U današnjem načinu života, kada većina ljudi provodi sate sjedeći, tjelesna aktivnost postaje presudna za zdravlje. Redovito kretanje povoljno djeluje na rad srca, pluća i metabolizam, poboljšava raspoloženje, a istovremeno jača mišiće i čuva pokretljivost zglobova. Medicinski centar Gorica, koji bilježi više od godinu dana svog uspješnog djelovanja, pita se: koliko se građani Hrvatske kreću? Koje fizičke aktivnosti biraju?

Povodom Europskog tjedna mobilnosti Medicinski centar Gorica iznosi niz zanimljivih podataka o navikama kretanja u Hrvatskoj i usmjerava nam pažnju kako određene fizičke aktivnosti utječu na naše zglobove.

U današnjem načinu života, kada većina ljudi provodi sate sjedeći, tjelesna aktivnost postaje presudna za zdravlje. Redovito kretanje povoljno djeluje na rad srca, pluća i metabolizam, poboljšava raspoloženje, a istovremeno jača mišiće i čuva pokretljivost zglobova. Medicinski centar Gorica, koji bilježi više od godinu dana svog uspješnog djelovanja, pita se: koliko se građani Hrvatske kreću? Koje fizičke aktivnosti biraju?

Osim toga, centar je već dobro poznat po tome da svaki mjesec ima akciju i u rujnu je vezana za Europski tjedan mobilnosti, koji se obilježava od 16. do 22. rujna, i naziva se: Kretanje bez ograničenja: MR zglobova za 180 eura.

Jesmo li dovoljno fizički aktivni?

Eurobarometar iz 2022. godine pokazuje kako 45% Europljana nikada ne vježba dok je u Hrvatskoj taj udio nešto niži i iznosi 40%. Upravo to pokazuje kako je gotovo svaki drugi građanin u Europi, a i u Hrvatskoj, fizički neaktivan. Nekretanje povećava rizik od kroničnih bolesti i ozljeda i ne čudi kako smo kao država u vrhu Europe po udjelu osoba s prekomjernom tjelesnom masom.

Istraživanje Valicon Consumer Profiles, koje je prošle godine provela istraživačka agencija Valicon na uzorku hrvatskih građana, otkriva kako se 64% građana Hrvatske povremeno bavi sportskim aktivnostima, dok se njih 36% nikada ne bavi sportom (izvor).

Kada se u Hrvatskoj odlučimo za kretanje, najčešće posegnemo za onim što nam je najdostupnije: za hodanjem i planinarenjem, bicikliranjem ili plivanjem. Regija u kojoj živimo također oblikuje naše navike – tako je planinarenje češće u Zagrebu i okolici, biciklizam u Slavoniji, a plivanje u Dalmaciji i Istri. 

Trčanje i fitness posebno su popularni kod mlađih generacija, dok su stariji skloniji aktivnostima koje manje opterećuju zglobove, poput plivanja ili laganih šetnji.

150 minuta tjedno tjelesne aktivnosti?!

Stručnjaci savjetuju odraslim osobama barem 150 minuta umjerene tjelesne aktivnosti tjedno, što odgovara otprilike pola sata hodanja pet dana u tjednu. Ono što nam posebno može zaokupiti pažnju su i djeca. Naime, djeca i adolescenti trebaju znatno više kretanja – barem 60 minuta dnevno.

Upravo zato je važno djeci osigurati dodatne aktivnosti koje uključuju fizičku aktivnost poput bavljenja sportom ili plesom. Treba ih uspješno odvojiti od raznih „ekrana“ i potaknuti na zdraviji način života.

Vlasnici pasa hodaju više!

Zanimljivo je spomenuti kako prema studiji objavljenoj u časopisu BMC Public Health, koju je prikazao Time, vlasnici pasa hodaju oko 23 minute duže dnevno i naprave otprilike 2 760 koraka više u odnosu na osobe koje nemaju psa. Tako, naravno, lakše ispune preporuke stručnjaka o minimalnoj dnevnoj aktivnosti.

I male životne navike mogu donijeti velike zdravstvene koristi, osobito kada je riječ o svakodnevnom „broju koraka”. Umjesto automobila, sve više ljudi bira javni prijevoz pa tako prirodno napravi nekoliko dodatnih stotina metara hodanja, pogotovo ciljanim hodanjem dvije-tri tramvajske stanice. Dobro poznat savjet je i izbjegavanje dizala te odabir stepenica. Iako često želimo parkirati automobil što bliže odredištu, upravo tih nekoliko minuta hoda može imati značajan učinak na zdravlje i kondiciju.

