Moja županija
Župan Kožić: Zajedno smo Zagrebačku županiju učinili županijom za primjer svima
Distributivni centar s ULO hladnjačom i energetska obnova kompleksa zgrada srednjih škola su dva projekta na koje sam ponosan u Velikoj Gorici. Uskoro očekujemo novi natječaj temeljem kojeg planiramo energetski obnoviti i Dom zdravlja u Velikoj Gorici
Sa županom zagrebačkim Stjepanom Kožićem razgovarali smo u Velikoj Gorici, netom po objavi još jedne kandidature za župana na predstojećim izborima.
Najdugovječniji ste župan u Hrvatskoj, čak 20 godina na čelu Zagrebačke županije. Kako to da ste se odlučili za još jednu utrku, što vas je motiviralo?
Sretan sam i ponosan što već 20 godina zajedno sa svojim timom imam priliku raditi na dobrobit Zagrebačke županije i njezinih stanovnika. Dodatno me motivira činjenica što rezultate našeg truda prepoznaju građani koji nam sve ove godine ukazuju svoje povjerenje. Oni dobro poznaju mene, a ja svaki djelić naše županije i upravo zato po šesti put za redom izlazim pred žitelje Zagrebačke županije, ne s brzim rješenjima i obećanjima, već s realiziranim projektima i vizijom budućeg razvoja naše lijepe županije koja je tijekom aktualnog mandata zaslužila titulu jedne od najrazvijenijih. Puno je još planova koje želim ostvariti, a za koje smo svih ovih godina utirali put. Mandat koji završava obilježila je teška situacija s koronavirusom te dva potresa koja su pogodila Zagrebačku županiju i mnogima s ovih prostora nanijela značajne štete. Ono što županiji sada treba je stručno vodstvo koje je upoznato sa svim problemima i koje ima znanja, snage i hrabrosti suočiti se s novim izazovima.
Zagrebačka županije pretrpjela je velike štete od potresa. Što je do sada napravljeno po pitanju sanacije štete, kakav je plan obnove?
Potres je Zagrebačku županiju pogodio u velikoj mjeri pa nam je prioritet bio što prije svima osigurati krov nad glavom i normalne životne uvjete. Obnova je definirana Zakonom i ona je već krenula. Ne čekajući državu, sanirali smo škole i zdravstvene objekte oštećene u potresu, angažirali dodatne timove statičara za pregled objekata i oformili odsjek koji će direktno pomagati vlasnicima objekata u prijavi, a potom i u obnovi. Za sanaciju štete od potresa iz ožujka prošle godine Zagrebačka županija je osigurala svoj udio sredstava za obnovu u iznosu od 10 milijuna kuna, dok smo se izborili da financiranje obnove petrinjskog potresa u cijelosti preuzme država.
Korona virus ostavlja snažne posljedice na gospodarstvo, kako se pandemija odrazila na poduzetnike s područja Zagrebačke županije?
Gospodarski sektor, kojeg aktivno podupiremo, u Zagrebačkoj županiji se tijekom pandemije pokazao kao najžilaviji. U gospodarski najizazovnijoj godini podržali smo svoje poduzetnike s rekordnim iznosom bespovratnih potpora te je pored toga dodatno raspisan i natječaj za COVID potpore. Dok drugi pričaju o velikoj nezaposlenosti, ja ću istaknuti da je u Zagrebačkoj županiji u 2020. godini bilo 1500 zaposlenih više nego prethodne godine. Nisu izostale niti investicije privatnog sektora. U našim poduzetničkim zonama posluju poznate strane i domaće tvrtke, a njihov broj raste i u uvjetima pandemije. Primjerice, u Jakovlju je krenula gradnja tvornice u kojoj će se proizvoditi dijelovi za avioindustriju, a prema najavama tvornica bi trebala otvoriti 600 novih radnih mjesta. Ovakve investicije potvrđuju da značajna ulaganja Zagrebačke županije u poduzetničke zone itekako imaju smisla.
A što je s projektima Zagrebačke županije. Je li pandemija zaustavila njihovu realizaciju?
