Povežite se s nama

Moja županija

Župan Kožić: Zajedno smo Zagrebačku županiju učinili županijom za primjer svima

Distributivni centar s ULO hladnjačom i energetska obnova kompleksa zgrada srednjih škola su dva projekta na koje sam ponosan u Velikoj Gorici. Uskoro očekujemo novi natječaj temeljem kojeg planiramo energetski obnoviti i Dom zdravlja u Velikoj Gorici

Objavljeno

na

Sa županom zagrebačkim Stjepanom Kožićem razgovarali smo u Velikoj Gorici, netom po objavi još jedne kandidature za župana na predstojećim izborima.

Najdugovječniji ste župan u Hrvatskoj, čak 20 godina na čelu Zagrebačke županije. Kako to da ste se odlučili za još jednu utrku, što vas je motiviralo?

Sretan sam i ponosan što već 20 godina zajedno sa svojim timom imam priliku raditi na dobrobit Zagrebačke županije i njezinih stanovnika. Dodatno me motivira činjenica što rezultate našeg truda prepoznaju građani koji nam sve ove godine ukazuju svoje povjerenje. Oni dobro poznaju mene, a ja svaki djelić naše županije i upravo zato po šesti put za redom izlazim pred žitelje Zagrebačke županije, ne s brzim rješenjima i obećanjima, već s realiziranim projektima i vizijom budućeg razvoja naše lijepe županije koja je tijekom aktualnog mandata zaslužila titulu jedne od najrazvijenijih. Puno je još planova koje želim ostvariti, a za koje smo svih ovih godina utirali put. Mandat koji završava obilježila je teška situacija s koronavirusom te dva potresa koja su pogodila Zagrebačku županiju i mnogima s ovih prostora nanijela značajne štete. Ono što županiji sada treba je stručno vodstvo koje je upoznato sa svim problemima i koje ima znanja, snage i hrabrosti suočiti se s novim izazovima.

Zagrebačka županije pretrpjela je velike štete od potresa. Što je do sada napravljeno po pitanju sanacije štete, kakav je plan obnove?

Potres je Zagrebačku županiju pogodio u velikoj mjeri pa nam je prioritet bio što prije svima osigurati krov nad glavom i normalne životne uvjete. Obnova je definirana Zakonom i ona je već krenula. Ne čekajući državu, sanirali smo škole i zdravstvene objekte oštećene u potresu, angažirali dodatne timove statičara za pregled objekata i oformili odsjek koji će direktno pomagati vlasnicima objekata u prijavi, a potom i u obnovi. Za sanaciju štete od potresa iz ožujka prošle godine Zagrebačka županija je osigurala svoj udio sredstava za obnovu u iznosu od 10 milijuna kuna, dok smo se izborili da financiranje obnove petrinjskog potresa u cijelosti preuzme država.

Korona virus ostavlja snažne posljedice na gospodarstvo, kako se pandemija odrazila na poduzetnike s područja Zagrebačke županije?

Gospodarski sektor, kojeg aktivno podupiremo, u Zagrebačkoj županiji se tijekom pandemije pokazao kao najžilaviji. U gospodarski najizazovnijoj godini podržali smo svoje poduzetnike s rekordnim iznosom bespovratnih potpora te je pored toga dodatno raspisan i natječaj za COVID potpore. Dok drugi pričaju o velikoj nezaposlenosti, ja ću istaknuti da je u Zagrebačkoj županiji u 2020. godini bilo 1500 zaposlenih više nego prethodne godine. Nisu izostale niti investicije privatnog sektora. U našim poduzetničkim zonama posluju poznate strane i domaće tvrtke, a njihov broj raste i u uvjetima pandemije. Primjerice, u Jakovlju je krenula gradnja tvornice u kojoj će se proizvoditi dijelovi za avioindustriju, a prema najavama tvornica bi trebala otvoriti 600 novih radnih mjesta. Ovakve investicije potvrđuju da značajna ulaganja Zagrebačke županije u poduzetničke zone itekako imaju smisla.

