HOTNEWS

Zavirili smo u garažu obitelji Gavran u Rakitovcu gdje se proizvodi šampionski džin u Hrvatskoj

Gavran: “Prijateljima smo slali uzorke na degustaciju označene samo brojevima, a u kojima su se nalazila četiri gina drugih proizvođača i naš gin. Kada je naš uzorak odabran kao najbolji shvatili smo da imamo pravi proizvod.”

Objavljeno

prije 4 godine

25. siječnja 2022.

Objavio/la

Petra Škrinjarić

U posljednjih nekoliko godina gin osvaja svijet te postaje sve popularnije piće koje se pije na mnogo načina. No, jeste li znali da se najbolji gin proizvodi, ni više ni manje nego u Rakitovcu? U svojih 20 kvadrata garaže, obitelj Gavran, napravila je pravu malu obiteljsku destileriju i pokrenula proizvodnju gina. Kako nam priča vlasnik Destilerije Gavran, Ivan, sve je krenulo od ideje da hobi pretvore u posao.

– Supruga Paula i ja smo prije nekoliko godina došli na ideju da se počnemo baviti proizvodnjom jakih alkoholnih pića. Prva misao i početna istraživanja su išla u smjeru proizvodnje rakija s obzirom na to da smo imali određena znanja i iskustvo u procesima proizvodnje voćnih rakija. Istražujući svijet jakih alkoholnih pića zaintrigirao nas je gin koji je svojom prepoznatljivošću osvojio cijeli svijet. Prije godinu i pol dana počeli smo aktivno istraživati gin kroz literaturu, edukacije i pokuse te smo nakon godinu dana i 22 pokušaja dobili kombinaciju s kojom smo se otisnuli u profesionalne vode – prepričao nam je Ivan, čiji je gin Raven’s 23, u studenom na 3.međunarodnom ocjenjivanju jakih alkoholnih pića na Agronomskom fakultetu osvojio šampionsku titulu.

Ivan Gavran na 3.međunarodnom ocjenjivanju jakih alkoholnih pića u Zagrebu – foto: Ivan Gavran

Mala, za sad, garažna destilerija u sklopu obiteljske kuće, koja je službeno s radom krenula prije nepunih dva mjeseca je Ivanov i Paulin cijeli svijet, od istraživanja, proizvodnje, odležavanja, pakiranja…S obzirom da je riječ o obiteljskom poslu, naš sugovornik ističe kako nema podjele poslova već svi rade sve.

– Kad imate redovan radni odnos i otvorite dodatni obrt najveći problem s kojim se susrećete je vrijeme. To je trenutno najvažnija stvar i u narednom periodu bit će izazovno iskoristiti kvalitetno vrijeme koje imamo. Moram naglasiti kako je supruga preuzela kompletnu brigu o kućanstvu koja nije mala, a kako bi ja svoje slobodno vrijeme posvetio razvoju i rastu destilerije. Ovim putem joj želim zahvaliti na trudu, ali i kada su rokovi u pitanju onda oboje radimo sve potrebne poslove od proizvodnje preko pakiranja pa do dostave – naglašava Ivan te nam prepričava kako su se zajednički pri odluci da naprave proizvod koji će plasirati na tržište, dogovorili kako neće biti kompromisa oko finalnog proizvoda te da moraju dobiti, savršeno nesavršen proizvod.

Foto: Ivan Gavran

– Naš gin definiramo kao spoj nespojivog. Otuda i vizija stvaranja savršeno nesavršenih proizvoda. Upravo taj spoj nespojivog daje mu jednu prepoznatljivost u širokoj paleti ginova na našem tržištu. Nastao je kombinacijom modernog i tradicionalnog, ruralnog i urbanog, inspiriran hrvatskom prirodom i orijentalnim pričama, obogaćen domaćim sastojcima i egzotičnim aromama… Tradicionalne začine vrhunske kvalitete dobavljene isključivo iz obiteljskih gospodarstava (borovica, limun, naranča, korijander, lavanda, kadulja, matičnjak) spojeni su s čistom egzotikom – s đumbirom i pupoljcima perzijske ruže. Ta raznolikost mirisa i okusa stvorila je izuzetno aromatičan dry gin. Malo destilera bi se odlučilo na takve kombinacije – kaže Ivan.

