Povežite se s nama

HOTNEWS

Zavirili smo u garažu obitelji Gavran u Rakitovcu gdje se proizvodi šampionski džin u Hrvatskoj

Gavran: “Prijateljima smo slali uzorke na degustaciju označene samo brojevima, a u kojima su se nalazila četiri gina drugih proizvođača i naš gin. Kada je naš uzorak odabran kao najbolji shvatili smo da imamo pravi proizvod.”

Objavljeno

na

U posljednjih nekoliko godina gin osvaja svijet te postaje sve popularnije piće koje se pije na mnogo načina. No, jeste li znali da se najbolji gin proizvodi, ni više ni manje nego u Rakitovcu? U svojih 20 kvadrata garaže, obitelj Gavran, napravila je pravu malu obiteljsku destileriju i pokrenula proizvodnju gina. Kako nam priča vlasnik Destilerije Gavran, Ivan, sve je krenulo od ideje da hobi pretvore u posao.

– Supruga Paula i ja smo prije nekoliko godina došli na ideju da se počnemo baviti proizvodnjom jakih alkoholnih pića. Prva misao i početna istraživanja su išla u smjeru proizvodnje rakija s obzirom na to da smo imali određena znanja i iskustvo u procesima proizvodnje voćnih rakija. Istražujući svijet jakih alkoholnih pića zaintrigirao nas je gin koji je svojom prepoznatljivošću osvojio cijeli svijet. Prije godinu i pol dana počeli smo aktivno istraživati gin kroz literaturu, edukacije i pokuse te smo nakon godinu dana i 22 pokušaja dobili kombinaciju s kojom smo se otisnuli u profesionalne vode – prepričao nam je Ivan, čiji je gin Raven’s 23, u studenom na 3.međunarodnom ocjenjivanju jakih alkoholnih pića na Agronomskom fakultetu osvojio šampionsku titulu.

Ivan Gavran na 3.međunarodnom ocjenjivanju jakih alkoholnih pića u Zagrebu – foto: Ivan Gavran

Mala, za sad, garažna destilerija u sklopu obiteljske kuće, koja je službeno s radom krenula prije nepunih dva mjeseca je Ivanov i Paulin cijeli svijet, od istraživanja, proizvodnje, odležavanja, pakiranja…S obzirom da je riječ o obiteljskom poslu, naš sugovornik ističe kako nema podjele poslova već svi rade sve. 

–  Kad imate redovan radni odnos i otvorite dodatni obrt najveći problem s kojim se susrećete je vrijeme. To je trenutno najvažnija stvar i u narednom periodu bit će izazovno iskoristiti kvalitetno vrijeme koje imamo. Moram naglasiti kako je supruga preuzela kompletnu brigu o kućanstvu koja nije mala, a kako bi ja svoje slobodno vrijeme posvetio razvoju i rastu destilerije. Ovim putem joj želim zahvaliti na trudu, ali i kada su rokovi u pitanju onda oboje radimo sve potrebne poslove od proizvodnje preko pakiranja pa do dostave – naglašava Ivan te nam prepričava kako su se zajednički pri odluci da naprave proizvod koji će plasirati na tržište, dogovorili kako neće biti kompromisa oko finalnog proizvoda te da moraju dobiti, savršeno nesavršen proizvod.

Foto: Ivan Gavran

– Naš gin definiramo kao spoj nespojivog. Otuda i vizija stvaranja savršeno nesavršenih proizvoda. Upravo taj spoj nespojivog daje mu jednu prepoznatljivost u širokoj paleti ginova na našem tržištu. Nastao je kombinacijom modernog i tradicionalnog, ruralnog i urbanog, inspiriran hrvatskom prirodom i orijentalnim pričama, obogaćen domaćim sastojcima i egzotičnim aromama… Tradicionalne začine vrhunske kvalitete dobavljene isključivo iz obiteljskih gospodarstava (borovica, limun, naranča, korijander, lavanda, kadulja, matičnjak) spojeni su s čistom egzotikom – s đumbirom i pupoljcima perzijske ruže. Ta raznolikost mirisa i okusa stvorila je izuzetno aromatičan dry gin. Malo destilera bi se odlučilo na takve kombinacije – kaže Ivan.

U 20 kvadrata garaže pokrenuli su vlasititu destileriju – Foto: Ivan Gavran

Proces dobivanja njihovog, kako ga vole nazvati “savršeno nesavršenog proizvoda” i dobitne kombinacije nije bio nimalo lak. No, ipak, 23 pokušaj pokazao se kao pravi. A da je to “to”, shvatili su uz pomoć prijatelja.

