Poveži se s nama

Kultura

Što nam znači Uskrsni ponedjeljak

Dan nakon Uskrsa katolički vjernici spominju se puta uskrslog Isusa u Emaus s dvojicom učenika, koji su ga tek kasnije prepoznali, a do 19. stoljeća proslava je trajala cijeli tjedan, koji se u katoličkoj crkvi naziva “bijeli tjedan”

Objavljeno

Čisto svjetovno gledajući, Ukrsni ponedjeljak omiljen iz jednostavnog razloga što je – neradni dan. Odmor nakon blagdana, ali i prije povratka na posao, u doduše skraćeni tjedan, što Uskrnom ponedjeljku donosi dodatnu ljepotu… Međutim, i vjerski gledno Uskrsni ponedjeljak je važan. Dan kad se vjernici spominju puta uskrslog Isusa za Emaus. s dvojicom učenika, koji su ga prepoznali tek naknadno kada je lomio kruh. Priča o danu koji simbolizira svaki trenutak kad je Bog blizu vjernika, kad hoda uz njega, ide ovako…

“Isusovi učenici teško su podnijeli Isusovu muku i smrt. Mnogi su bili neutješni i uplašeni, nisu razumijeli što se dogodilo. Mnogi su se iz Jeruzalema vratili u svoja mjesta. Tako su se i dva Isusova učenika vraćala u Emaus.
Evanđelist Luka piše, da je Emaus udaljen 60 stadija od Jeruzalema. To je oko 11 kilometara sjeverno od Jeruzalema. [1] Putem su raspravljali o događajima u Jeruzalemu. Jedan od ta dva učenika zvao se Kleofa, a drugom nije poznato ime. Dok su razgovarali pridružio im se Isus, no oni ga nisu prepoznali. Isus ih je upitao o čemu razgovaraju i zašto su žalosni. Znao je što ih muči, ovim pitanjem pozvao ih je, da se izjadaju. Kleofa odgovori: “Zar si ti jedini stranac u Jeruzalemu te ne znaš što se u njemu dogodilo ovih dana? (Lk 24,18)”. Nato su ispričali, kako je prorok imenom Isus poučavao narod, imali su od njega velika očekivanja, ali je osuđen na smrt, razapet i umro. Zbunilo ih je što su neke žene, našle prazan grob i anđeli im rekoše, da je Isus živ. Isus im odgovori: “O bezumni i srca spora da vjerujete što god su proroci navijestili! Nije li trebao da Krist sve to pretrpi te uđe u svoju slavu? (Lk 24, 25-26)”.

Tada im je Isus detaljno opisao, što su sve proroci navijestili, da će se dogoditi s Njim. Učenici su rado pamtili pozitivna proroštva, a izbjegavali su proroštva o Isusovoj muci i smrti. Smetalo im je, što je Isus umro na križu. Nadali su se, da će Isus uspostaviti zemaljsko kraljevstvo i osloboditi Židove od rimskih okupatora. [2] Isus je navijestio Božje kraljevstvo umjesto zemaljskog. Preko proročanstva, pokazao je da je uistinu obećani Mesija. Dok su pričali, Isus i dva učenika došli su do Emausa. Isus je želio otići, ali su ga molil da ostane s njima, jer večer je i uskoro će noć. I dalje nisu znali da je to Isus.

Zajedno su sjeli za stol. Isus je uzeo kruh, izrekao blagoslov, razlomio kruh i pružio im. Tada su ga prepoznali, a Isus im iščeznu s očiju. Jedan drugome rekoše: “Nije li gorjelo srce u nama dok nam je putom govorio, dok nam je otkrivao Pisma? (LK 24,32)”. Odmah su se vratili u Jeruzalem i potražili apostole. Apostoli su već znali, da je Isus uskrsnuo, već se ukazao pobožnim ženama i sv. Petru. Kleofa i drugi učenik ispričali su apostolima, kako im se Isus pridružio na putu u Emaus, kako im je tumačio sv. Pismo, kako su ga prepoznali u lomljenju kruha i kako je iznenada nestao.”

Nekada su uskrsne proslave trajale tjedan dana, ali se u 19. stoljeću skratilo na jedan dan poslije Uskrsa. Uskrsni ponedjeljak je službeni praznik u gotovo svim europskim državama, u Australiji, Novom Zelandu, Kanadi, Argentini, Čileu i u nekim državama Afrike i Srednje Amerike. U Poljskoj, Češkoj i Slovačkoj postoji običaj da mladići ujutro probude djevojke, prskajući ih svetom vodom, posvećenom na Uskrs.

Kršćanska je tradicija da se na Uskrsni ponedjeljak posjećuje rodbinu i prijatelje, a mnogi i hodočaste u marijanska svetiška. Inače, tjedan od Uskrsa do iduće nedjelje naziva se bijeli tjedan, a naziv je dobio prema odjeći novokršetnika kakva se nosila u počecima Crkve. Uskrsno vrijeme traje još 50 dana, do blagdana Duhova.

Kultura

Povjesničar koji je zadužio Turopolje

Na 70 obljetnicu njegove smrti u Muzeju Turopolja održat će se predavanje o Emiliju Laszowskom

Objavljeno

on

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Gradska knjižnica i Plemenita opčina turopoljska prigodnim predavanjem prisjetit će se povjesničara Emilija Laszowskog koji se svojim povijesnim djelima zadužio Turopolje.

