ktc
Povežite se s nama

HOTNEWS

Zavirili smo u garažu obitelji Gavran u Rakitovcu gdje se proizvodi šampionski džin u Hrvatskoj

Gavran: “Prijateljima smo slali uzorke na degustaciju označene samo brojevima, a u kojima su se nalazila četiri gina drugih proizvođača i naš gin. Kada je naš uzorak odabran kao najbolji shvatili smo da imamo pravi proizvod.”

Objavljeno

na

U posljednjih nekoliko godina gin osvaja svijet te postaje sve popularnije piće koje se pije na mnogo načina. No, jeste li znali da se najbolji gin proizvodi, ni više ni manje nego u Rakitovcu? U svojih 20 kvadrata garaže, obitelj Gavran, napravila je pravu malu obiteljsku destileriju i pokrenula proizvodnju gina. Kako nam priča vlasnik Destilerije Gavran, Ivan, sve je krenulo od ideje da hobi pretvore u posao.

– Supruga Paula i ja smo prije nekoliko godina došli na ideju da se počnemo baviti proizvodnjom jakih alkoholnih pića. Prva misao i početna istraživanja su išla u smjeru proizvodnje rakija s obzirom na to da smo imali određena znanja i iskustvo u procesima proizvodnje voćnih rakija. Istražujući svijet jakih alkoholnih pića zaintrigirao nas je gin koji je svojom prepoznatljivošću osvojio cijeli svijet. Prije godinu i pol dana počeli smo aktivno istraživati gin kroz literaturu, edukacije i pokuse te smo nakon godinu dana i 22 pokušaja dobili kombinaciju s kojom smo se otisnuli u profesionalne vode – prepričao nam je Ivan, čiji je gin Raven’s 23, u studenom na 3.međunarodnom ocjenjivanju jakih alkoholnih pića na Agronomskom fakultetu osvojio šampionsku titulu.

Ivan Gavran na 3.međunarodnom ocjenjivanju jakih alkoholnih pića u Zagrebu – foto: Ivan Gavran

Mala, za sad, garažna destilerija u sklopu obiteljske kuće, koja je službeno s radom krenula prije nepunih dva mjeseca je Ivanov i Paulin cijeli svijet, od istraživanja, proizvodnje, odležavanja, pakiranja…S obzirom da je riječ o obiteljskom poslu, naš sugovornik ističe kako nema podjele poslova već svi rade sve. 

–  Kad imate redovan radni odnos i otvorite dodatni obrt najveći problem s kojim se susrećete je vrijeme. To je trenutno najvažnija stvar i u narednom periodu bit će izazovno iskoristiti kvalitetno vrijeme koje imamo. Moram naglasiti kako je supruga preuzela kompletnu brigu o kućanstvu koja nije mala, a kako bi ja svoje slobodno vrijeme posvetio razvoju i rastu destilerije. Ovim putem joj želim zahvaliti na trudu, ali i kada su rokovi u pitanju onda oboje radimo sve potrebne poslove od proizvodnje preko pakiranja pa do dostave – naglašava Ivan te nam prepričava kako su se zajednički pri odluci da naprave proizvod koji će plasirati na tržište, dogovorili kako neće biti kompromisa oko finalnog proizvoda te da moraju dobiti, savršeno nesavršen proizvod.

Foto: Ivan Gavran

– Naš gin definiramo kao spoj nespojivog. Otuda i vizija stvaranja savršeno nesavršenih proizvoda. Upravo taj spoj nespojivog daje mu jednu prepoznatljivost u širokoj paleti ginova na našem tržištu. Nastao je kombinacijom modernog i tradicionalnog, ruralnog i urbanog, inspiriran hrvatskom prirodom i orijentalnim pričama, obogaćen domaćim sastojcima i egzotičnim aromama… Tradicionalne začine vrhunske kvalitete dobavljene isključivo iz obiteljskih gospodarstava (borovica, limun, naranča, korijander, lavanda, kadulja, matičnjak) spojeni su s čistom egzotikom – s đumbirom i pupoljcima perzijske ruže. Ta raznolikost mirisa i okusa stvorila je izuzetno aromatičan dry gin. Malo destilera bi se odlučilo na takve kombinacije – kaže Ivan.

