Povežite se s nama

Moja županija

Župan Kožić: Zajedno smo Zagrebačku županiju učinili županijom za primjer svima

Distributivni centar s ULO hladnjačom i energetska obnova kompleksa zgrada srednjih škola su dva projekta na koje sam ponosan u Velikoj Gorici. Uskoro očekujemo novi natječaj temeljem kojeg planiramo energetski obnoviti i Dom zdravlja u Velikoj Gorici

Objavljeno

na

Sa županom zagrebačkim Stjepanom Kožićem razgovarali smo u Velikoj Gorici, netom po objavi još jedne kandidature za župana na predstojećim izborima.

Najdugovječniji ste župan u Hrvatskoj, čak 20 godina na čelu Zagrebačke županije. Kako to da ste se odlučili za još jednu utrku, što vas je motiviralo?

Sretan sam i ponosan što već 20 godina zajedno sa svojim timom imam priliku raditi na dobrobit Zagrebačke županije i njezinih stanovnika. Dodatno me motivira činjenica što rezultate našeg truda prepoznaju građani koji nam sve ove godine ukazuju svoje povjerenje. Oni dobro poznaju mene, a ja svaki djelić naše županije i upravo zato po šesti put za redom izlazim pred žitelje Zagrebačke županije, ne s brzim rješenjima i obećanjima, već s realiziranim projektima i vizijom budućeg razvoja naše lijepe županije koja je tijekom aktualnog mandata zaslužila titulu jedne od najrazvijenijih. Puno je još planova koje želim ostvariti, a za koje smo svih ovih godina utirali put. Mandat koji završava obilježila je teška situacija s koronavirusom te dva potresa koja su pogodila Zagrebačku županiju i mnogima s ovih prostora nanijela značajne štete. Ono što županiji sada treba je stručno vodstvo koje je upoznato sa svim problemima i koje ima znanja, snage i hrabrosti suočiti se s novim izazovima.

Zagrebačka županije pretrpjela je velike štete od potresa. Što je do sada napravljeno po pitanju sanacije štete, kakav je plan obnove?

Potres je Zagrebačku županiju pogodio u velikoj mjeri pa nam je prioritet bio što prije svima osigurati krov nad glavom i normalne životne uvjete. Obnova je definirana Zakonom i ona je već krenula. Ne čekajući državu, sanirali smo škole i zdravstvene objekte oštećene u potresu, angažirali dodatne timove statičara za pregled objekata i oformili odsjek koji će direktno pomagati vlasnicima objekata u prijavi, a potom i u obnovi. Za sanaciju štete od potresa iz ožujka prošle godine Zagrebačka županija je osigurala svoj udio sredstava za obnovu u iznosu od 10 milijuna kuna, dok smo se izborili da financiranje obnove petrinjskog potresa u cijelosti preuzme država.

Korona virus ostavlja snažne posljedice na gospodarstvo, kako se pandemija odrazila na poduzetnike s područja Zagrebačke županije?

Gospodarski sektor, kojeg aktivno podupiremo, u Zagrebačkoj županiji se tijekom pandemije pokazao kao najžilaviji. U gospodarski najizazovnijoj godini podržali smo svoje poduzetnike s rekordnim iznosom bespovratnih potpora te je pored toga dodatno raspisan i natječaj za COVID potpore. Dok drugi pričaju o velikoj nezaposlenosti, ja ću istaknuti da je u Zagrebačkoj županiji u 2020. godini bilo 1500 zaposlenih više nego prethodne godine. Nisu izostale niti investicije privatnog sektora. U našim poduzetničkim zonama posluju poznate strane i domaće tvrtke, a njihov broj raste i u uvjetima pandemije. Primjerice, u Jakovlju je krenula gradnja tvornice u kojoj će se proizvoditi dijelovi za avioindustriju, a prema najavama tvornica bi trebala otvoriti 600 novih radnih mjesta. Ovakve investicije potvrđuju da značajna ulaganja Zagrebačke županije u poduzetničke zone itekako imaju smisla.

A što je s projektima Zagrebačke županije. Je li pandemija zaustavila njihovu realizaciju?

