Povežite se s nama

Moja županija

Župan Kožić: Zajedno smo Zagrebačku županiju učinili županijom za primjer svima

Distributivni centar s ULO hladnjačom i energetska obnova kompleksa zgrada srednjih škola su dva projekta na koje sam ponosan u Velikoj Gorici. Uskoro očekujemo novi natječaj temeljem kojeg planiramo energetski obnoviti i Dom zdravlja u Velikoj Gorici

Objavljeno

na

Sa županom zagrebačkim Stjepanom Kožićem razgovarali smo u Velikoj Gorici, netom po objavi još jedne kandidature za župana na predstojećim izborima.

Najdugovječniji ste župan u Hrvatskoj, čak 20 godina na čelu Zagrebačke županije. Kako to da ste se odlučili za još jednu utrku, što vas je motiviralo?

Sretan sam i ponosan što već 20 godina zajedno sa svojim timom imam priliku raditi na dobrobit Zagrebačke županije i njezinih stanovnika. Dodatno me motivira činjenica što rezultate našeg truda prepoznaju građani koji nam sve ove godine ukazuju svoje povjerenje. Oni dobro poznaju mene, a ja svaki djelić naše županije i upravo zato po šesti put za redom izlazim pred žitelje Zagrebačke županije, ne s brzim rješenjima i obećanjima, već s realiziranim projektima i vizijom budućeg razvoja naše lijepe županije koja je tijekom aktualnog mandata zaslužila titulu jedne od najrazvijenijih. Puno je još planova koje želim ostvariti, a za koje smo svih ovih godina utirali put. Mandat koji završava obilježila je teška situacija s koronavirusom te dva potresa koja su pogodila Zagrebačku županiju i mnogima s ovih prostora nanijela značajne štete. Ono što županiji sada treba je stručno vodstvo koje je upoznato sa svim problemima i koje ima znanja, snage i hrabrosti suočiti se s novim izazovima.

Zagrebačka županije pretrpjela je velike štete od potresa. Što je do sada napravljeno po pitanju sanacije štete, kakav je plan obnove?

Potres je Zagrebačku županiju pogodio u velikoj mjeri pa nam je prioritet bio što prije svima osigurati krov nad glavom i normalne životne uvjete. Obnova je definirana Zakonom i ona je već krenula. Ne čekajući državu, sanirali smo škole i zdravstvene objekte oštećene u potresu, angažirali dodatne timove statičara za pregled objekata i oformili odsjek koji će direktno pomagati vlasnicima objekata u prijavi, a potom i u obnovi. Za sanaciju štete od potresa iz ožujka prošle godine Zagrebačka županija je osigurala svoj udio sredstava za obnovu u iznosu od 10 milijuna kuna, dok smo se izborili da financiranje obnove petrinjskog potresa u cijelosti preuzme država.

Korona virus ostavlja snažne posljedice na gospodarstvo, kako se pandemija odrazila na poduzetnike s područja Zagrebačke županije?

Gospodarski sektor, kojeg aktivno podupiremo, u Zagrebačkoj županiji se tijekom pandemije pokazao kao najžilaviji. U gospodarski najizazovnijoj godini podržali smo svoje poduzetnike s rekordnim iznosom bespovratnih potpora te je pored toga dodatno raspisan i natječaj za COVID potpore. Dok drugi pričaju o velikoj nezaposlenosti, ja ću istaknuti da je u Zagrebačkoj županiji u 2020. godini bilo 1500 zaposlenih više nego prethodne godine. Nisu izostale niti investicije privatnog sektora. U našim poduzetničkim zonama posluju poznate strane i domaće tvrtke, a njihov broj raste i u uvjetima pandemije. Primjerice, u Jakovlju je krenula gradnja tvornice u kojoj će se proizvoditi dijelovi za avioindustriju, a prema najavama tvornica bi trebala otvoriti 600 novih radnih mjesta. Ovakve investicije potvrđuju da značajna ulaganja Zagrebačke županije u poduzetničke zone itekako imaju smisla.

A što je s projektima Zagrebačke županije. Je li pandemija zaustavila njihovu realizaciju?

