Moja županija
Župan Kožić: Zajedno smo Zagrebačku županiju učinili županijom za primjer svima
Distributivni centar s ULO hladnjačom i energetska obnova kompleksa zgrada srednjih škola su dva projekta na koje sam ponosan u Velikoj Gorici. Uskoro očekujemo novi natječaj temeljem kojeg planiramo energetski obnoviti i Dom zdravlja u Velikoj Gorici
Sa županom zagrebačkim Stjepanom Kožićem razgovarali smo u Velikoj Gorici, netom po objavi još jedne kandidature za župana na predstojećim izborima.
Najdugovječniji ste župan u Hrvatskoj, čak 20 godina na čelu Zagrebačke županije. Kako to da ste se odlučili za još jednu utrku, što vas je motiviralo?
Sretan sam i ponosan što već 20 godina zajedno sa svojim timom imam priliku raditi na dobrobit Zagrebačke županije i njezinih stanovnika. Dodatno me motivira činjenica što rezultate našeg truda prepoznaju građani koji nam sve ove godine ukazuju svoje povjerenje. Oni dobro poznaju mene, a ja svaki djelić naše županije i upravo zato po šesti put za redom izlazim pred žitelje Zagrebačke županije, ne s brzim rješenjima i obećanjima, već s realiziranim projektima i vizijom budućeg razvoja naše lijepe županije koja je tijekom aktualnog mandata zaslužila titulu jedne od najrazvijenijih. Puno je još planova koje želim ostvariti, a za koje smo svih ovih godina utirali put. Mandat koji završava obilježila je teška situacija s koronavirusom te dva potresa koja su pogodila Zagrebačku županiju i mnogima s ovih prostora nanijela značajne štete. Ono što županiji sada treba je stručno vodstvo koje je upoznato sa svim problemima i koje ima znanja, snage i hrabrosti suočiti se s novim izazovima.
Zagrebačka županije pretrpjela je velike štete od potresa. Što je do sada napravljeno po pitanju sanacije štete, kakav je plan obnove?
Potres je Zagrebačku županiju pogodio u velikoj mjeri pa nam je prioritet bio što prije svima osigurati krov nad glavom i normalne životne uvjete. Obnova je definirana Zakonom i ona je već krenula. Ne čekajući državu, sanirali smo škole i zdravstvene objekte oštećene u potresu, angažirali dodatne timove statičara za pregled objekata i oformili odsjek koji će direktno pomagati vlasnicima objekata u prijavi, a potom i u obnovi. Za sanaciju štete od potresa iz ožujka prošle godine Zagrebačka županija je osigurala svoj udio sredstava za obnovu u iznosu od 10 milijuna kuna, dok smo se izborili da financiranje obnove petrinjskog potresa u cijelosti preuzme država.
Korona virus ostavlja snažne posljedice na gospodarstvo, kako se pandemija odrazila na poduzetnike s područja Zagrebačke županije?
Gospodarski sektor, kojeg aktivno podupiremo, u Zagrebačkoj županiji se tijekom pandemije pokazao kao najžilaviji. U gospodarski najizazovnijoj godini podržali smo svoje poduzetnike s rekordnim iznosom bespovratnih potpora te je pored toga dodatno raspisan i natječaj za COVID potpore. Dok drugi pričaju o velikoj nezaposlenosti, ja ću istaknuti da je u Zagrebačkoj županiji u 2020. godini bilo 1500 zaposlenih više nego prethodne godine. Nisu izostale niti investicije privatnog sektora. U našim poduzetničkim zonama posluju poznate strane i domaće tvrtke, a njihov broj raste i u uvjetima pandemije. Primjerice, u Jakovlju je krenula gradnja tvornice u kojoj će se proizvoditi dijelovi za avioindustriju, a prema najavama tvornica bi trebala otvoriti 600 novih radnih mjesta. Ovakve investicije potvrđuju da značajna ulaganja Zagrebačke županije u poduzetničke zone itekako imaju smisla.
A što je s projektima Zagrebačke županije. Je li pandemija zaustavila njihovu realizaciju?