U 20 kvadrata garaže pokrenuli su vlasititu destileriju – Foto: Ivan Gavran

Proces dobivanja njihovog, kako ga vole nazvati “savršeno nesavršenog proizvoda” i dobitne kombinacije nije bio nimalo lak. No, ipak, 23 pokušaj pokazao se kao pravi. A da je to “to”, shvatili su uz pomoć prijatelja.

– Prijateljima smo slali uzorke na degustaciju, po 5 komada, a koji su bili označeni samo brojevima i u kojima su se nalazila četiri gina drugih proizvođača i naš gin. Kada je naš uzorak odabran kao najbolji shvatili smo da imamo pravi proizvod. Moram napomenuti da su među uzorcima bili samo premium ginovi, tako da je konkurencija bila žestoka – sa smiješkom će Ivan.

S obzirom na to da je posao tek pokrenut i da su ograničeni godišnjim proizvodnim kapacitetima, a to je oko 3 300 boca (0,7 lit) gina, svoj  šampionski gin plasiraju tek u nekoliko ugostiteljskih objekata te surađuju s jednim manjim distributerom koji se bavi ekskluzivnim pićima, no pregovaraju s još nekoliko distributera te se nadaju kako će u narednih mjesec dana svoj gin učiniti pristupačnijim širem krugu potencijalnih kupaca.

Foto: Ivan Gavran

Na pitanje što je potrebno za proizvodnju gina, Ivan nam je odgovorio je da je na prvom mjestu definitivno znanje te tehnike destiliranja.

– Što više znate i što ste pedantniji kvaliteta vašeg finalnog proizvoda bit će bolja. Preporučujem svakom tko se upušta u proizvodnju destilata bilo kojeg tipa da se prvo educira. Jako puno ljudi proizvodi npr. rakije, a griješe u nekim elementarnim stvarima, znam to jer sam i sam bio takav. Također tu je i sirovina, jer ako želite vrhunski proizvod koristi se isključivo najbolje. Osnovi sastojak gina je borovica (u nekim krajevima se kaže klek, smreka…), a ono što je zanimljivo je da su ostali sastojci stvar naše mašte. Možete staviti sve što želite. Jedan od najpoznatijih ginova na svijetu koristi krastavac u proizvodnji. Uobičajeno se koriste razni začini i trave te citrusi…Najčešći i najjednostavniji način proizvodnje gina jest maceracija navedenih sirovina u nekom alkoholu poljoprivrednog porijekla. Nakon određenog vremena destiliramo taj alkohol u pripadajućim kotlovima za destilaciju. Napominjem da skuplji, moderniji kotao nije preduvjet za kvalitetu gina. Vrhunski destilati se mogu napraviti i na najjednostavnijim kotlovima za destilaciju. Po završetku destilacije sirovi gin mora neko vrijeme odležati kako bi destilat postao mekši i harmoničniji za piće. Zadnji korak je razrjeđivanje destilata destiliranom vodom i punjenje u boce. Svaki od ovih koraka zahtjeva određeno znanje i također traži iskustvo u svakom koraku kako bi s nizom pravovremenih reakcija dobili piće u kojem možemo uživati – objašnjava nam Gavran.

Foto: Ivan Gavran

Iz ove male rakitovečke destilerije trenutno se u malim bocama distribuira samo gin, no kako kažu vlasnici, svoju destileriju gradit će korak po korak.

– Cilj nam je proizvesti i prodati 3 tisuće boca te sklopiti ugovor s nekoliko distributera i postati prepoznatljivi na području Zagrebačke županije sa svojim nagrađivanim ginom. U godinama pred nama planiramo rasti i širiti se na našu obalu te također proširiti paletu proizvoda. Upravo smo razvili liker – medicu koju ćemo možda plasirati na tržište već u ovoj godini, a od 2023. godine planiramo proširiti kapacitete na proizvodnju voćnih rakija. Također intenzivno proučavamo i votku… – otkrio nam je Ivan planove za buduće razdoblje, a mi se nadamo kako ćemo uskoro u našim goričkim kafićima i restoranima imati prilike kušati ovaj šampionski gin.