U 20 kvadrata garaže pokrenuli su vlasititu destileriju – Foto: Ivan Gavran

Proces dobivanja njihovog, kako ga vole nazvati “savršeno nesavršenog proizvoda” i dobitne kombinacije nije bio nimalo lak. No, ipak, 23 pokušaj pokazao se kao pravi. A da je to “to”, shvatili su uz pomoć prijatelja.

– Prijateljima smo slali uzorke na degustaciju, po 5 komada, a koji su bili označeni samo brojevima i u kojima su se nalazila četiri gina drugih proizvođača i naš gin. Kada je naš uzorak odabran kao najbolji shvatili smo da imamo pravi proizvod. Moram napomenuti da su među uzorcima bili samo premium ginovi, tako da je konkurencija bila žestoka – sa smiješkom će Ivan.

S obzirom na to da je posao tek pokrenut i da su ograničeni godišnjim proizvodnim kapacitetima, a to je oko 3 300 boca (0,7 lit) gina, svoj šampionski gin plasiraju tek u nekoliko ugostiteljskih objekata te surađuju s jednim manjim distributerom koji se bavi ekskluzivnim pićima, no pregovaraju s još nekoliko distributera te se nadaju kako će u narednih mjesec dana svoj gin učiniti pristupačnijim širem krugu potencijalnih kupaca.

Foto: Ivan Gavran

Na pitanje što je potrebno za proizvodnju gina, Ivan nam je odgovorio je da je na prvom mjestu definitivno znanje te tehnike destiliranja.

– Što više znate i što ste pedantniji kvaliteta vašeg finalnog proizvoda bit će bolja. Preporučujem svakom tko se upušta u proizvodnju destilata bilo kojeg tipa da se prvo educira. Jako puno ljudi proizvodi npr. rakije, a griješe u nekim elementarnim stvarima, znam to jer sam i sam bio takav. Također tu je i sirovina, jer ako želite vrhunski proizvod koristi se isključivo najbolje. Osnovi sastojak gina je borovica (u nekim krajevima se kaže klek, smreka…), a ono što je zanimljivo je da su ostali sastojci stvar naše mašte. Možete staviti sve što želite. Jedan od najpoznatijih ginova na svijetu koristi krastavac u proizvodnji. Uobičajeno se koriste razni začini i trave te citrusi…Najčešći i najjednostavniji način proizvodnje gina jest maceracija navedenih sirovina u nekom alkoholu poljoprivrednog porijekla. Nakon određenog vremena destiliramo taj alkohol u pripadajućim kotlovima za destilaciju. Napominjem da skuplji, moderniji kotao nije preduvjet za kvalitetu gina. Vrhunski destilati se mogu napraviti i na najjednostavnijim kotlovima za destilaciju. Po završetku destilacije sirovi gin mora neko vrijeme odležati kako bi destilat postao mekši i harmoničniji za piće. Zadnji korak je razrjeđivanje destilata destiliranom vodom i punjenje u boce. Svaki od ovih koraka zahtjeva određeno znanje i također traži iskustvo u svakom koraku kako bi s nizom pravovremenih reakcija dobili piće u kojem možemo uživati – objašnjava nam Gavran.

Foto: Ivan Gavran

Iz ove male rakitovečke destilerije trenutno se u malim bocama distribuira samo gin, no kako kažu vlasnici, svoju destileriju gradit će korak po korak.

– Cilj nam je proizvesti i prodati 3 tisuće boca te sklopiti ugovor s nekoliko distributera i postati prepoznatljivi na području Zagrebačke županije sa svojim nagrađivanim ginom. U godinama pred nama planiramo rasti i širiti se na našu obalu te također proširiti paletu proizvoda. Upravo smo razvili liker – medicu koju ćemo možda plasirati na tržište već u ovoj godini, a od 2023. godine planiramo proširiti kapacitete na proizvodnju voćnih rakija. Također intenzivno proučavamo i votku… – otkrio nam je Ivan planove za buduće razdoblje, a mi se nadamo kako ćemo uskoro u našim goričkim kafićima i restoranima imati prilike kušati ovaj šampionski gin.

CityLIGHTS

Obitelj Orao “kuha kavu” za mame poduzetnice

Osnaživanje i vrijedna tombola!

Objavljeno

prije 2 sata

19. studenoga 2025.

Objavio/la

Marija Vrbanus

Centar za edukaciju i igru djece i odraslih ‘Obitelj Orao’ iz Velike Gorice poziva na “Besplatnu kavu za mame poduzetnice”.

