Poveži se s nama

Kultura

Čuvajmo turopoljski dijalekt: U Matici o pisanju, izgovoru i grafiji…

Kako bi se očuvao turopoljski dijalekt, potrebno je utvrditi pravila pisanja, način izgovora riječi i grafiju pojedinih posebnih slova, poručuju iz velikogoričkog ogranka Matice Hrvatske

Objavljeno

Sastanak je zakazan za četvrtak u 19 sati, u Muzeju Turopolja, a na meniju će biti teme vezane uz očuvanje turopoljskog dijalekta. Riječ je, naravno, o 231. Matičinom četvrtku, na kojem će se raspravljati o govoru kojem prijeti izumiranje, a raspravu će voditi Stjepan Rendulić.

“Nastavlja se ciklus rasprava o turopoljskom dijalektu. Ovom se raspravom želi potaknuti šire građanstvo da više razmišlja o potrebi očuvanja turopoljskoga dijalekta te da, bilo pojedinci, bilo institucije, daju svoje prijedloge i razmišljanja. Najvažniji cilj cjelokupne aktivnosti vezane uz turopoljski dijalekt je očuvanje i prijenos budućim naraštajima. Za ostvarenje ovog cilja potrebno je utvrditi pravila pisanja, način izgovora riječi i grafiju pojedinih posebnih slova. Na početku će se dati informacije o aktivnostima i projektima Ogranka vezane uz turopoljski dijalekt:
Turopolska večer, Turopoljski rječnik, časopis na turopoljskom dijalektu ŠKRIJNA turopolska. Tijekom rasprave bit će predložen jedan način pisanja, osmišljen od strane voditelja rasprave”, stoji u pozivu velikogoričkog ogranka Matice Hrvatske.

Pozvani su svi, svaka sugestija i mišljenje dobro će doći, a sve s ciljem da se očuva naš turopoljski dijalekt.

Kultura

Freske iz Ščitarjeva zbog potresa više nisu u izložbenom dijelu Arheološkog muzeja

Zbog mogućih daljnjih potresa i oštećenja prostora, prebačene su u znatno sigurniji prostor muzeja, čuvaonicu Antičkog odjela

Objavljeno

on

Arheološki muzej u Zagrebu osigurao jedvije freske s prikazom ljudskih figura nađene u Ščitarjevu, rimskom gradu Andautonija, nastale najvjerojatnije krajem 1. stoljeća. Freske su bile izložene u stalnom postavu Antičkog odjela na drugom katu Muzeja. Na sreću, tijekom potresa 22. ožujka, ove freske nisu oštećene, ali zbog mogućih daljnjih potresa i oštećenja prostora, jučer su skinute sa svojih nosača na zidu i pohranjene u, za njih posebno izrađenu postojeću zaštitnu ambalažu. Nakon pakiranja, obje freske prebačene su iz izložbenog u znatno sigurniji prostor muzeja, čuvaonicu Antičkog odjela.

– Radi se o vrlo rijetkom i vrijednom nalazu koji pokazuje način ukrašavanja zidova figuralnim prikazima već u 1. stoljeću. Fragmenti oslikane zidne žbuke nađeni su prilikom arheoloških iskopavanja 1989. godine na lokaciji terme u Ščitarjevu, a konzervatorsko-restauratorskim radovima od pronađenih ulomaka sastavljene su dvije ljudske figure (visine 51 cm). Ove slikarije najvjerojatnije su ukrašavale zidove grobnice 1. stoljeća i predstavljaju plesača i svirača iz pratnje boga Dioniza te se ubrajaju među najznačajnije nalaze na prostoru rimskog grada Andautonije, lokalitetu gdje Arheološki muzej u Zagrebu vrši istraživanja već više od 50 godina – objasnili su iz muzeja.

Nastavi čitati

Kultura

Inspiracija u izolaciji: Knjižnica nagrađuje najbolja pisma

Nagrade za najbolja pisma su knjige

Objavljeno

on

Unatoč posebnim okolnostima uzrokovanim pandemijom koronavirusa, Gradska knjižnica Velika Gorica i ove godine, po deveti put, raspisuje natječaj Pišem ti pismo! Kako bi se prilagodili okolnostima, pozivaju građane da im šalju pisma inspirirana svojim iskustvima u ovo izazovno doba.

