Povežite se s nama

Moja županija

Župan Kožić: Zajedno smo Zagrebačku županiju učinili županijom za primjer svima

Distributivni centar s ULO hladnjačom i energetska obnova kompleksa zgrada srednjih škola su dva projekta na koje sam ponosan u Velikoj Gorici. Uskoro očekujemo novi natječaj temeljem kojeg planiramo energetski obnoviti i Dom zdravlja u Velikoj Gorici

Objavljeno

na

Sa županom zagrebačkim Stjepanom Kožićem razgovarali smo u Velikoj Gorici, netom po objavi još jedne kandidature za župana na predstojećim izborima.

Najdugovječniji ste župan u Hrvatskoj, čak 20 godina na čelu Zagrebačke županije. Kako to da ste se odlučili za još jednu utrku, što vas je motiviralo?

Sretan sam i ponosan što već 20 godina zajedno sa svojim timom imam priliku raditi na dobrobit Zagrebačke županije i njezinih stanovnika. Dodatno me motivira činjenica što rezultate našeg truda prepoznaju građani koji nam sve ove godine ukazuju svoje povjerenje. Oni dobro poznaju mene, a ja svaki djelić naše županije i upravo zato po šesti put za redom izlazim pred žitelje Zagrebačke županije, ne s brzim rješenjima i obećanjima, već s realiziranim projektima i vizijom budućeg razvoja naše lijepe županije koja je tijekom aktualnog mandata zaslužila titulu jedne od najrazvijenijih. Puno je još planova koje želim ostvariti, a za koje smo svih ovih godina utirali put. Mandat koji završava obilježila je teška situacija s koronavirusom te dva potresa koja su pogodila Zagrebačku županiju i mnogima s ovih prostora nanijela značajne štete. Ono što županiji sada treba je stručno vodstvo koje je upoznato sa svim problemima i koje ima znanja, snage i hrabrosti suočiti se s novim izazovima.

Zagrebačka županije pretrpjela je velike štete od potresa. Što je do sada napravljeno po pitanju sanacije štete, kakav je plan obnove?

Potres je Zagrebačku županiju pogodio u velikoj mjeri pa nam je prioritet bio što prije svima osigurati krov nad glavom i normalne životne uvjete. Obnova je definirana Zakonom i ona je već krenula. Ne čekajući državu, sanirali smo škole i zdravstvene objekte oštećene u potresu, angažirali dodatne timove statičara za pregled objekata i oformili odsjek koji će direktno pomagati vlasnicima objekata u prijavi, a potom i u obnovi. Za sanaciju štete od potresa iz ožujka prošle godine Zagrebačka županija je osigurala svoj udio sredstava za obnovu u iznosu od 10 milijuna kuna, dok smo se izborili da financiranje obnove petrinjskog potresa u cijelosti preuzme država.

Korona virus ostavlja snažne posljedice na gospodarstvo, kako se pandemija odrazila na poduzetnike s područja Zagrebačke županije?

Gospodarski sektor, kojeg aktivno podupiremo, u Zagrebačkoj županiji se tijekom pandemije pokazao kao najžilaviji. U gospodarski najizazovnijoj godini podržali smo svoje poduzetnike s rekordnim iznosom bespovratnih potpora te je pored toga dodatno raspisan i natječaj za COVID potpore. Dok drugi pričaju o velikoj nezaposlenosti, ja ću istaknuti da je u Zagrebačkoj županiji u 2020. godini bilo 1500 zaposlenih više nego prethodne godine. Nisu izostale niti investicije privatnog sektora. U našim poduzetničkim zonama posluju poznate strane i domaće tvrtke, a njihov broj raste i u uvjetima pandemije. Primjerice, u Jakovlju je krenula gradnja tvornice u kojoj će se proizvoditi dijelovi za avioindustriju, a prema najavama tvornica bi trebala otvoriti 600 novih radnih mjesta. Ovakve investicije potvrđuju da značajna ulaganja Zagrebačke županije u poduzetničke zone itekako imaju smisla.