Susret je namijenjen mamama poduzetnicama, kao i svim ženama koje razmišljaju o pokretanju vlastitog posla, s ciljem pružanja prostora za međusobnu podršku, umrežavanje, razmjenu iskustava te poticaj za osobni i profesionalni razvoj.

Uz neformalno druženje, sudionice očekuje besplatna kava, čaj, prigodni zalogaji te sudjelovanje u tomboli koju su pripremili partneri (Stellaria Beauty Studio, EthnoTina, Vanea Design, IPB, Agristar i drugi).

Glavna nagrada tombole je Božićni domjenak za mame u organizaciji Centra Obitelj Orao.

Zašto je događaj važan za društvenu zajednicu?

U vremenu kada mnoge majke balansiraju poslovne i obiteljske obveze, ovakva okupljanja postaju iznimno vrijedna. Ona stvaraju prostor podrške, osnaživanja i poticanja ženskog poduzetništva, koje je važno za lokalni razvoj, ekonomsku nezavisnost žena i zdraviju društvenu strukturu.

Ovo je način promicanja solidarnosti, suradnje i aktivnog uključivanja majki u zajednicu, a pridružiti se možete 22. studenoga s početkom u 9 sati na adresi Trg kralja Petra Krešimira IV 7.

Nastavite čitati

HOTNEWS

152 MILIJUNA Novi gorički proračun uključuje izgradnju bolnice, vrtića i škola

Dnevna bolnica će biti dio KB Dubrava a svojim će kapacitetima i ordinacijama zadovoljiti većinu potreba građana Velike Gorice i okolnih općina

Objavljeno

prije 5 sati

19. studenoga 2025.

Objavio/la

Redakcija Cityportala

Uoči 4. sjednice Gradskog Vijeća Grada Velike Gorice, gradonačelnik Krešimir Ačkar održao je konferenciju za medije na kojoj je predstavio Prijedlog Proračuna za 2026. godinu koji iznosi 152 milijuna eura.

Ovaj najvažniji gradski dokument, naći će se pred gradskim vijećnicima u utorak 25. studenoga na posljednjoj ovogodišnjoj sjednici Gradskog vijeća.

Gradonačelnik Ačkar istaknuo je kako su u izradu proračuna, kao i prethodnih godina bili uključeni i sugrađani putem online ankete, kao i vijeća gradskih četvrti i mjesnih odbora putem konzultacija.

– Ovaj prijedlog proračuna predstavlja kontinuitet razvojne politike, podizanja komunalnog standarda i aktivne provedbe socijalnih programa koje smo postavili u ovoj i prethodnoj godini. Rezultati izbora i potpora naših sugrađana obvezuju nas na nastavak takve politike – rekao je gradonačelnik.

Ujedno se osvrnuo i na projekte koji su realizirani prethodnih godina, poput besplatnih vrtića i besplatnog lokalnog prijevoza, ali i kapitalne projekte čija izgradnja je počela ove godine, a koji će biti i najznačajniji projekti u proračunu za 2026. godinu. To su Centar za starije osobe, za koji je predviđeno 13,76 milijuna eura, vrtić u Kurilovcu s predviđenih 4,95 milijuna eura te vrtić u Kolarevoj s predviđenih 5,63 milijuna eura. Za ta tri projekta ukupno je planirano 24,3 milijuna eura.

– Ono po čemu je ovaj prijedlog proračuna, možemo slobodno reći, povijestan jest to što prvi put u gradski proračun ulazi i stavka vezana uz, bez sumnje, najvažniji projekt ne samo u nadolazećim godinama nego i u povijesti našeg grada – izgradnju bolnice u Velikoj Gorici. Poznato je kako je dnevna bolnica u Velikoj Gorici ušla kao projekt u program Vlade RH u ovom mandatu, te će i nositelj projekta biti Ministarstvo zdravstva. U proračunu za iduću godinu mi kao Grad osiguravamo sredstva za projektnu dokumentaciju za pristupnu cestu. Kao što je već najavljeno, bit će to dnevna bolnica koja će biti dio KB Dubrava i svojim će kapacitetima i ordinacijama zadovoljiti većinu potreba građana Velike Gorice i okolnih općina – najavio je Ačkar.

Kada je riječ o kapitalnim ulaganjima u školsku infrastrukturu, za čak pet škola predviđena je izrada projektne dokumentacije za izgradnju ili dogradnju objekata.

