Povežite se s nama

Moja županija

Župan Kožić: Zajedno smo Zagrebačku županiju učinili županijom za primjer svima

Distributivni centar s ULO hladnjačom i energetska obnova kompleksa zgrada srednjih škola su dva projekta na koje sam ponosan u Velikoj Gorici. Uskoro očekujemo novi natječaj temeljem kojeg planiramo energetski obnoviti i Dom zdravlja u Velikoj Gorici

Objavljeno

na

Sa županom zagrebačkim Stjepanom Kožićem razgovarali smo u Velikoj Gorici, netom po objavi još jedne kandidature za župana na predstojećim izborima.

Najdugovječniji ste župan u Hrvatskoj, čak 20 godina na čelu Zagrebačke županije. Kako to da ste se odlučili za još jednu utrku, što vas je motiviralo?

Sretan sam i ponosan što već 20 godina zajedno sa svojim timom imam priliku raditi na dobrobit Zagrebačke županije i njezinih stanovnika. Dodatno me motivira činjenica što rezultate našeg truda prepoznaju građani koji nam sve ove godine ukazuju svoje povjerenje. Oni dobro poznaju mene, a ja svaki djelić naše županije i upravo zato po šesti put za redom izlazim pred žitelje Zagrebačke županije, ne s brzim rješenjima i obećanjima, već s realiziranim projektima i vizijom budućeg razvoja naše lijepe županije koja je tijekom aktualnog mandata zaslužila titulu jedne od najrazvijenijih. Puno je još planova koje želim ostvariti, a za koje smo svih ovih godina utirali put. Mandat koji završava obilježila je teška situacija s koronavirusom te dva potresa koja su pogodila Zagrebačku županiju i mnogima s ovih prostora nanijela značajne štete. Ono što županiji sada treba je stručno vodstvo koje je upoznato sa svim problemima i koje ima znanja, snage i hrabrosti suočiti se s novim izazovima.

Zagrebačka županije pretrpjela je velike štete od potresa. Što je do sada napravljeno po pitanju sanacije štete, kakav je plan obnove?

Potres je Zagrebačku županiju pogodio u velikoj mjeri pa nam je prioritet bio što prije svima osigurati krov nad glavom i normalne životne uvjete. Obnova je definirana Zakonom i ona je već krenula. Ne čekajući državu, sanirali smo škole i zdravstvene objekte oštećene u potresu, angažirali dodatne timove statičara za pregled objekata i oformili odsjek koji će direktno pomagati vlasnicima objekata u prijavi, a potom i u obnovi. Za sanaciju štete od potresa iz ožujka prošle godine Zagrebačka županija je osigurala svoj udio sredstava za obnovu u iznosu od 10 milijuna kuna, dok smo se izborili da financiranje obnove petrinjskog potresa u cijelosti preuzme država.

Korona virus ostavlja snažne posljedice na gospodarstvo, kako se pandemija odrazila na poduzetnike s područja Zagrebačke županije?

Gospodarski sektor, kojeg aktivno podupiremo, u Zagrebačkoj županiji se tijekom pandemije pokazao kao najžilaviji. U gospodarski najizazovnijoj godini podržali smo svoje poduzetnike s rekordnim iznosom bespovratnih potpora te je pored toga dodatno raspisan i natječaj za COVID potpore. Dok drugi pričaju o velikoj nezaposlenosti, ja ću istaknuti da je u Zagrebačkoj županiji u 2020. godini bilo 1500 zaposlenih više nego prethodne godine. Nisu izostale niti investicije privatnog sektora. U našim poduzetničkim zonama posluju poznate strane i domaće tvrtke, a njihov broj raste i u uvjetima pandemije. Primjerice, u Jakovlju je krenula gradnja tvornice u kojoj će se proizvoditi dijelovi za avioindustriju, a prema najavama tvornica bi trebala otvoriti 600 novih radnih mjesta. Ovakve investicije potvrđuju da značajna ulaganja Zagrebačke županije u poduzetničke zone itekako imaju smisla.