 

 

 

HOTNEWS

Mala djela, velika radost: humanitarna akcija u vrtiću Lojtrica

Ova inicijativa još jednom potvrđuje kako organizirano djelovanje i angažman zajednice mogu donijeti konkretne rezultate i unijeti radost u živote najmlađih

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Dječji vrtić Lojtrica

Ukupno 19 djece iz Centra Slava Raškaj primilo je prigodne darove u humanitarnoj akciji koju su organizirali djelatnici Dječjeg vrtića Lojtrica, obilježavajući pritom Svjetski dan dobrih djela.

Riječ je o globalnoj inicijativi Good Deeds Day koja se od 2007. godine provodi diljem svijeta s ciljem poticanja ljudi na konkretne geste solidarnosti i širenje pozitivnih vrijednosti u zajednici. Upravo tim povodom, zaposlenici vrtićkog objekta u Smendrovićevoj ulici u Velikoj Mlaki odlučili su djelovati zajednički i usmjeriti pomoć onima kojima je najpotrebnija.

Humanitarna akcija bila je usmjerena na prikupljanje stvari prema stvarnim potrebama djece iz Centra. Popis želja sastavili su sami korisnici uz pomoć svojih odgojitelja i učitelja, čime je cijela inicijativa dobila osobniji i neposredniji karakter. Prikupljali su se odjeća, školski pribor, kozmetika i slatkiši.

U provedbi akcije sudjelovali su svi zaposlenici – od odgojitelja i stručnog tima do djelatnika kuhinje i tehničkog osoblja, čime je dodatno naglašena snaga zajedništva unutar ustanove.

Darove je primilo osam djevojčica i jedanaest dječaka, a svako dijete dobilo je poklon od dva darivatelja. Svi prikupljeni paketi pažljivo su pripremljeni i zapakirani u ukrasne kutije, uz poruku:

„Draga djeco, neka vam ovaj dan bude podsjetnik da je dobrota supermoć koju svi imate. Koristite ju svaki dan!“

Ova inicijativa još jednom potvrđuje kako organizirano djelovanje i angažman zajednice mogu donijeti konkretne rezultate i unijeti radost u živote najmlađih, podsjećajući pritom na važnost svakodnevnog činjenja dobrih djela.

Nastavite čitati

CityLIGHTS

Mališani iz Lojtrice zasadili drvo i obilježili Dan planeta Zemlje

Samo zajedničkim snagama možemo graditi ljepšu i zeleniju budućnost!

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: VG Čistoća

Sadnjom drveta u dvorištu dječjeg vrtića Lojtrica u Velikoj Mlaki obilježen je Dan planeta Zemlje, uz sudjelovanje djece, odgojitelja te djelatnika VG Čistoće i VG Komunalca.

U opuštenoj i edukativnoj atmosferi najmlađi su, uz podršku komunalnih službi, aktivno sudjelovali u sadnji, čime su na simboličan način dali doprinos očuvanju okoliša. Ovakve aktivnosti imaju važnu ulogu u razvijanju svijesti o prirodi i odgovornom ponašanju već od najranije dobi.

Tijekom susreta naglasak je stavljen na zajedništvo i važnost konkretnih poteza u zaštiti okoliša, a posađeno drvo ostaje kao trajni podsjetnik na tu poruku.

“Hvala svim mališanima i odgojiteljima na suradnji i prekrasnom druženju. Jer samo zajedničkim snagama možemo graditi ljepšu i zeleniju budućnost!”, poručili su iz VG Čistoće.

Nastavite čitati

HOTNEWS

FOTO Jurjevski krijes u Velikoj Mlaki – tradicija, zajedništvo i 700 godina prvog spomena mjesta

Objavljeno

na

Objavio/la

Jurjevski krijes zapaljen je i ove godine u Velikoj Mlaki, uoči blagdana sv. Jurja, u srijedu 22. travnja 2026. godine. Riječ je o jednom od najprepoznatljivijih i najljepših običaja Turopolja, koji simbolično označava dolazak proljeća, obnovu života i snagu zajedništva. Ovogodišnje obilježavanje ima i posebno povijesno značenje – Velika Mlaka slavi 700. obljetnicu prvog službenog spomena mjesta, čime se Jurjevo 2026. dodatno upisuje u kulturni i identitetski okvir lokalne zajednice.

