HOTNEWS
Zavirili smo u garažu obitelji Gavran u Rakitovcu gdje se proizvodi šampionski džin u Hrvatskoj
Gavran: “Prijateljima smo slali uzorke na degustaciju označene samo brojevima, a u kojima su se nalazila četiri gina drugih proizvođača i naš gin. Kada je naš uzorak odabran kao najbolji shvatili smo da imamo pravi proizvod.”
U posljednjih nekoliko godina gin osvaja svijet te postaje sve popularnije piće koje se pije na mnogo načina. No, jeste li znali da se najbolji gin proizvodi, ni više ni manje nego u Rakitovcu? U svojih 20 kvadrata garaže, obitelj Gavran, napravila je pravu malu obiteljsku destileriju i pokrenula proizvodnju gina. Kako nam priča vlasnik Destilerije Gavran, Ivan, sve je krenulo od ideje da hobi pretvore u posao.
– Supruga Paula i ja smo prije nekoliko godina došli na ideju da se počnemo baviti proizvodnjom jakih alkoholnih pića. Prva misao i početna istraživanja su išla u smjeru proizvodnje rakija s obzirom na to da smo imali određena znanja i iskustvo u procesima proizvodnje voćnih rakija. Istražujući svijet jakih alkoholnih pića zaintrigirao nas je gin koji je svojom prepoznatljivošću osvojio cijeli svijet. Prije godinu i pol dana počeli smo aktivno istraživati gin kroz literaturu, edukacije i pokuse te smo nakon godinu dana i 22 pokušaja dobili kombinaciju s kojom smo se otisnuli u profesionalne vode – prepričao nam je Ivan, čiji je gin Raven’s 23, u studenom na 3.međunarodnom ocjenjivanju jakih alkoholnih pića na Agronomskom fakultetu osvojio šampionsku titulu.
Ivan Gavran na 3.međunarodnom ocjenjivanju jakih alkoholnih pića u Zagrebu – foto: Ivan Gavran
Mala, za sad, garažna destilerija u sklopu obiteljske kuće, koja je službeno s radom krenula prije nepunih dva mjeseca je Ivanov i Paulin cijeli svijet, od istraživanja, proizvodnje, odležavanja, pakiranja…S obzirom da je riječ o obiteljskom poslu, naš sugovornik ističe kako nema podjele poslova već svi rade sve.
– Kad imate redovan radni odnos i otvorite dodatni obrt najveći problem s kojim se susrećete je vrijeme. To je trenutno najvažnija stvar i u narednom periodu bit će izazovno iskoristiti kvalitetno vrijeme koje imamo. Moram naglasiti kako je supruga preuzela kompletnu brigu o kućanstvu koja nije mala, a kako bi ja svoje slobodno vrijeme posvetio razvoju i rastu destilerije. Ovim putem joj želim zahvaliti na trudu, ali i kada su rokovi u pitanju onda oboje radimo sve potrebne poslove od proizvodnje preko pakiranja pa do dostave – naglašava Ivan te nam prepričava kako su se zajednički pri odluci da naprave proizvod koji će plasirati na tržište, dogovorili kako neće biti kompromisa oko finalnog proizvoda te da moraju dobiti, savršeno nesavršen proizvod.
Foto: Ivan Gavran
– Naš gin definiramo kao spoj nespojivog. Otuda i vizija stvaranja savršeno nesavršenih proizvoda. Upravo taj spoj nespojivog daje mu jednu prepoznatljivost u širokoj paleti ginova na našem tržištu. Nastao je kombinacijom modernog i tradicionalnog, ruralnog i urbanog, inspiriran hrvatskom prirodom i orijentalnim pričama, obogaćen domaćim sastojcima i egzotičnim aromama… Tradicionalne začine vrhunske kvalitete dobavljene isključivo iz obiteljskih gospodarstava (borovica, limun, naranča, korijander, lavanda, kadulja, matičnjak) spojeni su s čistom egzotikom – s đumbirom i pupoljcima perzijske ruže. Ta raznolikost mirisa i okusa stvorila je izuzetno aromatičan dry gin. Malo destilera bi se odlučilo na takve kombinacije – kaže Ivan.