A što je s projektima Zagrebačke županije. Je li pandemija zaustavila njihovu realizaciju?

Ponosan sam što je u gospodarski izazovnim vremenima Zagrebačka županija bila dovoljno snažna nastaviti sa svim planiranim investicijama pa danas predstavlja jedno veliko gradilište, sve s ciljem da se u županiji bolje živi. Grade se nove škole i sportske dvorane, nastavljamo s energetskim obnovama škola i domova zdravlja, završavamo vodoopskrbni sustav na istoku županije novcem iz EU fondova te sustave odvodnje diljem županije. Brojne projekte sufinanciramo našim gradovima i općinama kako bi ravnomjerno podigli kvalitetu življenja – kako u ruralnom Žumberku, tako i u urbanoj Velikoj Gorici.

Vaš protukandidat zagovara stav da središte županije treba biti u Velikoj Gorici. Zašto je uopće trenutačno sjedište u Zagrebu?

U svakom gradu Zagrebačke županije nalaze se ispostave u kojima radi većina naših zaposlenika i tu građani mogu predati sve svoje zahtjeve prema županiji, bez potrebe da odlaze nekud dalje pa upravo zbog ovakvog funkcioniranja županijskih odjela ne možemo reći da je Županija samo u Zagrebu. No zbog specifičnog oblika Zagrebačke županije, gdje razdaljina od istoka do zapada županije iznosi čak 100 kilometara, Zagreb je nekako u središtu, na ruku svima, zbog čega je ondje sjedište županije od samih početaka. No iako se ovo čini smislenim, ništa nije zapisano u kamenu. Ako postoji potreba, neka građani o tome odlučuju putem referenduma. Po meni je važnije da građani znaju kako radimo i da smo tu za njih, sjedište županije je formalnost i bit ćemo tamo gdje građani budu htjeli.

Koje značajnije projekte je Zagrebačka županija ostvarila na području Velike Gorice tijekom ovog mandata?

Kao jedan od najvažnijih projekata istaknuo bih izgradnju Distributivnog centra s ULO hladnjačom vrijednosti preko 26 milijuna kuna. Ovim jedinstvenim projektom prvi smo u Hrvatskoj našim proizvođačima omogućili da svoje voće i povrće na tržište plasiraju tijekom cijele godine, a ne samo sezonski pa sada mogu utjecati na cijenu svojih proizvoda, što ih štiti i od trgovačkih lobija. Daljnji razvoj Distributivnog centra za voće i povrće obuhvatio je nabavu opreme za sortiranje i skladištenje jagodičastog voća. Od značajnijih projekata treba istaknuti i energetsku obnovu kompleksa zgrada srednjih škola u Velikoj Gorici. Realizacijom ovog projekta vrijednog 30,8 milijuna kuna, od čega je 15,1 milijun kuna bespovratno sufinancirala EU iz Europskog fonda za regionalni razvoj, godišnja ušteda energije za grijanje iznosit će više od 80 posto. Uskoro očekujemo novi natječaj temeljem kojeg planiramo energetski obnoviti i dom zdravlja u Velikoj Gorici. Za dodatno opremanje i razvoj poduzetničke zone u Velikoj Gorici županija je u protekle 4 godine dodijelila 1,6 milijuna kuna, a gotovo pola milijuna kuna dodijeljeno je 2020. godine za izgradnju reciklažnog dvorišta.

Srednja strukovna škola Velika Gorica nositelj je projekta Regionalnog centra kompetentnosti. O čemu je točno riječ i što ovaj centar znači za velikogoričke učenike?