– Prijateljima smo slali uzorke na degustaciju, po 5 komada, a koji su bili označeni samo brojevima i u kojima su se nalazila četiri gina drugih proizvođača i naš gin. Kada je naš uzorak odabran kao najbolji shvatili smo da imamo pravi proizvod. Moram napomenuti da su među uzorcima bili samo premium ginovi, tako da je konkurencija bila žestoka – sa smiješkom će Ivan.

S obzirom na to da je posao tek pokrenut i da su ograničeni godišnjim proizvodnim kapacitetima, a to je oko 3 300 boca (0,7 lit) gina, svoj  šampionski gin plasiraju tek u nekoliko ugostiteljskih objekata te surađuju s jednim manjim distributerom koji se bavi ekskluzivnim pićima, no pregovaraju s još nekoliko distributera te se nadaju kako će u narednih mjesec dana svoj gin učiniti pristupačnijim širem krugu potencijalnih kupaca.

Foto: Ivan Gavran

Na pitanje što je potrebno za proizvodnju gina, Ivan nam je odgovorio je da je na prvom mjestu definitivno znanje te tehnike destiliranja.

– Što više znate i što ste pedantniji kvaliteta vašeg finalnog proizvoda bit će bolja. Preporučujem svakom tko se upušta u proizvodnju destilata bilo kojeg tipa da se prvo educira. Jako puno ljudi proizvodi npr. rakije, a griješe u nekim elementarnim stvarima, znam to jer sam i sam bio takav. Također tu je i sirovina, jer ako želite vrhunski proizvod koristi se isključivo najbolje. Osnovi sastojak gina je borovica (u nekim krajevima se kaže klek, smreka…), a ono što je zanimljivo je da su ostali sastojci stvar naše mašte. Možete staviti sve što želite. Jedan od najpoznatijih ginova na svijetu koristi krastavac u proizvodnji. Uobičajeno se koriste razni začini i trave te citrusi…Najčešći i najjednostavniji način proizvodnje gina jest maceracija navedenih sirovina u nekom alkoholu poljoprivrednog porijekla. Nakon određenog vremena destiliramo taj alkohol u pripadajućim kotlovima za destilaciju. Napominjem da skuplji, moderniji kotao nije preduvjet za kvalitetu gina. Vrhunski destilati se mogu napraviti i na najjednostavnijim kotlovima za destilaciju. Po završetku destilacije sirovi gin mora neko vrijeme odležati kako bi destilat postao mekši i harmoničniji za piće. Zadnji korak je razrjeđivanje destilata destiliranom vodom i punjenje u boce. Svaki od ovih koraka zahtjeva određeno znanje i također traži iskustvo u svakom koraku kako bi s nizom pravovremenih reakcija dobili piće u kojem možemo uživati – objašnjava nam Gavran.

Foto: Ivan Gavran

Iz ove male rakitovečke destilerije trenutno se u malim bocama distribuira samo gin, no kako kažu vlasnici, svoju destileriju gradit će korak po korak.

– Cilj nam je proizvesti i prodati 3 tisuće boca te sklopiti ugovor s nekoliko distributera i postati prepoznatljivi na području Zagrebačke županije sa svojim nagrađivanim ginom. U godinama pred nama planiramo rasti i širiti se na našu obalu te također proširiti paletu proizvoda. Upravo smo razvili liker – medicu koju ćemo možda plasirati na tržište već u ovoj godini, a od 2023. godine planiramo proširiti kapacitete na proizvodnju voćnih rakija. Također intenzivno proučavamo i votku… – otkrio nam je Ivan planove za buduće razdoblje, a mi se nadamo kako ćemo uskoro u našim goričkim kafićima i restoranima imati prilike kušati ovaj šampionski gin.

 

 

 

HOTNEWS

Tržnica seli na novu lokaciju – kreće rekonstrukcija nadstrešnice

Povratak „placa“ u Školsku planiran krajem ljeta.

Objavljeno

na

Na gradskoj tržnici u Školskoj ulici 30. lipnja počinju radovi na obnovi nadstrešnice te će privremena lokacija tržnice od 1. srpnja do završetka radova biti na prostoru između Muzeja Turopolja i „stare općine“ – obavještava VG Komunalac.

Radove izvodi tvrtka Vodoprivreda-Zagorje d.o.o., a ponovni početak rada tržnice, na uobičajenoj lokaciji, očekuje se najkasnije krajem ljeta.