Velika Mlaka, 22.04.2026. Jurjevski krijes – tradicija, zajedništvo i 700 godina prvog spomena mjesta. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Mlaka, 22.04.2026. Jurjevski krijes – tradicija, zajedništvo i 700 godina prvog spomena mjesta. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Mlaka, 22.04.2026. Jurjevski krijes – tradicija, zajedništvo i 700 godina prvog spomena mjesta. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Program je održan uz pokroviteljstvo Plemenite opčine turopoljske i sudjelovanje brojnih lokalnih udruga: Sučija Velika Mlaka, KUD Velika Mlaka, Društvo žena Velika Mlaka, DVD Velika Mlaka, Podružnica umirovljenika Velika Mlaka, Plesni klub Barbara, UVDR VG – Klub Josip Zidar, URV 2. gardijske brigade Gromovi (Zagrebačka podružnica) te Mjesni odbor Velika Mlaka.

Velika Mlaka, 22.04.2026. Jurjevski krijes – tradicija, zajedništvo i 700 godina prvog spomena mjesta. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Mlaka, 22.04.2026. Jurjevski krijes – tradicija, zajedništvo i 700 godina prvog spomena mjesta. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Mlaka, 22.04.2026. Jurjevski krijes – tradicija, zajedništvo i 700 godina prvog spomena mjesta. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Očuvanje običaja kroz pjesmu i ples Za kulturno-umjetnički program zaslužan je bio KUD Velika Mlaka, koji je kroz folklorni i glazbeni nastup prikazao kako se nekada obilježavalo Jurjevo. Izvedene su tradicionalne pjesme koje su pratile jurjaške ophode kućama, poput ”I ovo se klanja” i ”Lepi Juro”, ”Turopolje moje drago” te ”Naše selo Mlaka je”, velikomlačka himna. Tijekom nastupa mlađi članovi KUD-a podijelili su grančice, simbol obnove i života, čime se dodatno naglašava povezanost tradicije i mlađih generacija.

Velika Mlaka, 22.04.2026. Jurjevski krijes – tradicija, zajedništvo i 700 godina prvog spomena mjesta. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Mlaka, 22.04.2026. Jurjevski krijes – tradicija, zajedništvo i 700 godina prvog spomena mjesta. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Mlaka, 22.04.2026. Jurjevski krijes – tradicija, zajedništvo i 700 godina prvog spomena mjesta. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Svečani trenutak – paljenje Jurjevskog krijesa Vrhunac večeri bilo je paljenje Jurjevskog krijesa, nakon čega je uslijedilo druženje uz tradicijske turopoljske kolače među kojima su zlevanka, buhtle, gibanica te Turopoljska savijača od čvaraka i sira.

Velika Mlaka, 22.04.2026. Jurjevski krijes – tradicija, zajedništvo i 700 godina prvog spomena mjesta. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Mlaka, 22.04.2026. Jurjevski krijes – tradicija, zajedništvo i 700 godina prvog spomena mjesta. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Mlaka, 22.04.2026. Jurjevski krijes – tradicija, zajedništvo i 700 godina prvog spomena mjesta. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Organizatori ističu kako Jurjevo u Velikoj Mlaki nije samo kulturna manifestacija, već i važan dio očuvanja lokalnog identiteta te povezivanja generacija. U nadi da će se nagodinu okupiti opet, podsjetili su na poznatu turopoljsku izreku: ”Tko ni pri kresu, taj bu k letu v lesu.”

Tekst: Ivana Andrić Penava, predsjednica Društva žena Velika Mlaka

Galerija fotografija

Nastavite čitati

CityLIGHTS

FOTO Grad koji raste iz dječjih ideja: Velika Gorica dobila svoje ‘Drvo budućnosti’

Budućnost ovoga grada pripada djeci i njihove poruke ćemo probati implementirati u što kraćem vremenskom roku na zadovoljstvo svih.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Morena Martinović/Cityportal.hr

Velika Gorica ovogodišnji Dan planeta Zemlje obilježila je instalacijom „Drvo budućnosti Velike Gorice“, koja je danas u 11 sati bila predstavljena na Trgu Stjepana Radića uz sudjelovanje gradonačelnika Krešimira Ačkara.

Poseban naglasak stavljen je na uključivanje djece – učenici trećih razreda goričkih osnovnih škola sudjelovali su u programu ispisujući svoje ideje o očuvanju okoliša i razvoju grada na simboličnim „listovima“.