Riječ je o školama 21. stoljeća u kojima će učenici strukovnih škola imati priliku stjecati znanje i iskustvo radeći na suvremenim strojevima, što će itekako pridonijeti jačanju kompetencija i boljem pozicioniranju na tržištu rada. Nositelj ovog projekta je Srednja strukovna škola Velika Gorica, u kojoj će se uspostaviti Centar izvrsnosti za CAD/CAM/CNC sustave i aditivne tehnologije. Samoborska srednja strukovna škola specijalizirat će se kao Centar izvrsnosti za senzoriku, automatiku i obnovljive izvore energije, dok će dugoselska predstavljati Centar izvrsnosti za robotiku. Ukupna vrijednost Regionalnog centra kompetentnosti u strukovnom obrazovanju je 100 milijuna kuna, od čega je 80 milijuna kuna osigurano iz EU fondova, 8 milijuna kuna osigurali smo u proračunu za 2021. godinu, a preostala sredstva su u projekciji proračuna za 2022.

Protukandidati vas napadaju da ste nedosljedni u svojim političkim stavovima i opredjeljenjima. Kako to tumačite?

U političkoj areni čovjek doživi razne udarce, a u mom slučaju u posljednjih godinu dana od svojih donedavnih političkih suradnika doživio sam brojne napade kojima se pokušava diskreditirati rad koji je ovu našu županijsku priču pozicionirao među najuspješnije u Hrvatskoj. Razne kalkulacije i napadi “ispod pojasa” imaju vrlo jasan cilj – preuzeti vlast, ali upravo to me učinilo još odlučnijim da se kandidiram za još jedan mandat i ponudim se na raspolaganje našim građanima. Županija poželjna za život, rad i obrazovanje vizija je koju sam uspješno gradio sa svojim suradnicima sve ove godine i veselim se novoj prilici da je nastavimo graditi na dobrobit svih žitelja Zagrebačke županije.

HOTNEWS

Vatrogasna mladež iz Ribnice zauzela 13. mjesto na natjecanju u Italiji

Ekipe su se natjecale u segmentima vježba s preprekama i štafeta te ih uspješno odradili.

Objavljeno

na

Stigli su rezultati vatrogasne olimpijade odnosno 24. međunarodnog natjecanja vatrogasne mladeži Međunarodne zajednice i spasilačkih službi održane u Italiji, a na kojem je boje Hrvatske, Zagrebačke županije i Velike Gorice branila muška mladež iz DVD-a Ribnica. Ekipe su se natjecale u segmentima vježba s preprekama i štafeta te ih uspješno odradili.

Iz Hrvatske vatrogasne zajednice javili su kako je naša gorička ekipa osvojila 13. mjesto, a dok je prijateljski DVD Ostrna, koji je također nastupio u konkurenciji muške mladeži i predstavljao našu županiju na ovom prestižnom vatrogasnom natjecanju, plasirao se na 10. mjesto.

– Ekipa je dala sve od sebe, predano su i požrtvovno odradili ovu rolu – istaknuli su iz DVD-a Ribnica po završetku vježbe.

Foto: DVD Ribnica

Također, Hrvatsku je u ženskim timovima predstavljala ekipa iz DVD-a Bedekovčina, a cure su ostvarile 5. mjesto.

U zajedničkom poretku (muški i ženski), hrvatski timovi smjestili su se na sljedeće pozicije. DVD Ostrna na 11. mjesto, DVD Ribnica na 16. mjesto te DVD Bedekovčina na 19. mjesto.

Foto: FB DVD Ostrna

Spomenimo kako se natjecanje održalo na gradskom stadionu u Borgo Valsugani, a sudjelovali su natjecateljski timovi iz 22 države – od Portugala do dalekog Japana. Iz tih zemalja je stiglo 53 timova, s preko 630 mladih natjecatelja i 66 sudaca.