Ponosan sam što je u gospodarski izazovnim vremenima Zagrebačka županija bila dovoljno snažna nastaviti sa svim planiranim investicijama pa danas predstavlja jedno veliko gradilište, sve s ciljem da se u županiji bolje živi. Grade se nove škole i sportske dvorane, nastavljamo s energetskim obnovama škola i domova zdravlja, završavamo vodoopskrbni sustav na istoku županije novcem iz EU fondova te sustave odvodnje diljem županije. Brojne projekte sufinanciramo našim gradovima i općinama kako bi ravnomjerno podigli kvalitetu življenja – kako u ruralnom Žumberku, tako i u urbanoj Velikoj Gorici.
Vaš protukandidat zagovara stav da središte županije treba biti u Velikoj Gorici. Zašto je uopće trenutačno sjedište u Zagrebu?
U svakom gradu Zagrebačke županije nalaze se ispostave u kojima radi većina naših zaposlenika i tu građani mogu predati sve svoje zahtjeve prema županiji, bez potrebe da odlaze nekud dalje pa upravo zbog ovakvog funkcioniranja županijskih odjela ne možemo reći da je Županija samo u Zagrebu. No zbog specifičnog oblika Zagrebačke županije, gdje razdaljina od istoka do zapada županije iznosi čak 100 kilometara, Zagreb je nekako u središtu, na ruku svima, zbog čega je ondje sjedište županije od samih početaka. No iako se ovo čini smislenim, ništa nije zapisano u kamenu. Ako postoji potreba, neka građani o tome odlučuju putem referenduma. Po meni je važnije da građani znaju kako radimo i da smo tu za njih, sjedište županije je formalnost i bit ćemo tamo gdje građani budu htjeli.
Koje značajnije projekte je Zagrebačka županija ostvarila na području Velike Gorice tijekom ovog mandata?
Kao jedan od najvažnijih projekata istaknuo bih izgradnju Distributivnog centra s ULO hladnjačom vrijednosti preko 26 milijuna kuna. Ovim jedinstvenim projektom prvi smo u Hrvatskoj našim proizvođačima omogućili da svoje voće i povrće na tržište plasiraju tijekom cijele godine, a ne samo sezonski pa sada mogu utjecati na cijenu svojih proizvoda, što ih štiti i od trgovačkih lobija. Daljnji razvoj Distributivnog centra za voće i povrće obuhvatio je nabavu opreme za sortiranje i skladištenje jagodičastog voća. Od značajnijih projekata treba istaknuti i energetsku obnovu kompleksa zgrada srednjih škola u Velikoj Gorici. Realizacijom ovog projekta vrijednog 30,8 milijuna kuna, od čega je 15,1 milijun kuna bespovratno sufinancirala EU iz Europskog fonda za regionalni razvoj, godišnja ušteda energije za grijanje iznosit će više od 80 posto. Uskoro očekujemo novi natječaj temeljem kojeg planiramo energetski obnoviti i dom zdravlja u Velikoj Gorici. Za dodatno opremanje i razvoj poduzetničke zone u Velikoj Gorici županija je u protekle 4 godine dodijelila 1,6 milijuna kuna, a gotovo pola milijuna kuna dodijeljeno je 2020. godine za izgradnju reciklažnog dvorišta.
Srednja strukovna škola Velika Gorica nositelj je projekta Regionalnog centra kompetentnosti. O čemu je točno riječ i što ovaj centar znači za velikogoričke učenike?
Riječ je o školama 21. stoljeća u kojima će učenici strukovnih škola imati priliku stjecati znanje i iskustvo radeći na suvremenim strojevima, što će itekako pridonijeti jačanju kompetencija i boljem pozicioniranju na tržištu rada. Nositelj ovog projekta je Srednja strukovna škola Velika Gorica, u kojoj će se uspostaviti Centar izvrsnosti za CAD/CAM/CNC sustave i aditivne tehnologije. Samoborska srednja strukovna škola specijalizirat će se kao Centar izvrsnosti za senzoriku, automatiku i obnovljive izvore energije, dok će dugoselska predstavljati Centar izvrsnosti za robotiku. Ukupna vrijednost Regionalnog centra kompetentnosti u strukovnom obrazovanju je 100 milijuna kuna, od čega je 80 milijuna kuna osigurano iz EU fondova, 8 milijuna kuna osigurali smo u proračunu za 2021. godinu, a preostala sredstva su u projekciji proračuna za 2022.
