HOTNEWS

Zavirili smo u garažu obitelji Gavran u Rakitovcu gdje se proizvodi šampionski džin u Hrvatskoj

Gavran: “Prijateljima smo slali uzorke na degustaciju označene samo brojevima, a u kojima su se nalazila četiri gina drugih proizvođača i naš gin. Kada je naš uzorak odabran kao najbolji shvatili smo da imamo pravi proizvod.”

Objavljeno

prije 4 godine

25. siječnja 2022.

Objavio/la

Petra Škrinjarić

U posljednjih nekoliko godina gin osvaja svijet te postaje sve popularnije piće koje se pije na mnogo načina. No, jeste li znali da se najbolji gin proizvodi, ni više ni manje nego u Rakitovcu? U svojih 20 kvadrata garaže, obitelj Gavran, napravila je pravu malu obiteljsku destileriju i pokrenula proizvodnju gina. Kako nam priča vlasnik Destilerije Gavran, Ivan, sve je krenulo od ideje da hobi pretvore u posao.

– Supruga Paula i ja smo prije nekoliko godina došli na ideju da se počnemo baviti proizvodnjom jakih alkoholnih pića. Prva misao i početna istraživanja su išla u smjeru proizvodnje rakija s obzirom na to da smo imali određena znanja i iskustvo u procesima proizvodnje voćnih rakija. Istražujući svijet jakih alkoholnih pića zaintrigirao nas je gin koji je svojom prepoznatljivošću osvojio cijeli svijet. Prije godinu i pol dana počeli smo aktivno istraživati gin kroz literaturu, edukacije i pokuse te smo nakon godinu dana i 22 pokušaja dobili kombinaciju s kojom smo se otisnuli u profesionalne vode – prepričao nam je Ivan, čiji je gin Raven’s 23, u studenom na 3.međunarodnom ocjenjivanju jakih alkoholnih pića na Agronomskom fakultetu osvojio šampionsku titulu.

Ivan Gavran na 3.međunarodnom ocjenjivanju jakih alkoholnih pića u Zagrebu – foto: Ivan Gavran

Mala, za sad, garažna destilerija u sklopu obiteljske kuće, koja je službeno s radom krenula prije nepunih dva mjeseca je Ivanov i Paulin cijeli svijet, od istraživanja, proizvodnje, odležavanja, pakiranja…S obzirom da je riječ o obiteljskom poslu, naš sugovornik ističe kako nema podjele poslova već svi rade sve.

– Kad imate redovan radni odnos i otvorite dodatni obrt najveći problem s kojim se susrećete je vrijeme. To je trenutno najvažnija stvar i u narednom periodu bit će izazovno iskoristiti kvalitetno vrijeme koje imamo. Moram naglasiti kako je supruga preuzela kompletnu brigu o kućanstvu koja nije mala, a kako bi ja svoje slobodno vrijeme posvetio razvoju i rastu destilerije. Ovim putem joj želim zahvaliti na trudu, ali i kada su rokovi u pitanju onda oboje radimo sve potrebne poslove od proizvodnje preko pakiranja pa do dostave – naglašava Ivan te nam prepričava kako su se zajednički pri odluci da naprave proizvod koji će plasirati na tržište, dogovorili kako neće biti kompromisa oko finalnog proizvoda te da moraju dobiti, savršeno nesavršen proizvod.

Foto: Ivan Gavran

– Naš gin definiramo kao spoj nespojivog. Otuda i vizija stvaranja savršeno nesavršenih proizvoda. Upravo taj spoj nespojivog daje mu jednu prepoznatljivost u širokoj paleti ginova na našem tržištu. Nastao je kombinacijom modernog i tradicionalnog, ruralnog i urbanog, inspiriran hrvatskom prirodom i orijentalnim pričama, obogaćen domaćim sastojcima i egzotičnim aromama… Tradicionalne začine vrhunske kvalitete dobavljene isključivo iz obiteljskih gospodarstava (borovica, limun, naranča, korijander, lavanda, kadulja, matičnjak) spojeni su s čistom egzotikom – s đumbirom i pupoljcima perzijske ruže. Ta raznolikost mirisa i okusa stvorila je izuzetno aromatičan dry gin. Malo destilera bi se odlučilo na takve kombinacije – kaže Ivan.

U 20 kvadrata garaže pokrenuli su vlasititu destileriju – Foto: Ivan Gavran

Proces dobivanja njihovog, kako ga vole nazvati “savršeno nesavršenog proizvoda” i dobitne kombinacije nije bio nimalo lak. No, ipak, 23 pokušaj pokazao se kao pravi. A da je to “to”, shvatili su uz pomoć prijatelja.

– Prijateljima smo slali uzorke na degustaciju, po 5 komada, a koji su bili označeni samo brojevima i u kojima su se nalazila četiri gina drugih proizvođača i naš gin. Kada je naš uzorak odabran kao najbolji shvatili smo da imamo pravi proizvod. Moram napomenuti da su među uzorcima bili samo premium ginovi, tako da je konkurencija bila žestoka – sa smiješkom će Ivan.