– Natjecanja vatrogasne mladeži bitan su dio hrvatskog vatrogastva jer su zalog budućih vatrogasnih kadrova. Mi smo u Hrvatskoj vatrogasnoj zajednici toga itekako svjesni i kontinuirano ulažemo u rad s mladima, a upravo kroz natjecanja dobrovoljna vatrogasna društva pokazuju svoju snagu i usmjerenost prema ovom časnom i humanom poslu. Ponosni smo što su čak tri naša odjeljenja sudjelovala na Međunarodnom natjecanju vatrogasne mladeži – istaknuli su iz Hrvatske vatrogasne zajednice.

Mnogi navijači iz svih dijelova zemlje došlo su bodriti mlade vatrogasce, a s tribina vijorila se i hrvatska zastava i orila navijačka pjesma.

Foto: Hrvatska vatrogasna zajednica

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom

Nastavite čitati

Kultura

VIDEO Zlata Lomnička: ‘Volim ljude i pomagat ću dok god budem mogla. To me ispunjava…’

Zlata Krznarić, dugogodišnja tajnica KUD-a Nova zora iz Donje lomnice, ali i goričke zajednice KUD-ova, primila je Povelju Zagrebačke županije za cijelih pet desetljeća aktivnosti, truda i volonterskog rada…

Objavljeno

na

Objavio/la

Te 1974. godine Josip Broz Tito proglašen je doživotnim predsjednikom SFRJ-a, Zagreb je šokirala strašna željeznička nesreća sa 167 poginulih, tamo negdje preko oceana svijet je ugledao Leonardo DiCaprio, a u Donju Lomnicu doselila se – Zlata Krznarić.

– Da, udala sam se u Lomnicu, ove godine bit će točno 50 godina otkad sam ovdje, u ovom selu – kaže Zlata, koja danas, cijelih pet desetljeća nakon što je stigla ovdje, ima jednako toliko društvenog djelovanja iza sebe.

– Čim sam došla, uključila sam se u društveni život sela, u društveni rad za zajednicu u kojoj živim. I to se nije promijenilo do dan danas. I dalje sam aktivna, iako sam službeno u mirovini. Zapravo, otkad sam u mirovini, imam još manje vremena nego prije, baš me ima na sve strane… – govori Zlata, koja je u svoj zgusnuti raspored morala smjestiti i dodjelu županijskih nagrada.

Za sav uloženi trud i angažman u cijelom tom razdoblju dobila je Povelju Zagrebačke županije, vrijedno priznanje koje je ponosom ispunilo i nju samu, ali i sve članove KUD-a Nova Zora, kao i cijelo mjesto.

– Zahvaljujem Zagrebačkoj županiji i ljudima koji su prepoznali moj rad, ono što radim za lokalnu zajednicu, za naš grad. Naravno da sam iznimno ponosna i sretna – kaže gospođa Krznarić, koju će Goričani najprije znati kao tajnicu lomničkoga KUD-a, ali i velikogoričke zajednice KUD-ova.

– Da, u više mandata bila sam tajnica Mjesnog odbora, tajnica sam i Zajednice, ali općenito sam aktivna u mjestu. Bilo da je riječ o humanitarnim akcijama, kakvu smo i nedugo imali, za jedno dijete s invaliditetom, bilo da se radi o crkvenom zboru, bilo čemu oko crkve, tu sam. Odnosno, mi smo tu, jer imam stvarno dobru ekipu oko sebe. Ne može čovjek ništa sam, mogu jedino biti kotač-pokretač, ali tu onda dolaze svi ti ljudi koji pomažu i sudjeluju u svemu tome – posebno naglašava Zlata.

Aktivna je u svemu u čemu se može biti aktivan kad je riječ o društvenom životu Donje Lomnice, ali nije tajna da je folklor najveća ljubav.

– Zlatu poznajem otkad je došla u Lomnicu, već 50 godina, i odmah se uključila u KUD Nova Zora. Bila je i predsjednica, u više mandata tajnica, i uvijek se pokazivala kao vrlo marljiva i vrijedna. Uvijek je davala sve za folklor. Iako je aktivna i kao vatrogasac, iako je uključena i u sve druge udruge, posebno je vezana uz folklor i uvijek je bila odličan član KUD-a – kaže predsjednik Nove Zore Mijo Jakunić.