A što je s projektima Zagrebačke županije. Je li pandemija zaustavila njihovu realizaciju?

Ponosan sam što je u gospodarski izazovnim vremenima Zagrebačka županija bila dovoljno snažna nastaviti sa svim planiranim investicijama pa danas predstavlja jedno veliko gradilište, sve s ciljem da se u županiji bolje živi. Grade se nove škole i sportske dvorane, nastavljamo s energetskim obnovama škola i domova zdravlja, završavamo vodoopskrbni sustav na istoku županije novcem iz EU fondova te sustave odvodnje diljem županije. Brojne projekte sufinanciramo našim gradovima i općinama kako bi ravnomjerno podigli kvalitetu življenja – kako u ruralnom Žumberku, tako i u urbanoj Velikoj Gorici.

Vaš protukandidat zagovara stav da središte županije treba biti u Velikoj Gorici. Zašto je uopće trenutačno sjedište u Zagrebu?

U svakom gradu Zagrebačke županije nalaze se ispostave u kojima radi većina naših zaposlenika i tu građani mogu predati sve svoje zahtjeve prema županiji, bez potrebe da odlaze nekud dalje pa upravo zbog ovakvog funkcioniranja županijskih odjela ne možemo reći da je Županija samo u Zagrebu. No zbog specifičnog oblika Zagrebačke županije, gdje razdaljina od istoka do zapada županije iznosi čak 100 kilometara, Zagreb je nekako u središtu, na ruku svima, zbog čega je ondje sjedište županije od samih početaka. No iako se ovo čini smislenim, ništa nije zapisano u kamenu. Ako postoji potreba, neka građani o tome odlučuju putem referenduma. Po meni je važnije da građani znaju kako radimo i da smo tu za njih, sjedište županije je formalnost i bit ćemo tamo gdje građani budu htjeli.

Koje značajnije projekte je Zagrebačka županija ostvarila na području Velike Gorice tijekom ovog mandata?

Kao jedan od najvažnijih projekata istaknuo bih izgradnju Distributivnog centra s ULO hladnjačom vrijednosti preko 26 milijuna kuna. Ovim jedinstvenim projektom prvi smo u Hrvatskoj našim proizvođačima omogućili da svoje voće i povrće na tržište plasiraju tijekom cijele godine, a ne samo sezonski pa sada mogu utjecati na cijenu svojih proizvoda, što ih štiti i od trgovačkih lobija. Daljnji razvoj Distributivnog centra za voće i povrće obuhvatio je nabavu opreme za sortiranje i skladištenje jagodičastog voća. Od značajnijih projekata treba istaknuti i energetsku obnovu kompleksa zgrada srednjih škola u Velikoj Gorici. Realizacijom ovog projekta vrijednog 30,8 milijuna kuna, od čega je 15,1 milijun kuna bespovratno sufinancirala EU iz Europskog fonda za regionalni razvoj, godišnja ušteda energije za grijanje iznosit će više od 80 posto. Uskoro očekujemo novi natječaj temeljem kojeg planiramo energetski obnoviti i dom zdravlja u Velikoj Gorici. Za dodatno opremanje i razvoj poduzetničke zone u Velikoj Gorici županija je u protekle 4 godine dodijelila 1,6 milijuna kuna, a gotovo pola milijuna kuna dodijeljeno je 2020. godine za izgradnju reciklažnog dvorišta.

Srednja strukovna škola Velika Gorica nositelj je projekta Regionalnog centra kompetentnosti. O čemu je točno riječ i što ovaj centar znači za velikogoričke učenike?