A što je s projektima Zagrebačke županije. Je li pandemija zaustavila njihovu realizaciju?

Ponosan sam što je u gospodarski izazovnim vremenima Zagrebačka županija bila dovoljno snažna nastaviti sa svim planiranim investicijama pa danas predstavlja jedno veliko gradilište, sve s ciljem da se u županiji bolje živi. Grade se nove škole i sportske dvorane, nastavljamo s energetskim obnovama škola i domova zdravlja, završavamo vodoopskrbni sustav na istoku županije novcem iz EU fondova te sustave odvodnje diljem županije. Brojne projekte sufinanciramo našim gradovima i općinama kako bi ravnomjerno podigli kvalitetu življenja – kako u ruralnom Žumberku, tako i u urbanoj Velikoj Gorici.

Vaš protukandidat zagovara stav da središte županije treba biti u Velikoj Gorici. Zašto je uopće trenutačno sjedište u Zagrebu?

U svakom gradu Zagrebačke županije nalaze se ispostave u kojima radi većina naših zaposlenika i tu građani mogu predati sve svoje zahtjeve prema županiji, bez potrebe da odlaze nekud dalje pa upravo zbog ovakvog funkcioniranja županijskih odjela ne možemo reći da je Županija samo u Zagrebu. No zbog specifičnog oblika Zagrebačke županije, gdje razdaljina od istoka do zapada županije iznosi čak 100 kilometara, Zagreb je nekako u središtu, na ruku svima, zbog čega je ondje sjedište županije od samih početaka. No iako se ovo čini smislenim, ništa nije zapisano u kamenu. Ako postoji potreba, neka građani o tome odlučuju putem referenduma. Po meni je važnije da građani znaju kako radimo i da smo tu za njih, sjedište županije je formalnost i bit ćemo tamo gdje građani budu htjeli.

Koje značajnije projekte je Zagrebačka županija ostvarila na području Velike Gorice tijekom ovog mandata?

Kao jedan od najvažnijih projekata istaknuo bih izgradnju Distributivnog centra s ULO hladnjačom vrijednosti preko 26 milijuna kuna. Ovim jedinstvenim projektom prvi smo u Hrvatskoj našim proizvođačima omogućili da svoje voće i povrće na tržište plasiraju tijekom cijele godine, a ne samo sezonski pa sada mogu utjecati na cijenu svojih proizvoda, što ih štiti i od trgovačkih lobija. Daljnji razvoj Distributivnog centra za voće i povrće obuhvatio je nabavu opreme za sortiranje i skladištenje jagodičastog voća. Od značajnijih projekata treba istaknuti i energetsku obnovu kompleksa zgrada srednjih škola u Velikoj Gorici. Realizacijom ovog projekta vrijednog 30,8 milijuna kuna, od čega je 15,1 milijun kuna bespovratno sufinancirala EU iz Europskog fonda za regionalni razvoj, godišnja ušteda energije za grijanje iznosit će više od 80 posto. Uskoro očekujemo novi natječaj temeljem kojeg planiramo energetski obnoviti i dom zdravlja u Velikoj Gorici. Za dodatno opremanje i razvoj poduzetničke zone u Velikoj Gorici županija je u protekle 4 godine dodijelila 1,6 milijuna kuna, a gotovo pola milijuna kuna dodijeljeno je 2020. godine za izgradnju reciklažnog dvorišta.

Srednja strukovna škola Velika Gorica nositelj je projekta Regionalnog centra kompetentnosti. O čemu je točno riječ i što ovaj centar znači za velikogoričke učenike?