Protukandidati vas napadaju da ste nedosljedni u svojim političkim stavovima i opredjeljenjima. Kako to tumačite?
U političkoj areni čovjek doživi razne udarce, a u mom slučaju u posljednjih godinu dana od svojih donedavnih političkih suradnika doživio sam brojne napade kojima se pokušava diskreditirati rad koji je ovu našu županijsku priču pozicionirao među najuspješnije u Hrvatskoj. Razne kalkulacije i napadi “ispod pojasa” imaju vrlo jasan cilj – preuzeti vlast, ali upravo to me učinilo još odlučnijim da se kandidiram za još jedan mandat i ponudim se na raspolaganje našim građanima. Županija poželjna za život, rad i obrazovanje vizija je koju sam uspješno gradio sa svojim suradnicima sve ove godine i veselim se novoj prilici da je nastavimo graditi na dobrobit svih žitelja Zagrebačke županije.
Moja županija
Povijesni iskorak Siska: milijunsko ulaganje u moderni i održivi javni prijevoz
Ovi projekti predstavljaju snažan razvojni iskorak za Grad Sisak te potvrđuju uspješnost u povlačenju sredstava iz europskih i nacionalnih izvora.
Moja županija
Zagrebačka županija ulaže 1,13 milijuna eura u energetsku obnovu OŠ Jakovlje
Zagrebačka županija u ovom ciklusu obnavlja ukupno osam školskih objekata vrijednih 21,5 milijuna eura, pri čemu je pola sredstava iz NPOO-a, a pola iz županijskog proračuna.
Energetska obnova Osnovne škole Jakovlje u istoimenoj općini odvija se prema planu s ukupnom investicijom od 1,13 milijuna eura.
Od toga, 880 tisuća eura dolazi iz bespovratnih sredstava Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, dok je Zagrebačka županija osigurala dodatnih 250 tisuća eura. Radove su danas obišli zamjenik župana Ervin Kolarec i načelnica Općine Jakovlje Sanja Borovec.
Na školskoj zgradi staroj više od 50 godina trenutno se obnavlja vanjska ovojnica i ugrađuje nova rasvjeta. U sportskoj dvorani već je zamijenjen krov, postavljen novi rashladni sustav te modernizirana unutarnja rasvjeta. Po završetku radova, predviđenih za lipanj ove godine, energetski razred zgrade će se podići s E na C.
„U tijeku je temeljita obnova škole te vjerujemo da će kada obnova bude gotova ova škola biti kvalitetan i ugodan prostor za sve učenike i nastavnike koji će boraviti u njoj“, rekao je Kolarec. Naglasio je kako Zagrebačka županija u ovom ciklusu obnavlja ukupno osam školskih objekata vrijednih 21,5 milijuna eura, pri čemu je pola sredstava iz NPOO-a, a pola iz županijskog proračuna.
Zamjenik župana dodao je da Županija, osim energetskih obnova, kontinuirano ulaže u nove kapitalne projekte, posebno u gradnju i dogradnju škola radi prelaska na jednosmjensku nastavu. „Do sada smo potpisali s resornim ministarstvom ugovore za gradnju i dogradnju 18 školskih objekata ukupne vrijednosti 109 milijuna eura, od čega je iz NPOO-a dodijeljeno bespovratno 91 milijun eura. U planu je realizacija čak 27 školskih objekata ukupne procijenjene vrijednosti 150 milijuna eura, a među njima je i dogradnja OŠ Jakovlje“, istaknuo je Kolarec.
Načelnica Općine Jakovlje Sanja Borovec istaknula je važnost ovog projekta za lokalnu zajednicu. „Njegovim završetkom omogućit će se učenicima, ali i svim zaposlenicima bolji uvjeti za učenje i rad te postići velike uštede na energentima“, rekla je Borovec, dodajući da Županija ulaže i u komunalnu infrastrukturu, čime poboljšava uvjete života u općini.
Ravnateljica OŠ Jakovlje Aleksandra Đurđević istaknula je da će obnova značajno unaprijediti školu: „Temperatura će se ravnomjernije širiti po svim prostorima, što sada nije slučaj, a osuvremenit će se i školski prostor“. Trenutno školu pohađa oko 300 učenika.
*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.