Ponosan sam što je u gospodarski izazovnim vremenima Zagrebačka županija bila dovoljno snažna nastaviti sa svim planiranim investicijama pa danas predstavlja jedno veliko gradilište, sve s ciljem da se u županiji bolje živi. Grade se nove škole i sportske dvorane, nastavljamo s energetskim obnovama škola i domova zdravlja, završavamo vodoopskrbni sustav na istoku županije novcem iz EU fondova te sustave odvodnje diljem županije. Brojne projekte sufinanciramo našim gradovima i općinama kako bi ravnomjerno podigli kvalitetu življenja – kako u ruralnom Žumberku, tako i u urbanoj Velikoj Gorici.

Vaš protukandidat zagovara stav da središte županije treba biti u Velikoj Gorici. Zašto je uopće trenutačno sjedište u Zagrebu?

U svakom gradu Zagrebačke županije nalaze se ispostave u kojima radi većina naših zaposlenika i tu građani mogu predati sve svoje zahtjeve prema županiji, bez potrebe da odlaze nekud dalje pa upravo zbog ovakvog funkcioniranja županijskih odjela ne možemo reći da je Županija samo u Zagrebu. No zbog specifičnog oblika Zagrebačke županije, gdje razdaljina od istoka do zapada županije iznosi čak 100 kilometara, Zagreb je nekako u središtu, na ruku svima, zbog čega je ondje sjedište županije od samih početaka. No iako se ovo čini smislenim, ništa nije zapisano u kamenu. Ako postoji potreba, neka građani o tome odlučuju putem referenduma. Po meni je važnije da građani znaju kako radimo i da smo tu za njih, sjedište županije je formalnost i bit ćemo tamo gdje građani budu htjeli.

Koje značajnije projekte je Zagrebačka županija ostvarila na području Velike Gorice tijekom ovog mandata?

Kao jedan od najvažnijih projekata istaknuo bih izgradnju Distributivnog centra s ULO hladnjačom vrijednosti preko 26 milijuna kuna. Ovim jedinstvenim projektom prvi smo u Hrvatskoj našim proizvođačima omogućili da svoje voće i povrće na tržište plasiraju tijekom cijele godine, a ne samo sezonski pa sada mogu utjecati na cijenu svojih proizvoda, što ih štiti i od trgovačkih lobija. Daljnji razvoj Distributivnog centra za voće i povrće obuhvatio je nabavu opreme za sortiranje i skladištenje jagodičastog voća. Od značajnijih projekata treba istaknuti i energetsku obnovu kompleksa zgrada srednjih škola u Velikoj Gorici. Realizacijom ovog projekta vrijednog 30,8 milijuna kuna, od čega je 15,1 milijun kuna bespovratno sufinancirala EU iz Europskog fonda za regionalni razvoj, godišnja ušteda energije za grijanje iznosit će više od 80 posto. Uskoro očekujemo novi natječaj temeljem kojeg planiramo energetski obnoviti i dom zdravlja u Velikoj Gorici. Za dodatno opremanje i razvoj poduzetničke zone u Velikoj Gorici županija je u protekle 4 godine dodijelila 1,6 milijuna kuna, a gotovo pola milijuna kuna dodijeljeno je 2020. godine za izgradnju reciklažnog dvorišta.

Srednja strukovna škola Velika Gorica nositelj je projekta Regionalnog centra kompetentnosti. O čemu je točno riječ i što ovaj centar znači za velikogoričke učenike?

Riječ je o školama 21. stoljeća u kojima će učenici strukovnih škola imati priliku stjecati znanje i iskustvo radeći na suvremenim strojevima, što će itekako pridonijeti jačanju kompetencija i boljem pozicioniranju na tržištu rada. Nositelj ovog projekta je Srednja strukovna škola Velika Gorica, u kojoj će se uspostaviti Centar izvrsnosti za CAD/CAM/CNC sustave i aditivne tehnologije. Samoborska srednja strukovna škola specijalizirat će se kao Centar izvrsnosti za senzoriku, automatiku i obnovljive izvore energije, dok će dugoselska predstavljati Centar izvrsnosti za robotiku. Ukupna vrijednost Regionalnog centra kompetentnosti u strukovnom obrazovanju je 100 milijuna kuna, od čega je 80 milijuna kuna osigurano iz EU fondova, 8 milijuna kuna osigurali smo u proračunu za 2021. godinu, a preostala sredstva su u projekciji proračuna za 2022.

Protukandidati vas napadaju da ste nedosljedni u svojim političkim stavovima i opredjeljenjima. Kako to tumačite?

