Muzej Turopolja i ove je godine Perunfestom oživio stare, zaboravljene priče iz narodne predaje našega kraja, koje se temelje na mitskim bićima poput moguta, vilenjaka, coprnica i duhova šume, no glavni lik ovogodišnjeg izdanja je Krampus.  

Dobro znani istjerivač zla i detektor dobrote i zloće, odlično je prihvaćen od mnogih posjetitelja koji su došli u kuriju Modić-Bedeković u Donju Lomnicu na otvorenje, a osim kulturnog i umjetničkog aspekta, tu je i onaj turistički.  

– U prvih sat vremena festivala prodano je čak 600 ulaznica, što nam je povratna informacija da je sadržaj festivala zanimljiv i tražen. Perunfest je projekt Muzeja Turopolja a umjetnički direktor festivala je Zdenko Bašić. Sve je organizirano uz pomoć volontera i studenata koji su uložili puno truda da vjerno dočaraju likove i scene iz priča. Program je stvarno bogat, od izložbi, predstava, predavanja, interaktivnog vodstva, koncerata, kostimiranih likova koje je i osmislio Zdenko koji kostime i scene ujedno i šiva, boja i izrađuje od raznog repromaterijala. On je čovjek koji od hrpe smeća napravi čudo! – rekla nam je ravnateljica muzeja Margareta Biškupić Čurla. 

Sukačnica ili nekadašnji kuhinjski prostor kurije postao je ove godine coprnjačka kuhinja, budući da je glavni lik festivala ove godine Krampus pa je dobio svoj “zatvor” u prostoru kurije. 

Krampusa djeca jako dobro znaju, a budući da je 6. prosinca relativno blizu, priprema lance u svojem brlogu. No, Perunfestom u dva dana vikenda prošetat će razna mitska bića, vile i vilenjaci, ali i Mokoš kojega je jučer utjelovila Kristina Horvat iz Zagreba. 

– Ja sam Mokoš i predstavljam plodnost odnosno jesen. Inače sam učiteljica likovne kulture i doma imam svačega, tako da sam ovaj kostim sama izradila u jednoj večeri – ispričala je Kristina, a u prolasku festivalom zaskočila nas je i vještica iz Vještičjeg sela koja je za nas pogledala u kristalnu kuglu. 

-Vidim evo, da Veliku Goricu čega svijetla budućnost, vidim veliki razvoj i puno dobroga – prorekla je vještica. 

Ovo je samo djelić atmosfere s Perunfesta kojeg Muzej Turopolja organizira uz pomoć Turističke zajednice i Grada Velike Gorice, te Zagrebačke županije.

VIDEO Samo za hrabre!

Posjetite ga i danas. Lijepo je vrijeme, idealno za obiteljski dan i izlet u čudesan svijet mašte. Pogledajte PROGRAM. 

FOTO galerija/Gianna Kotroman:

Zagreb se i ove godine pridružuje europskim gradovima u obilježavanju Europskog tjedna mobilnosti, manifestacije koja se održava od 16. do 22. rujna s ciljem promicanja održivih načina kretanja i smanjenja zagađenja uzrokovanog prometom. Glavni naglasak stavljen je na sutrašnji dan, ponedjeljak, 22. rujna, kada se službeno obilježava Dan bez automobila.

Toga dana od 8 do 20 sati uže središte grada bit će zatvoreno za promet motornih vozila, a svi građani imat će mogućnost besplatno koristiti javni gradski prijevoz.

Područje bez automobila obuhvatit će ulice omeđene Mesničkom (od Streljačke), Ilirskim trgom, Ribnjakom, Palmotićevom, R. Boškovića, Hebrangovom, Gundulićevom i Ilicom. Osim toga, Gajeva ulica (od Berislavićeve do Tesline) i Teslina (do križanja s Praškom i Zrinjevcem) bit će zatvorene za promet sve do ponedjeljka, 23. rujna u 14 sati. Promet će biti dopušten samo interventnim i komunalnim vozilima, vozilima osoba s invaliditetom s prebivalištem u zoni, javnom prijevozu te vozilima koja sudjeluju u organizaciji manifestacije.

Program Europskog tjedna mobilnosti započeo je već početkom tjedna s nizom aktivnosti uoči Dana bez automobila.

U Sesvetama se organizira intervencija “PARK A NE PARKing” od 00:00 do 23:00, projekt kojim se parkirališni prostori privremeno pretvaraju u javne prostore namijenjene ljudima. Umjesto automobila, naglasak će biti na hodanju, susretima i druženju. Nadalje, na Trešnjevci će se u sklopu manifestacije “Trakošćanska za sve” od 9:00 do 20:00 građanima omogućiti besplatan popravak bicikala, dok će ljubitelje javnog prijevoza razveseliti posebna ponuda ZET-a – muzejski tramvaj TMK101 s prikolicom TP4 vozit će na liniji 3 od Ljubljanice do Savišća između 5:00 i 18:00. Također, Centar za kulturu Sesvete priređuje bogat kulturni program. Radi se o izložbi mladih umjetnica Tine Marie Butajle i Ivone Stambolije od 19:00 do 20:00, kao i dječjoj izložbi “Grafit na zeleno” koja će biti otvorena cijeli dan, od 00:00 do 23:00

Na sam Dan bez automobila, dakle 22. rujna, aktivnosti će se održavati diljem grada. U Sesvetama će se moći pogledati izložba “Parking memorija” od 10:00 do 21:00, posvećena mijenjanju prostora kroz povijest, dok će Hrvatski autoklub na Trgu Dragutina Domjanića održati radionicu prometne kulture za učenike od 10:00 do 12:00. Za najmlađe je pripremljena radionica “Grad za sve” u Knjižnici Jelkovec u 10:00 sati, gdje će djeca osmišljavati grad budućnosti – od biciklističkih staza do autobusa prilagođenih svima. Dječji vrtić En ten tini u suradnji s knjižnicom organizira čitav niz igara, radionica, izleta i izložbi na temu zdravog i aktivnog života od 9:00 do 16:00. Istodobno, na području Maksimira trajat će program posvećen sigurnosti djece u prometu, kroz murale, plakate i digitalne poruke od 9:00 do 23:00.