Umjerena tjelesna aktivnost čuva zglobove

Umjerena tjelesna aktivnost čuva zglobove jer jača mišiće koji ih podupiru, poboljšava cirkulaciju i održava pokretljivost. Međutim, nije svaka aktivnost jednako blaga prema zglobovima.

Sportovi koji uključuju nagla zaustavljanja, česte promjene smjera ili udarce, poput nogometa, rukometa ili tenisa, posebno u srednjoj i starijoj životnoj dobi, mogu uzrokovati brže trošenje hrskavice i povećati rizik od ozljeda ligamenata i meniska. Također, trčanje po tvrdoj podlozi, osobito na asfaltu, može dodatno opteretiti koljena i kukove, osobito kod osoba s viškom kilograma.

S druge strane, lagano rekreativno trčanje također se smatra korisnim jer potiče mineralizaciju kostiju i doprinosi jačanju koštane mase, čime smanjuje rizik od osteoporoze. Aktivnosti poput plivanja, vožnje bicikla ili hodanja ubrajaju se među najprikladnije za očuvanje zdravlja zglobova, jer kombiniraju kretanje i snagu uz minimalno opterećenje.

Bez obzira na aktivnost, važno je reagirati na prve simptome, poput boli ili oteklina, umjesto čekati da se stanje pogorša. Pravovremena dijagnostika i liječenje mogu spriječiti dugotrajnije posljedice i omogućiti povratak kretanju bez boli.

Kada napraviti magnetsku rezonancu (MR)?

Bez obzira bavite li se planinarenjem, biciklizmom, plivanjem ili jednostavnim svakodnevnim hodanjem – najvažnije je da ostanete aktivni, jer kretanje znači zdravlje. Ako se ipak pojave bolovi u zglobovima, pravovremena dijagnostika, poput magnetske rezonance, može biti presudna za brži povratak bezbolnom i aktivnom životu.

Magnetska rezonanca je napredna i potpuno sigurna metoda snimanja koja ne koristi ionizirajuće zračenje. MR zglobova omogućuje detaljan prikaz hrskavice, ligamenata, tetiva, meniska i okolnog mekog tkiva te se preporučuje kod sportskih ozljeda, bolova i oteklina, kao i kod degenerativnih i upalnih bolesti zglobova.

Više o uslugama Medicinskog centra Gorica i rujanskoj akciji Kretanje bez ograničenja: MR zglobova za 180 eura saznajte na: medicinski-centar.hr/akcije

Riječ apiterapija dolazi od latinske riječi apis što znači pčela i therapia što znači terapija ili liječenje. Pčelinji proizvodi čitavu su povijest balansirali između hrane i lijeka, tradicionalne i konvencionalne medicine.

Med, propolis, matična mliječ, pelud, pčelinji vosak i pčelinji otrov već se tisućama godina koriste u prevenciji ili kao terapija kod određenih zdravstvenih poteškoća, a pčele rado nazivamo „letećim farmaceutima“.

Med je nutritivno vrijedna hrana, bogata enzimima, vitaminima i mineralima osobito kalijem, kalcijem, željezom, natrijem, magnezijem ;  kiselinama poput octene, oksalne, maslačne, limunske, jabučne.  Zbog sadržaja fenolne kiseline, flavonoida te terpenskih spojeva posjeduje antioksidativna i protuupalna svojstva.

Odgađanje razvoja karcinoma i kardiovaskularnih bolesti, sprječavanje razmnožavanja i rasta raznih vrsta mikroorganizama kao što su npr. Streptococcus pyogenes, Streptococcus typhi, Staphylococcus aureus ili različite Streptococcus i E.coli vrste i sojevi, čini med vrlo vrijednom namirnicom.

Zbog svog sastava i imunomodulatornog djelovanja, možemo ga uvrstiti i u prebiotik koji doprinosi zdravlju crijeva i jača imunološki sustav. Tradicionalno med primjenjujemo kod ublažavanja kašlja i simptoma virusnih infekcija dišnog sustava.