U političkoj areni čovjek doživi razne udarce, a u mom slučaju u posljednjih godinu dana od svojih donedavnih političkih suradnika doživio sam brojne napade kojima se pokušava diskreditirati rad koji je ovu našu županijsku priču pozicionirao među najuspješnije u Hrvatskoj. Razne kalkulacije i napadi “ispod pojasa” imaju vrlo jasan cilj – preuzeti vlast, ali upravo to me učinilo još odlučnijim da se kandidiram za još jedan mandat i ponudim se na raspolaganje našim građanima. Županija poželjna za život, rad i obrazovanje vizija je koju sam uspješno gradio sa svojim suradnicima sve ove godine i veselim se novoj prilici da je nastavimo graditi na dobrobit svih žitelja Zagrebačke županije.

Moja županija

FOTO Zagrebačka županija “šampion“ prema energetskoj obnovi zdravstvenih objekata

Pri kraju provedba natječaja za energetsku obnovu ispostave Doma zdravlja u Velikoj Gorici

Objavljeno

na

U tijeku je energetska obnova Osnovne škole Đure Deželića i ispostave Doma zdravlja Zagrebačke županije u Ivanić-Gradu. Sredstva za obnovu osigurana su iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti i proračuna Zagrebačke županije. Oba objekta obišao je danas zamjenik župana Damir Tomljenović.

– Energetskom obnovom, važno je to istaknuti, dobivamo novu kvalitetu zgrada i veliku uštedu energenata. Ono što ćemo uštedjeti na energiji moći ćemo uložiti u druge potrebe – rekao je zamjenik župana, dodavši da se u Ivanić-Gradu, uz školu Đure Deželića i dom zdravlja, energetski obnavlja i upravna zgrada Zagrebačke županije. Energetskom obnovom, dodao je, bitno se smanjuje i onečišćenje zraka, odnosno emisija štetnih stakleničkih plinova.

Gradonačelnik Ivanić-Grada Javor Bojan Leš rekao je da će se kroz ulaganja u energetsku obnovu triju zgrada značajno povećati kvaliteta života svih građana Ivanić-Grada.

– Suradnja Grada i Županije godinama ide u dobrom smjeru. Zajedno ‘guramo’ projekte bitne za naše stanovnike – rekao je Leš.

Zadovoljstvo energetskom obnovom izrazili su i ravnatelj OŠ Đure Deželića i ravnatelj Doma zdravlja Zagrebačke županije Večeslav Bergman.

– Nakon što je već ranije sanirano krovište, škola se sada energetski obnavlja, a slijedi i njezina dogradnja, za što je iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti bespovratno dobiveno preko 9 milijuna eura. I Grad i Županija daju veliku podršku školstvu, što se i vidi – potvrdio je Bergman ocijenivši Zagrebačku županiju “šampionom prema energetskoj obnovi zdravstvenih objekata”.

– Dosad su obnovljene četiri ispostave, u tijeku je obnova u Samoboru i Ivanić-Gradu, a pri kraju je provedba natječaja za energetsku obnovu ispostave Doma zdravlja u Velikoj Gorici. Sve to omogućit će puno bolje uvjete rada i pružanja zdravstvene zaštite – rekao je Bergman.

OŠ Đure Deželića

Energetska obnova OŠ Đure Deželića obuhvaća, uz ostalo, zamjenu vanjske stolarije i rekonstrukciju vanjskih zidova zgrade. Na zidove se postavlja ETICS sustav toplinske izolacije na bazi mineralne vune, a škola dobiva i novu aluminijsku stolariju. U unutrašnjosti zgrade bit će instaliran multi-split klima sustav, a postojeća rasvjetna tijela zamijenit će energetski učinkovitija. Ugradit će se dizalica topline zrak/voda, dok će na krov zgrade biti postavljeni fotonaponski moduli sunčane elektrane snage 25 kW.

Kombinacijom građevinskih, elektroinstalaterskih i strojarskih radova  očekuje se osjetno smanjenje potrošnje energije za grijanje, na godišnjoj razini za preko 78%.

Dodatnim radovima predviđena je rekonstrukcija pješačke rampe ispred ulaza u zgradu, hortikulturno uređenje površine oko zgrade škole, a bit će postavljena i punionica za električne automobile.

Ukupna vrijednost energetska obnove iznosi 2,41 milijun eura. Iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti bespovratno je dobiveno 901.134 eura, dok Zagrebačka županija, osnivač škole, iz vlastita proračuna ulaže 1,51 milijun eura.