Ponosan sam što je u gospodarski izazovnim vremenima Zagrebačka županija bila dovoljno snažna nastaviti sa svim planiranim investicijama pa danas predstavlja jedno veliko gradilište, sve s ciljem da se u županiji bolje živi. Grade se nove škole i sportske dvorane, nastavljamo s energetskim obnovama škola i domova zdravlja, završavamo vodoopskrbni sustav na istoku županije novcem iz EU fondova te sustave odvodnje diljem županije. Brojne projekte sufinanciramo našim gradovima i općinama kako bi ravnomjerno podigli kvalitetu življenja – kako u ruralnom Žumberku, tako i u urbanoj Velikoj Gorici.

Vaš protukandidat zagovara stav da središte županije treba biti u Velikoj Gorici. Zašto je uopće trenutačno sjedište u Zagrebu?

U svakom gradu Zagrebačke županije nalaze se ispostave u kojima radi većina naših zaposlenika i tu građani mogu predati sve svoje zahtjeve prema županiji, bez potrebe da odlaze nekud dalje pa upravo zbog ovakvog funkcioniranja županijskih odjela ne možemo reći da je Županija samo u Zagrebu. No zbog specifičnog oblika Zagrebačke županije, gdje razdaljina od istoka do zapada županije iznosi čak 100 kilometara, Zagreb je nekako u središtu, na ruku svima, zbog čega je ondje sjedište županije od samih početaka. No iako se ovo čini smislenim, ništa nije zapisano u kamenu. Ako postoji potreba, neka građani o tome odlučuju putem referenduma. Po meni je važnije da građani znaju kako radimo i da smo tu za njih, sjedište županije je formalnost i bit ćemo tamo gdje građani budu htjeli.

Koje značajnije projekte je Zagrebačka županija ostvarila na području Velike Gorice tijekom ovog mandata?

Kao jedan od najvažnijih projekata istaknuo bih izgradnju Distributivnog centra s ULO hladnjačom vrijednosti preko 26 milijuna kuna. Ovim jedinstvenim projektom prvi smo u Hrvatskoj našim proizvođačima omogućili da svoje voće i povrće na tržište plasiraju tijekom cijele godine, a ne samo sezonski pa sada mogu utjecati na cijenu svojih proizvoda, što ih štiti i od trgovačkih lobija. Daljnji razvoj Distributivnog centra za voće i povrće obuhvatio je nabavu opreme za sortiranje i skladištenje jagodičastog voća. Od značajnijih projekata treba istaknuti i energetsku obnovu kompleksa zgrada srednjih škola u Velikoj Gorici. Realizacijom ovog projekta vrijednog 30,8 milijuna kuna, od čega je 15,1 milijun kuna bespovratno sufinancirala EU iz Europskog fonda za regionalni razvoj, godišnja ušteda energije za grijanje iznosit će više od 80 posto. Uskoro očekujemo novi natječaj temeljem kojeg planiramo energetski obnoviti i dom zdravlja u Velikoj Gorici. Za dodatno opremanje i razvoj poduzetničke zone u Velikoj Gorici županija je u protekle 4 godine dodijelila 1,6 milijuna kuna, a gotovo pola milijuna kuna dodijeljeno je 2020. godine za izgradnju reciklažnog dvorišta.

Srednja strukovna škola Velika Gorica nositelj je projekta Regionalnog centra kompetentnosti. O čemu je točno riječ i što ovaj centar znači za velikogoričke učenike?

Riječ je o školama 21. stoljeća u kojima će učenici strukovnih škola imati priliku stjecati znanje i iskustvo radeći na suvremenim strojevima, što će itekako pridonijeti jačanju kompetencija i boljem pozicioniranju na tržištu rada. Nositelj ovog projekta je Srednja strukovna škola Velika Gorica, u kojoj će se uspostaviti Centar izvrsnosti za CAD/CAM/CNC sustave i aditivne tehnologije. Samoborska srednja strukovna škola specijalizirat će se kao Centar izvrsnosti za senzoriku, automatiku i obnovljive izvore energije, dok će dugoselska predstavljati Centar izvrsnosti za robotiku. Ukupna vrijednost Regionalnog centra kompetentnosti u strukovnom obrazovanju je 100 milijuna kuna, od čega je 80 milijuna kuna osigurano iz EU fondova, 8 milijuna kuna osigurali smo u proračunu za 2021. godinu, a preostala sredstva su u projekciji proračuna za 2022.

