Moja županija
Župan Kožić: Zajedno smo Zagrebačku županiju učinili županijom za primjer svima
Distributivni centar s ULO hladnjačom i energetska obnova kompleksa zgrada srednjih škola su dva projekta na koje sam ponosan u Velikoj Gorici. Uskoro očekujemo novi natječaj temeljem kojeg planiramo energetski obnoviti i Dom zdravlja u Velikoj Gorici
Sa županom zagrebačkim Stjepanom Kožićem razgovarali smo u Velikoj Gorici, netom po objavi još jedne kandidature za župana na predstojećim izborima.
Najdugovječniji ste župan u Hrvatskoj, čak 20 godina na čelu Zagrebačke županije. Kako to da ste se odlučili za još jednu utrku, što vas je motiviralo?
Sretan sam i ponosan što već 20 godina zajedno sa svojim timom imam priliku raditi na dobrobit Zagrebačke županije i njezinih stanovnika. Dodatno me motivira činjenica što rezultate našeg truda prepoznaju građani koji nam sve ove godine ukazuju svoje povjerenje. Oni dobro poznaju mene, a ja svaki djelić naše županije i upravo zato po šesti put za redom izlazim pred žitelje Zagrebačke županije, ne s brzim rješenjima i obećanjima, već s realiziranim projektima i vizijom budućeg razvoja naše lijepe županije koja je tijekom aktualnog mandata zaslužila titulu jedne od najrazvijenijih. Puno je još planova koje želim ostvariti, a za koje smo svih ovih godina utirali put. Mandat koji završava obilježila je teška situacija s koronavirusom te dva potresa koja su pogodila Zagrebačku županiju i mnogima s ovih prostora nanijela značajne štete. Ono što županiji sada treba je stručno vodstvo koje je upoznato sa svim problemima i koje ima znanja, snage i hrabrosti suočiti se s novim izazovima.
Zagrebačka županije pretrpjela je velike štete od potresa. Što je do sada napravljeno po pitanju sanacije štete, kakav je plan obnove?
Potres je Zagrebačku županiju pogodio u velikoj mjeri pa nam je prioritet bio što prije svima osigurati krov nad glavom i normalne životne uvjete. Obnova je definirana Zakonom i ona je već krenula. Ne čekajući državu, sanirali smo škole i zdravstvene objekte oštećene u potresu, angažirali dodatne timove statičara za pregled objekata i oformili odsjek koji će direktno pomagati vlasnicima objekata u prijavi, a potom i u obnovi. Za sanaciju štete od potresa iz ožujka prošle godine Zagrebačka županija je osigurala svoj udio sredstava za obnovu u iznosu od 10 milijuna kuna, dok smo se izborili da financiranje obnove petrinjskog potresa u cijelosti preuzme država.
Korona virus ostavlja snažne posljedice na gospodarstvo, kako se pandemija odrazila na poduzetnike s područja Zagrebačke županije?
Gospodarski sektor, kojeg aktivno podupiremo, u Zagrebačkoj županiji se tijekom pandemije pokazao kao najžilaviji. U gospodarski najizazovnijoj godini podržali smo svoje poduzetnike s rekordnim iznosom bespovratnih potpora te je pored toga dodatno raspisan i natječaj za COVID potpore. Dok drugi pričaju o velikoj nezaposlenosti, ja ću istaknuti da je u Zagrebačkoj županiji u 2020. godini bilo 1500 zaposlenih više nego prethodne godine. Nisu izostale niti investicije privatnog sektora. U našim poduzetničkim zonama posluju poznate strane i domaće tvrtke, a njihov broj raste i u uvjetima pandemije. Primjerice, u Jakovlju je krenula gradnja tvornice u kojoj će se proizvoditi dijelovi za avioindustriju, a prema najavama tvornica bi trebala otvoriti 600 novih radnih mjesta. Ovakve investicije potvrđuju da značajna ulaganja Zagrebačke županije u poduzetničke zone itekako imaju smisla.
A što je s projektima Zagrebačke županije. Je li pandemija zaustavila njihovu realizaciju?
Ponosan sam što je u gospodarski izazovnim vremenima Zagrebačka županija bila dovoljno snažna nastaviti sa svim planiranim investicijama pa danas predstavlja jedno veliko gradilište, sve s ciljem da se u županiji bolje živi. Grade se nove škole i sportske dvorane, nastavljamo s energetskim obnovama škola i domova zdravlja, završavamo vodoopskrbni sustav na istoku županije novcem iz EU fondova te sustave odvodnje diljem županije. Brojne projekte sufinanciramo našim gradovima i općinama kako bi ravnomjerno podigli kvalitetu življenja – kako u ruralnom Žumberku, tako i u urbanoj Velikoj Gorici.