Ponosan sam što je u gospodarski izazovnim vremenima Zagrebačka županija bila dovoljno snažna nastaviti sa svim planiranim investicijama pa danas predstavlja jedno veliko gradilište, sve s ciljem da se u županiji bolje živi. Grade se nove škole i sportske dvorane, nastavljamo s energetskim obnovama škola i domova zdravlja, završavamo vodoopskrbni sustav na istoku županije novcem iz EU fondova te sustave odvodnje diljem županije. Brojne projekte sufinanciramo našim gradovima i općinama kako bi ravnomjerno podigli kvalitetu življenja – kako u ruralnom Žumberku, tako i u urbanoj Velikoj Gorici.
Vaš protukandidat zagovara stav da središte županije treba biti u Velikoj Gorici. Zašto je uopće trenutačno sjedište u Zagrebu?
U svakom gradu Zagrebačke županije nalaze se ispostave u kojima radi većina naših zaposlenika i tu građani mogu predati sve svoje zahtjeve prema županiji, bez potrebe da odlaze nekud dalje pa upravo zbog ovakvog funkcioniranja županijskih odjela ne možemo reći da je Županija samo u Zagrebu. No zbog specifičnog oblika Zagrebačke županije, gdje razdaljina od istoka do zapada županije iznosi čak 100 kilometara, Zagreb je nekako u središtu, na ruku svima, zbog čega je ondje sjedište županije od samih početaka. No iako se ovo čini smislenim, ništa nije zapisano u kamenu. Ako postoji potreba, neka građani o tome odlučuju putem referenduma. Po meni je važnije da građani znaju kako radimo i da smo tu za njih, sjedište županije je formalnost i bit ćemo tamo gdje građani budu htjeli.
Koje značajnije projekte je Zagrebačka županija ostvarila na području Velike Gorice tijekom ovog mandata?
Kao jedan od najvažnijih projekata istaknuo bih izgradnju Distributivnog centra s ULO hladnjačom vrijednosti preko 26 milijuna kuna. Ovim jedinstvenim projektom prvi smo u Hrvatskoj našim proizvođačima omogućili da svoje voće i povrće na tržište plasiraju tijekom cijele godine, a ne samo sezonski pa sada mogu utjecati na cijenu svojih proizvoda, što ih štiti i od trgovačkih lobija. Daljnji razvoj Distributivnog centra za voće i povrće obuhvatio je nabavu opreme za sortiranje i skladištenje jagodičastog voća. Od značajnijih projekata treba istaknuti i energetsku obnovu kompleksa zgrada srednjih škola u Velikoj Gorici. Realizacijom ovog projekta vrijednog 30,8 milijuna kuna, od čega je 15,1 milijun kuna bespovratno sufinancirala EU iz Europskog fonda za regionalni razvoj, godišnja ušteda energije za grijanje iznosit će više od 80 posto. Uskoro očekujemo novi natječaj temeljem kojeg planiramo energetski obnoviti i dom zdravlja u Velikoj Gorici. Za dodatno opremanje i razvoj poduzetničke zone u Velikoj Gorici županija je u protekle 4 godine dodijelila 1,6 milijuna kuna, a gotovo pola milijuna kuna dodijeljeno je 2020. godine za izgradnju reciklažnog dvorišta.
Srednja strukovna škola Velika Gorica nositelj je projekta Regionalnog centra kompetentnosti. O čemu je točno riječ i što ovaj centar znači za velikogoričke učenike?
Riječ je o školama 21. stoljeća u kojima će učenici strukovnih škola imati priliku stjecati znanje i iskustvo radeći na suvremenim strojevima, što će itekako pridonijeti jačanju kompetencija i boljem pozicioniranju na tržištu rada. Nositelj ovog projekta je Srednja strukovna škola Velika Gorica, u kojoj će se uspostaviti Centar izvrsnosti za CAD/CAM/CNC sustave i aditivne tehnologije. Samoborska srednja strukovna škola specijalizirat će se kao Centar izvrsnosti za senzoriku, automatiku i obnovljive izvore energije, dok će dugoselska predstavljati Centar izvrsnosti za robotiku. Ukupna vrijednost Regionalnog centra kompetentnosti u strukovnom obrazovanju je 100 milijuna kuna, od čega je 80 milijuna kuna osigurano iz EU fondova, 8 milijuna kuna osigurali smo u proračunu za 2021. godinu, a preostala sredstva su u projekciji proračuna za 2022.