Zanimljivo je spomenuti da se pojedine vrste meda već stoljećima koriste kao dijetoterapija kod određenih bolesti. Pa se tako npr. med lipe koristi za ublažavanje simptoma nesanice; med stolisnika, kadulje i lavande za bronhitis i kašalj; za gripu i prehladu med lipe i majčine dušice; kod crijevnih smetnji med kestena i lavande; med vrijeska kod bubrežnih kamenaca i cistitisa; kod opstipacije med bagrema…

No valja imati na umu da med ponekad može biti kontaminiran  patogenim mikroorganizmima, posebno  Clostridium botulinum i njegovim sporama te je u tom slučaju njegova konzumacija opasna za dojenčad, starije osobe i osobe sa oslabljenim imunitetom. Med koji se koristi u terapijske svrhe najčešće se sterilizira gama zračenjem.

Med može izazvati alergijsku reakciju, a zbog visokog sadržaja šećera, ne preporuča se dijabetičarima.

Propolis je smolasta tvar odavnina poznata kao zaštita košnica i pčelinjih zajednica od infekcija, a ovisno o kemijskom sastavu boja mu varira od zeleno-smeđe do zelene boje. Zbog svojih biološko aktivnih komponenti koje ublažavaju simptome virusnih infekcija te skraćuju njihovo trajanje (znanstveno je dokazano da obična prehlada traje i do 2.5 puta kraće uz primjenu propolisa) povećana je njegova konzumacija u sezoni virusnih infekcija respiratornog sustava. Uz antivirusno, dokazano je i njegovo antibakterijsko djelovanje koje je jače izraženo na Gram-pozitivne bakterije (streptokoki, stafilokoki). U usporedbi sa antibioticima taj je učinak slabiji, ali u sinergiji sa antibioticima ubrzano je vrijeme izlječenja.  Primjenjujemo ga u tekućem obliku, najčešće kao alkoholni ekstrakt, a postoje i tablete, kapsule ili prah liofiliziranog oblika propolisa. Na tržištu su prisutne i masti/kreme na bazi propolisa.

Matična mliječ je kombinacija meda, peludi i  sekreta žlijezda slinovnica drugih pčela hranilica. U košnici to je hrana mladim pčelama u razvoju. Kada se pojavi potreba za maticom, mlada pčela koja je izabrana za tu ulogu hrani se isključivo matičnom mliječi tijekom prva četiri dana svog razvoja dok se ostale pčele hrane još sa medom i peludi. Za proizvodnji 500g matične mliječi u funkcionalnoj košnici potrebno je 5 do 6 mjeseci, dok u istom tom razdoblju ta košnica proizvede i do 27 kg meda. Sastav matične mliječi još uvijek nije u potpunosti poznat. Osnova sastava je voda, bjelančevine, šećeri, masti i mineralne soli. Ima antimikrobno, protuupalno i antioksidativno djelovanje. Peptid rojalizin  i nezasićena masna kiselina trans-10-hidroksi-2-decenska kiselina (10-HDA) najodgovorniji su za njeno snažno antibakterijsko djelovanje. Dokazano je da matična mliječ potiče formiranje limfocita T odgovornih za imunosni odgovor protiv virusa i tumorskih stanica.

Pelud ili cvjetni prah glavni je izvor bjelančevina pčelama. U apiterapiji cvjetni prah se još spominje u Bibliji, starim egipatskim zapisima, a u kineskoj se medicini smatra energetskim tonikom. Najčešće ga se koristi za liječenje bolesti dišnog sustava, alergija, bolesti prostate, zatim poboljšanje probave, podizanje razine energije, smanjenje simptoma stresa. Pri korištenju cvjetnog praha potrebna je pravilna konzumacija. Budući da su zrnca peludi ovijena celuloznom opnom potrebno ih je prije konzumacije natopiti kako bi opna nabubrila i prsnula. Preporuka je pelud preko noći namočiti u mlakoj vodi ili je kombinirati sa medom u omjeru 1:3 (pelud:med) te ostaviti da odstoji 10 dana uz dodatak par kapi limunovog soka.

Pčelinji vosak pčele radilice proizvode za izgradnju saća koje u košnicama služe za pohranu meda i uzgoj legla. Ljudi pčelinji vosak najčešće koriste za izradu svijeća, a svoju ulogu ima i pri proizvodnji melema, krema i obloga.

