije su autorice, čime su zainteresirale sve sudionike skupa.

Velika Gorica, 03.07.2025. Interdisciplinarni skup o vjeronauku. Foto: OŠ Nikole Hribara

Kako sve ovo ne bi bila samo priča o Turopolju, svi sudionici skupa pozvani su u Informativni centar Turističke zajednice Velike Gorice gdje ih je srdačno dočekala direktorica Maja Toth i uručila prigodne poklone. Frajlica Marija Patrlj  rekla je nekoliko riječi o Turopolju, osobito istaknuvši turopoljsku podgutnicu kao preteču kravate. Skup je završio u plesnom ritmu uz zvuke harmonike učiteljice Jasminke Podlejan i tako sve sudionike uz plesne korake uputio na zasluženi odmor. (Izvor: Marija Patrlj, prof. savjetnica)

Galerija fotografija

Nastavite čitati

Kultura

Mia Krajcar primila nagradu publike „Kata Novaljka“

Glumica i umjetnička voditeljica „Scene Gorica“ nagradu je primila za snažnu i nadahnutu izvedbu u predstavi „Žene na rubu“

Objavljeno

na

Jučer je u kultnoj kazališnoj kavani Kavkaz u Zagrebu, održana svečana dodjela nagrade „Kata Novaljka“, koju je ove godine zasluženo primila Mia Krajcar, glumica i umjetnička voditeljica Gradskog kazališta „Scena Gorica“.

Mia Krajcar nagradu je primila za snažnu i nadahnutu izvedbu u predstavi „Žene na rubu“, kojom je osvojila publiku na prošlogodišnjem 19. Novaljskom trijatru. Njezina glumačka posvećenost, autentičnost i predan rad na promicanju ženskih tema kroz kazalište u potpunosti odražavaju vrijednosti koje ova nagrada želi istaknuti.

– Budući da je ovo nagrada publike, ova nagrada mi zaista puno znači jer je to dokaz da Scena Gorica radi predstave koje se publici doista i sviđaju. Lijepo je dobiti nagradu struke, no nagrada publike je ono što mi možda znači čak i više jer predstave i radimo za publiku. Kad vam se to vrati u obliku nagrade, taj rad i trud da bismo napravili što bolji posao za ljude koji dolaze u kazalište. Takve nagrade su uvijek potvrda da će nam se ljudi u kazalište i vraćati – izjavila je Krajcar za City radio.

 

Ova nagrada dolazi nakon još jednog velikog priznanja za Scenu Gorica. Na proljetnom 17. Festivalu hrvatske drame za djecu “Mali Marulić”, predstava „Mama je kriva za sve“ proglašena je najboljom predstavom festivala, prema izboru dječjeg žirija.

Nakon ljetne turneje, Scena Gorica nastavlja s novim izazovima – u pripremi je nova predstava za odrasle, čija je premijera planirana početkom listopada.

Nastavite čitati

Reporter 450 - 26.06.2025.

Facebook

Izdvojeno