Riječ je o školama 21. stoljeća u kojima će učenici strukovnih škola imati priliku stjecati znanje i iskustvo radeći na suvremenim strojevima, što će itekako pridonijeti jačanju kompetencija i boljem pozicioniranju na tržištu rada. Nositelj ovog projekta je Srednja strukovna škola Velika Gorica, u kojoj će se uspostaviti Centar izvrsnosti za CAD/CAM/CNC sustave i aditivne tehnologije. Samoborska srednja strukovna škola specijalizirat će se kao Centar izvrsnosti za senzoriku, automatiku i obnovljive izvore energije, dok će dugoselska predstavljati Centar izvrsnosti za robotiku. Ukupna vrijednost Regionalnog centra kompetentnosti u strukovnom obrazovanju je 100 milijuna kuna, od čega je 80 milijuna kuna osigurano iz EU fondova, 8 milijuna kuna osigurali smo u proračunu za 2021. godinu, a preostala sredstva su u projekciji proračuna za 2022.

Protukandidati vas napadaju da ste nedosljedni u svojim političkim stavovima i opredjeljenjima. Kako to tumačite?

U političkoj areni čovjek doživi razne udarce, a u mom slučaju u posljednjih godinu dana od svojih donedavnih političkih suradnika doživio sam brojne napade kojima se pokušava diskreditirati rad koji je ovu našu županijsku priču pozicionirao među najuspješnije u Hrvatskoj. Razne kalkulacije i napadi “ispod pojasa” imaju vrlo jasan cilj – preuzeti vlast, ali upravo to me učinilo još odlučnijim da se kandidiram za još jedan mandat i ponudim se na raspolaganje našim građanima. Županija poželjna za život, rad i obrazovanje vizija je koju sam uspješno gradio sa svojim suradnicima sve ove godine i veselim se novoj prilici da je nastavimo graditi na dobrobit svih žitelja Zagrebačke županije.

Moja županija

Dvorana Žeravinec ide u veliku obnovu, stižu solarni paneli i hlađenje – Županija pokriva dio troškova

Sportska dvorana u Ivanić-Gradu dobiva energetsku obnovu vrijednu više od 1,3 milijuna eura.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Zagrebačka županija

U Ivanić-Gradu u tijeku su radovi na energetskoj obnovi sportske dvorane Žeravinec, projektu vrijednom nešto više od 1,3 milijuna eura. Najveći dio novca osiguran je bespovratnim sredstvima iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, dok će Zagrebačka županija sudjelovati s oko 163 tisuće eura, a ostatak financira Grad Ivanić-Grad. Obnova bi trebala donijeti manju potrošnju energije, ali i veći komfor korisnicima dvorane, koja je, prema riječima gradske uprave, svakodnevno zauzeta gotovo od jutra do kasnih večernjih sati.

Ugovor o sufinanciranju potpisali su zamjenik župana Ervin Kolarec i zamjenik gradonačelnika Ivanić-Grada Tomislav Cuvaj.

Radovi uključuju postavljanje fotonaponske elektrane, ugradnju dizalica topline za grijanje i hlađenje, kao i solarnih kolektora za pripremu tople vode. Posebno se ističe činjenica da će dvorana napokon dobiti sustav hlađenja, što će značajno olakšati treninge i utakmice tijekom ljetnih mjeseci. Uz to, projekt uključuje i energetsku obnovu zgrade, zamjenu stolarije te modernizaciju rasvjete, čime se očekuju i konkretne uštede.

Zamjenik gradonačelnika Tomislav Cuvaj naglasio je kako je Žeravinec najkorišteniji sportski objekt u gradu.

“Dvorana Žeravinec je sportski objekt u Ivanić-Gradu koji se najviše koristi, dakle od 7 ujutro kad je koriste osnovnoškolci do 23 sata kada je koriste sportaši, možemo reći da je iskorištena u svom punom kapacitetu. Nakon obnove parketa, na red je došla i ova obnova koja će stvarno povećati kvalitetu usluge u sportskoj dvorani i evo nadamo se ugošćavanju svih reprezentacija koje su i prije dolazile u naš grad”, rekao je Cuvaj.

Dodao je i kako projekt uključuje kompletnu energetsku obnovu, uključujući energetsku ovojnicu, rasvjetu, solarne kolektore i klimatizaciju.

Zamjenik župana Ervin Kolarec podsjetio je kako su Grad i Županija i ranije zajednički ulagali u sportsku infrastrukturu, uključujući izgradnju dvorana u okolnim naseljima te uređenje sportskih podova.

