Moja županija
Župan Kožić: Zajedno smo Zagrebačku županiju učinili županijom za primjer svima
Distributivni centar s ULO hladnjačom i energetska obnova kompleksa zgrada srednjih škola su dva projekta na koje sam ponosan u Velikoj Gorici. Uskoro očekujemo novi natječaj temeljem kojeg planiramo energetski obnoviti i Dom zdravlja u Velikoj Gorici
Sa županom zagrebačkim Stjepanom Kožićem razgovarali smo u Velikoj Gorici, netom po objavi još jedne kandidature za župana na predstojećim izborima.
Najdugovječniji ste župan u Hrvatskoj, čak 20 godina na čelu Zagrebačke županije. Kako to da ste se odlučili za još jednu utrku, što vas je motiviralo?
Sretan sam i ponosan što već 20 godina zajedno sa svojim timom imam priliku raditi na dobrobit Zagrebačke županije i njezinih stanovnika. Dodatno me motivira činjenica što rezultate našeg truda prepoznaju građani koji nam sve ove godine ukazuju svoje povjerenje. Oni dobro poznaju mene, a ja svaki djelić naše županije i upravo zato po šesti put za redom izlazim pred žitelje Zagrebačke županije, ne s brzim rješenjima i obećanjima, već s realiziranim projektima i vizijom budućeg razvoja naše lijepe županije koja je tijekom aktualnog mandata zaslužila titulu jedne od najrazvijenijih. Puno je još planova koje želim ostvariti, a za koje smo svih ovih godina utirali put. Mandat koji završava obilježila je teška situacija s koronavirusom te dva potresa koja su pogodila Zagrebačku županiju i mnogima s ovih prostora nanijela značajne štete. Ono što županiji sada treba je stručno vodstvo koje je upoznato sa svim problemima i koje ima znanja, snage i hrabrosti suočiti se s novim izazovima.
Zagrebačka županije pretrpjela je velike štete od potresa. Što je do sada napravljeno po pitanju sanacije štete, kakav je plan obnove?
Potres je Zagrebačku županiju pogodio u velikoj mjeri pa nam je prioritet bio što prije svima osigurati krov nad glavom i normalne životne uvjete. Obnova je definirana Zakonom i ona je već krenula. Ne čekajući državu, sanirali smo škole i zdravstvene objekte oštećene u potresu, angažirali dodatne timove statičara za pregled objekata i oformili odsjek koji će direktno pomagati vlasnicima objekata u prijavi, a potom i u obnovi. Za sanaciju štete od potresa iz ožujka prošle godine Zagrebačka županija je osigurala svoj udio sredstava za obnovu u iznosu od 10 milijuna kuna, dok smo se izborili da financiranje obnove petrinjskog potresa u cijelosti preuzme država.
Korona virus ostavlja snažne posljedice na gospodarstvo, kako se pandemija odrazila na poduzetnike s područja Zagrebačke županije?
Gospodarski sektor, kojeg aktivno podupiremo, u Zagrebačkoj županiji se tijekom pandemije pokazao kao najžilaviji. U gospodarski najizazovnijoj godini podržali smo svoje poduzetnike s rekordnim iznosom bespovratnih potpora te je pored toga dodatno raspisan i natječaj za COVID potpore. Dok drugi pričaju o velikoj nezaposlenosti, ja ću istaknuti da je u Zagrebačkoj županiji u 2020. godini bilo 1500 zaposlenih više nego prethodne godine. Nisu izostale niti investicije privatnog sektora. U našim poduzetničkim zonama posluju poznate strane i domaće tvrtke, a njihov broj raste i u uvjetima pandemije. Primjerice, u Jakovlju je krenula gradnja tvornice u kojoj će se proizvoditi dijelovi za avioindustriju, a prema najavama tvornica bi trebala otvoriti 600 novih radnih mjesta. Ovakve investicije potvrđuju da značajna ulaganja Zagrebačke županije u poduzetničke zone itekako imaju smisla.
A što je s projektima Zagrebačke županije. Je li pandemija zaustavila njihovu realizaciju?