Moja županija
NOVSKA Gaming centar vrijedan 76 milijuna eura ulazi u novu fazu
Završetkom projekta Novska bi se trebala profilirati kao jedno od središta gaming industrije u Hrvatskoj i regiji, čime bi se otvorile nove gospodarske mogućnosti i privukli mladi stručnjaci.
Izgradnja Centra gaming industrije u Novskoj, jednog od ključnih razvojnih projekata Sisačko-moslavačke županije, napreduje prema planu. Riječ je o investiciji vrijednoj 76,3 milijuna eura, financiranoj iz Fonda za pravednu tranziciju pri čemu prva faza projekta iznosi 38,7 milijuna eura.
Tijekom današnjeg obilaska gradilišta, župan Ivan Celjak sa suradnicima uvjerio se u tijek radova koji obuhvaćaju izgradnju studentskog doma, zgrade fakulteta te pratećih sadržaja poput dvorane i bazena. Prema najavama, osigurana su sredstva i za nastavak projekta.
„Radovi dobro napreduju, vidimo radove na četvrtoj etaži studentskog doma i zgrade fakulteta, kao i konstrukciju dvorane i bazena. Sredstva su odobrena i za drugu fazu radova. Rokovi ovise o nizu uvjeta, ali cilj nam je nakon završetka prve faze, u što kraćem roku započeti i dovršiti drugu fazu. Centar gaming industrije u Novskoj bit će generator razvoja, ne samo Novske, nego i cijele Sisačko-moslavačke županije pa i Republike Hrvatske“, istaknuo je župan Celjak.
Završetkom projekta Novska bi se trebala profilirati kao jedno od središta gaming industrije u Hrvatskoj i regiji, čime bi se otvorile nove gospodarske mogućnosti i privukli mladi stručnjaci.
Županija pritom sve snažnije usmjerava razvoj prema modernim industrijama i novim tehnologijama, nakon razdoblja intenzivne obnove.
„Ulažemo u nove tehnologije i moderne industrije i na tome temeljimo razvoj Sisačko-moslavačke županije. U Srednjoj školi Novska imamo program tehničara za izradu video igara. Taj program postoji i u Tehničkoj školi Sisak, gdje imamo i program tehničara za robotiku. U našem županijskom vrtiću imamo STEM kabinet, čime smo povezali cijeli odgojno-obrazovni sustav, od STEM-a u vrtiću, preko škola, do gaming kampusa u Novskoj, pa sve do poduzetničkog inkubatora u Sisku na kojem smo započeli radove. Želimo mladima omogućiti stjecanje specifičnih znanja, ali i priliku da rade na području naše županije, bilo nakon srednje škole ili nakon završetka akademskog obrazovanja“, rekao je župan Celjak.
Osim gaming centra, na području Novske provode se i drugi projekti. Među njima je i izgradnja sportske dvorane pri Osnovnoj školi Rajić, za koju su nedavno osigurana bespovratna sredstva iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.
Posjet Novskoj zaključen je radnim sastankom u gradskoj upravi, na kojem su predstavnici županije i grada razgovarali o daljnjoj suradnji i razvojnim projektima.
Moja županija
Sisku gotovo 343 tisuće eura za obnovu sportskih objekata
Cilj je uskladiti stadion s UEFA-inim standardima kategorije 3 i kriterijima HNS-a za najviši rang natjecanja.
Moja županija
Nutricionizam u borbi protiv raka – predstavljen novi vodič koji pomaže pacijentima planirati prehranu tijekom liječenja
Zagrebačka županija i Ljekarne Zagrebačke županije predstavili su stručni vodič i panel za onkološke pacijente, fokusiran na prilagodbu prehrane nuspojavama terapija i jačanje organizma tijekom liječenja.
U Samoboru je u prepunoj Galeriji Prica održan prvi panel posvećen prehrani onkoloških pacijenata, u organizaciji Zagrebačke županije i Ljekarni Zagrebačke županije. Cilj je bio pacijentima, njihovim obiteljima i svim zainteresiranim građanima približiti kako pravilna prehrana može podržati tijelo tijekom i nakon terapija protiv raka.
Panel su vodili farmaceuti i nutricionisti Lucia Pavazza i Boris Stanković, pedagoginja i sociologinja Sabina Rubinić, dok je o suvremenim pristupima u liječenju pacijenata govorio prof. dr. sc. Stjepko Pleština, predstojnik Klinike za onkologiju KBC-a Zagreb.