Nastavite čitati

HOTNEWS

Naši vatrogasci spremni za zaštitu od požara u priobalju – u četvrtak prva smjena ide na otok Ugljan

Maceković: Dužina perioda dislokacija ovisi o vremenskim uvjetima u rujnu.

Objavljeno

na

Objavio/la

Vatrogasci Javne vatrogasne postrojbe Velika Gorica i ovog ljeta idu – na more. No, nije riječ o putovanju na godišnje odmore već planirane aktivnosti u sklopu zaštite od požara u priobalju, kada odlaze na ispomoć kolegama na našem Jadranu.

Prva redovna dislokacija traje od 26. lipnja do 10. srpnja.

Foto: Cityportal

– Sudjelujemo s dva vatrogasca i jednim vozilom u mjestu Kukljica na otoku Ugljanu, zajedno s jednim pripadnikom JVP Grada Zaprešića te jednim kemijskim vozilom iz JVP Grada Ivanić Grada – ispričao nam je Ivica Maceković, zapovjednik Javne vatrogasne postrojbe Velika Gorica.

Inače, dislokacije traju po 14 dana, a svakog drugog četvrtka je smjena vatrogasaca.

Foto: Naši škoji DVD Kali-Kukljica

–To će u konačnici biti ukupno oko sedam smjena, što ovisi o odluci glavnog vatrogasnog zapovjednika koji se vodi vremenskim uvjetima u mjesecu rujnu – dodaje Maceković.

Našim vatrogascima želimo mirno ljeto, bez požara i da se sretno vrate svojim kućama!

Nastavite čitati

HOTNEWS

STIGLI REZULTATI Velika Gorica ima prirodne resurse za toplinski sustav ali i za poljoprivrednu proizvodnju

Ležišna temperatura iznad 100 °C i kapacitet bušotine može pokriti gotovo 60 % potreba toplinskog sustava Velike Gorice.

Objavljeno

na

Rezultati istražnih aktivnosti provedenih u sklopu projekta „Razvoj geotermalnog potencijala za potrebe toplinarstva“, pokazali su da Velika Gorica ima značajan geotermalni potencijal. Naime, zabilježena ležišna temperatura istražne geotermalne bušotine prelazi 100 °C te toplina iz samo ove bušotine može zadovoljiti 60% potreba velikogoričkog toplinskog sustava.

–Rezultati istraživanja potvrđuju ono u što smo vjerovali, da naš grad ima prirodne resurse koji mogu igrati važnu ulogu u održivom razvoju i energetskoj tranziciji. Ležišna temperatura iznad 100 °C i kapacitet bušotine koji može pokriti gotovo 60 % potreba toplinskog sustava Velike Gorice otvaraju nam konkretne mogućnosti za smanjenje ovisnosti o fosilnim gorivima i značajno smanjenje emisija stakleničkih plinova. To je veliki korak bliže jeftinijem i održivijem grijanju za naše građane – istaknuo je gradonačelnik Krešimir Ačkar.

Kako ističu iz Agencije za ugljikovodike potencijal na području Velike Gorice uz upotrebu za toplinski sustav, ima mogućnost za upotrebu u poljoprivrednoj proizvodnji što samom projektu daje dodatnu vrijednost pri upotrebi obnovljivih izvora energije.

–Za ostvarenje punog potencijala geotermalnog sustava za potrebe toplinarstva, planira se izrada dodatne bušotine, čime bi se uspostavio proizvodno-utisni par koji omogućuje neprekidno i sigurno korištenje ovog prirodnog resursa – dodaju su iz Agencije.

Foto: Sanjin Vrbanus

Podsjetimo kako je nakon odrađenih seizmičkih mjerenja i istražnih aktivnosti, početkom godine započela završna faza istraživanja geotermalnog potencijala. Samo nekoliko kilometara izvan centra grada, uz Sisačku ulicu, izrađena je geotermalna bušotina GT-1, odnosno bušotinski toranj visine veće od goričkog nebodera, a ispod kojega je spušteno gotovo tri kilometra cijevi u bušotinu.

–Istražna bušotina u Velikoj Gorici potvrđuje da Hrvatska ima konkretne, lokalno primjenjive izvore obnovljive energije koji mogu izravno koristiti zajednicama. Ovo ulaganje dio je šireg strateškog pristupa kojim Hrvatska nastoji iskoristiti svoj bogat geotermalni potencijal za jačanje energetske neovisnosti i otpornosti u sektoru grijanja – objasnio je predsjednik Uprave Agencije za ugljikovodike Marijan Krpan.

