Moja županija
Župan Kožić: Zajedno smo Zagrebačku županiju učinili županijom za primjer svima
Distributivni centar s ULO hladnjačom i energetska obnova kompleksa zgrada srednjih škola su dva projekta na koje sam ponosan u Velikoj Gorici. Uskoro očekujemo novi natječaj temeljem kojeg planiramo energetski obnoviti i Dom zdravlja u Velikoj Gorici
Sa županom zagrebačkim Stjepanom Kožićem razgovarali smo u Velikoj Gorici, netom po objavi još jedne kandidature za župana na predstojećim izborima.
Najdugovječniji ste župan u Hrvatskoj, čak 20 godina na čelu Zagrebačke županije. Kako to da ste se odlučili za još jednu utrku, što vas je motiviralo?
Sretan sam i ponosan što već 20 godina zajedno sa svojim timom imam priliku raditi na dobrobit Zagrebačke županije i njezinih stanovnika. Dodatno me motivira činjenica što rezultate našeg truda prepoznaju građani koji nam sve ove godine ukazuju svoje povjerenje. Oni dobro poznaju mene, a ja svaki djelić naše županije i upravo zato po šesti put za redom izlazim pred žitelje Zagrebačke županije, ne s brzim rješenjima i obećanjima, već s realiziranim projektima i vizijom budućeg razvoja naše lijepe županije koja je tijekom aktualnog mandata zaslužila titulu jedne od najrazvijenijih. Puno je još planova koje želim ostvariti, a za koje smo svih ovih godina utirali put. Mandat koji završava obilježila je teška situacija s koronavirusom te dva potresa koja su pogodila Zagrebačku županiju i mnogima s ovih prostora nanijela značajne štete. Ono što županiji sada treba je stručno vodstvo koje je upoznato sa svim problemima i koje ima znanja, snage i hrabrosti suočiti se s novim izazovima.
Zagrebačka županije pretrpjela je velike štete od potresa. Što je do sada napravljeno po pitanju sanacije štete, kakav je plan obnove?
Potres je Zagrebačku županiju pogodio u velikoj mjeri pa nam je prioritet bio što prije svima osigurati krov nad glavom i normalne životne uvjete. Obnova je definirana Zakonom i ona je već krenula. Ne čekajući državu, sanirali smo škole i zdravstvene objekte oštećene u potresu, angažirali dodatne timove statičara za pregled objekata i oformili odsjek koji će direktno pomagati vlasnicima objekata u prijavi, a potom i u obnovi. Za sanaciju štete od potresa iz ožujka prošle godine Zagrebačka županija je osigurala svoj udio sredstava za obnovu u iznosu od 10 milijuna kuna, dok smo se izborili da financiranje obnove petrinjskog potresa u cijelosti preuzme država.
Korona virus ostavlja snažne posljedice na gospodarstvo, kako se pandemija odrazila na poduzetnike s područja Zagrebačke županije?
Gospodarski sektor, kojeg aktivno podupiremo, u Zagrebačkoj županiji se tijekom pandemije pokazao kao najžilaviji. U gospodarski najizazovnijoj godini podržali smo svoje poduzetnike s rekordnim iznosom bespovratnih potpora te je pored toga dodatno raspisan i natječaj za COVID potpore. Dok drugi pričaju o velikoj nezaposlenosti, ja ću istaknuti da je u Zagrebačkoj županiji u 2020. godini bilo 1500 zaposlenih više nego prethodne godine. Nisu izostale niti investicije privatnog sektora. U našim poduzetničkim zonama posluju poznate strane i domaće tvrtke, a njihov broj raste i u uvjetima pandemije. Primjerice, u Jakovlju je krenula gradnja tvornice u kojoj će se proizvoditi dijelovi za avioindustriju, a prema najavama tvornica bi trebala otvoriti 600 novih radnih mjesta. Ovakve investicije potvrđuju da značajna ulaganja Zagrebačke županije u poduzetničke zone itekako imaju smisla.
A što je s projektima Zagrebačke županije. Je li pandemija zaustavila njihovu realizaciju?
Ponosan sam što je u gospodarski izazovnim vremenima Zagrebačka županija bila dovoljno snažna nastaviti sa svim planiranim investicijama pa danas predstavlja jedno veliko gradilište, sve s ciljem da se u županiji bolje živi. Grade se nove škole i sportske dvorane, nastavljamo s energetskim obnovama škola i domova zdravlja, završavamo vodoopskrbni sustav na istoku županije novcem iz EU fondova te sustave odvodnje diljem županije. Brojne projekte sufinanciramo našim gradovima i općinama kako bi ravnomjerno podigli kvalitetu življenja – kako u ruralnom Žumberku, tako i u urbanoj Velikoj Gorici.