Protukandidati vas napadaju da ste nedosljedni u svojim političkim stavovima i opredjeljenjima. Kako to tumačite?

U političkoj areni čovjek doživi razne udarce, a u mom slučaju u posljednjih godinu dana od svojih donedavnih političkih suradnika doživio sam brojne napade kojima se pokušava diskreditirati rad koji je ovu našu županijsku priču pozicionirao među najuspješnije u Hrvatskoj. Razne kalkulacije i napadi “ispod pojasa” imaju vrlo jasan cilj – preuzeti vlast, ali upravo to me učinilo još odlučnijim da se kandidiram za još jedan mandat i ponudim se na raspolaganje našim građanima. Županija poželjna za život, rad i obrazovanje vizija je koju sam uspješno gradio sa svojim suradnicima sve ove godine i veselim se novoj prilici da je nastavimo graditi na dobrobit svih žitelja Zagrebačke županije.

Moja županija

Megaprojekt od 50 milijardi eura: Topusko postaje novo europsko AI središte

Projekt bi trebao donijeti nekoliko tisuća novih radnih mjesta, posebno u sektorima inženjerstva, energetike i IT-a, uz jačanje lokalne infrastrukture i dolazak stručne radne snage.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Sisačko-moslavačka županija

Projekt Pantheon, vrijedan čak 50 milijardi eura, trebao bi Sisačko-moslavačku županiju pozicionirati kao jedno od vodećih europskih središta za razvoj umjetne inteligencije i podatkovne infrastrukture.

Plan izgradnje jednog od najvećih AI i podatkovnih centara u Europi odnosi se na područje općine Topusko, a službeno je potvrđen na summitu Inicijative triju mora u Dubrovniku. Sporazum o suradnji i potpori potpisali su župan Ivan Celjak, osnivač i predsjednik uprave Lucidus d.o.o. Jako Andabak te direktor Pantheon Atlas LLC Ryan Rich.

„Već nekoliko godina, u suradnji s Vladom Republike Hrvatske, razvoj Sisačko-moslavačke županije temeljimo na modernim tehnologijama i novim industrijama. Danas smo nazočili prezentaciji AI razvojnog i investicijskog projekta, koji donosi ulaganje od 50 milijardi eura u Sisačko-moslavačku županiju i Topusko. Realizacijom ovog projekta, naša županija postat će vodeća regija u Europi u području umjetne inteligencije. Lokalno, to znači oko 500 milijuna eura novih ulaganja u infrastrukturu, zapošljavanje lokalnog stanovništva s potrebnim znanjima i vještinama, dolazak visokoobrazovane radne snage koja će raditi, a dio njih i živjeti na području Sisačko-moslavačke županije, kao i brojne druge razvojne učinke koje sa sobom donosi investicija ovakvog razmjera“, istaknuo je župan Celjak.

Projekt bi trebao donijeti nekoliko tisuća novih radnih mjesta, posebno u sektorima inženjerstva, energetike i IT-a, uz jačanje lokalne infrastrukture i dolazak stručne radne snage. Planirana je i suradnja s tehničkim školama kroz stručne prakse i stipendije kako bi se osigurali potrebni kadrovi.

Projekt Pantheon već se uspoređuje s vodećim europskim tehnološkim centrima poput Londona, Frankfurta, Amsterdama i Dublina, čime Hrvatska dodatno jača svoju poziciju u digitalnoj ekonomiji i razvoju novih tehnologija.

Nastavite čitati

HOTNEWS

Rekordan odaziv: za Ružu Zagrebačke županije pristiglo 70 prijava

Svaka prijava koja je stigla nosi konkretnu priču o ljudima koji svakodnevno grade turističku ponudu našega kraja, od obiteljskih smještaja i restorana do digitalnih projekata i manifestacija koje okupljaju tisuće posjetitelja.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Turistička zajednica Zagrebačke županije

Četvrto izdanje nagrade „Ruža Zagrebačke županije” bilježi dosad najveći interes – u natječajnom roku pristiglo je 70 prijava, što je rekordan broj u odnosu na prethodne godine, priopćila je Turistička zajednica Zagrebačke županije.