Inače, za provedbu projekta „Priprema i istraživanje geotermalnog potencijala u kontekstu centraliziranog grijanja“ osigurano je 50,8 milijuna eura u Nacionalnom planu oporavka i otpornosti,kroz mjeru poticanja energetske učinkovitosti, toplinarstva i obnovljivih izvora energije, a sama vrijednost velikogoričke investicije iznosi više od 11 milijuna eura.

Ovim potvrđenim potencijalom otvaraju se vrata za daljnji razvoj energetski neovisnog, održivog i ekološki prihvatljivog grijanja u jednom od najbrže rastućih hrvatskih gradova – poručuju Iz Grada Velike Gorice.

Nastavite čitati

HOTNEWS

ZELINA Najdugovječnije vatrogasno društvo u županiji proslavilo veliki jublej

Tisuću sati godišnje dobrovoljnog rada za sigurnost zajednice.

Objavljeno

na

DVD Sveti Ivan Zelina obilježio je 150. obljetnicu rada i postojanja. Svečanost povodom jubileja okupila je brojne generacije Zelinčana, od kojih su mnogi bili ili još uvijek jesu članovi najstarijeg vatrogasnog društva u Zagrebačkoj županiji.  

  Danas, kada stojimo na pragu ovog velikog jubileja možemo istovremeno osjetiti ponos i zahvalnost. Stoljeće i pol – koliko je to samo intervencija i ugašenih požara, koliko umornih ruku i neprospavanih noći, koliko strepnje za tuđe i vlastite živote? Zato smo u čast ove obljetnice izradili vizualni identitet u čijem je središtu vatrogasna kaciga – simbol koji premošćuje vrijeme – poručio je predsjednik društva Janko Houška. 

Foto: Zagrebačka županija

Zahvaljujući Županiji sva društva danas raspolažu najmodernijom vatrogasnom opremom.  

  Ispred gradske Vatrogasne zajednice i svih 26 društava koja ju čine, te više od 2.500 vatrogasaca, želim vam puno uspjeha u daljnjem radu, jer ono što vi predstavljate za Zajednicu i za hrvatsko vatrogastvo je neprocjenjivo. Užitak je biti predsjednik – istaknuo je Zoran Fučkan, predsjednik Vatrogasne zajednice Svetog Ivana Zeline. 

Foto: Zagrebačka županija

Na velikom doprinosu vatrogastvu Zagrebačke županije vatrogascima je zahvalio predsjednik županijske Vatrogasne zajednice Slavko Povrlišek. 

–  Neizmjerna vam hvala za sve što činite. Hvala vašim obiteljima koje vas s intervencija dočekuju sa strepnjom, hvala za svaku minutu utrošenu u spašavanje kao i na doprinosu vatrogastvu na dislokacijama tijekom ljetne sezone – rekao je Povrlišek.  

Foto: Zagrebačka županija

Župan Stjepan Kožić, koji je i sam Zelinčanin, podsjetio je kako nije rijedak slučaj da su u zelinskim obiteljima svi članovi vatrogasci, kao i da je za vatrogastvo Županija povećala proračunska izdvajanja, na 1,3 milijuna eura. 

–  Čestitam vam na odabiru ovog plemenitog zanimanja, koje nije za svakoga, već samo za najhrabrije. Zagrebačka županija ima veliku vatrogasnu obitelj s 20 tisuća vatrogasaca i 254 dobrovoljna vatrogasna društva, od kojih je DVD Sveti Ivan Zelina najdugovječnije. Za našu županiju je vatrogastvo puno više od same djelatnosti, ono je dio našeg identiteta i dio obiteljskog nasljeđa – naglasio je župan.  

Foto: Zagrebačka županija

Ponos i okosnica svakog mjesta su vatrogasci, naglasila je gradonačelnica Eva Jendriš Škrljak. 

  Osim primarne djelatnosti, vatrogasci su aktivni i u humanitarnim te drugim aktivnostima zajednice, a više od 1000 sati dobrovoljnog rada tijekom godine pokazuje njihov status u društvu. Kada bi svi mi dali  toliko sati dobrovoljnog rada u godini dana, gdje bi nam bio kraj? – istaknula je gradonačelnica. 

Foto: Zagrebačka županija

Dodajmo kako je povodom velikog jubileja DVD Sveti Ivan Zelina predstavio i monografiju o svojoj povijesti. 

  Ovaj plamen hrabrosti koji su naši osnivači zapalili prije 150 godina, nosili su brojni članovi društva koji su obnašali najodgovornije dužnosti. Svi oni su pristupili ovom pozivu prvenstveno iz ljubavi da se pomogne bližnjemu i svaki od njih dao je svoj neprocjenjiv doprinos – zaključio je autor Igor Zrinski. 