– Hrvatski arhivist i povjesničar, kulturni i javni djelatnik; čovjek neobične životne sudbine, svestrane inventivnosti i raznolikosti strukovnih zanimanja; preteča modernoga interdisciplinarnog znanstvenika; akribični intelektualac koji je znanošću, prosvjetom i kulturom služio hrvatskom narodu i domovini, a svoje stvaralaštvo posvetio hrvatskoj prošlosti i baštini – rekao je za njega Milan Petković iz Družbe ‘Braća hrvatskog zmaja’.

Uz Petkovića, o ovom istaknutom kulturnom i javnom djelatniku govorit će akademik Željko Cvetnić, Katja Matković Mikulčić i župan POT-a Juraj Odrčić.
Predavanje možete poslušati 28. studenog od 19 sati u Muzeju Turopolja.

Nastavi čitati

Kultura

FOTO Vino, rakija, a može i limončelo

Objavljeno

on

20.11.2019. Velika Gorica. Predstavljanje knjige ”Vino, rakija, a može i limončelo” autorice Melanije Belaj. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Predstavljanje knjige ”Vino, rakija, a može i limončelo” autorice Melanije Belaj održano je sinoć u prostoru Muzeja Turopolja. Podnaslov knjige glasi: Etnografija obiteljske proizvodnje i konzumacije alkoholnih pića. Autorica je u zaključku knjige napisala: ”Željala sam pokazati emotivne i simboličke aspekte kulture obiteljske proizvodnje i konzumacije alkoholnih pića, kao i njihovu ulogu i važnost u konstrukciji obiteljskog, osobnog i rodnog identiteta.”

20.11.2019. Velika Gorica. Predstavljanje knjige ”Vino, rakija, a može i limončelo” autorice Melanije Belaj. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Slobodno interpretirano, autorica Belaj je povezala njen doktorski rad s temom obrađenom u knjizi dajući joj poetičnu dimenziju. Lajtmotiv knjige je autoričin pokušaj da se naglasi uloga žene u obitelji, kojoj se ne daje značaj ni približno u onolikoj mjeri koliko ga zaslužuje. Na promociji bili su nazočni, osim članova obitelji Glagolić i Belaj, njihovi prijatelji i štovatelji književnih djela.

20.11.2019. Velika Gorica. Predstavljanje knjige ”Vino, rakija, a može i limončelo” autorice Melanije Belaj. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Melanija Belaj (rođ. Glagolić), rođena je 1975. u Zagrebu. Diplomirala je etnologiju i komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 2000. godine. Na istom fakultetu magistrirala je pet godina kasnije, a doktorski rad iz etnologije i kulturne antropologije ”Etnološki i kulturnoantropološki pristup kulturi obiteljske proizvodnje i uživanja alkohola” obranila je 2010. godine. Od 2001. godine zaposlena je na Institutu za etnologiju i folkloristiku. Radove objavljuje u znanstvenoj, stručnoj i popularnoj periodici te znanstvenim zbornicima, a priprema ih i za elektroničke medije.

Galerija fotografija

Nastavi čitati

Kultura

FOTO Plesni klub Barbara s tamburašima dočekao svoje ”ruske carice”

Objavljeno

on

18.11.2019. Velika Mlaka. Doček mažoretkinja PK Barbara nakon povratka iz Moskve. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Plesni klub Barbara svečano je jučer dočekao svoje zlatne mažoretkinje nakon njihovog povratka iz Moskve, gdje su na 10. GrandPrixu u sklopu Festivala AVANGARD Open osvojile dvije zlatne medalje i jednu srebrnu. Doček u domu DVD-a Velika Mlaka, pod geslom ”Dobrodošle ruske carice”, bio je s tamburašima, tortama, darovima, beskrajnim čestitanjima, pjesmom, plesom i obećanjima da će klub i u budućnosti na najljepši način promovirati Republiku Hrvatsku te Veliko Polje, Veliku Mlaku i Odru.

18.11.2019. Velika Mlaka. Doček mažoretkinja PK Barbara nakon povratka iz Moskve. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Predsjednik Hrvatskog udruženja mažoret timova (HUMT) i vođa puta u glavni grad Rusije Vlado Palac hvalospjevima je opisao uzorno ponašanje mladih sportašica i njihovih trenerica Ivane Mišević i Lucije Palac te pohvalio i ostale članove HUMT-a koji su sudjelovali na moskovskom Festivalu, Triljske mažoretkinje i Petru Rakovac (PU Ritmokracija). Naravno, pohvalio je i mame koje su bile u ruskoj ekspediciji i koje su svoj dio obveza perfektno odradile.

18.11.2019. Velika Mlaka. Doček mažoretkinja PK Barbara nakon povratka iz Moskve. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Predsjednik je naglasio važnost sudjelovanja i uspješnost na međunarodnom natjecanju, jer to je jedini način da se klub razvija i dostigne visoke standarde u suvremenom mažoret sportu.

Galerija fotografija

Nastavi čitati

Reporter 387 - 24.10.2019.

Facebook

Izdvojeno