“Sufinanciranje energetske obnove sportske dvorane nastavak je te suradnje s ciljem osiguravanja najboljih mogućih uvjeta za bavljenje sportom, kao i značajnijih ušteda samim energentima.Na području Zagrebačke županije u tijeku 21,5 milijuna eura vrijedan ciklus energetskih obnova osam objekata, od čega čak tri u Ivanić-Gradu.Polovicu sredstava bespovratno smo osigurali iz NPOO-a, a za drugu polovicu pobrinuli smo se u vlastitom proračunu”, istaknuo je.

Kolarec je naveo i kako je Zagrebačkoj županiji odobreno ukupno oko 98 milijuna eura bespovratnih sredstava za realizaciju.

“Županija uz osigurana sredstva za energetsku obnovu, iz NPOO-a osigurala i rekordne iznose za gradnju i dogradnju škola. Zagrebačkoj županiji je iz NPOO-a odobreno bespovratno ukupno 98 milijuna eura za realizaciju 22 projekata, među kojima su tri škole s područja Ivanić-Grada. Tako je je za dogradnju OŠ Đure Deželića odobreno 9,1 milijuna eura, za dogradnju OŠ Josipa Badalića u Graberju Ivanićkom 2,1 milijuna eura, a za proširenje gimnazijskih kapaciteta u SŠ Ivana Šveara 1,8 milijuna eura”, rekao je Kolarec.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.

Nastavite čitati

Moja županija

Županija osigurala više od 2,2 milijuna eura za komunalne projekte – novac ide za ceste, vodu i otpad

Gradovi i općine mogu se prijaviti na javni poziv za sufinanciranje komunalne infrastrukture u 2026. godini, uz pokrivanje do 100 % troškova, ovisno o razvijenosti jedinice lokalne samouprave.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: pexels.com

Gradovi i općine s područja Zagrebačke županije mogu računati na novu financijsku injekciju za komunalne projekte. Raspisan je javni poziv vrijedan više od 2,2 milijuna eura namijenjen izgradnji i održavanju komunalne infrastrukture u 2026. godini, a sredstva će se dodjeljivati sve dok se ne potroše, najkasnije do kraja studenoga iduće godine.

Riječ je o programu kojim se želi potaknuti ravnomjerniji razvoj i modernizacija ključnih sustava u lokalnim sredinama. Fokus je na prometnoj infrastrukturi, odnosno cestama i većoj sigurnosti u prometu, zatim na unaprjeđenju vodoopskrbe i odvodnje te na sustavima gospodarenja otpadom, uključujući odvojeno prikupljanje i sanaciju nelegalnih odlagališta.

Pročelnik županijskog Upravnog odjela za promet i komunalnu infrastrukturu Ivica Horvatinović istaknuo je kako je kroz isti javni poziv prošle godine realizirano 45 projekata na području županije.

“Za ovu godinu je dodijeljeno, kao što je uvodno rečeno, 2,2 milijuna eura koji će se rasporediti na četiri programa, to će biti prometna infrastruktura, zbrinjavanje otpadnih voda, otpada i sufinanciranje projekata koji se odnose na odvodnju. Što se tiče samog tehničkog djela prijave, on ostaje isti kao i svih ovih godina. Vodit će se računa, kod ocjenjivanja projekata, da oni imaju regionalni i lokalni značaj, pa će tu biti dodatnog bodovanja u slučaju da ima takvih projekata”, rekao je Ivica Horvatinović, pročelnik Upravnog odjela za promet i komunalnu infrastrukturu Zagrebačke Županije.

Istaknuo je da su ove godine sredstva znatno povećana.

“Na kraju želimo doći do jednog stanja kakvog želimo postići unaprjeđenje komunalne infrastrukture i kvalitete života na području Zagrebačke županiji. Treba napomenuti da izvršna vlast osluškuje sve ono što se događa na terenu i ja zahvaljujem jer su sredstva za ovogodišnji javni poziv povećana za 25 %”, dodao je Horvatinović

Visina sufinanciranja ovisit će o stupnju razvijenosti pojedine jedinice lokalne samouprave. Pokrivat će se od 60 do 100 % vrijednosti projekata, a maksimalni iznos po projektu može doseći 130 tisuća eura. Sve dodatne informacije možete pronaći ovdje.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.