Protukandidati vas napadaju da ste nedosljedni u svojim političkim stavovima i opredjeljenjima. Kako to tumačite?
U političkoj areni čovjek doživi razne udarce, a u mom slučaju u posljednjih godinu dana od svojih donedavnih političkih suradnika doživio sam brojne napade kojima se pokušava diskreditirati rad koji je ovu našu županijsku priču pozicionirao među najuspješnije u Hrvatskoj. Razne kalkulacije i napadi “ispod pojasa” imaju vrlo jasan cilj – preuzeti vlast, ali upravo to me učinilo još odlučnijim da se kandidiram za još jedan mandat i ponudim se na raspolaganje našim građanima. Županija poželjna za život, rad i obrazovanje vizija je koju sam uspješno gradio sa svojim suradnicima sve ove godine i veselim se novoj prilici da je nastavimo graditi na dobrobit svih žitelja Zagrebačke županije.
Moja županija
Stigli poklon bonovi – Županija nagradila i učenike
Za ostvareni uspjeh na državnim natjecanjima učenici su nagrađeni poklon bonovima u iznosu od 180 eura za 1. mjesto
Zagrebačka županija pred kraj godine razveselila je učenike i njihove mentore!
Poklon bonovi u vrijednosti od 90 do 180 eura dostavljeni su početkom tjedna u njihove škole, a riječ je o 150 učenika i njihovih 65 mentora koji su u protekloj školskoj godini osvojili jedno od prva tri mjesta na predmetnim, umjetničkim i sportskim državnim natjecanjima.
Gimnazijalku Petru Dumanić od djetinjstva je zanimala grčka mitologija, a osvojila je 1. mjesto na natjecanju iz povijesti.
-Pripreme su išle dosta glatko, jedino sam pred sam kraj svaki dan učila i pripremala se, ali išlo je glatko – rekla je Petra.
Interes za astronomijom od malih nogu ima Fran Podvorac Mihajlović, učenik OŠ Bogumila Tonija a na posljednjem natjecanju postigao je i najbolji uspjeh osvojivši 1. mjesto.
-Astronoomija me zanima još dok sam bio mali. Nisam imao nikakvih problema s učenjem tijekom priprema jer je to ono što me zanima i prošlo je super . poručio je Fran.
Ženska rukometna ekipa, učenice Srednje škole Ivan Švear iz Ivanić-Grada, osvojile su 2. mjesto na natjecanju iz rukometa-
-Mi smo ekipa koja je inače zajedno na treninzima i kroz te treninge smo uvježbavale, tako da sam jako zadovoljna rezultatom – naglasila je njihova golmanica Gabrijela Gregorek.
Tea Babojelić, učenica Glazbene škole Ferdo Livadić, osvojila je 1. mjesto na natjecanju učenika i studenata glazbe i plesa.
-Sviram mandolin! Odabrala sam ovaj instrument jer me zanimalo kako on zvuči i na koji način se svira, na kraju sam uspješna u tome – ispričala je Tea.
Čestitke talentiranim školarcima i mentorima uputio je zamjenik župana Ervin Kolarec.
– Vi ste ponos i budućnost Zagrebačke županije, a kako ste vi uspješni na natjecanjima tako se i Županija trudi biti maksimalno uspješna u ulaganju u obrazovanje. Zahvaljujući uspješnim prijavama Zagrebačka županija je do sada kroz NPOO osigurala bespovratnih 81 milijun eura za gradnju i dogradnju 13 škola, a do kraja ove godine očekuje nas potpisivanje ugovora za još četiri škole – istaknuo je Kolarec.
Za ostvareni uspjeh na državnim natjecanjima učenici su nagrađeni poklon bonovima u iznosu od 180 eura za 1. mjesto, 130 eura za 2. mjesto i 90 eura za 3. mjesto. Svi mentori nagrađeni su poklon bonovima u iznosu od 90 eura.
