HOTNEWS

Zavirili smo u garažu obitelji Gavran u Rakitovcu gdje se proizvodi šampionski džin u Hrvatskoj

Gavran: “Prijateljima smo slali uzorke na degustaciju označene samo brojevima, a u kojima su se nalazila četiri gina drugih proizvođača i naš gin. Kada je naš uzorak odabran kao najbolji shvatili smo da imamo pravi proizvod.”

Objavljeno

prije 3 godine

25. siječnja 2022.

Objavio/la

Petra Škrinjarić

U posljednjih nekoliko godina gin osvaja svijet te postaje sve popularnije piće koje se pije na mnogo načina. No, jeste li znali da se najbolji gin proizvodi, ni više ni manje nego u Rakitovcu? U svojih 20 kvadrata garaže, obitelj Gavran, napravila je pravu malu obiteljsku destileriju i pokrenula proizvodnju gina. Kako nam priča vlasnik Destilerije Gavran, Ivan, sve je krenulo od ideje da hobi pretvore u posao.

– Supruga Paula i ja smo prije nekoliko godina došli na ideju da se počnemo baviti proizvodnjom jakih alkoholnih pića. Prva misao i početna istraživanja su išla u smjeru proizvodnje rakija s obzirom na to da smo imali određena znanja i iskustvo u procesima proizvodnje voćnih rakija. Istražujući svijet jakih alkoholnih pića zaintrigirao nas je gin koji je svojom prepoznatljivošću osvojio cijeli svijet. Prije godinu i pol dana počeli smo aktivno istraživati gin kroz literaturu, edukacije i pokuse te smo nakon godinu dana i 22 pokušaja dobili kombinaciju s kojom smo se otisnuli u profesionalne vode – prepričao nam je Ivan, čiji je gin Raven’s 23, u studenom na 3.međunarodnom ocjenjivanju jakih alkoholnih pića na Agronomskom fakultetu osvojio šampionsku titulu.

Ivan Gavran na 3.međunarodnom ocjenjivanju jakih alkoholnih pića u Zagrebu – foto: Ivan Gavran

Mala, za sad, garažna destilerija u sklopu obiteljske kuće, koja je službeno s radom krenula prije nepunih dva mjeseca je Ivanov i Paulin cijeli svijet, od istraživanja, proizvodnje, odležavanja, pakiranja…S obzirom da je riječ o obiteljskom poslu, naš sugovornik ističe kako nema podjele poslova već svi rade sve.

– Kad imate redovan radni odnos i otvorite dodatni obrt najveći problem s kojim se susrećete je vrijeme. To je trenutno najvažnija stvar i u narednom periodu bit će izazovno iskoristiti kvalitetno vrijeme koje imamo. Moram naglasiti kako je supruga preuzela kompletnu brigu o kućanstvu koja nije mala, a kako bi ja svoje slobodno vrijeme posvetio razvoju i rastu destilerije. Ovim putem joj želim zahvaliti na trudu, ali i kada su rokovi u pitanju onda oboje radimo sve potrebne poslove od proizvodnje preko pakiranja pa do dostave – naglašava Ivan te nam prepričava kako su se zajednički pri odluci da naprave proizvod koji će plasirati na tržište, dogovorili kako neće biti kompromisa oko finalnog proizvoda te da moraju dobiti, savršeno nesavršen proizvod.

Foto: Ivan Gavran

– Naš gin definiramo kao spoj nespojivog. Otuda i vizija stvaranja savršeno nesavršenih proizvoda. Upravo taj spoj nespojivog daje mu jednu prepoznatljivost u širokoj paleti ginova na našem tržištu. Nastao je kombinacijom modernog i tradicionalnog, ruralnog i urbanog, inspiriran hrvatskom prirodom i orijentalnim pričama, obogaćen domaćim sastojcima i egzotičnim aromama… Tradicionalne začine vrhunske kvalitete dobavljene isključivo iz obiteljskih gospodarstava (borovica, limun, naranča, korijander, lavanda, kadulja, matičnjak) spojeni su s čistom egzotikom – s đumbirom i pupoljcima perzijske ruže. Ta raznolikost mirisa i okusa stvorila je izuzetno aromatičan dry gin. Malo destilera bi se odlučilo na takve kombinacije – kaže Ivan.

U 20 kvadrata garaže pokrenuli su vlasititu destileriju – Foto: Ivan Gavran

Proces dobivanja njihovog, kako ga vole nazvati “savršeno nesavršenog proizvoda” i dobitne kombinacije nije bio nimalo lak. No, ipak, 23 pokušaj pokazao se kao pravi. A da je to “to”, shvatili su uz pomoć prijatelja.

– Prijateljima smo slali uzorke na degustaciju, po 5 komada, a koji su bili označeni samo brojevima i u kojima su se nalazila četiri gina drugih proizvođača i naš gin. Kada je naš uzorak odabran kao najbolji shvatili smo da imamo pravi proizvod. Moram napomenuti da su među uzorcima bili samo premium ginovi, tako da je konkurencija bila žestoka – sa smiješkom će Ivan.