Ravnateljica Ljekarni Zagrebačke županije Ana Galić Skoko objasnila je kako je ideja nastala iz svakodnevnog kontakta s pacijentima koji traže savjete o prehrani i suočavanju s nuspojavama terapija. Rezultat je vodič “KARCINOM I PREHRANA: Vodič kroz pravilnu prehranu tijekom i nakon liječenja”, koji će biti besplatno dostupan u svim podružnicama ljekarni i na panelima diljem županije.
“Često pacijenti, ali i članovi njihovih obitelji, dolaze u ljekarnu s pitanjem kako se nositi s nuspojavama koje onkološka terapija uzrokuje, budući da ona može omesti prehranu i negativno utjecati na sami proces liječenja kao i na ishod terapije. To je bio poticaj da naši kolege, magistri farmacije i sveučilišni specijalisti nutricionizma, izrade vodič”, objasnila je Galić Skoko.
Boris Stanković naglasio je da vodič pacijentima olakšava planiranje nutritivno uravnoteženih obroka i pruža savjete za suočavanje s nuspojavama kemoterapije i radioterapije.
“Istaknuo bih da prvenstveno pacijenti vide na koji način isplanirati obrok, koje namirnice koristiti kako bi taj obrok bio nutritivno kvalitetan i kako si pomoći u slučaju kada će nastupiti onkološke i radioterapije. Imaju brzu pomoć na jednom mjestu tako da njihovim obiteljima i skrbnicima olakšamo u tom jednom zahtjevnom razdoblju. Ne postoji namirnica koja svima paše, a da poboljšava liječenje. To je jako individualno, ovisi o vrsti karcinoma, ali i o pacijentovim potrebama i u kakvom je pacijent stanju. Mora se dosta pristupiti individualizirano”, rekao je Stanković.
Foto: Zagrebačka županija
Dodao je da premda prehrana ne mijenja liječenje, prehrana je svakako temelj te je komplementarna s njim.
“Najveći problem onkološkim pacijentima, što se tiče prehrane, su te nuspojave radioterapije, kemoterapije zbog čega pacijenti znaju odbijati hranu i tekućinu. To izaziva dehidraciju i pothranjenost, što svako ne želimo. Postoje načini kako se može hrana približiti pacijentu. Svaki zalogaj je važan i mora biti nutritivno vrijedan”, dodao je.
Prof. Pleština dodaje da je personalizacija ključna, prehranu treba prilagoditi vrsti tumora, stadiju bolesti i terapijama koje pacijent prima.
“Nije stvar kalorijskog unosa nego što unosimo. Nije samo pitanje i hrane nego i pića. Nerijetko bolesnici premalo piju, što je ključno pri održavanju bubrežne funkcije i smanjenja negativnih učinaka naše terapije. Također, nije svejedno koji tumor ima bolesnik ni u kojem je stadiju ni kako se liječi. Prehranu moramo prilagoditi svemu tome i paziti da ne nastane nutritivni deficit jer znamo da će pothranjenost i manjak pojedinih tvari, voditi skraćenju terapija, lošijem podnošenju terapije, a onda i u konačnici, ne samo sniženoj kvaliteti života nego i manjem preživljenju. Dakle moramo individualizirati terapiju za svakog bolesnika”, istaknuo je.
Ljudima je stalo do prehrane, sve više se o tome razmišlja. Ono što je jako važno i korisno od ovakvih priručnika, koji su stručno napisani, da se izbjegne da ljudi pogrešno interpretiraju što nađu na internetu. Važno je imati pouzdan izvor”, istaknuo je.
-
Sportprije 5 danaPetorica u kockastom: Uz igrače Gorice, tu je i dinamovac iz Šćitarjeva…
-
Gospodarstvoprije 2 danaNezaposlenost u Velikoj Gorici i dalje pada, jedno zanimanje se posebno izdavaja po potražnji
-
Crna kronikaprije 1 danVIDEO Pokušaj provale u Velikoj Buni! Provalnik razvaljivao vrata dok je žena bila u kući, sve je zabilježila kamerom
-
Gospodarstvoprije 1 danOtvoren natječaj za male poduzetnike – dijeli se 50.000 eura za društveno korisne ideje