S obzirom na to da je posao tek pokrenut i da su ograničeni godišnjim proizvodnim kapacitetima, a to je oko 3 300 boca (0,7 lit) gina, svoj šampionski gin plasiraju tek u nekoliko ugostiteljskih objekata te surađuju s jednim manjim distributerom koji se bavi ekskluzivnim pićima, no pregovaraju s još nekoliko distributera te se nadaju kako će u narednih mjesec dana svoj gin učiniti pristupačnijim širem krugu potencijalnih kupaca.

Foto: Ivan Gavran

Na pitanje što je potrebno za proizvodnju gina, Ivan nam je odgovorio je da je na prvom mjestu definitivno znanje te tehnike destiliranja.

– Što više znate i što ste pedantniji kvaliteta vašeg finalnog proizvoda bit će bolja. Preporučujem svakom tko se upušta u proizvodnju destilata bilo kojeg tipa da se prvo educira. Jako puno ljudi proizvodi npr. rakije, a griješe u nekim elementarnim stvarima, znam to jer sam i sam bio takav. Također tu je i sirovina, jer ako želite vrhunski proizvod koristi se isključivo najbolje. Osnovi sastojak gina je borovica (u nekim krajevima se kaže klek, smreka…), a ono što je zanimljivo je da su ostali sastojci stvar naše mašte. Možete staviti sve što želite. Jedan od najpoznatijih ginova na svijetu koristi krastavac u proizvodnji. Uobičajeno se koriste razni začini i trave te citrusi…Najčešći i najjednostavniji način proizvodnje gina jest maceracija navedenih sirovina u nekom alkoholu poljoprivrednog porijekla. Nakon određenog vremena destiliramo taj alkohol u pripadajućim kotlovima za destilaciju. Napominjem da skuplji, moderniji kotao nije preduvjet za kvalitetu gina. Vrhunski destilati se mogu napraviti i na najjednostavnijim kotlovima za destilaciju. Po završetku destilacije sirovi gin mora neko vrijeme odležati kako bi destilat postao mekši i harmoničniji za piće. Zadnji korak je razrjeđivanje destilata destiliranom vodom i punjenje u boce. Svaki od ovih koraka zahtjeva određeno znanje i također traži iskustvo u svakom koraku kako bi s nizom pravovremenih reakcija dobili piće u kojem možemo uživati – objašnjava nam Gavran.

Foto: Ivan Gavran

Iz ove male rakitovečke destilerije trenutno se u malim bocama distribuira samo gin, no kako kažu vlasnici, svoju destileriju gradit će korak po korak.

– Cilj nam je proizvesti i prodati 3 tisuće boca te sklopiti ugovor s nekoliko distributera i postati prepoznatljivi na području Zagrebačke županije sa svojim nagrađivanim ginom. U godinama pred nama planiramo rasti i širiti se na našu obalu te također proširiti paletu proizvoda. Upravo smo razvili liker – medicu koju ćemo možda plasirati na tržište već u ovoj godini, a od 2023. godine planiramo proširiti kapacitete na proizvodnju voćnih rakija. Također intenzivno proučavamo i votku… – otkrio nam je Ivan planove za buduće razdoblje, a mi se nadamo kako ćemo uskoro u našim goričkim kafićima i restoranima imati prilike kušati ovaj šampionski gin.

HOTNEWS

TZ Zagrebačke županije predvodi razvoj kontinentalne eno-gastronomije kroz From Soil to Signature

Za projekt je odobreno 300.000 eura što omogućuje širu provedbu planiranih aktivnosti i uključivanje dodatnih dionika iz sektora gastronomije i proizvodnje.

Objavljeno

prije 1 sat

26. svibnja 2026.

Objavio/la

Morena Martinović

Foto: Turistička zajednica Zagrebačke županije

Dvije kontinentalne županije pokreću zajednički okvir razvoja eno-gastronomskog turizma, nakon što su Turistička zajednica Zagrebačke županije i Turistička zajednica Karlovačke županije formalizirale suradnju kroz sporazum koji projekt From Soil to Signature širi na međuregionalnu razinu.

Dok je projekt dosad bio primarno fokusiran na Zagrebačku županiju, novim sporazumom dobiva širu platformu zajedničkog nastupa s ciljem jačeg pozicioniranja kontinentalne Hrvatske na turističkom tržištu. Sporazum su potpisali Ivana Alilović, direktorica Turističke zajednice Zagrebačke županije i Željko Fanjak, direktor Turističke zajednice Karlovačke županije.

Od lokalnih proizvođača do zajedničkog tržišnog nastupa

Projekt From Soil to Signature razvija se kao model koji povezuje proizvođače hrane, vinare i restorane u jedinstven sustav interpretacije prostora kroz gastronomiju. Njegova osnovna ideja je da kvaliteta ponude proizlazi iz lokalnog identiteta, a ne iz standardiziranih turističkih obrazaca. Ulaskom Karlovačke županije u projekt otvara se mogućnost zajedničkog brendiranja i koordiniranog nastupa dviju regija, uključujući razmjenu sadržaja i komunikacijskih kanala te usmjeravanje prema publici koja gastronomiju vidi kao glavni motiv putovanja.