Podsjetimo, zahvaljujući uspješnim prijavama Zagrebačka županija do sada je kroz NPOO osigurala bespovratnih 81 milijun eura za gradnju i dogradnju 13 škola, a do kraja ove godine slijedi i potpisivanje ugovora za još četiri škole.
*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.
Moja županija
Zagrebačka županija među najboljima u Hrvatskoj – PRONACUL prvi među 46 projekata
Projekt je značajno ojačao kapacitete destinacije, unaprijedio upravljanje prirodnom i kulturnom baštinom te donio konkretne koristi lokalnoj zajednici.
Moja županija
Marina Golemac: Sad kad sam u penziji, kupila sam 10 kila gline a putovat ću i na more u suprugov rodni kraj!
Županija darivala učitelje i nastavnike koji su otišli u mirovinu – tijekom ove godine njih 67
Zagrebačka županija pred kraj svake godine, a povodom Svjetskog dana učitelja, okupi učitelje i nastavnike koji su tijekom godine odradili posljednje sate u učionicama i otišli u mirovinu, kako bi im zahvalila i prigodno ih nagradila.
Riječ je o 67 prosvjetnih djelatnika kojima su u Hotelu Sport u Ivanić Gradu uručene darovne kartice u iznosu 220 eura, a koju mogu iskoristiti u prodajnoj mreži Konzuma.
– Želim vam zdrave umirovljeničke dane ispunjene aktivnostima za koje do sada niste imali vremena – poručio je u ime grada domaćina zamjenik gradonačelnika Ivanić Grada Tomislav Cuvaj.
Od velikih kapitalnih investicija pa do izdašnih stipendija i ovakvih prijema, način je na koji Županija dugi niz godina posvećuje veliku pažnju ulaganju u obrazovanje – naglasio je zamjenik župana Ervin Kolarec.
-Hvala vam jer ste cijeli svoj životni i radni vijek usmjerili na odgajanje i obrazovanje djece i mladih. Uz znanje koje ste prenosili na čitave generacije ništa manje nisu bitne ni one ljudske vrijednosti i vrline bez kojih nema razvoja društva, a to su poštovanje, odgovornost, solidarnost i tolerancija – dodao je Kolarec i naveo kako Zagrebačka županija niz godina najveći dio svog proračuna ulaže u školstvo, a zahvaljujući osiguranim sredstvima iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti gradnjom novih i dogradnjom postojećih škola stvorit će se uvjeti za jednosmjensku nastavu. Tako je ovom trenutku Zagrebačkoj županiji za 13 projekata vrijednih 95 milijuna eura iz NPOO-a do sada odobreno bespovratno 81 milijun eura.
U ime svih umirovljenih učitelja obratio se Ivo Karača, koji je radni vijek završio kao ravnatelj u Osnovnoj školi Klinča Sela.
–Više puta imao sam čast biti na ovakvim prijemima kada su u mirovinu išle kolegice iz moje škole, a sada je red došao i na mene. Tijekom mojih tridesetak godina rada u školi, mogu reći da je rad s djecom neprocjenjiv i najljepši period radnog vijeka – rekao je Karača.
Iz Velike Gorice i okolice ove je godine u zasluženu mirovinu otišlo 18 učiteljica i učitelja, nastavnika i nastavnica: vjeroučiteljica iz OŠ Nikole Hribara Antonija Mande Crnoja, učiteljica glazbene kulture u OŠ Jurja Habdelića Marina Dean Zebec, učiteljica matematike u OŠ Nikole Hribara Željka Gabud, učiteljica razredne nastave u OŠ Nikole Hribara Vlasta Godinić, učiteljica razredne nastave u OŠ Novo Čiče Braka Hemen, nastavnica engleskog i francuskog jezika u Srednjoj strukovnoj školi Velika Gorica Marija Huzjak Šaban, nastavnica ekonomske grupe predmeta u Ekonomskoj školi Jelica Kelava, učiteljica razredne nastave u OŠ Eugena Kumičića Darija Kotrman, učiteljica razredne nastave u OŠ Šćitarjevo Vesela Lešina, učitelj razredne nastave u OŠ Novo Čiče Stjepan Lončar, učitelj tehničke kulture i informatike u OŠ Eugena Kvaternika Vinko Lujić, učiteljica razredne nastave u OŠ Vukovina Marina Novosel, učiteljica biologije u OŠ Nikole Hribara Jasnica Odrčić Sertić, učiteljica engleskog jezika u OŠ Eugena Kumičića Lidija Orsag, učitelj razredne nastave u OŠ Eugena Kvaternika Zdenko Tonković, učiteljica biologije i kemije OŠ Nikole Hribara Branka Vican, ravnatelj OŠ Jurja Habdelića Davor Vidović i učiteljica razredne nastave u OŠ Eugena Kvaternika Marina Golemac, koja nam je ispričala kako je sve 44 godine radnoga staža odradila u istoj školi!