Veliki odaziv, kako navode iz TZ-a, pokazuje da nagrada sve snažnije zauzima mjesto prepoznatljivog pokazatelja turističke kvalitete u županiji te da je interes među dionicima turističkog sektora u stalnom porastu.

Najviše prijava ove je godine evidentirano u segmentu smještajnih objekata, što se povezuje s kontinuiranim razvojem i jačanjem smještajne ponude na području Zagrebačke županije. Uz tu kategoriju, značajan broj kandidatura zabilježen je i u segmentima manifestacija i događanja te djelatnika u turizmu i povezanim djelatnostima.

O ovogodišnjem odazivu govorila je direktorica Turističke zajednice Zagrebačke županije i predsjednica Povjerenstva za dodjelu nagrade Ivana Alilović.

„Sedamdeset prijava govori samo za sebe. Kada smo prije četiri godine pokrenuli Ružu Zagrebačke županije, nadali smo se da će nagrada postati prepoznatljiva platforma za isticanje turističke izvrsnosti, a danas vidimo da je postala i više od toga. Svaka prijava koja nam je stigla nosi konkretnu priču o ljudima koji svakodnevno grade turističku ponudu našega kraja, od obiteljskih smještaja i restorana do digitalnih projekata i manifestacija koje okupljaju tisuće posjetitelja”, poručila je direktorica Turističke zajednice Zagrebačke županije i predsjednica Povjerenstva za dodjelu nagrade Ivana Alilović.

U svakoj od osam kategorija dodjeljuju se po dvije nagrade, odnosno ukupno 16 priznanja.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.

Nastavite čitati

HOTNEWS

Veliki odaziv na panel o prehrani onkoloških pacijenata

Osim stručnih izlaganja, sudionici su imali priliku čuti i osobno iskustvo borbe s bolešću koje je podijelila učiteljica likovne kulture Ivanka Hodja Kukovačec.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Zagrebačka županija

Sve veći interes građana za temu prehrane tijekom liječenja raka potvrđen je na panelu održanom u Svetom Ivanu Zelini, gdje su stručnjaci i sudionici razmijenili iskustva i konkretne savjete.

Događaj je dio serije stručnih panela koje zajednički provode Zagrebačka županija i Ljekarne Zagrebačke županije, a nakon Samobora nastavljen je u prostoru Gradskog društva Crvenog križa. Dvorana je bila ispunjena, a među posjetiteljima su prevladavali onkološki pacijenti, članovi njihovih obitelji te građani zainteresirani za ovu tematiku.

Poseban naglasak stavljen je na multidisciplinarni pristup liječenju. Predstojnik Klinike za onkologiju KBC-a Zagreb prof.dr.sc. Stjepko Pleština istaknuo je kako napredak struke donosi optimizam: „Onkologija se neprestano razvija. Onkologija danas i onkologija prije deset godina više nisu iste. I ono što je najvažnije – rak danas više nije smrtna presuda“.

Govoreći o ulozi prehrane, upozorio je na potrebu individualnog pristupa: „Prehrani onkoloških pacijenata treba prići i s dozom razuma. Ako pacijent nikako ne voli neku namirnicu, ne treba inzistirati na njenoj konzumaciji“, rekao je prof.dr.sc. Pleština, naglasivši kako bi u liječenju, uz onkologe, internističko-radijacijske patologe i kirurge, trebali sudjelovati i nutricionisti te farmaceuti.

Konkretne smjernice o prehrani iznio je farmaceut i nutricionist Boris Stanković, jedan od autora vodiča „KARCINOM I PREHRANA: Vodič kroz pravilnu prehranu tijekom i nakon liječenja“. Vodič počiva na “postulatima mediteranske prehrane, a upozorava na štetnost industrijski prerađene hrane“, naglasio je Stanković.

Da potreba za ovakvim informacijama dolazi izravno od pacijenata, potvrdila je zamjenica ravnateljice Ljekarni Zagrebačke županije Branka Šurina govoreći da  „ljekarne često po savjete o pravilnoj prehrani i kako se nositi s nuspojavama terapije dolaze onkološki pacijenti i članovi njihove obitelji. Iz te potrebe je i nastao ovaj priručnik o prehrani onkoloških pacijenata koji planiramo besplatno dijeliti u svim našim podružnicama prilikom izdavanja enteralne prehrane i onkološke terapije“, rekla je Šurina.