Vaš protukandidat zagovara stav da središte županije treba biti u Velikoj Gorici. Zašto je uopće trenutačno sjedište u Zagrebu?
U svakom gradu Zagrebačke županije nalaze se ispostave u kojima radi većina naših zaposlenika i tu građani mogu predati sve svoje zahtjeve prema županiji, bez potrebe da odlaze nekud dalje pa upravo zbog ovakvog funkcioniranja županijskih odjela ne možemo reći da je Županija samo u Zagrebu. No zbog specifičnog oblika Zagrebačke županije, gdje razdaljina od istoka do zapada županije iznosi čak 100 kilometara, Zagreb je nekako u središtu, na ruku svima, zbog čega je ondje sjedište županije od samih početaka. No iako se ovo čini smislenim, ništa nije zapisano u kamenu. Ako postoji potreba, neka građani o tome odlučuju putem referenduma. Po meni je važnije da građani znaju kako radimo i da smo tu za njih, sjedište županije je formalnost i bit ćemo tamo gdje građani budu htjeli.
Koje značajnije projekte je Zagrebačka županija ostvarila na području Velike Gorice tijekom ovog mandata?
Kao jedan od najvažnijih projekata istaknuo bih izgradnju Distributivnog centra s ULO hladnjačom vrijednosti preko 26 milijuna kuna. Ovim jedinstvenim projektom prvi smo u Hrvatskoj našim proizvođačima omogućili da svoje voće i povrće na tržište plasiraju tijekom cijele godine, a ne samo sezonski pa sada mogu utjecati na cijenu svojih proizvoda, što ih štiti i od trgovačkih lobija. Daljnji razvoj Distributivnog centra za voće i povrće obuhvatio je nabavu opreme za sortiranje i skladištenje jagodičastog voća. Od značajnijih projekata treba istaknuti i energetsku obnovu kompleksa zgrada srednjih škola u Velikoj Gorici. Realizacijom ovog projekta vrijednog 30,8 milijuna kuna, od čega je 15,1 milijun kuna bespovratno sufinancirala EU iz Europskog fonda za regionalni razvoj, godišnja ušteda energije za grijanje iznosit će više od 80 posto. Uskoro očekujemo novi natječaj temeljem kojeg planiramo energetski obnoviti i dom zdravlja u Velikoj Gorici. Za dodatno opremanje i razvoj poduzetničke zone u Velikoj Gorici županija je u protekle 4 godine dodijelila 1,6 milijuna kuna, a gotovo pola milijuna kuna dodijeljeno je 2020. godine za izgradnju reciklažnog dvorišta.
Srednja strukovna škola Velika Gorica nositelj je projekta Regionalnog centra kompetentnosti. O čemu je točno riječ i što ovaj centar znači za velikogoričke učenike?
Riječ je o školama 21. stoljeća u kojima će učenici strukovnih škola imati priliku stjecati znanje i iskustvo radeći na suvremenim strojevima, što će itekako pridonijeti jačanju kompetencija i boljem pozicioniranju na tržištu rada. Nositelj ovog projekta je Srednja strukovna škola Velika Gorica, u kojoj će se uspostaviti Centar izvrsnosti za CAD/CAM/CNC sustave i aditivne tehnologije. Samoborska srednja strukovna škola specijalizirat će se kao Centar izvrsnosti za senzoriku, automatiku i obnovljive izvore energije, dok će dugoselska predstavljati Centar izvrsnosti za robotiku. Ukupna vrijednost Regionalnog centra kompetentnosti u strukovnom obrazovanju je 100 milijuna kuna, od čega je 80 milijuna kuna osigurano iz EU fondova, 8 milijuna kuna osigurali smo u proračunu za 2021. godinu, a preostala sredstva su u projekciji proračuna za 2022.
Protukandidati vas napadaju da ste nedosljedni u svojim političkim stavovima i opredjeljenjima. Kako to tumačite?
U političkoj areni čovjek doživi razne udarce, a u mom slučaju u posljednjih godinu dana od svojih donedavnih političkih suradnika doživio sam brojne napade kojima se pokušava diskreditirati rad koji je ovu našu županijsku priču pozicionirao među najuspješnije u Hrvatskoj. Razne kalkulacije i napadi “ispod pojasa” imaju vrlo jasan cilj – preuzeti vlast, ali upravo to me učinilo još odlučnijim da se kandidiram za još jedan mandat i ponudim se na raspolaganje našim građanima. Županija poželjna za život, rad i obrazovanje vizija je koju sam uspješno gradio sa svojim suradnicima sve ove godine i veselim se novoj prilici da je nastavimo graditi na dobrobit svih žitelja Zagrebačke županije.