Pčelinji otrov proizvod je pčela radilica koji im služi za obranu i zaštitu pčelinje zajednice. Apitoksin je gusta, gorkasto kiselkasta, bezbojna tekućina. Zanimljivo je da je pčelinji otrov oko 30% aktivniji od zmijskog otrova, ali ugrizom zmije u tijelo ulazi veća količina otrova nego ubodom pčele. Usporedbe radi ugriz poskoka jednak je ubodu cca 350 pčela. U pučkoj medicini primjenjuje se već duži niz godina, dok novija istraživanja pokazuju da ima utjecaj na ublažavanje boli. U liječenju danas najčešće se primjenjuju razni apitoksinski preparati u obliku masti i krema.

Apiterapija postoji već tisućama godina, a važnost ovih proizvoda vidljiva je i u činjenici da blagostanje često opisujemo kao mjesto gdje „teče med i mlijeko“.

Sva pitanja vezana uz ove vrijedne proizvode koji doprinose unaprjeđenju vašeg zdravlja svakako postavite djelatnicima Ljekarni Zagrebačke županije.

Lokaciju buduće Dnevne bolnice u Velikoj Gorici danas je u društvu gradonačelnika Krešimira Ačkara obišla ministrica zdravstva Irena Hrstić – objavili su iz Grada Velike Gorice.

Gradonačelnik Ačkar tom je prilikom naglasio važnost ovog strateškog projekta uvrštenog u Program Vlade Republike Hrvatske, koji predstavlja značajan iskorak za zdravstveni sustav grada Velike Gorice i šireg područja Zagrebačke županije, odnosno za gotovo 76 tisuća stanovnika Velike Gorice, kao i stanovnika okolnih općina koje gravitiraju gradu.  

Istaknuo je da su analize i istraživanja provedena na lokalnoj razini pokazala kako je upravo dostupnost medicinskih usluga jedan od najizraženijih prioriteta građana.

Dodao je kako će izgradnja dnevne bolnice omogućiti pružanje niza zdravstvenih usluga na lokalnoj razini, čime će se značajno smanjiti potreba za odlascima u zagrebačke bolnice, a time i smanjiti pritisak na već opterećeni zdravstveni sustav glavnog grada. 

Dogovoreno je kako će formirana radna skupina, koju čine predstavnici Grada i stručnjaci iz zdravstvenog sektora, definirati konkretne faze projekta, izraditi vremenski okvir provedbe kao i odrediti medicinske djelatnosti koje će buduća bolnica obuhvaćati.

Paralelno s tim, Ministarstvo zdravstva pokrenut će izradu idejnog projekta, čime se ulazi u početnu fazu konkretne realizacije. 

Grad Velika Gorica pokrenuo je korake za prenamjenu prostornog plana za potrebe izgradnje buduće dnevne bolnice, a koji će biti gotov do kraja godine.

Riječ je o parceli površine gotovo 50 tisuća četvornih metara, smještenoj uz Aveniju Pape Ivana Pavla II., u neposrednoj blizini budućeg nogometnog kampa Hrvatskog nogometnog saveza. Ministrica Hrstić i gradonačelnik Ačkar također su obišli i gorički Dom zdravlja kao i hitnu medicinsku službu.  

Dnevna bolnica u Velikoj Gorici pacijentima će nuditi širok spektar najpotrebnijih medicinskih usluga, uključujući specijalističke ambulante, malu kirurgiju i druge dijagnostičke i terapijske postupke koji su standardni u sklopu dnevnih bolnica.  

Ovo će biti prva takva ustanova u Zagrebačkoj županiji koja će omogućiti veću dostupnost i kvalitetu zdravstvene zaštite, te je konkretan korak u smjeru decentralizacije zdravstvene skrbi, ravnomjernijeg razvoja regija i izgradnje sustava koji je prilagođen stvarnim potrebama građana. 

(Foto: Grad Velika Gorica)

– Radi smanjenih zaliha krvi pozivamo darivatelje i sve zdrave odrasle osobe na darivanje krvi. Krv možete darivati u Hrvatskom zavodu za transfuzijski medicinu u Petrovoj 3 u Zagrebu, kao i na akcijama koje organiziraju gradska društva Crvenog križa – primili smo obavijest telefonskim pozivom iz Zavoda.