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom

Nastavite čitati

HOTNEWS

Prije ekrana i interneta, ovako su se igrala djeca 80-ih i 90-ih

Umjesto ekrana, glavna oprema bili su kreda, lopta i elastična guma, a društvo iz susjedstva bilo je uvijek spremno za još jednu rundu igre…

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Lukas/pexels.com

Prije nego što su digitalni uređaji postali sastavni dio svakodnevice, dječja igra odvijala se na ulicama, u dvorištima i na školskim igralištima. Umjesto ekrana, glavna oprema bili su kreda, lopta i elastična guma, a društvo iz susjedstva bilo je uvijek spremno za još jednu rundu igre.

Generacije koje su odrastale tijekom 80-ih i 90-ih pamte vrijeme kada su se slobodno kretale kvartom, učile pravila igara od starijih i sate provodile vani, često sve do mraka. Te su igre bile jednostavne, ali učinkovite. Poticale su kretanje, razvijale koordinaciju, suradnju i maštu. U nastavku donosimo pregled najpoznatijih igara iz tog razdoblja kojih se prisjeća 24sata. Nekih koje su gotovo zaboravljene, a nekih koje se i danas povremeno zaigraju.

1. Gumi-gumi

Gotovo nezaobilazna igra u školskim dvorištima, osobito među djevojčicama. Igrala se s elastičnom gumenom trakom, a težina je rasla kako se traka podizala, od gležnjeva do pazuha. Zahtijevala je spretnost, ritam i dobru kondiciju.

2. Graničar

Dinamična timska igra u kojoj su se igrači gađali loptom. Pogođeni bi ispali, a cilj je bio ostati posljednji u igri. Omiljena tijekom školskih odmora, poticala je refleks, brzinu i suradnju.

3. Školica

Za ovu igru bila je dovoljna kreda i malo slobodnog pločnika. Igrači su preskakali označena polja na jednoj nozi, nakon što bi kamenčić bacili u određeno polje. Vježbala je ravnotežu, preciznost i koncentraciju.

4. Care, care, gospodare

Igra u kojoj je jedan igrač birao zabranjenu boju, a ostali su pokušavali pogoditi koju. Pogodak je značio utrku prema caru, prvi koji ga dotakne preuzima njegovu ulogu.

5. Pokvareni telefon

Igra prenošenja poruke šaptom u krugu djece. Posljednji igrač glasno izgovori što je čuo, često nešto sasvim drugo od početne rečenice. Zanimljiv način za učenje o komunikaciji i slušanju.

6. Ledena baba

Jedan igrač bio je lovac koji je dodirom zaleđivao ostale, a prijatelji su ih mogli odlediti novim dodirom. Igra je poticala timski duh i razvijala brze reakcije.

7. Skrivača

Bezvremenska igra skrivanja i potrage. Jedan igrač broji, ostali se skrivaju. Cilj je pronaći sve igrače prije nego što oni stignu do baze. Osobito popularna u večernjim satima.

8. Lastik

Igra slična gumi-gumiju, ali s drukčijim uzorcima skakanja. Svaki pogrešan korak značio je kraj kruga. Tražila je preciznost, ritam i dobru memoriju pokreta.

9. Pikule

Igralo se na zemlji, s ciljem da se protivničke pikule izbace iz kružnog terena. Igra je zahtijevala preciznost i strategiju, a skupljanje pikula imalo je i kolekcionarsku vrijednost.

10. Crna kraljica 1, 2, 3

Jedan igrač stoji leđima okrenut ostalima i izgovara „Crna kraljica, jedan, dva, tri!”. Ostali se pokušavaju što više približiti, ali moraju se ukočiti čim se kraljica okrene. Tko prvi dotakne kraljicu, pobjeđuje.

11. Okoš-bokoš

Ritmična brojalica u kojoj se udaralo po šakama igrača dok se izgovarala pjesmica. Na koga brojalica završi, taj nastavlja s odbrojavanjem. Koristila se i kao način odlučivanja tko prvi ide u neku igru.

Generacije koje su odrasle uz ove igre ne pamte svoje djetinjstvo po obavijestima, nego po oguljenim koljenima, smijehu i beskrajnim ljetnim večerima. Možda su te igre jednostavne, ali su povezivale djecu i stvarala nezaboravne uspomene.

Nastavite čitati

Reporter 450 - 26.06.2025.

Facebook

Izdvojeno