Riječ je o školama 21. stoljeća u kojima će učenici strukovnih škola imati priliku stjecati znanje i iskustvo radeći na suvremenim strojevima, što će itekako pridonijeti jačanju kompetencija i boljem pozicioniranju na tržištu rada. Nositelj ovog projekta je Srednja strukovna škola Velika Gorica, u kojoj će se uspostaviti Centar izvrsnosti za CAD/CAM/CNC sustave i aditivne tehnologije. Samoborska srednja strukovna škola specijalizirat će se kao Centar izvrsnosti za senzoriku, automatiku i obnovljive izvore energije, dok će dugoselska predstavljati Centar izvrsnosti za robotiku. Ukupna vrijednost Regionalnog centra kompetentnosti u strukovnom obrazovanju je 100 milijuna kuna, od čega je 80 milijuna kuna osigurano iz EU fondova, 8 milijuna kuna osigurali smo u proračunu za 2021. godinu, a preostala sredstva su u projekciji proračuna za 2022.

Protukandidati vas napadaju da ste nedosljedni u svojim političkim stavovima i opredjeljenjima. Kako to tumačite?

U političkoj areni čovjek doživi razne udarce, a u mom slučaju u posljednjih godinu dana od svojih donedavnih političkih suradnika doživio sam brojne napade kojima se pokušava diskreditirati rad koji je ovu našu županijsku priču pozicionirao među najuspješnije u Hrvatskoj. Razne kalkulacije i napadi “ispod pojasa” imaju vrlo jasan cilj – preuzeti vlast, ali upravo to me učinilo još odlučnijim da se kandidiram za još jedan mandat i ponudim se na raspolaganje našim građanima. Županija poželjna za život, rad i obrazovanje vizija je koju sam uspješno gradio sa svojim suradnicima sve ove godine i veselim se novoj prilici da je nastavimo graditi na dobrobit svih žitelja Zagrebačke županije.

Moja županija

Županijska zimska služba spremno dočekuje zimu

Landeka: Naše službe su spremne, a resursi osigurani, doprinesimo zajednički sigurnosti na cestama.

Objavljeno

na

Objavio/la

Županijska uprava za ceste Zagrebačke županije danas je predstavila svoj Operativni program radova održavanja državnih, županijskih i lokalnih cesta u zimskom razdoblju.

– I ove godine organiziramo provođenje zimske službe na 1.265 kilometara županijskih i lokalnih cesta raspoređenih u III. i IV. razinu prednosti u razdoblju od 15. studenoga do 15. travnja iduće godine. Zimska služba Zagrebačke županije spremna je za provođenje programa radova održavanja županijskih i lokalnih cesta na području Zagrebačke županije za što je osigurano 2,6 milijuna eura. – rekao je ravnatelj ŽUC-a Tomislav Landeka.

Foto: Zagrebačka županija

Za potrebe zimske službe spremno je ukupno 58 u potpunosti opremljenih vozila, a za državne, županijske i lokalne ceste osigurano je ukupno 10.000 tona soli i 6.500 mᶟ sipine.

Izvođač radova zimskog održavanja za državne, županijske i lokalne ceste su Županijske ceste Zagrebačke županije putem stožera zimske službe kroz 7 mjesta pripravnosti – Okuje, Goričica, Vrbovec, Zaprešić, Samobor, Jastrebarsko, Ivanić-Grad.

–Na prometnicama diljem Zagrebačke županije u tijeku je postavljanje 1.000 dodatnih prometnih znakova koji upozoravaju na poledicu, takozvane ‘pahulje’, oko 300 komada dopunskih ploča opasnosti te više od 2.000 rubnih štapova. – istaknuo je direktor Županijskih cesta Tomislav Bačanek.

Foto: Zagrebačka županija

Na području naše županije nalazi se i 475 km državnih cesta s I. i II. razinom prednosti za koje su nadležne Hrvatske ceste. Pročelnik županijskog odjela za promet i komunalnu infrastrukturu Ivica Horvatinović podsjetio je i na povijesno ulaganje u prometnu infrastrukturu.