– To uključuje izgradnju škole u Kurilovcu, izgradnju škole Pleso–Rakarje, izgradnju nove škole u Šćitarjevu te dogradnju škola u Novom Čiču i Vukovini. Od ostalih komunalnih izdvajanja spomenut ću građenje nerazvrstanih cesta u visini od 5,5 milijuna eura, održavanje nerazvrstanih cesta 5,5 milijuna, održavanje javnih zelenih površina 4 milijuna i javni prijevoz 7,45 milijuna. Nastavljamo s našim socijalnim programima i potporama i za većinu podižemo planirana sredstva za umirovljenike, novorođenu djecu, hrvatske branitelje, jednokratne novčane pomoći. Povećavamo i sredstva namijenjena djelovanju GD Crvenog križa sa 286.000 na 315.000 eura – dodao je Ačkar i najavio povećanje sredstava za provedbu strategije za osobe s invaliditetom.

Za kulturu je planirano nešto manje od 7 milijuna eura, od čega je najviše 815 tisuća eura namijenjeno za obnovu Starog grada Lukavec i 740 tisuća eura za kapelu Sv. Filomene koja se nalazi na Gradskom groblju.

Za sport je predviđeno nešto više od 5 milijuna eura od čega najviše za ŠRC 2,9 milijuna eura, a 2 milijuna za sportske zajednice. Za protupožarnu zaštitu 3,3 milijuna, JVP 2,9 milijuna, a za vatrogasnu zajednicu i dobrovoljna vatrogasna društva 400 tisuća eura.

– Školstvo i predškolski odgoj uz komunalne projekte čine najveći dio gradskog proračuna. Za predškolski odgoj planirano je 22,4 milijuna eura od čega većina ide za financiranja rada naša četiri dječja vrtića i njihovih područnih vrtića. Tu je i djelatnost „Dadilja“ za koji u proračunu za sljedeću godinu značajno podižemo sredstva. Za školstvo u proračunu je ukupno planirano 33,1 milijun eura. Osim financiranja osnovnih škola, tu su sredstva i za projekt Svako dijete ima pravo na obrazovanje, kao i sredstva za stipendije učenicima i studentima koja isto tako povećavamo. Za djecu i mlade predviđeno je 676.000 eura, najveći dio za Centar za djecu, mlade i obitelj – dodao je gradonačelnik.

Za uređenje zelenih površina, sadnju zelenila i razvoj zelene infrastrukture u planu je nešto više od 1 milijun eura.

Inače, prijedlog proračuna za iduću godinu je za desetak milijuna eura niži od ovogodišnjeg proračuna.

– No, ne samo da nastavljamo sa svim našim socijalnim programima, već sredstva za njih i povećavamo, kao što povećavamo i sredstva za vrtiće i škole, kao što i povećavamo planirana sredstva za naše zajednice. To je još jedan dokaz kontinuiteta naše politike jer smo samo za primjer u odnosu na 2022. više nego udvostručili izdvajanja za predškolski odgoj, za školstvo izdvajamo 75% više, za sport 70%, za djecu i mlade dva i pol puta više. Posebno ću izdvojiti sredstva za uskrsnice i božićnice umirovljenicima koje su povećana tri puta i ovih dana isplaćujemo božićnice za naših 10.000 sugrađana. Svjesni smo i činjenice da postoje i stvari na koje još nismo adekvatno odgovorili. Jedan mandat nije dovoljan za to, zato govorimo o drugome mandatu koji je pred nama, u koji smo hrabro, iskreno i odvažno ušli, gdje ćemo gledati i pokušati riješiti probleme naših sugrađana koji ih muče već desetljećima – rekao je gradonačelnik te istaknuo da će Grad i dalje ulagati u kvalitetu života svih građana.

– Gorica je naš dom, Gorica je naš grad, trebamo ga čuvati i graditi zajedno – zaključio je Ačkar.

Nastavite čitati

HOTNEWS

FOTO HNK Gorica izgubila od ŽNK Agrama

Objavljeno

prije 1 dan

18. studenoga 2025.

Objavio/la

David Jolić

Nogometašice HNK Gorica izgubile su u 11. kolu Magenta lige od ŽNK Agram rezultatom 2:6, u utakmici u kojoj su prvo poluvrijeme završili s minimalnim minusom (1:2). Gostujuća ekipa je sredinom prvog poluvremena došla do prednosti s dva pogotka Jasne Đoković odnosno Ivane Stanić, neposredno pred odlazak na odmor smanjila je Ena Pernar Curić (1:2).