Instalacija, visoka tri metra i izrađena od kartona, zamišljena je kao otvoreni prostor za poruke najmlađih o održivijoj budućnosti. Time projekt dobiva i edukativnu dimenziju, potičući djecu na promišljanje o okolišu i vlastitoj ulozi u zajednici.

Gradonačelnik Krešimir Ačkar istaknuo je važnost uključivanja najmlađih u ekološke teme od najranije dobi: “Okupili smo se po prvi puta oko našega drva budućnosti grada Velike Gorice, koja na najljepši mogući način simbolizira ono što smo danas željeli u ime Dana planeta Zemlje pokazati. Inicijativu u kojoj se naši najmlađi već od rane predškolske i školske dobi odgajaju s ekologijom, vodeći računa o svemu onome kako ćemo ostaviti planet”.

Cijeli koncept razvijen je i proizveden lokalno, u suradnji s tvrtkom Velprom, a temelji se na principima kružne ekonomije. Nakon završetka događanja, skulptura će biti u potpunosti reciklirana.

Kako bi se inicijativa proširila i na najmlađe sugrađane, mini verzije „Drva budućnosti“ bit će postavljene u 15 goričkih vrtića. Ačkar je pritom naglasio opseg aktivnosti: “Oko 15 manjih stabala je zasađeno u našim dječjim vrtićima i osnovnim školama. Ono što je jako bitno, 40 pravih stabala će se danas zasaditi.  Svi zajedno moramo još više raditi, prionuti i odgojiti djecu da upozoravaju okolinu oko sebe na bitnost zaštite prirode i da čuvamo planet jer on je naš jedan jedini”.

‘Dječja zrelost je nevjerojatna’

Uključivanje djece u projekt otvorilo je i pitanje njihove percepcije ekoloških problema. Na upit o tome razumiju li dovoljno složenost problematike, gradonačelnik je poručio: Nevjerovatno je koliko često puta se nađete u situaciji da vas iznenadi njihova zrelost. Upravo danas su oni manifestirali na najbolji mogući način svoju zrelost, gdje pohvaljujem sve one koji zajedno s njima kreativno sudjeluju u tome dijelu njihovog života.  Budućnost ovoga grada pripada njima i njihove poruke ćemo probati implementirati u što kraćem vremenskom roku na zadovoljstvo svih.”

Fotogalerija: Morena Martinović/Cityportal

Nastavite čitati

CityLIGHTS

Panel rasprava ‘Od ormara do otpada’: Što bacamo i koliko to košta okoliš

Posebno je istaknuto kako male svakodnevne odluke potrošača mogu imati šire posljedice.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Turistička zajednica Velike Gorice

Problem sve većih količina odbačenog tekstila i njegov utjecaj na okoliš bio je u fokusu javne rasprave održane u Regionalnom centru kompetentnosti u Velikoj Gorici, gdje je otvorena tema odgovornijeg odnosa prema odjeći i potrošačkim navikama.

Događanje pod nazivom „Od ormara do otpada: priča o tekstilu koji bacamo” okupilo je stručnjake i predstavnike različitih institucija, a organizatori su bili Veleučilište Velika Gorica i Turistička zajednica grada Velike Gorice kao suorganizator.

U raspravi je naglasak stavljen na činjenicu da se tekstilna industrija ubrzano razvija, dok se odjeća sve kraće koristi prije odbacivanja, što dodatno opterećuje sustave gospodarenja otpadom i okoliš. Sudionici su pritom otvorili pitanje recikliranja i ponovne uporabe kao ključnih elemenata u smanjenju negativnog utjecaja.

Posebno je istaknuto kako male svakodnevne odluke potrošača mogu imati šire posljedice, te kako promjena navika može doprinijeti održivijem pristupu odjeći i smanjenju otpada u cjelini.

U panelu su sudjelovali predstavnici VG Čistoće, Gimnazije Velika Gorica, Ekonomske škole, Srednje strukovne škole, Turističke zajednice grada Velike Gorice, VEGORA-e i Veleučilišta Velika Gorica, koji su temu obradili iz različitih profesionalnih i obrazovnih perspektiva.

Nastavite čitati

Reporter 458 - 31.03.2026.

Facebook

Izdvojeno