Ponosan sam što je u gospodarski izazovnim vremenima Zagrebačka županija bila dovoljno snažna nastaviti sa svim planiranim investicijama pa danas predstavlja jedno veliko gradilište, sve s ciljem da se u županiji bolje živi. Grade se nove škole i sportske dvorane, nastavljamo s energetskim obnovama škola i domova zdravlja, završavamo vodoopskrbni sustav na istoku županije novcem iz EU fondova te sustave odvodnje diljem županije. Brojne projekte sufinanciramo našim gradovima i općinama kako bi ravnomjerno podigli kvalitetu življenja – kako u ruralnom Žumberku, tako i u urbanoj Velikoj Gorici.
Vaš protukandidat zagovara stav da središte županije treba biti u Velikoj Gorici. Zašto je uopće trenutačno sjedište u Zagrebu?
U svakom gradu Zagrebačke županije nalaze se ispostave u kojima radi većina naših zaposlenika i tu građani mogu predati sve svoje zahtjeve prema županiji, bez potrebe da odlaze nekud dalje pa upravo zbog ovakvog funkcioniranja županijskih odjela ne možemo reći da je Županija samo u Zagrebu. No zbog specifičnog oblika Zagrebačke županije, gdje razdaljina od istoka do zapada županije iznosi čak 100 kilometara, Zagreb je nekako u središtu, na ruku svima, zbog čega je ondje sjedište županije od samih početaka. No iako se ovo čini smislenim, ništa nije zapisano u kamenu. Ako postoji potreba, neka građani o tome odlučuju putem referenduma. Po meni je važnije da građani znaju kako radimo i da smo tu za njih, sjedište županije je formalnost i bit ćemo tamo gdje građani budu htjeli.
Koje značajnije projekte je Zagrebačka županija ostvarila na području Velike Gorice tijekom ovog mandata?
Kao jedan od najvažnijih projekata istaknuo bih izgradnju Distributivnog centra s ULO hladnjačom vrijednosti preko 26 milijuna kuna. Ovim jedinstvenim projektom prvi smo u Hrvatskoj našim proizvođačima omogućili da svoje voće i povrće na tržište plasiraju tijekom cijele godine, a ne samo sezonski pa sada mogu utjecati na cijenu svojih proizvoda, što ih štiti i od trgovačkih lobija. Daljnji razvoj Distributivnog centra za voće i povrće obuhvatio je nabavu opreme za sortiranje i skladištenje jagodičastog voća. Od značajnijih projekata treba istaknuti i energetsku obnovu kompleksa zgrada srednjih škola u Velikoj Gorici. Realizacijom ovog projekta vrijednog 30,8 milijuna kuna, od čega je 15,1 milijun kuna bespovratno sufinancirala EU iz Europskog fonda za regionalni razvoj, godišnja ušteda energije za grijanje iznosit će više od 80 posto. Uskoro očekujemo novi natječaj temeljem kojeg planiramo energetski obnoviti i dom zdravlja u Velikoj Gorici. Za dodatno opremanje i razvoj poduzetničke zone u Velikoj Gorici županija je u protekle 4 godine dodijelila 1,6 milijuna kuna, a gotovo pola milijuna kuna dodijeljeno je 2020. godine za izgradnju reciklažnog dvorišta.
Srednja strukovna škola Velika Gorica nositelj je projekta Regionalnog centra kompetentnosti. O čemu je točno riječ i što ovaj centar znači za velikogoričke učenike?
Riječ je o školama 21. stoljeća u kojima će učenici strukovnih škola imati priliku stjecati znanje i iskustvo radeći na suvremenim strojevima, što će itekako pridonijeti jačanju kompetencija i boljem pozicioniranju na tržištu rada. Nositelj ovog projekta je Srednja strukovna škola Velika Gorica, u kojoj će se uspostaviti Centar izvrsnosti za CAD/CAM/CNC sustave i aditivne tehnologije. Samoborska srednja strukovna škola specijalizirat će se kao Centar izvrsnosti za senzoriku, automatiku i obnovljive izvore energije, dok će dugoselska predstavljati Centar izvrsnosti za robotiku. Ukupna vrijednost Regionalnog centra kompetentnosti u strukovnom obrazovanju je 100 milijuna kuna, od čega je 80 milijuna kuna osigurano iz EU fondova, 8 milijuna kuna osigurali smo u proračunu za 2021. godinu, a preostala sredstva su u projekciji proračuna za 2022.
Protukandidati vas napadaju da ste nedosljedni u svojim političkim stavovima i opredjeljenjima. Kako to tumačite?