Nakon iznimno velikog ulaganja u sanaciju prometne infrastrukture oštećene potresima, podsjetit ću riječ je o 92 milijuna eura iz Fonda solidarnosti, sada se nastavlja daljnja obnova i održavanje vlastitim sredstvima ŽUC-a te kreditnim zaduženjem. – podsjetio je Horvatinović.

–Zimski uvjeti mogu biti zahtjevni i stoga je suradnja između vozača i zimske službe ključna. Naše službe su spremne, a resursi osigurani, doprinesimo zajednički sigurnosti na cestama. – apelirao je Landeka.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom

Nastavite čitati

HOTNEWS

Mladi iz Kravarskog ponovno pomažu! Humanitarni advent za obitelj iz Barbarića Kravarskih

Predbožićno humanitarno druženje počinje u 17 sati.

Objavljeno

na

“Jedna od najvažnijih stvari koju možete učiniti na ovoj zemlji je dati ljudima do znanja da nisu sami.” – poručuju mladi iz Kravarskog koji i ove godine nastavljaju sa stvaranjem lijepih priča o pomoći potrebitima u svojoj zajednici.

U najavi je još jedan Humanitarni advent u Kravarskom koji će se biti održan 7. prosinca ispred zgrade općine, a sa željom da se pomogne obitelji Goldstein iz Barbarića Kravarskih.

– Obitelj Goldstein sa troje maloljetne djece nalazi se u iznimno izazovnim vremenima zbog teške bolesti oca koji već neko vrijeme boravi u kliničkom centru. Zbog posljedica bolesti nakon otpuštanja iz bolničkog centra biti će mu potrebna višemjesečna rehabilitacija koja će mjesečno iznositi više od njihovih mjesečnih primanja. Ponukani njihovom dirljivom pričom, hrabrosti i nadom koju ulažu u njegovo ozdravljenje odlučili smo i mi biti dio te priče i financijski im pomoći da što lakše prebrode ta teška vremena koja su pred njima, a sve s ciljem njegovog ozdravljenja – ističu iz Udruge mladih Kravarsko.

Kao i svake godine do sada pripremaju kulturno zabavni program, a neće nedostajati niti bogate gastronomske ponude. U organizaciju su se uključile i brojne udruge koje djeluju na području općine kao i župe Uzvišenja Svetog Križa.

– Znamo koliko naša zajednica kada je to najpotrebnije pokaže svoje iskreno i veliko srce zato vas pozivamo da nam se pridružite i da zajedno pišemo još jednu lijepu božićnu bajku – poručuju iz udruge.

Nakon službenog djela programa za dobru zabavu pobrinut će se Tamburaški sastava Presto. D

– Prije svega neizmjerno vam se zahvaljujem na pomoći i trudu i svemu što radite za nas. Dugi niz godina i sama sam volontirala i drago mi je da u našem mjestu ima ljudi koji su spremni pomoći i da svojoj djeci mogu pokazati primjer na vama da dobri ljudi postoje – istaknula je Marija Čukman, majka obitelji u potrebi.

Nastavite čitati

Moja županija

Božićnice za umirovljenike, korisnike nacionalne naknade i branitelje iz općine Orle

Isplata božićnica bit će od 02. do 13. prosinca u Jedinstvenom upravnom odjelu Općine Orle, od 9 do 14 sati.

Objavljeno

na

Stižu božićnice za umirovljenike, korisnike nacionalne naknade i hrvatske branitelje iz Općine Orle. Tako će umirovljenicima s mirovinama do 250 eura dobiti 50 eura kao i branitelji bez primanja. Jednako toliko dobit će i korisnici nacionalne naknade koji primaju naknadu od 150 eura.

Umirovljenici koji imaju mirovinu od 251 do 350 eura dobit će 40 eura božićnice. Uspoređujući s prošlom godinom, ove je godine povećan cenzus kao i iznos božićnice, a novost je i ta da će božićnicu dobiti i korisnici nacionalne naknade kao i hrvatski branitelji bez primanja.