Vaš protukandidat zagovara stav da središte županije treba biti u Velikoj Gorici. Zašto je uopće trenutačno sjedište u Zagrebu?
U svakom gradu Zagrebačke županije nalaze se ispostave u kojima radi većina naših zaposlenika i tu građani mogu predati sve svoje zahtjeve prema županiji, bez potrebe da odlaze nekud dalje pa upravo zbog ovakvog funkcioniranja županijskih odjela ne možemo reći da je Županija samo u Zagrebu. No zbog specifičnog oblika Zagrebačke županije, gdje razdaljina od istoka do zapada županije iznosi čak 100 kilometara, Zagreb je nekako u središtu, na ruku svima, zbog čega je ondje sjedište županije od samih početaka. No iako se ovo čini smislenim, ništa nije zapisano u kamenu. Ako postoji potreba, neka građani o tome odlučuju putem referenduma. Po meni je važnije da građani znaju kako radimo i da smo tu za njih, sjedište županije je formalnost i bit ćemo tamo gdje građani budu htjeli.
Koje značajnije projekte je Zagrebačka županija ostvarila na području Velike Gorice tijekom ovog mandata?
Kao jedan od najvažnijih projekata istaknuo bih izgradnju Distributivnog centra s ULO hladnjačom vrijednosti preko 26 milijuna kuna. Ovim jedinstvenim projektom prvi smo u Hrvatskoj našim proizvođačima omogućili da svoje voće i povrće na tržište plasiraju tijekom cijele godine, a ne samo sezonski pa sada mogu utjecati na cijenu svojih proizvoda, što ih štiti i od trgovačkih lobija. Daljnji razvoj Distributivnog centra za voće i povrće obuhvatio je nabavu opreme za sortiranje i skladištenje jagodičastog voća. Od značajnijih projekata treba istaknuti i energetsku obnovu kompleksa zgrada srednjih škola u Velikoj Gorici. Realizacijom ovog projekta vrijednog 30,8 milijuna kuna, od čega je 15,1 milijun kuna bespovratno sufinancirala EU iz Europskog fonda za regionalni razvoj, godišnja ušteda energije za grijanje iznosit će više od 80 posto. Uskoro očekujemo novi natječaj temeljem kojeg planiramo energetski obnoviti i dom zdravlja u Velikoj Gorici. Za dodatno opremanje i razvoj poduzetničke zone u Velikoj Gorici županija je u protekle 4 godine dodijelila 1,6 milijuna kuna, a gotovo pola milijuna kuna dodijeljeno je 2020. godine za izgradnju reciklažnog dvorišta.
Srednja strukovna škola Velika Gorica nositelj je projekta Regionalnog centra kompetentnosti. O čemu je točno riječ i što ovaj centar znači za velikogoričke učenike?
Riječ je o školama 21. stoljeća u kojima će učenici strukovnih škola imati priliku stjecati znanje i iskustvo radeći na suvremenim strojevima, što će itekako pridonijeti jačanju kompetencija i boljem pozicioniranju na tržištu rada. Nositelj ovog projekta je Srednja strukovna škola Velika Gorica, u kojoj će se uspostaviti Centar izvrsnosti za CAD/CAM/CNC sustave i aditivne tehnologije. Samoborska srednja strukovna škola specijalizirat će se kao Centar izvrsnosti za senzoriku, automatiku i obnovljive izvore energije, dok će dugoselska predstavljati Centar izvrsnosti za robotiku. Ukupna vrijednost Regionalnog centra kompetentnosti u strukovnom obrazovanju je 100 milijuna kuna, od čega je 80 milijuna kuna osigurano iz EU fondova, 8 milijuna kuna osigurali smo u proračunu za 2021. godinu, a preostala sredstva su u projekciji proračuna za 2022.
Protukandidati vas napadaju da ste nedosljedni u svojim političkim stavovima i opredjeljenjima. Kako to tumačite?