Nastavite čitati

HOTNEWS

SAMOBOR Rijetka biljka u središtu pažnje povodom Dana planeta Zemlje

Samoborska gromotulja nije samo biljka, ona je simbol prirodne baštine koju trebamo čuvati i s ponosom isticati.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: JU Zeleni Prsten

Jedna od najrjeđih biljaka u Hrvatskoj, samoborska gromotulja, predstavljena je javnosti kroz digitalnu izložbu održanu na glavnom trgu u Samoboru, uoči Dana planeta Zemlje.

Riječ je o endemskoj vrsti koja ne raste nigdje drugdje osim na dva lokaliteta – u Samoborskom gorju i u slovenskom Žiču. Upravo zbog svoje ograničene rasprostranjenosti i osjetljivog staništa, biljka nosi status kritično ugrožene i strogo zaštićene vrste.

„Samoborska gromotulja prepoznatljiva je po cvjetovima zlatno žute boje s četiri latice srcolikog oblika. Cvate u ožujku i travnju, tiho i nenametljivo, baš poput svog staništa koje joj pruža vrlo skromne životne uvijete. Naime, njeno stanište je u neposrednoj blizini kamenoloma“, rekla je Tatjana Masten Milek.

Fokus na očuvanju i edukaciji

U posljednje četiri godine intenzivirane su aktivnosti usmjerene na njezinu zaštitu. Kako ističu iz Javne ustanove Zeleni prsten Zagrebačke županije, izrađen je plan upravljanja za Posebni botanički rezervat Brežuljak kod Smerovišća, redovito se provodi uklanjanje neželjene vegetacije, kao i monitoring i prebrojavanje jedinki. Trenutačno je u tijeku i genetska analiza populacije, kojom se želi preciznije odrediti odnos samoborske gromotulje s primjerkom iz Slovenije, dok je u pripremi i edukativna brošura.

Digitalna izložba „Samoborska gromotulja – nepoznata ljepotica“ osmišljena je kao spoj edukacije i interaktivnog sadržaja. Posjetitelji su mogli pratiti vizualne prikaze biljke na Cube ekranu, dok su na citylightima sudjelovali u kvizu. Najmlađima je bio namijenjen poseban edukativni kutak s bojankama koje približavaju svijet zaštićenih biljnih vrsta.

Endem kao simbol odgovornosti

Događaju je prisustvovao i zamjenik župana Zagrebačke županije Damir Tomljenović, koji je naglasio važnost zaštite prirodne baštine.

„Očuvanje ovakvih vrijednih endema iznimno je važno, jer oni svjedoče o bogatstvu naše prirode, ali i o odgovornosti koju imamo prema budućim generacijama. Samoborska gromotulja nije samo biljka, ona je simbol prirodne baštine koju trebamo čuvati i s ponosom isticati“, istaknuo je Tomljenović.

Izložba je realizirana kao dio šire platforme „Hrvatska divlja“, koja kroz suvremene pristupe nastoji približiti javnosti ugrožene vrste i važnost njihove zaštite.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.

Nastavite čitati

Moja županija

Stupnik dobio jedno od najmodernijih vatrogasnih vozila u Zagrebačkoj županiji

Tijekom 2025. godine članovi Društva sudjelovali su u 44 intervencije, jednoj dislokaciji te u 39 ostalih operativnih aktivnosti.

Objavljeno

na

Dobrovoljno vatrogasno društvo Stupnik dodatno je ojačalo svoje kapacitete nabavom nove autocisterne, koja se ubraja među tehnološki najnaprednija vozila te vrste u Zagrebačkoj županiji.

Ovaj iskorak predstavljen je na 26. izborno-izvještajnoj skupštini održanoj jučer u Gornjem Stupniku, gdje je naglašena važnost daljnje modernizacije vatrogastva na razini općine, ali i šire – unutar sustava Zagrebačke županije.