-Ja sam čak i bila učenica te škole, koja se nekada zvala Antun Cvetković, a godine koje su iza mene pamtim po najljepšem – ne bih to mijenjala ni sa čime. Vrijeme se mijenja, no djeca su ostala ista – draga, iskrena, topla. S djecom je lijepo raditi uvijek, mada zna biti malko teže kada se previše uključe roditelji koji ističu silna prava, koja im na koncu nisu ni potrebna, jer mi učitelji smo normalni, divni ljudi. Naš posao se radi s ljubavlju – ispričala je Golemac, a od koje smo doznali i što će raditi u mirovini, a za što prije nije imala vremena.
-Jučer sam si kupila 10 kila gline, volim pisati pjesme i šetati, napokon ću se baviti više članovima svoje obitelji, putovati na more u suprugov rodni kraj, i uživat ću – vrijeme je da se odmorim – priznala je Marina.
Zasluženo, za njih sada počinje poduži veliki odmor, koji će nadamo se, provesti u zdravlju i planiranju slobodnog vremena.
*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.
Moja županija
MOVEMBER Klincima iz Lojtrice “narasli” brkovi
Uz pomoć stručnjaka iz Zavoda za javno zdravstvo Zagrebačke županije, naučili su zašto je zdravlje naše najveće bogatstvo.
Djelatnici Odjela javnog zdravstva i zdravstvene statistike, Zavoda za javno zdravstvo Zagrebačke županije organizirali su prošlog tjedna edukativno-kreativnu akciju povodom Movember-a u Dječjem vrtiću Lojtrica Velika Gorica.
Brkati studeni ili Movember – event tijekom mjeseca studenog posvećen je podizanju svijesti o muškom zdravlju, a bio je prilika da se najmlađima približe teme očuvanja zdravlja na njima razumljiv i zanimljiv način.
Program je započeo predavanjem za djecu predškolske skupine kojeg su vodili stručnjaci Zavoda, porazgovarali s djecom o važnosti brige za zdravlje, pojasnili pojam preventivni pregled te ih educirali o važnosti provođenja osobne higijene – pranju ruku, pranju zubi, tuširanju i umivanju.
Poseban naglasak stavljen je na uravnoteženu prehranu i važnost kretanja i bavljenja sportom.
Djeca su pokazala veliki interes, aktivno sudjelovala u razgovoru i postavljala pitanja, što je potvrdilo koliko su spremna usvajati zdrave navike. Nakon edukativnog dijela uslijedila je kreativna radionica izrade brkova od papira. Materijale za radionicu osigurali su djelatnici Odjela javnog zdravstva, a vesela atmosfera i maštoviti radovi dodatno su obogatili obilježavanje Movember-a.
Kako bi se poruka prenijela i na obitelji, djeca su dobila kuverte s pismom za roditelje u kojem su se mogli dodatno informirati o važnosti muškog zdravlja i preventivnih pregleda.
Cilj akcije bio je potaknuti djecu da svojim primjerom i razgovorom motiviraju roditelje na zdrav način života, a projekt je uspješno proveden zahvaljujući suradnji Zavoda za javno zdravstvo Zagrebačke županije i Dječjeg vrtića Lojtrica.
*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.