Osim stručnih izlaganja, sudionici su imali priliku čuti i osobno iskustvo borbe s bolešću koje je podijelila učiteljica likovne kulture Ivanka Hodja Kukovačec.

Nastavite čitati

Moja županija

Poduzetnici iz županije mogu dobiti i do 15.000 eura potpore – natječaj otvoren do 22. svibnja

Županija je za ovaj krug bespovratnih sredstava osigurala gotovo 2 milijuna eura, a povećani su maksimalni iznosi za proizvodne i neproizvodne djelatnosti.

Objavljeno

na

Foto: Zagrebačka županija

Zagrebačka županija raspisala je novi natječaj za dodjelu bespovratnih potpora poduzetnicima vrijedan gotovo 2 milijuna eura, a prijave su otvorene do 22. svibnja. Cilj natječaja je jačanje konkurentnosti malog gospodarstva, odnosno ulaganja u opremu i modernizaciju poslovanja.

Kako je istaknuo zamjenik župana Ervin Kolarec, riječ je o jednom od tri natječaja kojima je ove godine osigurano ukupno oko 3 milijuna eura bespovratnih sredstava za poduzetnike.

“Jedan natječaj je iza nas, a to je onaj za početnike, imali smo rekordan broj prijava, 327 prijava i uskoro možemo očekivati objavu rezultata. Prije nekoliko dana raspisali smo javni natječaj za povećanje konkurentnosti, za proizvodne i neproizvodne djelatnosti. Vrijednost natječaja je 1,9 milijuna eura. Naši poduzetnici će moći dobiti potporu za kupnju strojeva, alata pa sve do informatičke opreme”, poručio je Kolarec.

Foto: Zagrebačka županija

Osim toga, najavio je i novi natječaj koji bi trebao biti raspisan u prvoj polovici svibnja, vrijedan oko 550 tisuća eura, a odnosit će se na povećanje energetske učinkovitosti, uključujući mogućnost ulaganja u solarne elektrane na poslovnim objektima.

Potpore su namijenjene subjektima malog gospodarstva koji se bave proizvodnim i neproizvodnim djelatnostima, a Županija sufinancira projekte do 40 % ukupne vrijednosti. Važno je napomenuti da se potpora može dobiti samo za jednu vrstu namjene.

Kod proizvodnih djelatnosti bespovratna sredstva do 15.000 eura dodjeljuju se za nabavu strojeva, alata i opreme, preuređenje i nadogradnju strojeva te nabavu radnih strojeva i skladišne opreme. Za neproizvodne djelatnosti maksimalni iznos potpore je do 5.000 eura, a sredstva se mogu koristiti za nabavu strojeva, alata i opreme, radnih strojeva, skladišne opreme te informatičke opreme.

Povodom raspisivanja natječaja Kolarec je obišao tvrtku Labores solis iz Zaprešića, koja se bavi proizvodnjom pralina, keksa, namaza, dražeja i čokolade. Tvrtka je prošle godine ostvarila potporu od 10.000 eura koju je iskoristila za nabavu stroja za pakiranje čokolade.

“Mi smo se prošle prijavili za potporu Zagrebačke županiju i ostvarili je u iznosu od 10 tisuća eura i time kupili stroj za pakiranje čokolada s kojim sada možemo pakirati 3 tisuće komada na sat vremena”, objasnila je Mihaela Bartolin, direktorica tvrtke..

Foto: Zagrebačka županija

Kolarec je dodao kako je Zagrebačka županija druga županija nakon Grada Zagreba što se tiče ukupnih financija u Republici Hrvatskoj, što joj daje mnoge benefite.

“Zagrebačka županija u kontinuitetu povećava svoj proračun i mi onda možemo graditi i raditi na infrastrukturi, možemo ulagati u zdravstvo, poljoprivredu, društvene djelatnosti jer svima nam je cilj da stvaramo bolje i kvalitetnije uvjete za žitelje u Zagrebačkoj županiji i da ona bude ugodno mjesto za život”, zaključio je.