Osim smanjenja potrošnje energije, korištenjem obnovljivih izvora, energetska obnova OŠ Đure Deželića doprinijet će i povećanju razine udobnosti i kvalitete korištenja školskog prostora.

Dom zdravlja

Istovremeno s energetskom obnovom odvija se i sanacija zgrade doma zdravlja u Ivanić-Gradu. Zgrada dobiva novu ovojnicu i novi, energetski učinkovitiji pokrov. U sklopu obnove ugradit će se nova, odnosno zamijeniti postojeća oprema za grijanje, hlađenje, ventilaciju, klimatizaciju i pripremu potrošne tople vode. Unutarnja rasvjeta mijenja se novom. Na krov zgrade postavit će se fotonaponski sustav za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora, snage 20 kW. Uvest će se i sustav daljinskog očitanja potrošnje energije i vode.

Kombinacijom mjera energetske učinkovitosti, projektirana godišnja ušteda energije za grijanje iznosi 81,5%, a projektirana godišnja ušteda primarne energije 75,5%.

Nakon završene obnove zgrada će iz energetskog razreda ‘E’ prijeći u razred ‘B’. Ukupna vrijednost obnove je 1,8 milijuna eura, od čega 1,3 milijuna eura (71,74%) otpada na bespovratna sredstva iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, dok Zagrebačka županija ulaže 515.200 eura (28,26%). Završetak svih radova očekuje se u travnju 2026. godine.

Sanacija zgrade, uz ostalo, obuhvaća izvedbu elemenata pristupačnosti osobama s invaliditetom i smanjenom pokretljivošću. Ugradit će se i modularni sustav za parkiranje i čuvanje bicikala te će se hortikulturno urediti postojeće zelene površine.

(Foto: Dražen Kopač)

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom

Nastavite čitati

Moja županija

ŽUPANIJA Kolarec i dalje na čelu Stožera civilne zaštite

Vatrogascima i Društvu Crvenog križa darovana oprema u vrijednosti većoj od 61 tisuću eura.

Objavljeno

na

Konstituiran je novi saziv Stožera civilne zaštite Zagrebačke županije.

Odlukom župana Stjepana Kožića, načelnik Stožera i u ovom mandatu će biti njegov zamjenik Ervin Kolarec, dok funkciju zamjenika načelnika Stožera nastavlja obnašati Županijski vatrogasni zapovjednik Dario Kezerić. Stožer uz načelnika i zamjenika ima još 15 članova.

Načelnik Kolarec poželio je puno uspjeha u radu svim članovima Stožera i operativnim snagama, koji zajednički provode mjere i aktivnosti civilne zaštite u velikim nesrećama i katastrofama te razvija plan djelovanja sustava civilne zaštite na području Zagrebačke županije.

–Mi smo tu radi naših građana i činit ćemo sve kako bismo osigurali njihovu sigurnost i pravovremenu zaštitu u svim situacijama – istaknuo je Kolarec.

Na sjednici je donesen prijedlog Poslovnik Stožera civilne zaštite Zagrebačke županije i Nacrt prijedloga Procjene rizika od velikih nesreća za područje županije, a riječ je o ključnom dokumentu za donošenje planskih dokumenata na području civilne zaštite.

Ujedno, na sjednici je donesena Odluka o darovanju opreme sustava radio veze Vatrogasnoj zajednici Zagrebačke županije ukupne vrijednosti gotovo 53,5 tisuće eura te županijskom Društvu Crvenog križa gotovo 8,5 tisuća eura.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom

Nastavite čitati

Moja županija

FOTO Svečana proslava 30 godina Općine Kravarsko

Objavljeno

na

Objavio/la

Trideset godina postojanja Općine Kravarsko svečano je obilježeno danas (nedjelja, 14.09.2025.) polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća kod spomenika poginulima za Republiku Hrvatsku, procesijom od pastoralnog centra ”Stjepan Povoljnjak” do crkve, svetom misom u župnoj crkvi Uzvišenja Svetog Križa i blagoslovom orgulja, smotrom vatrogasne postrojbe DVD Kravarsko, svečanom sjednicom Općinskog vijeća Općine Kravarsko i prigodnim domjenkom u Domu kulture Kravarsko.