Kako bi ostvarili pravo svi koji ispunjavaju uvjete za isplatu dužni su prilikom preuzimanja božićnice dostaviti dokaz o prebivalištu, o visini mirovine, o prizavanju prava na nacionalnu naknadu za starije osobe dok branitelji moraju dostaviti potvrdu Porezne uprave o prihodima ostvarenima u 2024. godini.

Isplata božićnica bit će od 02. do 13. prosinca u Jedinstvenom upravnom odjelu Općine Orle, od 9 do 14 sati.

Nastavite čitati

Moja županija

Samobor ima češnjofku s pedigreom!

Zaštićeni proizvod na razini EU slavi se posebnom manifestacijom

Objavljeno

na

Objavio/la

Prepoznatljivi mesni proizvod kontinentalne Hrvatske u vrijeme svinjokolje ili kolinja, uz špek, čvarke i krvavice, svakako je kobasica češnjofka – kraljica kasne jeseni koja se od davnina priprema u mnogim domaćinstvima. Poznati gurmani – Samoborci, prije dvije godine svoju su posebnu recepturu pripreme češnjofki zaštitili na razini Europske unije oznakom zemljopisnog podrijetla.

A evo što točno kaže receptura:  „Samoborska češnjovka“/“Samoborska češnofka“ je dimljena kobasica za kuhanje proizvedena od usitnjenog svinjskog, goveđeg i/ili junećeg mesa te masnog tkiva svinja uz dodatak uvarka od svježeg češnjaka i suhog bijelog vina. U kobasicu se dodaju mljeveni crni papar, slatka mljevena paprika, tucana ljuta paprika ili ukiseljeni ljuti feferoni te kuhinjska sol i nitritna sol. Nadjevena je u prirodno svinjsko crijevo i oblikovana u parove te toplo dimljena. Konzumira se kuhana, pirjana ili pečena. No, priprema ima “finese”, objasnio je Igor Runtas, predsjednik Udruge “Samoborska češnofka”.

Foto: Udruga Samoborska češnjofka

– Jedan od sastojaka, po kojem je ova kobasica i dobila ime je – češnjak koji se najprije kuha u vinu, tkzv. uvarak od češnjaka i vina koji se dodaje smjesi, zatim nakon punjenja u crijevo radi se “špajlanje”, odnosno vezanje u parove, nakon čega kobasica mora odstajati radi procesa fermentacije. Tu je zatim i dimljenje bukovim drvima, na prirodan način, od 4 do 6 sati. Tako da ovaj proces traje puna dva dana. – ističe Runtas.

Inače, Samoborska češnofka spominje još od 1915. godine u samoborskim zapisima a proizvodi se unutar administrativnih granica grada Samobora i okolnih naselja smještenih u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske, te na istočnim obroncima Samoborskog gorja.

– Ovo je 38 proizvod iz Hrvatske s EU oznakom zemljopisnog podrijetla, i prvi polutrajni proizvod, i sada kada nosi ovu oznaku nitko ju, podsjeća Runtas, izvan spomenutih granica, pod tim nazivom ne smije proizvoditi.

Foto: Udruga Samoborska češnjofka

Stoga ovaj samoborski, stogodišnji specijalitet zaista zaslužuje promociju u obliku velike manifestacije. Naime, u subotu 16. studenog u organizaciji Udruge “Samoborska češnjofka” u Samoboru će se održati 2. Dani Samoborske češnofke, gdje će uz češnofku u glavnoj ulozi, biti i degustacija slanog tradicionalnog kolača Rudarska greblica, koja je također zaštićeni proizvod na razini EU, zatim radionica pripremanja Samoborske kotlovine, pečeni kesteni kao i samoborska vina iz vrhunskih podruma obitelji Filipec i Pavlin. Pitali smo predsjednika udruge, koja je ovaj proizvod i zaštitila posebnom EU oznakom, što najbolje “ide” uz Samoborsku češnjofku.