–  Sigurno je da se svatko od nas na drukčiji način nosi s iskustvima straha, pa i povremenim naletima panike, da svatko na drugačiji način doživljava izolaciju i socijalnu distancu koja nas udaljava od nama najbližih. Ovo je doba novih pitanja za svakog od nas u ovom vremenu koje nam naizgled ne nosi ništa lijepo, pitanja koja nas tjeraju da iznova preispitujemo sve što nam se do sada činilo tako važnim, a što iznenada postaje sasvim nebitno. Ovo je također doba u kojem se mijenjamo, nalazimo nove načine da otkrijemo ljepotu i nadu tamo gdje ju do sada nismo mogli vidjeti – objasnili su iz Gradske knjižnice Velika Gorica.

Svoja iskustva u doba korone građani mogu pisati svima koji su ih inspirirali, zadivili, onima koji im nedostaju, kao i onima na koje su iz nekog razloga ljuti.

– Ovo je prilika da im uputite svoju zahvalu, divljenje, kritiku, izrazite svoj ponos… Djeci koja su prisiljena ostati u kućama dok vani buja proljeće, naporima učitelja da se odjednom pretvore u IT stručnjake kako bi se ova školska godina privela uspješnom kraju, svojim starijima koji teško izlaze na kraj sa svojom samoćom, prijateljici s kojom želite jednostavno popiti kavu, poznanici medicinskoj sestri čije je zdravstveno stanje svakodnevna lutrija, nekome svome na drugom kraju planete u vremenu kad ne možete bez propusnice otputovati ni do Siska, a kamoli u drugu državu – pojasnili su iz knjižnice.

Natječaj je otvoren od 1. do 30. travnja, a pismo treba poslati e-mailom na adresu pisemtipismo2020@gmail.com.

Gradska knjižnica nagradit će knjigama natjecatelje u tri kategorije: Naj pismo odraslih, Naj srednjoškolsko pismo i Naj dječje pismo.

Nastavi čitati

Kultura

OSS Buševec već je 100 godina nositelj kulture u Turopolju

Cijelu ovu godinu posvetili su obilježavanju obljetnice, a najveći izazov je pronaći dovoljno veliku pozornicu kako bi nastupili svi koji žele biti dio rođendanskog programa

Objavljeno

on

U Buševcu vjerojatno ne postoji obitelj iz koje barem jedan član nije u Ogranku seljačke sloge. Ples i pjevanje u folklornoj, sviranje u tamburaškoj ili pak gluma u dramskoj sekciji samo su neke od aktivnosti koje njeguju. No, ukoliko se i dogodi da se netko ne uključi u folklorno ili dramsko stvaralaštvo, sigurno je u medijskoj ili etno sekciji, ili radu društva pomaže na kakav drugi način. Toliko je OSS važan u životu Buševčana. I tako već 100 godina.

– Imamo široku djelatnost i sigurno smo najkompletnije kulturno-umjetničko društvo u Hrvatskoj. Svake godine imamo 50 do 60 nastupa, a od manifestacija koje održavamo, među kojima su Dječje igre-međunarodni festival dječjeg folklora, Ivanje u Buševcu, Međunarodni festival tradicijskih glazbala, Kaj Buš i Božićni koncert, velik broj je već punoljetan – objasnio je predsjednik OSS Buševec Nenad Rožić.

Manifestacije, nastupe u zemlji i svijetu, kao uostalom i nagrade koje je ovo društvo primilo, teško je čak i pobrojati. Puni registratori programa i planova kako sačuvati kulturu i tradiciju stoje na policama Doma kulture u Buševcu, a oni koji su već ugledali svjetlo dana iz godine u godinu postaju sve veći i bolji. A kada se nešto radi s ljubavlju i kvalitetno, onda to privlači i druge entuzijaste. Dobar glas o Ogranku odavno se proširio van mjesta.

– Imamo ljude iz 17 okolnih mjesta koji svakodnevno dolaze na probe. Jako smo ponosni na to jer znači da smo otvoreni za sve i da ljudi rado dolaze kod nas pjevati, plesati, svirati i glumiti – zaključuje predsjednik Ogranka koji broji oko aktivnih 200 članova, pa im za probe nije dovoljan tek Kulturni dom, nego vježbaju i u susjednoj im osnovnoj školi.

Ogranak seljačke sloge Buševec – folklorna sekcija

Odgojili su generacije

– Odgajamo naše članove i publiku. Odgojili smo generacije. Nagrada nam je što znamo da tako mičemo djecu s ulice i da ih odgajamo u ljude koji će danas-sutra cijeniti svoju kulturu, ali i tuđu. Tu se stječu prijatelji i odgajaju ljudi širih nazora, koji nisu skloni porocima – objasnio je Nenad Rožić.