Kravarsko, 14.09.2025. 30 godina Općine Kravarsko. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Kravarsko, 14.09.2025. 30 godina Općine Kravarsko. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Na početku svečane sjednice u Domu kulture pozdrav domovini himnom Lijepa naša izveo je Pjevački mješoviti zbor Udruge umirovljenika Općine Kravarsko ”Breški slavuji” te minutom šutnje odana je počast svima poginulima za Hrvatsku i prvom predsjedniku Republike Hrvatske dr. Franji Tuđmanu.

Kravarsko, 14.09.2025. 30 godina Općine Kravarsko. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Kravarsko, 14.09.2025. 30 godina Općine Kravarsko. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Kravarsko, 14.09.2025. 30 godina Općine Kravarsko. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Svečanu sjednicu otvorila je predsjednica Općinskog vijeća Općine Kravarsko Dragica Ceković, a nakon nje govorio je Vlado Kolarec, Općinski načelnik Općine Kravarsko. Uvodno je kazao: – Danas obilježavao veliki jubilej – trideset godina postojanja naše Općine Kravarsko. Trideset godina zajedničkog puta, ustrajnosti, rada i ljubavi prema svome kraju. Ovo je trenutak da se s ponosom osvrnemo na sve što je iza nas, da zahvalimo svima koji su svojim radom, znanjem i trudom utkali sebe u razvoj našeg mjesta, ali i da s nadom pogledamo prema budućnosti.

Kravarsko, 14.09.2025. 30 godina Općine Kravarsko. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Kravarsko, 14.09.2025. 30 godina Općine Kravarsko. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Nakon načelnika za govornicu je došao Ervin Kolarec, zamjenik župana Zagrebačke županije, i istaknuo činjenicu o uzornoj suradnji Općine Kravarsko sa Zagrebačkom županijom.

– Zagrebačka županija u svim velikim projektima daje snažnu podršku ovoj općini, kao što smo, nakon potresa, zajedničkim snagama sagradili novu crkvu. Podizanjem kvalitete života, mladima osiguravamo mjesto za osnivanje svojih obitelji – rekao je Kolarec.

Sve prisutne pozdravio je Dražen Bačurin, izaslanik gradonačelnika Velike Gorice. Zadnji govornik bio je Mato Čičak, izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora, predsjednik županijske skupštine Zagrebačke županije i načelnik Općine Rugvica.

– Fasciniran sam jedinstvom i zajedništvom mještana nakon potresa i veselim se novim projektima na području općine, poput dogradnje škole koja će dobiti nove učionice za potrebe jednosmjenske nastave.

Kravarsko, 14.09.2025. 30 godina Općine Kravarsko. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Kravarsko, 14.09.2025. 30 godina Općine Kravarsko. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Kravarsko, 14.09.2025. 30 godina Općine Kravarsko. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Uslijedio je ceremonijal dodjele javnih priznanja Općinskog vijeća Općine Kravarsko. 1. Zahvalnica Obitelji Lovrić, čiji su članovi s nekoliko generacija aktivni članovi DVD-a Kravarsko; 2. Nagrada Općine Kravarsko za iznimna dostignuća u proteklom jednogodišnjem ili višegodišnjem razdoblju: *Stjepan Kolarec – idejni je začetnik i jedan od osnivača Amaterskog kazališta Kravarsko; *Julijana Kolarec – uspješna je studentica prve godine diplomskog studija Fakulteta elektrotehnije i računarstva, smjera računarstvo. Prijediplomski trogodišnji studij završila je 2023./2024. godine među 10% najboljih studenata fakulteta; *Nikola Tonković, učitelj sa iskustvom u prosvjeti punih 38 godina, funkciju ravnatelja Osnovne škole Slavka Kolara Kravarsko obnaša oko 25 godina. Kao ravnatelj bio je jedan od ključnih nositelja projekta izgradnje nove matične škole u Kravarskom, kasnije i sportske dvorane, čime su se stekli kvalitetniji uvjeti obrazovanja na području općine. 3. Nagrada Općine Kravarsko za doprinos ugledu i promociji Općine Kravarsko u zemlji i svijetu:* Osnovna škola Slavka Kolara Kravarsko – muška odbojkaška ekipa učenika 5. i 6. razreda. Muška odbojkaška ekipa sastavljena od učenika 5. i 6. razreda tijekom proteklog razdoblja ostvarila je iznimne sportske rezultate. Nakon pobjede na gradskom, županijskom i poludržavnom natjecanju, na državnoj završnici održanoj u lipnju ove godine u Vinkovcima, osvojili su 2.mjesto i tako postali državni viceprvaci.