U 20 kvadrata garaže pokrenuli su vlasititu destileriju – Foto: Ivan Gavran
Proces dobivanja njihovog, kako ga vole nazvati “savršeno nesavršenog proizvoda” i dobitne kombinacije nije bio nimalo lak. No, ipak, 23 pokušaj pokazao se kao pravi. A da je to “to”, shvatili su uz pomoć prijatelja.
– Prijateljima smo slali uzorke na degustaciju, po 5 komada, a koji su bili označeni samo brojevima i u kojima su se nalazila četiri gina drugih proizvođača i naš gin. Kada je naš uzorak odabran kao najbolji shvatili smo da imamo pravi proizvod. Moram napomenuti da su među uzorcima bili samo premium ginovi, tako da je konkurencija bila žestoka – sa smiješkom će Ivan.
S obzirom na to da je posao tek pokrenut i da su ograničeni godišnjim proizvodnim kapacitetima, a to je oko 3 300 boca (0,7 lit) gina, svoj šampionski gin plasiraju tek u nekoliko ugostiteljskih objekata te surađuju s jednim manjim distributerom koji se bavi ekskluzivnim pićima, no pregovaraju s još nekoliko distributera te se nadaju kako će u narednih mjesec dana svoj gin učiniti pristupačnijim širem krugu potencijalnih kupaca.
Foto: Ivan Gavran
Na pitanje što je potrebno za proizvodnju gina, Ivan nam je odgovorio je da je na prvom mjestu definitivno znanje te tehnike destiliranja.
– Što više znate i što ste pedantniji kvaliteta vašeg finalnog proizvoda bit će bolja. Preporučujem svakom tko se upušta u proizvodnju destilata bilo kojeg tipa da se prvo educira. Jako puno ljudi proizvodi npr. rakije, a griješe u nekim elementarnim stvarima, znam to jer sam i sam bio takav. Također tu je i sirovina, jer ako želite vrhunski proizvod koristi se isključivo najbolje. Osnovi sastojak gina je borovica (u nekim krajevima se kaže klek, smreka…), a ono što je zanimljivo je da su ostali sastojci stvar naše mašte. Možete staviti sve što želite. Jedan od najpoznatijih ginova na svijetu koristi krastavac u proizvodnji. Uobičajeno se koriste razni začini i trave te citrusi…Najčešći i najjednostavniji način proizvodnje gina jest maceracija navedenih sirovina u nekom alkoholu poljoprivrednog porijekla. Nakon određenog vremena destiliramo taj alkohol u pripadajućim kotlovima za destilaciju. Napominjem da skuplji, moderniji kotao nije preduvjet za kvalitetu gina. Vrhunski destilati se mogu napraviti i na najjednostavnijim kotlovima za destilaciju. Po završetku destilacije sirovi gin mora neko vrijeme odležati kako bi destilat postao mekši i harmoničniji za piće. Zadnji korak je razrjeđivanje destilata destiliranom vodom i punjenje u boce. Svaki od ovih koraka zahtjeva određeno znanje i također traži iskustvo u svakom koraku kako bi s nizom pravovremenih reakcija dobili piće u kojem možemo uživati – objašnjava nam Gavran.
Foto: Ivan Gavran
Iz ove male rakitovečke destilerije trenutno se u malim bocama distribuira samo gin, no kako kažu vlasnici, svoju destileriju gradit će korak po korak.
– Cilj nam je proizvesti i prodati 3 tisuće boca te sklopiti ugovor s nekoliko distributera i postati prepoznatljivi na području Zagrebačke županije sa svojim nagrađivanim ginom. U godinama pred nama planiramo rasti i širiti se na našu obalu te također proširiti paletu proizvoda. Upravo smo razvili liker – medicu koju ćemo možda plasirati na tržište već u ovoj godini, a od 2023. godine planiramo proširiti kapacitete na proizvodnju voćnih rakija. Također intenzivno proučavamo i votku… – otkrio nam je Ivan planove za buduće razdoblje, a mi se nadamo kako ćemo uskoro u našim goričkim kafićima i restoranima imati prilike kušati ovaj šampionski gin.