Moja županija
Zagrebačka županija rekorder u ulaganjima u javni prijevoz, evo o kojim se brojkama radi
Županija već godinama sudjeluje u modelima subvencija koji se provode zajedno s gradovima i općinama na njezinom području.
Moja županija
Zagrebačka županija podiže razinu spremnosti – 13 cesta prelazi u viši prioritet održavanja
Zimska služba Županijske uprave za ceste ulazi u sezonu s većim ulaganjima, novim pravilima i jasnim apelom vozačima.
Zagrebačka županija najavila je početak rada zimske službe za sezonu 2025./2026., koja će se provoditi od 15. studenoga do 15. travnja na više od 1.200 kilometara županijskih i lokalnih cesta. Program je predstavila Županijska uprava za ceste, najavivši ukupno 2,6 milijuna eura ulaganja i pojačano održavanje, dok je razlog povećanog obuhvata veći promet te potreba za većom sigurnošću na cestama.
Ravnatelj ŽUC-a Tomislav Landeka istaknuo je dvije ključne novosti. Čak 13 prometnica prelazi u višu razinu prednosti jer na njima prometuje više od 4000 vozila dnevno, a u naseljima s nogostupima za posipavanje će se koristiti isključivo sol umjesto sipine.
Foto: Zagrebačka županija
Zamjenik župana Damir Tomljenović podsjetio je na nedavne infrastrukturne radove diljem županije te upozorio vozače da i sami moraju odraditi svoj dio. To uključuje korištenje zimske opreme, kao i prilagođavanje uvjetima na cesti.
Dodatni apel uputio je Božidar Šnajder iz Hrvatskih cesta, ističući da sedam godina bez ozbiljnijeg snijega često stvara lažan osjećaj sigurnosti. Upozorio je da su mnogi vozači uvjereni da mogu bez zimskih guma, a među njima i generacije mladih koje nikada nisu vozile po snijegu i ledu.
Foto: Zagrebačka županija
Zimska služba ove sezone djeluje kroz sedam mjesta pripravnosti, Velika Gorica, Goričica, Vrbovec, Zaprešić, Samobor, Jastrebarsko i Ivanić-Grad, s 26 ekipa, vozilima s ralicama i posipačima te zalihama od 5000 tona soli i jednako toliko sipine. U održavanje su uključene i državne ceste, za koje su nadležne Hrvatske ceste, dok ŽUC Zagrebačke županije provodi radove na svim razinama prednosti.
Prioriteti su podijeljeni na tri razine:
- II. razina – obuhvaća prometnice s više od 4000 vozila dnevno, gdje mora biti osigurana prohodnost od 5:00 do 22:00.
- III. razina – odnosi se na važnije županijske i lokalne ceste, često s autobusnim linijama i pristupima stanicama, gdje se prohodnost održava od 5:00 do 20:00, uz mogućnost noćnih zastoja do dva sata između 20:00 i 5:00.
- IV. razina – uključuje ceste manjeg prometnog značaja, gdje se prohodnost mora osigurati od 7:00 do 20:00, a kašnjenja pri intenzivnom snijegu mogu biti i do jednog radnog dana.
Foto: Zagrebačka županija
Zagrebačka županija ulazi u zimsku sezonu s pojačanom opremom, više prioritetnih prometnica i novim režimom održavanja. Ipak, stožeri zimske službe upozoravaju da ni najbolja logistika ne može nadomjestiti neodgovorno ponašanje na cesti. Zimske gume, prilagođena brzina i pažnja ključni su za sigurnu vožnju u nadolazećim mjesecima.
Moja županija
PANEL Zašto je infrastruktura temelj razvoja turističke destinacije?
OPG-ovi, kulturne ustanove i poduzetnici oblikuju identitet lokalnog turizma.
(Foto: Dražen Kopač)
U Velikoj Gorici održana je panel rasprava pod nazivom “Utjecaj infrastrukture na turistički razvoj destinacije”, a koja je okupila dionike turističkog sektora Zagrebačke županije i otvorila razgovor o tome kako infrastruktura, kvalitetno upravljanje i suradnja utječu na razvoj turizma koji je održiv, konkurentan i usmjeren na ljude.