Dodat će i kako je ona ta koja okuplja, organizira, planira… A ostali je prate.

– Jedni bez drugih ne bismo mogli, a tako se i ponašamo. Jako smo dobar tim, velikim dijelom zahvaljujući i našim voditeljima, a imamo ih čak četvoricu, budući da nas ima… Ovisno o razdoblju godine, u KUD-u nas je negdje između stotinu i 120 – kaže Zlata.

I nije gospođa Krznarić tajnica samo u KUD-u, Zajednici i Mjesnom odboru, tajnički posao bio je njezina svakodnevnica i tijekom radnog vijeka.

– Počela sam raditi 1974. godine u KBC Sestre milosrdnice, kod doktora Mladena Stojanovića, i bila sam tajnica predstojnika klinike cijeli život. Da, svugdje sam tajnica, i u mjestu, i u folkloru, pa sam tako bila i na poslu. Punih 45 godina provela sam tamo, do zadnjeg dana mojeg radnog vijeka – kaže Zlata, koja nije bila jedna od onih koji su jedva dočekali mirovinu.

– Uživala sam raditi tamo. Uvijek sam išla na posao sretna, uvijek sam uzimala zadatke koje i nisam trebala. Moj šef je, recimo, bio šef Hrvatskoga kardiološkog društva, pa sam se i tu uključila, pomagala sam u organizaciji konvencija i skupova, jednako kao i u Društvu za aritmije… Uvijek sam se uključivala tamo gdje sam mislila da mogu pomoći, a pritom me nikad nije vodio novac. Nisu me zanimale ni pohvale, ni nagrade, željela sam osjećati ono nešto u srcu i duši. Često znam reći i svojim folklorašima, važno mi je da smo svi dobri, da se slažemo, da se ne grupiramo, da smo svi zajedno. Tu se vidi snaga i veličina – vjeruje Zlata, koja je 2011. godine dobila i nagradu povodom Dana volontera.

– Koliko ću još držati ovaj ritam? Koliko će me zdravlje služiti! Volim pomagati, volim ljude. Sama ne mogu biti. Želim i volim biti s ljudima, među ljudima, i dok god budem mogla, dok me bude zdravlje služilo, dotad ću raditi i pomagati – sa smiješkom kaže Zlata i dodaje:

– Još uvijek imam entuzijazam, još uvijek imam volju, bez obzira na moje godine, još uvijek sam aktivna, jer to mi je jako pri srcu. Kad mogu nekoga usrećiti, kada mogu nekome pomoći, to mene ispunjava. Želim pomagati svojoj zajednici, da se čuje za našu Donju Lomnicu, za naše Turopolje!

KUD Nova Zora kontinuirano djeluje već dugih 105 godina, još od 1919., kad je osnovan, a ispada da gotovo pola od toga otpada na razdoblje sa Zlatom u važnoj ulozi kotača i pokretača.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom

Nastavite čitati

Moja županija

Jedinstveni uzorak turopoljskog kožuha kao motiv novog županijskog suvenira

Ove majice predstavljaju treće izdanje suvenira s uzorcima našeg kraja.

Objavljeno

na

Zagrebačka županija, destinacija bogata poviješću i nasljeđem, predstavila je novi suvenir s jedinstvenim uzorkom. Radi se o majicama s posebnim uzorkom narodne nošnje iz 19. i 20. stoljeća, koji odiše tradicijom. Riječ je o dezenu turopoljskog kožuha, lajbeka izrađenom od kože koji je nekoć bio dio narodne nošnje ovog kraja.

Turopolje, poznato stoljećima kao “Plemenita općina Turopolje”, obiluje drvenom arhitekturom te materijalnom i nematerijalnom baštinom. Turopoljski kožuh je značajan dio tog nasljeđa, a obitelj koja i danas izrađuje ove elemente narodne nošnje ističe da je jedan takav kožuh bio darovan bivšoj prvoj dami SAD-a, Lauri Bush.