Moja županija
Stručnjaci iz Geonature potvrdili: Odransko polje s Turopoljskim lugom dom je za 5 novih vrsta šišmiša
Istraživanje je provedeno za JU Zeleni prsten Zagrebačke županije.
Istraživanja šišmiša na području ekološke mreže Odransko polje, a koje uključuje i Značajni krajobraz Turopoljski lug, pokazala su da na tom području obitava najmanje 5 vrsta šišmiša koji ranije nisu bili zabilježeni u području – ističu iz Javne ustanove Zeleni k prsten Zagrebačke županije.
U sklopu istraživanja su pregledana poznata skloništa šišmiša, dio lovačkih čeka, pogodne pukotine u stablima te ostali za šišmiše prikladni objekti, a jedinke šišmiša hvatane su mrežama specijaliziranima za lov šišmiša.
Nakon što je njihovo glasanje snimljeno ultrazvučnim detektorom, određivano je kojim vrstama pripadaju.
Uhvaćeno je 38 jedinki šišmiša – pripadnicima 6 vrsta: velikouhi šišmiš, riječni šišmiš, riđi šišmiš, resasti šišmiš, patuljasti šišmiš i patuljasti močvarni šišmiš. Više od polovice uhvaćenih šišmiša su činile gravidne ženke, što znači da u okolici postoje formirane kolonije tih vrsta.
Snimanjem pomoću stacionarnih detektora zabilježeno je 7 vrsta šišmiša: širokouhi mračnjak, primorski šišmiš, dugokrili pršnjak, rani večernjak, patuljasti šišmiš, patuljasti močvarni šišmiš i veliki potkovnjak, a zabilježeni su i neki rodovi unutar kojih nije moguće razlikovati pojedine vrste zbog sličnog glasanja. To znači da je broj vrsta šišmiša na području gotovo sigurno veći od trenutno poznatog.
Prema literaturnim podacima, na području ekološke mreže HR20000451 Odransko polje, unutar kojeg se nalazi i značajni krajobraz Turopoljski lug, tijekom prijašnjih istraživanja zabilježeno je 10 vrsta šišmiša, a ovogodišnjim istraživanjem zabilježeno ih je 11. Od toga ih je 6 već bilo zabilježeno na ovom području, a 5 ih je novih: dugokrili pršnjak, velikouhi šišmiš, riječni šišmiš, resasti šišmiš i patuljasti šišmiš.
Dodajmo kako je prisutnost širokouhog mračnjaka, riđeg šišmiša i velikog potkovnjaka potvrđena i tijekom novog istraživanja, što je vrlo dobar indikator kvalitete istraživanog područja.
Istraživanja su za JU Zeleni prsten Zagrebačke županije proveli stručnjaci za šišmiše iz tvrtke Geonatura.
VAŽNO: Šišmiši koji žive u umjerenom pojasu pa tako i u Hrvatskoj, hrane se muhama, komarcima, moljcima; predatori su kukcima i neizostavni su u kontroli populacija insekata, od kojih su mnogi štetnici u poljoprivredi i šumarstvu pa šišmiše smatramo i prirodnim insekticidima. U prosjeku jedan šišmiš na noć pojede oko tisuću insekata. Pokazatelji su zdravih ekosustava, zdrave prirode, jer brojnost vrsta i populacija šišmiša znači da je i okoliš u kojem žive i opstaju zdrav, otporan i stabilan.
(Foto: JU Zeleni prsten Zagrebačke županije)
*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.
-
HOTNEWSprije 3 danaAmazona u srcu Turopolja – Vilim Elez u Goricu “doveo” biljke mesožderke, zračne biljke i žive slike!
-
Moja županijaprije 2 danaMarina Golemac: Sad kad sam u penziji, kupila sam 10 kila gline a putovat ću i na more u suprugov rodni kraj!
-
Priča iz kvartaprije 2 dana22 GODINE U KOLICIMA Pad s balkona u 7. mjesecu trudnoće Renati je obilježio život
-
Sportprije 3 danaHvala, Kapetane! Ikona Turopoljca Mislav Čunčić završio karijeru – šepajući…