Sve informacije vezane za potpore može saznati ovdje.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.

Nastavite čitati

Moja županija

Dvorana Žeravinec ide u veliku obnovu, stižu solarni paneli i hlađenje – Županija pokriva dio troškova

Sportska dvorana u Ivanić-Gradu dobiva energetsku obnovu vrijednu više od 1,3 milijuna eura.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Zagrebačka županija

U Ivanić-Gradu u tijeku su radovi na energetskoj obnovi sportske dvorane Žeravinec, projektu vrijednom nešto više od 1,3 milijuna eura. Najveći dio novca osiguran je bespovratnim sredstvima iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, dok će Zagrebačka županija sudjelovati s oko 163 tisuće eura, a ostatak financira Grad Ivanić-Grad. Obnova bi trebala donijeti manju potrošnju energije, ali i veći komfor korisnicima dvorane, koja je, prema riječima gradske uprave, svakodnevno zauzeta gotovo od jutra do kasnih večernjih sati.

Ugovor o sufinanciranju potpisali su zamjenik župana Ervin Kolarec i zamjenik gradonačelnika Ivanić-Grada Tomislav Cuvaj.

Radovi uključuju postavljanje fotonaponske elektrane, ugradnju dizalica topline za grijanje i hlađenje, kao i solarnih kolektora za pripremu tople vode. Posebno se ističe činjenica da će dvorana napokon dobiti sustav hlađenja, što će značajno olakšati treninge i utakmice tijekom ljetnih mjeseci. Uz to, projekt uključuje i energetsku obnovu zgrade, zamjenu stolarije te modernizaciju rasvjete, čime se očekuju i konkretne uštede.

Zamjenik gradonačelnika Tomislav Cuvaj naglasio je kako je Žeravinec najkorišteniji sportski objekt u gradu.

“Dvorana Žeravinec je sportski objekt u Ivanić-Gradu koji se najviše koristi, dakle od 7 ujutro kad je koriste osnovnoškolci do 23 sata kada je koriste sportaši, možemo reći da je iskorištena u svom punom kapacitetu. Nakon obnove parketa, na red je došla i ova obnova koja će stvarno povećati kvalitetu usluge u sportskoj dvorani i evo nadamo se ugošćavanju svih reprezentacija koje su i prije dolazile u naš grad”, rekao je Cuvaj.

Dodao je i kako projekt uključuje kompletnu energetsku obnovu, uključujući energetsku ovojnicu, rasvjetu, solarne kolektore i klimatizaciju.

Zamjenik župana Ervin Kolarec podsjetio je kako su Grad i Županija i ranije zajednički ulagali u sportsku infrastrukturu, uključujući izgradnju dvorana u okolnim naseljima te uređenje sportskih podova.

“Sufinanciranje energetske obnove sportske dvorane nastavak je te suradnje s ciljem osiguravanja najboljih mogućih uvjeta za bavljenje sportom, kao i značajnijih ušteda samim energentima.Na području Zagrebačke županije u tijeku 21,5 milijuna eura vrijedan ciklus energetskih obnova osam objekata, od čega čak tri u Ivanić-Gradu.Polovicu sredstava bespovratno smo osigurali iz NPOO-a, a za drugu polovicu pobrinuli smo se u vlastitom proračunu”, istaknuo je.

Kolarec je naveo i kako je Zagrebačkoj županiji odobreno ukupno oko 98 milijuna eura bespovratnih sredstava za realizaciju.

“Županija uz osigurana sredstva za energetsku obnovu, iz NPOO-a osigurala i rekordne iznose za gradnju i dogradnju škola. Zagrebačkoj županiji je iz NPOO-a odobreno bespovratno ukupno 98 milijuna eura za realizaciju 22 projekata, među kojima su tri škole s područja Ivanić-Grada. Tako je je za dogradnju OŠ Đure Deželića odobreno 9,1 milijuna eura, za dogradnju OŠ Josipa Badalića u Graberju Ivanićkom 2,1 milijuna eura, a za proširenje gimnazijskih kapaciteta u SŠ Ivana Šveara 1,8 milijuna eura”, rekao je Kolarec.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.

Nastavite čitati

Reporter 458 - 31.03.2026.

Facebook

Izdvojeno