Generacije Buševčana odgojio je Ogranak, a kada postanu roditelji, članovi svoju djecu od malih nogu uključe u rad društva. Tako najmlađa članica nema još niti godinu dana. Najstarijoj članici je pak 92 godine.

– Rekao bih da je to ljudima u krvi, a kad vam jednom uđe u krv, teško se makne. Dokaz je to što imamo oko 50 počasnih članova, što se može postati ako imate 30 godina aktivnog rada u društvu. Imamo i one koji su 40 ili 50 godina aktivni. To je tradicija koja se prenosi s generacije na generaciju i nas bi bilo sramota da nam društvo propadne kad smo već postigli takav nivo – priznaje Rožić.

Predvodnici kulture u Turopolju

Po mnogočemu su u Buševcu bili prvi, a svoje vodstvo u kulturnoj djelatnosti Turopolja do danas su zadržali. Dramsku sekciju imaju od 1923. godine, a mogu se pohvaliti sa 130 premijera i više od 1200 odigranih predstava. Uprizorili su sva najveća literarna djela na kajkavskom, a prvi su u Hrvatskoj izveli i Hamleta na tom narječju.

Ogranak seljačke sloge Buševec – dramska sekcija

– Izdali smo dvije prekrasne knjige i vjerujem da takve nema niti jedno selo u Hrvatskoj, a bojim se da nemaju niti mnogi veći gradovi. Radi se o monografiji „Buševec“ i knjizi „Rodoslovlja buševskih obitelji“, kojom je obuhvaćeno 18 obitelji, a može ih se pratiti i po muškoj i po ženskoj liniji – objasnio je Rožić te dodao kako je OSS Buševec izdao i tri CD-a, dva s božićnim pjesmama te „Oj Buševec“ s turopoljskim melodijama.

Od 1967. čuvaju i tradiciju „Turopoljske svadbe“, medijskog spektakla koji dočarava davne svadbene običaje Turopolja. Izvode ju s KUD-om Dučec i KUD-om Nova Zora, a u prikazu sudjeluje oko 150 ljudi i izvodi se na dvije pozornice.

Dosjetljivi Buševčani

Kulturna djelatnost u Buševcu započela je već 1912. osnivanjem knjižnice i čitaonice te tamburaškog zbora, ali službeni datum osnivanja je 18. travnja 1920. od kada datira zapisnik s osnivačke skupštine društva. Svoje ime nikada nisu mijenjali. Službeni naziv je Prvo hrvatsko seljačko prosvjetno i dobrotvorno društvo Seljačka sloga Buševec, skraćeno Seljačka sloga Buševec.

– Mi smo prva seljačka sloga u Hrvatskoj i nakon toga su se počele osnivati u cijeloj Hrvatskoj i šire. Sada ih nije puno ostalo. Mi smo ga zadržali jer smo prvi i matični ogranak, a u ime smo riječ Ogranak dodali, kad se osnovala Matica u Zagrebu 1935-ih – objasnio je Nenad Rožić.

Društvo je jedno vrijeme bilo čak zabranjivano, ali su se tada u Buševcu dosjetili da djelatnost prebace pod DVD ili, u jednom trenutku, čak Sportsko društvo Polet. Zanimljivo je i kako su počeci šaha u Buševcu bili pod okriljem Ogranka seljačke sloge, tek naknadno su ga prebacili u SD Polet.

Ogranak seljačke sloge Buševec – tamburaši

Slavljenička 2020. godina

U svojim prostorijama Buševčani čuvaju 12 kompleta narodnih nošnji, instrumente za nekoliko orkestara, dramske rekvizite, fotografije, plakate predstava… Završavaju i uređenje Etno zadruge, koju planiraju ponuditi kao turistički proizvod kojim će prezentirati cjelokupnu folklornu baštinu. Sve je to podsjetnik na stoljeće rada, a obilježavat će ga kroz cijelu godinu. Prvi je na rasporedu 19. travnja, svečani koncert svih generacija OSS Buševec. Centralna proslava bit će u sklopu Ivanja u Buševcu kada će otvoriti i svoju Etno zadrugu, otkriti spomenik seljačkoj slozi, pripremiti izložbu „100 fotografija za 100 godina“ promovirati novu zastavu te pripremiti Turopolsku veselicu, a tjedan kasnije slijedi i Turopoljska svadba.

Nastavi čitati

Reporter 391 - 12.03.2020.

Facebook

Izdvojeno