U političkoj areni čovjek doživi razne udarce, a u mom slučaju u posljednjih godinu dana od svojih donedavnih političkih suradnika doživio sam brojne napade kojima se pokušava diskreditirati rad koji je ovu našu županijsku priču pozicionirao među najuspješnije u Hrvatskoj. Razne kalkulacije i napadi “ispod pojasa” imaju vrlo jasan cilj – preuzeti vlast, ali upravo to me učinilo još odlučnijim da se kandidiram za još jedan mandat i ponudim se na raspolaganje našim građanima. Županija poželjna za život, rad i obrazovanje vizija je koju sam uspješno gradio sa svojim suradnicima sve ove godine i veselim se novoj prilici da je nastavimo graditi na dobrobit svih žitelja Zagrebačke županije.
Kultura
Gostovanja KUD-ova uz potporu: na raspolaganju 150.000 eura
Natječaj ostaje otvoren do iskorištenja raspoloživih sredstava, a krajnji rok za prijavu je 15. prosinac 2026. godine.
Moja županija
Od učionice do vrta: Pokupsko uzgojilo najljepši školski kutak u Hrvatskoj
Otvorene su i prijave za novo izdanje natječaja. Svi zainteresirani mogu se prijaviti do 22. travnja!
Titula najljepšeg školskog vrta u Hrvatskoj ove je godine pripala Osnovnoj školi Pokupsko, koja je na natječaju „Najljepši školski vrtovi“ osvojila prvo mjesto i Zlatnu povelju Hrvatske radiotelevizije.
Nagrade su uručene na svečanosti u studiju Zvonimir Bajsić, a priznanje su preuzeli ravnateljica Štefica Facko Vrban i pročelnik Upravnog odjela za odgoj i obrazovanje Ivica Radanović. Osim Zlatne plakete i zastave, škola je nagrađena i jednodnevnim izletom na Krk, novčanom nagradom te bonsaijem.
Riječ je o projektu koji kroz edukaciju i praktičan rad potiče razvoj ekološke svijesti među djecom i mladima. „Najljepši školski vrtovi“ promiču organski uzgoj, očuvanje autohtonih biljnih vrsta i vrijednosti lokalnog krajolika, ali i vraćanje tradicionalnim načinima uređenja vrtova.
Natječaj organizira Hrvatska radiotelevizija u suradnji s Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih, dok podršku pružaju Ministarstvo poljoprivrede, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost te brojni donatori.
Ujedno, otvorene su i prijave za novo izdanje natječaja. Sve zainteresirane odgojno-obrazovne ustanove – od vrtića i osnovnih do srednjih škola, kao i učenički domovi, centri za odgoj i rehabilitaciju te domovi za djecu bez odgovarajuće roditeljske skrbi – mogu se prijaviti do 22. travnja slanjem prijave na adresu [email protected].
Moja županija
Zagrebačka županija povukla gotovo 100 milijuna eura za škole
Županija je po broju projekata vodeća u Hrvatskoj, a uz županijske investicije, i gradovi povlače milijune za škole i sportske dvorane
Moja županija
Spartan u Svetoj Nedelji otvorio ključno pitanje – kako od utrke napraviti turizam koji traje cijele godine?
Na panelu u županijskoj Turističkoj zajednici raspravljalo se kako sportske manifestacije pretvoriti u dugoročan proizvod, a ne događaj koji završi kad se podijele medalje
Sveta Nedelja postaje primjer kako sportski događaji mogu postati više od jednodnevne atrakcije i pretvoriti se u turistički proizvod koji donosi dugoročne koristi. Na panelu održanom u prostorijama županijske Turističke zajednice, predstavnici lokalne vlasti, turističkog sektora i sportske zajednice raspravljali su o tome kako od natjecatelja na Spartan utrci napraviti goste koji ostaju dulje, troše i vraćaju se.
Direktorica Turističke zajednice Zagrebačke županije, Ivana Alilović istaknula je da sportski turizam može kontinentalnim destinacijama otvoriti prostor za cjelogodišnju ponudu i autentične doživljaje koji spajaju prirodu, aktivni boravak i lokalni identitet.
Gradonačelnik Svete Nedelje i saborski zastupnik Dario Zurovec naglasio je da ovakvi projekti konkretno utječu na lokalnu zajednicu. “Sveta Nedelja prepoznala je značaj Spartana i time pokazala dobar primjer ulaganja u jasne strategije, infrastrukturu i kvalitetnu suradnju lokalne i nacionalne razine. Ovakvi projekti ne povećavaju samo turistički promet, već potiču gospodarstvo i jačaju kvalitetu života u zajednici”, istaknuo je Zurovec.
Sličan je stav iznijela direktorica Turističke zajednice Svete Nedelje Renata Vlahović koja je rekla da pravi izazov ne počinje startom utrke, nego u trenutku kada sudionike treba pretvoriti u goste koji će ostati dulje i doživjeti destinaciju izvan samog događanja.