S obzirom na to da je posao tek pokrenut i da su ograničeni godišnjim proizvodnim kapacitetima, a to je oko 3 300 boca (0,7 lit) gina, svoj šampionski gin plasiraju tek u nekoliko ugostiteljskih objekata te surađuju s jednim manjim distributerom koji se bavi ekskluzivnim pićima, no pregovaraju s još nekoliko distributera te se nadaju kako će u narednih mjesec dana svoj gin učiniti pristupačnijim širem krugu potencijalnih kupaca.

Foto: Ivan Gavran

Na pitanje što je potrebno za proizvodnju gina, Ivan nam je odgovorio je da je na prvom mjestu definitivno znanje te tehnike destiliranja.

– Što više znate i što ste pedantniji kvaliteta vašeg finalnog proizvoda bit će bolja. Preporučujem svakom tko se upušta u proizvodnju destilata bilo kojeg tipa da se prvo educira. Jako puno ljudi proizvodi npr. rakije, a griješe u nekim elementarnim stvarima, znam to jer sam i sam bio takav. Također tu je i sirovina, jer ako želite vrhunski proizvod koristi se isključivo najbolje. Osnovi sastojak gina je borovica (u nekim krajevima se kaže klek, smreka…), a ono što je zanimljivo je da su ostali sastojci stvar naše mašte. Možete staviti sve što želite. Jedan od najpoznatijih ginova na svijetu koristi krastavac u proizvodnji. Uobičajeno se koriste razni začini i trave te citrusi…Najčešći i najjednostavniji način proizvodnje gina jest maceracija navedenih sirovina u nekom alkoholu poljoprivrednog porijekla. Nakon određenog vremena destiliramo taj alkohol u pripadajućim kotlovima za destilaciju. Napominjem da skuplji, moderniji kotao nije preduvjet za kvalitetu gina. Vrhunski destilati se mogu napraviti i na najjednostavnijim kotlovima za destilaciju. Po završetku destilacije sirovi gin mora neko vrijeme odležati kako bi destilat postao mekši i harmoničniji za piće. Zadnji korak je razrjeđivanje destilata destiliranom vodom i punjenje u boce. Svaki od ovih koraka zahtjeva određeno znanje i također traži iskustvo u svakom koraku kako bi s nizom pravovremenih reakcija dobili piće u kojem možemo uživati – objašnjava nam Gavran.

Foto: Ivan Gavran

Iz ove male rakitovečke destilerije trenutno se u malim bocama distribuira samo gin, no kako kažu vlasnici, svoju destileriju gradit će korak po korak.

– Cilj nam je proizvesti i prodati 3 tisuće boca te sklopiti ugovor s nekoliko distributera i postati prepoznatljivi na području Zagrebačke županije sa svojim nagrađivanim ginom. U godinama pred nama planiramo rasti i širiti se na našu obalu te također proširiti paletu proizvoda. Upravo smo razvili liker – medicu koju ćemo možda plasirati na tržište već u ovoj godini, a od 2023. godine planiramo proširiti kapacitete na proizvodnju voćnih rakija. Također intenzivno proučavamo i votku… – otkrio nam je Ivan planove za buduće razdoblje, a mi se nadamo kako ćemo uskoro u našim goričkim kafićima i restoranima imati prilike kušati ovaj šampionski gin.

HOTNEWS

Poznati laureati „Turopoljske poculice”

„Prokleti propuh“ autorice Fani Frković iz Zagreba najbolja je kratka priča na standardnom hrvatskom jeziku.

Objavljeno

prije 8 sati

1. travnja 2025.

Objavio/la

Redakcija Cityportala

Ogranak Matice Hrvatske Velika Gorica objavio je najbolje kratke priče pisane kajkavskim dijalektom ili hrvatskim standardnim jezikom pristigle na 16. Matičin književni natječaj „Turopoljska poculica”

Na natječaj je poslan 21 književni rad na standardu i 12 na kajkavskom narječju a Prosudbeno povjerenstvo odabralo je po jedan najbolji rad u obje kategorije, te po još dva rada užeg izbora.

Najbolja kratka priča na standardnom hrvatskom jeziku je „Prokleti propuh“ autorice Fani Frković iz Zagreba, dok su radovi užeg izbora priče „Margareta“, autora Franka Stipkovića iz Zagreba i „Piščeva osveta“ autorice Jelene Pavičić Vukičević iz Zagreba.

Najbolju kratku priču na kajkavskom dijalektu „Kak je to bilo kad je turopolski tur zestal vraga“ napisao je Boris Deverić iz Donje Lomnice, a radovi užeg izbora su priče „Čez kuruzu, čez me“ autora Darka Raškaja iz Lobora i „Jagica“ autorice Biserke Rozer iz Siska.

Najbolji radovi i njihovi autori bit će predstavljeni 3. travnja u Pučkom otvorenom učilištu Velika Gorica u 17 sati, a Ogranak će ih potom objaviti na svojoj web stranici i uvrstiti u svoj godišnji časopis LUČ u tiskanom obliku.

Nastavite čitati

HOTNEWS

FOTO Odbojkaši Gorice pobijedili na oproštaju od sezone

Objavljeno

prije 9 sati

1. travnja 2025.

Objavio/la

David Jolić

OK Gorica je u 18. kolu, posljednjem kolu ‘Prve odbojkaške lige 2024./2025. za seniore’, zabilježila osmu pobjedu za 7. mjesto u konačnom redoslijedu.