Naglasak na autentičnosti i dugoročnom pozicioniranju

Direktorica Ivana Alilović projekt vidi kao alat koji već postojeću kvalitetu stavlja u jasniji strateški okvir, a ne kao inicijativu koja tek stvara nove sadržaje.

– From Soil to Signature nije projekt koji tek stvara novu vrijednost, već platforma koja jasno pozicionira ono najbolje što kontinentalna Hrvatska već ima. Zagrebačka županija ima kvalitetu, ljude, znanje i proizvode koji mogu konkurirati najrelevantnijim eno-gastronomskim destinacijama, ali ih je potrebno strateški povezati i snažnije predstaviti tržištu. Upravo zato ova suradnja s Karlovačkom županijom za nas ima dodatnu vrijednost, pokazuje da kontinentalni turizam može graditi prepoznatljivost kroz autentičnost, partnerstva i sadržaje koji proizlaze iz prostora, a ne iz trendova. Vjerujemo da upravo takav pristup dugoročno stvara konkurentnu i međunarodno relevantnu destinaciju, poručila je.

Lokalni resursi kao temelj razvoja kontinentalnog turizma

U središtu nove suradnje nalazi se ideja da se kontinentalne destinacije ne natječu s obalom u istim formatima, nego da svoju snagu grade na specifičnostima prostora, proizvodnje i ljudi. Željko Fanjak naglašava upravo tu logiku razvoja, gdje se različite lokalne posebnosti povezuju u širi regionalni okvir.

– Kontinentalni turizam svoju snagu treba graditi na onome što ga razlikuje: prostoru, lokalnoj proizvodnji, gastronomiji i ljudima koji toj ponudi daju vjerodostojnost. Zagrebačka i Karlovačka županija imaju upravo takvu osnovu, svaka sa svojim posebnostima, ali s vrlo sličnim razvojnim smjerom. Ova suradnja vrijedna je upravo zato što postojeće kvalitete stavlja u širi okvir i od njih gradi prepoznatljiv turistički sadržaj, rekao je Fanjak.

Financijska potpora i institucionalni okvir

Projekt ima i institucionalnu potporu na nacionalnoj razini. Hrvatska turistička zajednica uključila ga je u sustav sufinanciranja kroz Fond za turistički nedovoljno razvijena područja i kontinent. Za projekt pod nazivom Sustainable AgriGastro Innovation Hub – From Soil to Signature odobreno je 300.000 eura, što omogućuje širu provedbu planiranih aktivnosti i uključivanje dodatnih dionika iz sektora gastronomije i proizvodnje.

Jedan od prvih konkretnih rezultata suradnje bit će zajednički nastup u izdanju Gault&Millau Croatia za 2026. godinu. Takva prisutnost, prema projektu, predstavlja važan kanal prema stručnoj publici i međunarodnim posjetiteljima koji destinacije biraju prema gastronomskim standardima, a ne isključivo prema turističkoj infrastrukturi.

Primjer iz prakse: Velika Gorica

U kontekstu razvoja kontinentalne gastronomije kao primjer se navodi restoran Mon Ami iz Velike Gorice, čiji je vlasnik Bruno Ceronja. Restoran je već prepoznat u Michelinovu vodiču, nalazi se i u Gault&Millau Croatia te je uvršten među 100 vodećih hrvatskih restorana. Mon Ami time se ističe kao referentna točka razvoja s naglaskom na dosljednost kvalitete, rad s lokalnim namirnicama i jasno definiranu gastronomsku filozofiju.

Projekt From Soil to Signature nastavlja se kroz uključivanje lokalnih proizvođača, ugostitelja i drugih dionika uz cilj jačanja povezanosti gastronomije i identiteta destinacije. Sporazum između Zagrebačke i Karlovačke županije tako predstavlja institucionalno proširenje postojećeg modela i okvir za dugoročnije zajedničko pozicioniranje kontinentalne Hrvatske u eno-gastronomskom turizmu.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.

Fotogalerija: Turistička zajednica Zagrebačke županije

Nastavite čitati

HOTNEWS

FOTO Plesni klub Barbara dvostruki osvajač Kupa Hrvatske na 13. Državnom prvenstvu

U gradu na tri rijeke imale dupli uspjeh!

Objavljeno

prije 1 dan

25. svibnja 2026.

Objavio/la

David Jolić

Trodnevno 13. Državno prvenstvo mažoret timova završeno je jučer (nedjelja, 24.05.2026.) u organizaciji Hrvatske udruge mažoret timova (HUMT-a, predsjednik Vlado Palac) i suorganizaciji Grada Siska odnosno Plesačke udruge Stardance Sisak. Prvenstvo je održano u Sportskoj dvorani Brezovica u Sisku (22. do 24. svibnja 2026. godine).