U političkoj areni čovjek doživi razne udarce, a u mom slučaju u posljednjih godinu dana od svojih donedavnih političkih suradnika doživio sam brojne napade kojima se pokušava diskreditirati rad koji je ovu našu županijsku priču pozicionirao među najuspješnije u Hrvatskoj. Razne kalkulacije i napadi “ispod pojasa” imaju vrlo jasan cilj – preuzeti vlast, ali upravo to me učinilo još odlučnijim da se kandidiram za još jedan mandat i ponudim se na raspolaganje našim građanima. Županija poželjna za život, rad i obrazovanje vizija je koju sam uspješno gradio sa svojim suradnicima sve ove godine i veselim se novoj prilici da je nastavimo graditi na dobrobit svih žitelja Zagrebačke županije.
Moja županija
Za pet škola Zagrebačkoj županiji odobreno 47 milijuna eura
Sredstva su odobrena za izgradnju novih osnovnih škola u Dugom Selu i Kominu, dogradnju OŠ Rugvica, izgradnju nove sportske dvorane i dogradnju PŠ Strmec te dogradnju SŠ Ivan Švear u Ivanić-Gradu.
Zagrebačkoj županiji za izgradnju i dogradnju pet školskih objekata ukupne vrijednosti 55 milijuna eura iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti odobrena su bespovratna sredstva u iznosu od gotovo 47 milijuna eura – rečeno je na konferenciji za medije održanoj u prostorijama Zagrebačke županije.
Sredstva su odobrena za izgradnju novih osnovnih škola u Dugom Selu i Kominu, dogradnju OŠ Rugvica, izgradnju nove sportske dvorane i dogradnju PŠ Strmec te dogradnju SŠ Ivan Švear u Ivanić-Gradu.
Foto: Zagrebačka županija
–Cilj je da svi učenici osnovnih škola u Zagrebačkoj županiji nastavu imaju u jednoj smjeni, a zahvaljujući odobrenim sredstvima Zagrebačka županija taj će cilj puno lakše postići. Od svih županija u Hrvatskoj najveći iznos za gradnju i dogradnju osnovnih škola do sada iz NPOO-a odobren je upravo Zagrebačkoj županiji. Preostali iznos sredstava za realizaciju ovih pet investicija Županija osigurava u vlastitom proračunu, a kroz mjesec dana prijavljujemo još četiri škole procijenjene vrijednosti oko 25 milijuna eura, dok se za 9 škola rade glavni projekti s troškovnicima s namjerom da ih prijavimo na NPOO do kraja rujna – rekao je župan Stjepan Kožić.
Riječ je o projektima dogradnje OŠ Pavao Belas u Brdovcu, PŠ Kerestinec i OŠ Josipa Badalića u Graberju Ivanićkom.
Foto: OŠ Dugo Selo/Zagrebačka županija
Najveći iznos sredstava, 19,3 milijuna eura odobren je za izgradnju nove osnovne škole u Dugom Selu gdje je u planu izgradnja škole za 24 razredna odjela s dvodijelnom sportskom dvoranom i malom dvoranom. Realizacijom te investicije OŠ Josipa Zorića u Dugom Selu te OŠ Stjepana Radića u Božjakovini prijeći će na rad u jednoj smjeni.
Foto: OŠ Komin/Zagrebačka županija
Za izgradnju nove osnovne škole u Kominu odobreno je nešto više od 14 milijuna eura, a u planu je gradnja škole za 16 razrednih odjela s jednodijelnom sportskom dvoranom i malom dvoranom. Realizacijom ove investicije stvorit će se preduvjeti za prelazak zelinske OŠ Dragutina Domjanića za rad u jednoj smjeni.
Foto: PŠ Strmec/Zagrebačka županija
Za potrebe jednosmjenske nastave PŠ Strmec dogradit će se s pet novih učionica, dvodijelnom sportskom dvoranom i malom dvoranom za što je odobreno 5,2 milijuna eura, dok će se OŠ Rugvica dograditi s 8 novih učionica i 2 dvije učionice za učenike s teškoćama u razvoju za što je odobreno 6,3 milijuna eura.