O turopoljskom kožuhu, koji datira iz kraja 19. i početka 20. stoljeća, saznali smo više od Tine Miličević, kćeri Tomislava Miličevića, koji je izradio prsluk za Lauru Bush kao poklon jednog od naših ansambala.

– Turopoljski kožuh nosio se zimi. Postoji muška verzija s dugim rukavima te ženski prsluk. Izrađivao se od štavljene kože, a jedinstven je po tome što su ornamenti isti i u muškoj i ženskoj varijanti. Posebnost ovog odjevnog predmeta je u tome što su pečene bobice kože ručno prišivane, što je rezultat dugotrajnog ručnog rada. Svaki djelić, od kožnih ornamenata do ovčjeg runa, šiva se ručno – objašnjava Tina Miličević, čiji otac od 90-ih godina prošlog stoljeća njeguje ovu tradiciju.

foto: TZZŽ

Turistička zajednica Zagrebačke županije odlučila je promovirati jedinstveni uzorak turopoljskog kožuha zbog njegove posebnosti i jedinstvenosti. Inače, proteklih godina, ova regionalna turistička zajednica osigurala je da svi suveniri budu praktični za svakodnevnu uporabu, poput majica i narukvica s raznim motivima, koji nikog nisu ostavili ravnodušnim.

– Volimo suvenire koje ljudi doista koriste i imaju priliku nositi. Ove majice predstavljaju treće izdanje suvenira s uzorcima našeg kraja. Nakon majica s uzorkom ruže, jednog od naših simbola, te suradnje s poznatim brendom nakita i narukvica s vjerskim motivima ove zime, došlo je vrijeme za promociju našeg predivnog Turopoljskog kraja – poručila je Ivana Alilović,  direktorica Turističke zajednice Zagrebačke županije.

Iz turističke zajednice pozivaju da svi zainteresirani prate njihove digitalne kanale i otkrivaju da će u danima pred nama organizirati nagradni natječaj u cilju promocije ovog novog suvenira. Savršen je to spoj tradicije i modernog, promovirajući bogatu povijest i kulturno nasljeđe Turopolja kroz atraktivan i privlačan dizajn.

Nastavite čitati

HOTNEWS

Veslačka avantura Kupom: Traju prijave za Kupski plov

Broj mjesta je ograničen, a prijaviti se možete najkasnije od 2. kolovoza.

Objavljeno

na

Objavio/la

Povodom obilježavanja Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja, udruga Pokupski lađari Pokupsko i udruga Kupa – rijeka života 4. kolovoza organiziraju ‘Kupski plov’.

– Manifestacija je pokrenuta prije 20 godina i od tada pa do danas taj sport na rijeci Kupi gdje mi živimo je zaživio kao i sam spust rijekom Kupom bilo to nizvodno do samog Pokupskog, Petrinje ili Siska ili uzvodno do Karlovca ili Pisarovine, a sve zahvaljujući entuzijastima i pokretačima ove manifestacije – istaknuo je Božidar Škrinjarić, načelnik Općine Pokupsko koji ove godine očekuje oko stotinjak sudionika ovom plovu.

– Drago mi je da Pokupsko svojim prirodnim ljepotama privlači sve više ljudi koji nam dolaze ovdje uživati, a sve više mladih je zainteresirano za veslanje. Veslanje Kupom postao je gotovo dio svake manifestacije ili programa, pa tako i mi kada slavimo neki datum značajan za Hrvatsku ili našu općinu organiziramo taj spust. Uključe se svi oni koji imaju neko plovilo i spuštamo se niz Kupu – dodaje Škrinjarić.

Okupljanje je u nedjelju 4. kolovoza na ŠRC-u Stari Grad u 13 sati, dok je start predviđen u 15 sati sa kupališta u Lijevim Štefankima.