HOTNEWS
Božićni običaji “kak negda” – u Turopolju su Badnjak i Božić više od blagdana
U središtu običaja oduvijek su bile žene kao čuvarice doma, vjere i predaje.
U vrijeme prije televizora… tako bismo mogli datirati današnju priču, koja svjedoči o istinskoj povezanosti u obitelji i ritualima Turopoljaca i Turopoljki u božićno vrijeme.
Da ne bi bilo zaboravljeno, ostalo na vremenskoj crti koja blijedi kako starije stanovništvo nestaje, Etno udruga Kurilovec svojevremeno je snimila predstavu Nešto staro, nešto novo gdje je ekranizirala “Božić kak negda”, po ideji Stjepana Dianeževića i uz pomoć članova KUD-a Nova zora iz Donje Lomnice.
Zanimljivo je prisjetiti mlađe generacije svakog Badnjaka i Božića na način kako su naši preci njegovali osjećaj blagdana, posebice jer ćemo danas teško naći kuću u kojoj žive tri generacije.
– Tekst je napisao Stjepan Šipušić Kazo a u tom kratkom filmu od 15 minuta snimanom 2018. godine, možete točno vidjeti običaje kak’ su nekada bili, jer smo snimili točno po sjećanjima starijih ljudi. Htjeli smo zabilježiti i pokazati bogatu tradiciju, odnosno božićne običaje u Turopolju i Velikoj Gorici kroz tri generacije koje se za Božić okupljaju u svom domu. Svak’ radi svoje, ali se točno znalo što rade djeda i baka, mama i tata, a što djeca koja su non-stop za kompjuterom i mobitelom, i onda tu dolazi do malih razmirica i neslaganja – prisjetila se predsjednica udruge Snježana Dianežević.
Blagdani su bili jedan sveti trenutak zajedništva, pamćenja i zahvalnosti. U središtu tih običaja od uvijek bile žene – čuvarice doma, vjere i predaje.
Njihove su ruke sijale pšenicu na svetu Luciju, pripremale su badnjačku večeru, prostirale slamu, palile svijeću oko koje se obitelj okupljala u tišini, molitvi i miru.
-U takvim trenucima se rađala i božićna pjesma, tiha, ali snažna. Pjevalo se u kući, na putu prema polnoćki i nakon nje, kao iskrena radost zbog samog rođenja Spasitelja. Tom pjesmom se prenosila vjera, ljubav i identitet našeg kraja iz generacije u generaciju – ispričala je Snježana i podsjetila kako ta tradicija i dalje živi.
-Tu bogatu baštinu s ponosom nastavljamo kroz naše KUD-ove i etno udruge. Tako KUD Nova Zora, čija sam ja članica, ali i naša brojna društva, čuvaju tu turopoljsku riječ, pjesmu i nošnju, i ne samo kao uspomenu, nego kao živu tradiciju – dodala je.
Iako se vremena mijenjaju, uvijek ostaje ista nit vodilja. Zajedništvo u ritualima, koji nagovješćuju Božić.
-Nekad se umjesto modernog bora kitila jednostavna grana bora ili borovica, koju su otec i najstariji sin išli birati u šumu i donijeli su doma. Tada se ona kitila orasima, lješnjacima, žirom ili bombonima u šarenom papiru koje su pripremali djeca i žene, a kasnije su se ukrasi razvili u današnji tradicionalni bor. Zatim su dodavali jabuke božićnice koje su bile pod borom, u takozvanoj grovači, kaže Snježana.
Ono po čemu je još Badnjak bio poseban je i – slamica. Unosila se na Badnjak u kuću i to je bio zadatak najčešće najstarijeg muškarca u obitelji, uz pratnju najčešće muškog djeteta koje je nosilo badnje svjetlo, odnosno lampaš. Oni ulaze u kuću simbolizirajući štalicu u kojoj se rodio Isus. Slama se rasprostrla ispod stola i pokraj stola i djeca su se tu igrala, skakala, ležali su na slamici i najljepši osjećaj je bio taj da je obitelj na okupu.