Foto: OŠ Rugvica/Zagrebačka županija
Po pitanju srednjih škola, na Nacionalni plan oporavka i otpornosti mogli su se prijaviti samo oni projekti koji se odnose na proširenje gimnazijskog programa, a tu je Zagrebačka županija uspješno aplicirala projekt dogradnje Srednje škole Ivan Švear u Ivanić-Gradu za što odobreno bespovratnih 1,8 milijuna eura zahvaljujući kojima će se škola dograditi sa četiri nove učionice.
Inače, Zagrebačka županija u kontinuitetu najveći dio proračuna usmjerava u školstvo s ciljem podizanja kvalitete obrazovanja, a tijekom proteklih 20 godina izgrađeno je i dograđeno više od 50 škola i sportskih dvorana.
*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom
Moja županija
Čarobni zelinski vilinski park dobio nagradu Simply the Best
Projekt Turističke zajednice grada Sveti Ivan Zelina ovo nacionalno priznanje dobio je na poslovno-turističkoj burzi PUT.
U Termama Sveti Martin, na ovogodišnjoj turističkoj burzi PUT dodijeljene su prestižne nagrade Simply the Best, a riječ je o nacionalnom priznanju koje se od strane Udruge hrvatskih putničkih agencija dodjeljuje za kreativnost, inovativnost te unapređenje turističke ponude dodjeljuju.
Projekt Turističke zajednice grada Sveti Ivan Zelina Čarobni zelinski vilinski park u kategoriji „Novi projekt u turizmu” osvojio je tradicionalnu godišnju nagradu Simply the Best potvrdivši svoju izvrsnost u snažnoj konkurenciji. Ovaj inovativni koncept, koji je pokrenula Turistička zajednica Sveti Ivan Zelina, objedinjuje autentične doživljaje, prirodne ljepote i lokalnu kulturu, s ciljem dugoročne održivosti i prepoznatljivosti grada Sveti Ivan Zelina kao atraktivne turističke destinacije.
Projekt Čarobni zelinski vilinski park nastao je u suradnji s privatnim iznajmljivačima, a svaki uključeni smještajni objekt obilježen je specifičnom biljkom karakterističnom za njegovo okruženje. Autorica projekta, dr. sc. Romana Lekić, tematski je povezala te biljne simbole s narodnim predajama, mitovima i slavenskom mitologijom, istodobno uključujući i elemente drugih svjetskih tradicija. Projekt stoga istovremeno i obogaćuje lokalnu turističku ponudu i pridonosi interkulturalnoj razmjeni i brendiranju destinacije. Uz mitološke priče, projekt njeguje i tradicijske obrede i rituale, važne segmente folklornog nasljeđa, koje su znanstveno obradili i opisali recentni autori.
–Iznimno smo ponosni na to što je naš grad prepoznat kao primjer originalnog pristupa u razvoju turizma. Smješten u srcu slikovitog hrvatskog Prigorja, Sveti Ivan Zelina ponosi se bogatim kulturnim nasljeđem, vrhunskom enogastronomskom ponudom, vinorodnim krajolicima i povijesnim znamenitostima. Današnji gosti ne traže samo smještaj – oni žele doživljaj. Upravo zato razvili smo kreativni model koji integrira kuće za odmor s prirodom, glazbom i simbolikom. Svaki od 31 smještajnog objekta ima svoju priču, pjesmu i identitet te gostima pruža jedinstveno iskustvo koje ih educira, opušta i inspirira – rekla je Marinka Zubčić Mubrin, direktorica Turističke zajednice grada Sveti Ivan Zelina, te dodala kako ta nagrada potvrđuje viziju razvoja destinacije kroz regenerativni turizam i holistički pristup, s ciljem unapređenja ponude i jačanja prepoznatljivosti Svetog Ivana Zeline kao prepoznatljive zelene destinacije s cjelogodišnjom ponudom.
Gospodarstvo
Zagrebačka županija među vodećima u Hrvatskoj po ulaganju javnog novca
Analizirano je ukupno 13 područja, a Zagrebačka županija se istaknula u tri kategorije.
Moja županija
VIDEO Najjača ruka Ključić Brda: Zlatne godine, dva suca i nekoliko oborenih ruku
Naša ekipa s kamerama je posjetila Dom za starije Oaza na Ključić Brdu i organizirala turnir u obaranju ruke za štićenike doma. Naravno, bilo je to živopisno iskustvo za dugo pamćenje…
Moja županija
Specijalna bolnica Naftalan dobila status „Naftalansko lječilište“
Naftalanom se liječi još od njenog osnutka 1989. godine.