Tehnološko pojačanje s regionalnim značajem

U središtu događaja bila je primopredaja i blagoslov nove autocisterne, vozila koje svojim karakteristikama značajno podiže operativnu spremnost postrojbe. Riječ je o vozilu velikog kapaciteta vode i pjenila s visokom razinom okretnosti, što je osobito važno za intervencije u urbanim sredinama. Zahvaljujući specifičnom podvozju i malom radijusu okretanja, vozilo može brzo i učinkovito djelovati u uskim ulicama, dok njegova snaga omogućuje intervencije i na zahtjevnijim terenima.

„Ponosni smo što novo poglavlje u radu DVD-a Stupnik započinjemo s ovako značajnim tehnološkim iskorakom. Naša je misija nastaviti s modernizacijom i jačanjem vatrogasne zajednice u Stupniku kako bismo mještanima i dalje jamčili maksimalnu sigurnost u svakom trenutku“, izjavio je predsjednik DVD-a Stupnik Matej Imprić.

DVD Stupnik ima važnu ulogu u sustavu civilne zaštite na području Općine Stupnik, ali i unutar šireg operativnog sustava Zagrebačke županije, kroz sudjelovanje u zajedničkim intervencijama i dislokacijama.

Tijekom 2025. godine članovi Društva sudjelovali su u 44 intervencije, jednoj dislokaciji te u 39 ostalih operativnih aktivnosti.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.

Nastavite čitati

Moja županija

Lekenik u znaku Jurjeva: više od stotinu biciklista sudjelovalo u premijernoj vožnji

Velik interes za ovu biciklijadu potvrđuje potencijal razvoja aktivnog i održivog turizma na području Općine Lekenik, a iz Općine su zahvalili svima koji su sudjelovali u realizaciji događaja, uz najavu novih izdanja u budućnosti.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Općina Lekenik

Više od 110 sudionika iz različitih dijelova Hrvatske okupilo se na prvom izdanju Jurjevske biciklijade, održanom u sklopu proslave Dana Općine Lekenik i blagdana sv. Jurja.

Nakon završetka vožnje, program je nastavljen manifestacijom „Jurjevo na Jurjevcu“, gdje je sudionicima osiguran topli obrok, a druženje je nastavljeno uz kulturno-umjetnički nastup KUD-a Preslica iz Pešćenice, glazbeni program i paljenje tradicionalnog jurjevskog krijesa.

Sama biciklijada održana je u organizaciji Turističke zajednice Općine Lekenik i Biciklističkog kluba Roda iz Siska. Start je bio u Jurjevcu, a sudionici su vozili 25 kilometara dugu rutu koja je prolazila kroz više naselja – od Hotela „Dvorac Jurjevec“, preko Pešćenice i Lekenika, zatim kroz Lekeničku Poljanu i Cerje, sve do cilja kod lovačke kuće u Brežanama Lekeničkim.

Trasa je bila osmišljena tako da bude dostupna širokom krugu sudionika, bez većih fizičkih zahtjeva, čime je omogućeno sudjelovanje i djeci i iskusnim rekreativcima. Tijekom vožnje organizirana su zaustavljanja na nekoliko lokacija, gdje su sudionici imali priliku upoznati lokalnu povijest i znamenitosti te se kratko odmoriti.

Među sudionicima bio je i načelnik Općine Lekenik Božidar Antolec, koji je izrazio zadovoljstvo organizacijom i velikim odazivom te zahvalio organizatorima na inicijativi i uspješnoj provedbi događaja.

Velik interes za ovu biciklijadu potvrđuje potencijal razvoja aktivnog i održivog turizma na području Općine Lekenik, a iz Općine su zahvalili svima koji su sudjelovali u realizaciji događaja, uz najavu novih izdanja u budućnosti.

Fotogalerija/Općina Lekenik

Nastavite čitati

Reporter 458 - 31.03.2026.

Facebook

Izdvojeno