Kravarsko, 14.09.2025. 30 godina Općine Kravarsko. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Kravarsko, 14.09.2025. 30 godina Općine Kravarsko. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Kravarsko, 14.09.2025. 30 godina Općine Kravarsko. Foto: David Jolić/cityportal.hr

U ime dobitnika priznanja govorio je Nikola Tonković. Moderatorica programa bila je Ana Katulić.

Kravarsko, 14.09.2025. 30 godina Općine Kravarsko. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Kravarsko, 14.09.2025. 30 godina Općine Kravarsko. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Kravarsko, 14.09.2025. 30 godina Općine Kravarsko. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Nakon zaključenja svečane sjednice uslijedio je prigodni domjenak i ugodno druženje.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom

Galerija fotografija

Nastavite čitati

Moja županija

Projekt PRONACUL u utrci za najbolji europski projekt 2025. – odlučuju glasovi građana

Međunarodna inicijativa koja povezuje šest zemalja i stavlja baštinu u središte održivog turizma ušla je u finale izbora za najbolje EU projekte.

Objavljeno

na

Objavio/la

Projekt PRONACUL, u kojem je Turistička zajednica Zagrebačke županije bila partner, nominiran je za najbolji europski projekt 2025. godine, o čemu smo pisali ranije. Riječ je o međunarodnoj inicijativi koja okuplja partnere iz Hrvatske, Slovenije, Italije, Grčke, Srbije i Bosne i Hercegovine, a cilj joj je da prirodna i kulturna baština postane temelj održivog turizma u Jadransko-jonskoj regiji. O pobjedniku odlučuju glasovi građana od 12. do 19. rujna.

Podsjećamo, kroz projekt je razvijena zajednička metodologija upravljanja baštinom, u kojoj su sudjelovali različiti dionici – od institucija i lokalne samouprave do same zajednice. Poseban naglasak stavljen je na suradnju i razmjenu iskustava, a tome je pridonijela i Virtualna komora, digitalna platforma namijenjena razmjeni znanja, primjera dobre prakse i kreiranju novih turističkih proizvoda.

U 15 pilot područja testirani su različiti modeli upravljanja, čiji je rezultat prijedlog zajedničke Regionalne rute, osmišljene da poveže destinacije i turističke ponude na održiv način. Time je projekt doprinio jačanju kapaciteta institucija, lokalnih zajednica i poduzetnika, stvarajući temelje za dugoročno vrednovanje i očuvanje baštine.

PRONACUL je ušao u završni krug natjecanja za najbolje županijske EU projekte, a stručni žiri odabrao je kandidate u četiri kategorije. Sada je na građanima da svojim glasom odluče koji će projekt ponijeti titulu najboljeg. Glasovanje traje do 19. rujna, a svoj glas moguće je dati ovdje.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom 

Nastavite čitati

Kultura

Županija osigurala novac za programe u kulturi – predložite ih do 3. listopada

Broj mogućih prijava razlikuje se po prijaviteljima.

Objavljeno

na

Zagrebačka županija objavila je Javni poziv za predlaganje programa javnih potreba u kulturi za 2026. godinu, a i ovoga puta sredstva su namijenjena za knjižničnu, nakladničku, audiovizualnu i muzejsku djelatnost, kulturno-umjetničko stvaralaštvo i kulturno-umjetnički amaterizam, zaštitu, očuvanje i održivo upravljanje kulturnom baštinom te transferzalna područja.

Pravo prijave imaju samostalni umjetnici, udruge, umjetničke organizacije, ustanove u kulturi, pravne i fizičke osobe koje obavljaju djelatnost u kulturi i medijima, kao i pravne i fizičke osobe za potrebe zaštite i očuvanja kulturnih dobara i arheološke baštine.

Dodajmo kako se broj mogućih prijava razlikuje pa tako pučka otvorena učilišta i centri za kulturu mogu podnijeti do pet prijava, knjižnice, muzeji i galerije do četiri, udruge do dvije, a ostali prijavitelji jednu prijavu.

Inače, u ovoj godini Zagrebačka županija podržala je 239 različitih programa u kulturi u ukupnom iznosu od 442 tisuće eura.

Tekst javnog poziva i upute za prijavitelje dostupni su na web stranici Zagrebačke županije, prijedlozi programa zaprimaju se do 3. listopada.

Nastavite čitati

Reporter 452 - 28.08.2025.

Facebook

Izdvojeno