-Za razliku od današnjeg posvećivanja velike pažnje u biranju skupih poklona, prije uopće nije bilo poklona pod borom, jer je najveći dar bila jabuka božićnica, Danas je to sve materijalizirano i izgubilo je onu svoju pravu čar Božića – podsjeća naša čuvarica tradicije i običaja, a moramo se složiti s njom. Prije je ta jednostavnost i duboko proživljavanje Božića budilo u svim članovima obitelji osjećaj povezanosti i uzajamnu ljubav.
-Moramo zato prenositi našoj djeci tu našu bogatu tradiciju, našu baštinu, da znaju kako se to nekada radilo i da je Božić doista vrijeme okupljanja, zajedništva i mira u kući, u domu i u jednoj obitelji. Zato mi je drago što mogu i ovom prilikom podsjetiti čitatelje da su u Turopolju Badnjak i Božić više od blagdana – poručila je Snježana.
(FOTO: Etno udruga Kurilovec)
HOTNEWS
FOTO Ulica Matice Hrvatske puštena u promet
U rekonstrukciju 200 metara prometnice uloženo je gotovo 550 tisuća eura.
Radovi na Ulici Matice hrvatske u Velikoj Gorici su završeni!
Dio prometnice od križanja s Kolarevom i Kurilovečkom prošao je komplatnu rekonstrukciju – komunalne infrastrukture, kolnika i pješačko-biciklističke staze, a uloženo je gotovo 550 tisuća eura.
FOTO:Mile Šola
Nakon zatvaranja u rujnu, promet je preusmjeravan obilaznim pravcima, tako da od danas stanovnici ovog dijela Velike Gorice mogu odahnuti, i zbog završetka radova i zbog protočnosti prometa.
FOTO: Mile Šola
Također, linije javnog prijevoza vraćaju se na standardne rute.
FOTO galerija:
HOTNEWS
Megablast potvrdio svjetsku klasu: Goričanke su svjetske šampionke!
“Jedan od najljepših trenutaka s natjecanja bio je onaj kad su dvoranom odjekivali taktovi hrvatske himne…”
Djevojke iz Plesnog kluba Megablast iz Budimpešte, sa World championship stage dance 2025, donijele su zlato u Veliku Goricu.
Glavni grad Mađarske bio je domaćin Svjetskog prvenstva u show danceu na kojem su velikogoričke plesačice iz Megablasta u velikoj formaciji bile najbolje od svih natjecatelja i zasluženo nose titulu svjetskih prvakinja!
No, ovo nije jedini uspjeh – mala formacija i solistica Sara Vukadin osvojile su broncu.
-Jedan od najljepših trenutaka s natjecanja bio je onaj kad su dvoranom odjekivali taktovi hrvatske himne, što nas je podsjetilo da se svaki trening, odricanje i trud isplatio – komentirao je doživljaj s proglašenja rezultata Gordan Križaj, predsjednik kluba.
Megablast je još jednom potvrdio svjetsku klasu i jedan je od najboljih promotora Velike Gorice diljem svijeta. Čestitamo!
HOTNEWS
Od petka nova benzinska u gradu!
KTC otvara novu benzinsku postaju u Velikoj Gorici na adresi Avenija pape Ivana Pavla II
-
Vijestiprije 2 danaZadnja kupnja prije Božića – provjerili smo radno vrijeme trgovina
-
Zanimljivostiprije 4 danaVelika Gorica i Zagreb uskoro povezani brzom željeznicom do Zračne luke Franjo Tuđman
-
Sportprije 4 danaBravo za Turopoljsko srce! Najbolju ekipu ove je godine složio gazda Krmpa
-
Sportprije 6 danaJoš Rijeka pa – kreće tržnica: Gorica bi mogla ostati bez cijelog veznog reda?!