Trenutačno su premale zalihe krvi krvnih grupa A+, A-, B-, 0+ i 0-, a niske zalihe bilježe krvna grupa B+.

– Odazovite se darivanju i osnažite Zavod novim zalihama koje su neophodne pacijentima. Zahvaljujemo vam na dobroti i humanosti – poručuju iz Hrvatskog zavoda za transfuzijsku medicinu.

Postupak darivanja krvi jednak je kao i kod prvog darivanja te traje oko 15-20 minuta. Uključuje ispunjavanje upitnika, određivanje hemoglobina, liječnički pregled te postupak darivanja pune krvi. Također, krv se svaki puta testira, provjerava se hemogobin i potvrđuje krvna grupa i obavljaju se testiranja na krvlju prenosive bolesti.

Podsjećamo kako su prve akcije na području Zagrebačke županije 07. i 08. srpnja u Samoboru, u sjedištu društva. Kako je riječ o hitnoj potrebi i nestašici gotovo svih krvnih grupa – požurite u Petrovu 3!

Iako u Hrvatskoj, za razliku od, primjerice, SAD-a, još nemamo mogućnost DNK testiranja stolice u probiru raka debelog crijeva, najnovije studije pokazuju kako imamo na raspolaganju nešto još korisnije – virtualnu kolonoskopiju, stalno dostupnu i važnu uslugu Medicinskog centra Gorica.

Što je virtualna kolonoskopija i zašto je trenutačno najbolji oblik pregleda u smislu ranog otkrivanja polipa i karcinoma debelog i završnog crijeva, saznajte u nastavku.

Kad govorimo o raku debelog i završnog crijeva, postoje dvije važne vijesti. Prva, nažalost negativna, je da je riječ o jednom od najsmrtonosnijih oblika raka u svijetu te da je najčešći novodijagnosticirani rak u Hrvatskoj i drugi najčešći uzrok smrti od malignih bolesti, odmah nakon raka pluća. 

Druga, ona dobra, je da se čak 90% slučajeva može uspješno izliječiti ako se bolest dijagnosticira u ranom stadiju. Upravo zato redoviti preventivni pregledi, edukacija i primjena suvremenih dijagnostičkih metoda imaju ključnu ulogu u borbi protiv ovog karcinoma.

• Kako nastaje rak debelog crijeva i zašto ga je teško otkriti na vrijeme?

Rak debelog i završnog crijeva najčešće se razvija iz polipa – dobroćudnih izraslina koje se tijekom godina mogu pretvoriti u zloćudne tumore. Nažalost, u ranoj fazi bolest najčešće ne izaziva nikakve simptome, zbog čega mnogi pacijenti dolaze liječniku tek kada je rak već uznapredovao. Tada liječenje postaje zahtjevnije, a šanse za izlječenje znatno se smanjuju.

Zahvaljujući redovitim pregledima, moguće je na vrijeme otkriti i ukloniti polipe, čime se sprječava daljnji razvoj bolesti. Zbog sve češće pojave bolesti kod mlađe populacije, mnoge zdravstvene institucije,  uključujući Američku radnu skupinu za preventivne usluge, snizile su preporučenu dob za početak probira na 45 godina.

U SAD-u, konvencionalna kolonoskopija još uvijek je dominantna metoda probira, iako je riječ o najskupljoj i najinvazivnijoj opciji.

Dr. Nikola Leder

• Kako izgleda probir u Hrvatskoj?

Od 2008. godine u Hrvatskoj se provodi Nacionalni program ranog otkrivanja raka debelog crijeva, koji uključuje testiranje stolice na nevidljivo (okultno) krvarenje (FOBT test) kod osoba u dobi od 50 do 74 godine. Riječ je o kućnom testu koji se šalje poštom, a pozitivan nalaz upućuje pacijenta na klasičnu kolonoskopiju – pregled koji, premda važan, mnogima izaziva nelagodu.

Iako je ovaj oblik probira koristan i pristupačan, on ima svoja ograničenja – ponajprije nižu osjetljivost u usporedbi s naprednijim metodama koje se koriste u svijetu, poput DNK testiranja stolice (mt-sDNA). Nažalost, i odaziv građana u Hrvatskoj je nizak – odazvalo se tek 34% pozvanih, a samo 75% njih u konačnici dostavilo uzorak.