U Specijalnoj bolnici za medicinsku rehabilitaciju Naftalan u Ivanić Gradu održan je simpozij „Lječilišni turizam i prirodni ljekoviti činitelji“ tijekom kojeg je specijalnim bolnicama i lječilištima iz cijele Hrvatske, koja se bave zdravstvenim turizmom, ministrica zdravstva Irena Hrstić dodijelila je status pružatelja lječilišnih usluga, a među njima je i Naftalan, jedinstvena bolnica toga tipa u ovom dijelu Europe.
–Status pružatelja lječilišnih usluga izuzetna je dodatak u pružanju zdravstvene usluge u primarnom liječenju ali i po pitanju zdravstvenog turizma. Time pokazujemo dobar primjer multiresorne suradnje kojom nadograđujemo zdravstveni sustav i razvijamo turizam temeljen na poboljšanju zdravstvenog stanja – naglasila je ministrica.
Uputivši čestitke svim dobitnicima statusa, zamjenik župana Ervin Kolarec naveo je jedinstvenost lječilišta Naftalan s obzirom da se nalazište naftalana uz Ivanić-Grad, nalazi još jedino u Azerbajdžanu.
Foto: Zagrebačka županija
–Zahvaljujući gotovo 10 milijuna eura vrijednoj investiciji kojom je ova bolnica dobila novi kompleks s tri unutarnja i jednim vanjskim bazenom, teretanom, dvoranom i drugim sadržajima, bolnica dobila novi zamah u razvoju i pozicioniranju na lječilišnoj karti – rekao je Kolarec, dodavši kako zagrebačka županija dugi niz godina daje velu podršku Naftalanu, a prije četiri godine uložila je u bolnicu više od 4 milijuna eura u dogradnju sadržaja.
U bolnici se naftalanom liječi još od njenog osnutka 1989. godine – podsjetila je ravnateljica Tea Vukošić Paher.
–Ovo je prilika da promoviramo lječilišni turizam kao jedinstvena vrsta turizma u svijetu i prirodne činitelje, odnosno prirodne resurse koji omogućuju razvoj takvog turizma na nekom području, koji se koriste za prevenciju bolesti ili rehabilitaciju. Status koji je dobila Specijalna bolnica Naftalan definira ljekovitost prirodnih resursa, što on znači, u kakvoj mora biti kvaliteti da bi se mogao primjenjivati u liječenju – objasnila je Vukošić Paher.
Foto: Zagrebačka županija
Grad koji leži na izvorima ljekovitog naftalana iskoristio je ovu prednost i prepoznat je kao destinacija lječilišnog turizma, istaknuo je gradonačelnik Ivanić Grada Javor Bojan Leš.
–Naftalan je u svim strateškim dokumentima grada jer nas on čini jedinstvenim gradom u svijetu, koji omogućava razvoj lječilišnih kapaciteta a time i razvoj grada. Ovaj simpozij i status koji dobiva bolnica je nagrada svima koji su dugi niz godina radili na izgradnji i promociji Naftalana – istaknuo je Leš.
Osim dodjele statusa, na simpoziju se govorilo o prirodnim ljekovitim činiteljima kao bogatstvu Hrvatske, zatim o okviru za pružanje usluga u zdravstvenom turizmu u Hrvatskoj, investicijama u razvoj i unaprjeđenje lječilišnog turizma u Hrvatskoj te o utvrđivanju ljekovitosti prirodnih ljekovitih činitelja, a organiziralo ga je Ministarstvo zdravstva u suradnji s Naftalanom, Ministarstvom turizma i sporta, Hrvatskom turističkom zajednicom, Hrvatskom gospodarskom komorom i predstavnicima specijalnih bolnica i lječilišta na razini cijele Republike Hrvatske.
*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom
-
Sportprije 3 danaPočele pripreme za otvorenje radova na kampu!
-
Sportprije 2 danaBuna juri prema tituli: Kamerunski hakl, malo sambe i jedan doktor nogometa
-
Sportprije 4 danaKapetan Hajduk proslavio 100. nastup, Mraclin i Vrbovec podijelili bodove u derbiju kola
-
Obrazovanjeprije 5 danaOdbojkaši iz Šćitarjeva idu prema cilju: Osvojili županiju i izborili Poreč!