– Prijevoz od Pokupskog do Lijevih Štefanki će biti organiziran autobusom, a polazak je predviđen u 13:30 sati. Na putu do Pokupskog, veslači će stati na tri postaje, a to su Saldum i Brodišće u Auguštaonovcu te u Lijevom Degoju. Po dolasku na kupalište čeka nas kulturno-umjetnički program i druženje – poručuju organizatori.

Za one koji nemaju svoj čamac mogu se javiti organizatorima koji će vas rasporediti u svoje čamce, a kojih već sada imaju zavidan broj. Također svim sudionicima preporuča se korištenje zaštitne opreme poput kaciga i prsluka za spašavanje, sredstava za zaštitu od sunca te je sudjelovanje izričito na vlastitu odgovornost.

Broj mjesta je ograničen, a prijaviti se možete najkasnije od 2. kolovoza.

Nastavite čitati

Moja županija

Sa šest prijevoznika župan Kožić potpisao ugovor o prijevozu putnika vrijedan 49,5 milijuna eura

Oko 80 autobusa, s 960 polazaka dnevno na 61 liniji godišnje naprave oko 4 milijuna kilometara.

Objavljeno

na

Nakon što je početkom srpnja sklopljen 49,5 milijuna eura vrijedan ugovor između Ministarstva mora, prometa i infrastrukture i Zagrebačke županije o sufinanciranju javne usluge u cestovnom prijevozu putnika na području Zagrebačke županije, danas je župan Stjepan Kožić sa 6 prijevoznika potpisao podjednako vrijedan Okvirni sporazum za javni linijski prijevoz putnika na području Zagrebačke županije do 2031. godine te prvi godišnji ugovor o vršenju usluge javnog prijevoza.

– Javnom uslugom je obuhvaćena 61 autobusna linija kojima se osigurava kvalitetna prometna povezanost i mobilnost stanovništva na području Zagrebačke županije. Posebno je to bitno na ruralnim dijelovima gdje postoje linije koje nisu dovoljno rentabilne za održavanje bez osiguranja sredstva iz javne usluge – istaknuo je župan Kožić zahvalivši resornom Ministarstvu i Vladi Republike Hrvatske na izdašnom sufinanciranju ove mjere.

Temeljem odluke Vlade RH, 75 posto (37,2 milijuna eura) iznosa za podmirenje troškova organizacije javnog županijskog prijevoza putnika do 2031. godine osigurat će resorno ministarstvo, a preostalih 25 posto (12,4 milijuna eura) Zagrebačka županija iz vlastitog proračuna.

Zagrebačka županija provela je postupak Javne nabave na kojoj je odabrana zajednica ponuditelja: Čazmatrans promet d.o.o., Autoturist Samobor d.o.o., Ivček, prijevoznički obrt, Maluks promet d.o.o., Meštrović prijevoz d.o.o. i Samoborček EU Grupa d.o.o.

– Zagrebačka županija, baš kao i prije dvije godine, prva je županija koja s prijevoznicima sklapa ugovore te time osigurava kontinuiran i kvalitetan javni autobusni prijevoz za svoje stanovnike – rekao je u ime zajednice ponuditelja Dražen Pavlović, predsjednik Uprave tvrtke Čazmatrans

Pojasnio je i kako 80 autobusa, s 960 polazaka dnevno na 61 liniji godišnje naprave oko 4 milijuna kilometara što je slikovito rečeno kao 4 puta godišnje do mjeseca i nazad.

– Ovo je nemjerljiva stvar za prijevoznike koji imaju sigurnost sljedećih 7 godina te mogu planirati poslovanje, unaprjeđivati vozni park i time stanovnicima ponuditi kvalitetniji prijevoz – dodao je Pavlović.

Nastavite čitati

Reporter 439 - 25.07.2024.

Facebook

Izdvojeno