Poseban značaj i osvrt dala je Lidija Capković Martinek, glasnogovornica Međunarodne zračne luke Zagreb, koja je naglasila koliko je zračna luka važna za razvoj kontinentalnog turizma te kako njezina prometna dostupnost izravno utječe na poslovna, kulturna i turistička kretanja u cijeloj regiji.
Direktorice turističkih zajednica, Ivana Alilović i Maja Toth, predstavile su smjerove razvoja destinacije te naglasile važnost planiranja temeljenog na podacima, znanju i suradnji.
-Zagrebačka županija je jedina turistička zajednica u Republici Hrvatskoj koja je potpisala Glasgow Declaration, čime se obvezala na ubrzano djelovanje u području klimatske održivosti, a u listopadu je usvojila i svoj Plan upravljanja destinacijom, potvrđujući jasan i odgovoran put prema održivom i regenerativnom turizmu – istaknula je Alilović.
Maja Toth je podsjetila kako je Velika Gorica nedavno zaključila proces javnog savjetovanja o svojem Planu upravljanja, što pokazuje uključenost i otvorenost lokalne zajednice.
U raspravi je naglašeno da infrastruktura, bilo da je riječ o zračnoj luci ili kulturnim, sportskim i turističkim objektima, predstavlja temelj svakog dugoročnog razvoja. Jednako važan dio priče čine i ljudi: lokalni OPG-ovi, kulturne ustanove, poduzetnici i svi akteri koji svojim radom oblikuju identitet destinacije. Upravo oni stvaraju živu, autentičnu i cjelogodišnju ponudu koja razlikuje uspješne destinacije od prosječnih.
Zaključak panela bio je jednostavan i snažan: budućnost turizma u Zagrebačkoj županiji počiva na suradnji. Sinergija institucija, turističkih zajednica, gospodarstva i lokalne zajednice ključna je za razvoj koji je uravnotežen, održiv i usmjeren na stvarne potrebe prostora i ljudi.
Održana rasprava pokazala je da Zagrebačka županija turizam razvija promišljeno i odgovorno te da u suradnji sa svojim dionicima gradi destinaciju koja s jednakom pažnjom čuva ono što ima i stvara ono što dolazi.
Panel je vodila Katja Matković Mikulčić, a raspravi je svojim stručnim doprinosom prisustvovao akademik Zvonko Cvetnić.
Događanje su organizirali Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti i njezin Zavod za znanstvenoistraživački i umjetnički rad u Velikoj Gorici, uz podršku Grada Velike Gorice, Turističke zajednice Zagrebačke županije i Turističke zajednice grada Velike Gorice.
*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.
Moja županija
Nova lokacija, novi termin, novi vizual – počele prijave na Dane hrane i tradicijskih proizvoda
Do 01. prosinca!
Moja županija
TIK TAK Stižu dani okusa tradicije – ponuda vrhunskih jelovnika zagrebačkog kraja!
Ručno rađena tjestenina, juha od vrganja, samoborska češnjovka, teleća koljenica, tartufi…
(Foto: TZ Zagrebačke županije)
14. studenog počinje gastronomska avantura u sklopu nacionalne manifestacije Dani Okusa hrvatske tradicije, kada će Zagrebačka županija ponuditi „Okus Zagrebačkog kraja“ – vrhunske jelovnike u restoranima, nosiocima standarda Okusi Hrvatske tradicije, po promotivnim cijenama.
Riječ je o ukupno 10 restorana i slastičarnica koji su za svoje goste pripremili posebne menije; od ručno rađene tjestenine, juhe od vrganja, samoborske češnjovke, teleće koljenica, tartufa ili doboš torte… sve to u kombinaciji s vrhunskim vinima i pjenušcima iz našeg vinogorja.
Specijalitete će pripremati i 2 velikogorička restorana: Mon Ami i Babriga, kroz tri slijeda!
Detalji oko jelovnika, restorana i posebne ponude potražite na www.okusi.hr i visitzagrebcounty.hr
„Okus Zagrebačkog kraja“ traje do 30. studenog.
-
CityLIGHTSprije 4 danaNAJLJEPŠI TROFEJ Stigla prinova – Velimir noćas postao tata!
-
Vijestiprije 2 danaPizzeria “Gavran” nakon više od 40 godina zatvorila vrata
-
Vijestiprije 1 danPronađeni nestali maloljetnici iz Siska! Trag vodio do trgovine u Zagrebu
-
Sportprije 5 danaFOTO Turopoljac izgubio bodove od Zrinskog u završnici utakmice