Spartan natjecatelj i osnivač udruge OCR CRO Andrej Šimatić upozorio je da natjecatelji danas ne biraju samo stazu, nego i iskustvo koje ide uz utrku. Priroda, organizacija i atmosfera često odlučuju hoće li se sudionici vraćati i preporučiti destinaciju drugima.
Panel je dotaknuo i dječje utrke, gdje je naglasak bio na sudjelovanju i pozitivnom iskustvu, a ne na plasmanu. Ovogodišnja dječja utrka imala je svih 300 mjesta rasprodano, što pokazuje interes za ovakve sadržaje od najranije dobi.
Organizator Spartan utrke Ivan Zrinušić istaknuo je da događaji međunarodnog ranga zahtijevaju profesionalnu pripremu, logistiku i snažnu podršku lokalne zajednice, dok motivacija volontera, posebno mladih, ostaje izazov.
Sudionici panela složili su se da potencijal sportskog turizma postoji, ali da će stvarni pomak ovisiti o sposobnosti da se događanja pretvore u sustavno razvijene i tržišno konkurentne proizvode. Uspjeh, zaključeno je, ne dolazi samo dobrim organiziranjem utrke, već i kroz kreiranje dugoročne vrijednosti za destinaciju i lokalnu zajednicu.
*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.
Moja županija
Zagrebačka županija bilježi turistički rast – 23 tisuće dolazaka u prva tri mjeseca
U prva tri mjeseca godine zabilježen je rast dolazaka i noćenja, a uz tranzit i poslovna putovanja sve se jače guraju aktivni odmor, eno-gastro ponuda i zdravstveni turizam.
Turistički promet u Zagrebačkoj županiji nastavlja rasti, a najviše se to vidi u Velikoj Gorici koja i dalje uvjerljivo prednjači po broju gostiju. Prema podacima Turističke zajednice, od početka godine do 29. ožujka 2026. zabilježeno je gotovo 23 tisuće dolazaka i nešto više od 42 tisuće noćenja, što je oko 6 % više dolazaka i oko 8 % više noćenja nego u istom razdoblju prošle godine.
Najveći doprinos porastu daju strani gosti. Njihov broj porastao je za gotovo 7 % u dolascima, dok su noćenja stranih gostiju skočila za nešto više od 9 % , što dodatno potvrđuje da županija postaje sve prepoznatljivija na međunarodnom tržištu.
Foto: Josip Škof
Osim Velike Gorice, značajan turistički promet ostvaruju i Samobor, Jastrebarsko, Sveta Nedelja i Ivanić-Grad, pri čemu svaka od tih sredina razvija svoj smjer, od tranzitnog i poslovnog turizma do eno-gastronomije, aktivnog odmora i zdravstvenih sadržaja.
“Rezultati potvrđuju stabilan rast, ali i jasno definiraju daljnji smjer razvoja destinacije. Zagrebačka županija danas sve snažnije gradi svoju poziciju na međunarodnom tržištu, a kontinuirani rast stranih gostiju potvrđuje da destinacija postaje sve vidljivija i konkurentnija izvan nacionalnih okvira”, rekla je Ivana Alilović, direktorica Turističke zajednice Zagrebačke županije.
Foto: Samir Kurtagić
Naglasak se zato sve više stavlja na razvoj autentičnih i povezanih turističkih proizvoda te bolje povezivanje ključnih destinacija, od Velike Gorice kao ulazne točke, preko Samobora i Jastrebarskog, do Ivanić-Grada koji se sve jače profilira kroz zdravstveni turizam.
Kako ističu iz županije, u promociji destinacije važnu ulogu imaju i veća međunarodna događanja, poput Spartan Trifecta Weekend Croatia u Svetoj Nedelji, koja privlače sudionike iz inozemstva i dodatno jačaju vidljivost županije kao destinacije aktivnog odmora.
*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.
-
CityLIGHTSprije 1 danVIDEO Isprobali smo prvi buketomat u Velikoj Gorici – evo kako radi
-
Vijestiprije 5 danaVIDEO FOTO Vjetar ne staje! drvo palo kraj učilišta, vatrogasci na terenu po cijeloj županiji
-
Vijestiprije 5 danaDijete ozlijeđeno u Šestak Brdu! Automobil naletio na srušeno stablo
-
Crna kronikaprije 4 danaU kafiću popio sredstvo za čišćenje? Teško je ozlijeđen, policija traga za konobaricom