– Najbolje uz nju ide domaći kukuruzni kruh i obavezno Samoborska muštarda – pikantni umak od sjemena gorušice, uz dodatak slatkog mošta, te domaći hren. Na manifestaciji će u ponudi biti i naša vrhunska vina i mošt, dakle kompletan samoborski proizvod. – najavljuje organizator.

Organizaciju 2. Dana Samoborske češnofke financijski podržava i Zagrebačka županija koja je u ovoj godini za manifestacije na svom području iz proračuna izdvojila ukupno 150 tisuća eura. Na Dane Samborske češnjofke dođite u subotu na Trg Matice hrvatske od 14 do 19 sati.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom

Nastavite čitati

HOTNEWS

Istražite i okusite tradiciju! Počinju Dani Okusa u županijskim restoranima

Cijene jelovnika za tri slijeda variraju između 22 i 30 eura, čineći sve uključene restorane privlačnima za širu publiku.

Objavljeno

na

Manifestacija ‘Dani Okusa hrvatske tradicije’ ove se godine, od 15. studenog do 1. prosinca, održava po peti put, a kao dio ovog nacionalnog gastronomskog projekta već tradicionalno se predstavljaju i Dani Okusa zagrebačkoga kraja. Posjetitelji će tako imati priliku istražiti raznovrsne specijalitete domaće kuhinje, pripremljene od autentičnih lokalnih namirnica, koji oslikavaju bogatu kulinarsku baštinu Zagrebačke županije.

Primamljivi jelovnici restorana koji sudjeluju u manifestaciji pozivaju na istraživanje i kušanje. Na jelovnicima čak deset restorana diljem Zagrebačke županije nalaze se domaće juhe, poput juhe od vrganja, ručno rađena tjestenina, samoborske češnjovke, svinjski odresci, medaljoni od lungića, hrskava patka, jela obogaćena crnim tartufom i nezaobilazna samoborska kremšnita. Posebno vrijedi istaknuti Kavanu Livadić, poznatu po vrhunskim kremšnitama i štruklama, koja predstavlja pravu tradiciju u poslastičarstvu.

Uz navedene obroke koji neodoljivo podsjećaju na domaću i tradicionalnu kuhinju, savršeno odgovara bogata selekcija vina i pjenušaca lokalnih vinarija i OPG-ova, dodajući jedinstveni dašak baštine ovog podneblja. Cijene jelovnika za tri slijeda variraju između 22 i 30 eura, čineći sve uključene restorane privlačnima za širu publiku.

– Posljednjih pet godina s posebnom pažnjom radimo na jačanju prepoznatljivosti našeg kraja i unaprjeđenju kvalitete koju nudimo. Dani Okusa zagrebačkoga kraja predstavljaju jedinstvenu priliku da posjetitelji kroz autentična jela, lokalne specijalitete i suvremeni pristup dožive bogatstvo naše kulinarske, kulturne i enološke baštine. Ova manifestacija utjelovljuje tradiciju i autentičnost, čineći eno-gastronomsku ponudu jednim od temelja identiteta i prepoznatljivosti Zagrebačke županije – poručuju iz Turističke zajednice Zagrebačke županije.

Deset restorana s bogatim jelovnicima i vrhunskom selekcijom vina

Čak deset restorana s područja Zagrebačke županije pridružilo se ovogodišnjim Danima Okusa, i to iz Samobora (Restoran Salvator, Samoborska klet, Krčma Gabreku 1929. i Kavana Livadić), Velike Gorice (Restoran Mon-Ami i Bistro Babriga), Jastrebarskog (Hotel Princess i Restoran Ivančić), Svetog Ivana Zeline (Izletište Vina Kos Jurišić) i Svete Nedelje, Bestovja (Izletište Suhina).

Nastavite čitati

Reporter 442 - 24.10.2024.

Facebook

Izdvojeno

Sva prava pridržana © 2022 e-Radio d.o.o.