Ni stariji građani nisu zaboravljeni. Dom za starije Centar priprema vježbe, boćanje i vožnju triciklima u parku od 9:00 do 12:00, dok Dom Peščenica vodi korisnike u rekreativnu šetnju i promatranje ptica u Sesvetama od 10:00 do 12:00.

Europski tjedan mobilnosti održava se od 2002. godine na inicijativu Europske komisije, a cilj mu je podsjetiti građane i gradske vlasti na nužnost smanjenja ovisnosti o automobilima te važnost održivih načina kretanja, pješačenja, vožnje bicikla i korištenja javnog prijevoza.

Cjelokupni plan i program možete pogledati ovdje.

Ovogodišnji program u Zagrebu zamišljen je tako da zatvaranjem središta grada za promet ponudi uvid u to kako se javni prostori mogu koristiti na drugačiji način. Umjesto automobila, naglasak je na događanjima za djecu, starije i obitelji te na promociji pješačenja, biciklizma i javnog prijevoza. Građani će time dobiti priliku vidjeti kako privremena ograničenja utječu na ritam grada.

Svjetska meteorološka organizacija (WMO) objavila je godišnje izvješće State of Global Water Resources u kojem upozorava da je hidrološki ciklus postao izrazito nestabilan. Tijekom 2024. protok vode u rijekama bio je u granicama uobičajenih vrijednosti samo u trećini svjetskih slivova, dok su preostala područja zabilježila ekstremne viškove ili nedostatke. To je već šesta uzastopna godina u kojoj je primijećena takva neravnoteža.

Izvješće donosi i podatak da su ledenjaci diljem svijeta izgubili čak 450 gigatona mase, što je dovoljno da se napuni 180 milijuna olimpijskih bazena. Posljedica tog otapanja je godišnji porast razine mora za oko 1,2 milimetra, što dodatno povećava rizik za obalna područja.

Klimatske anomalije obilježile su cijelu prošlu godinu. Sliv Amazone, dijelovi Južne Amerike i južna Afrika pogodile su dugotrajne suše, dok su regije u srednjoj Europi, Africi i Aziji doživjele višak oborina i velike poplave.

Europa se suočila s najtežim poplavama od 2013. godine, a u Aziji i na Pacifiku zabilježeni su rekordni cikloni i kiše u kojima je poginulo oko tisuću ljudi. Brazil je posebno pogođen jer je istovremeno bilježio katastrofalne poplave na jugu zemlje i nastavak suše u amazonskom slivu.

Ni podzemne vode ne pružaju stabilnost. U tek 38 % izvora njihova je razina bila uobičajena, a u ostalima su zabilježene nepravilnosti koje dodatno naglašavaju globalni problem prekomjernog crpljenja i smanjenja budućih zaliha.

Generalna tajnica WMO-a Celeste Saulo naglašava da su znanstveni podaci ključni za upravljanje vodnim resursima. “Naša društva, gospodarstva i ekosustavi ovise o vodi. Daljnja ulaganja i veća suradnja u području razmjene podataka od ključne su važnosti za prevladavanje nedostataka u praćenju. Bez podataka tapkamo u mraku”, poručila je.

Izvješće također podsjeća na procjene UN Watera prema kojima čak 3,6 milijardi ljudi nema odgovarajući pristup vodi barem mjesec dana godišnje. Taj bi broj do 2050. mogao narasti na više od 5 milijardi, što jasno pokazuje koliko je svijet daleko od ostvarenja cilja održivog razvoja koji se odnosi na pitku vodu i odvodnju.

Najnoviji podaci WMO-a potvrđuju da voda postaje jedno od ključnih globalnih pitanja. Dok jedni dijelovi svijeta tonu u poplavama, drugi se bore s nestašicom. Stručnjaci poručuju kako su ulaganja u praćenje, razmjenu informacija i održivo upravljanje nužna ako čovječanstvo želi izbjeći još teže posljedice u nadolazećim desetljećima.

Pred nama je raznolik program događanja u Velikoj Gorici i okolici, od festivala i sportskih manifestacija, preko radionica i obiteljskih okupljanja, pa sve do koncerata na otvorenom. Od Zagrebačke Save do sisačkih ulica, ljubitelji glazbe, hrane, sporta i druženja moći će pronaći sadržaj po svom ukusu.

1. Green River Festival – Zagreb

Na savskom nasipu kod Mosta slobode nastavlja se Green River Festival, koji traje sve do 5. listopada. Ovaj vikend nudi pregršt sadržaja od četvrtka do nedjelje održavaju se koncerti, radionice, buvljak, sportske aktivnosti i druženja na otvorenom, a ulaz na sva događanja je besplatan.

Program je raznovrstan i svaki dan nosi drugačiji naglasak. Četvrtak donosi Vicomaniju i glazbeni putopis “Harmonikom po svijetu”. U petak će posjetitelji moći sudjelovati u društvenoj igri “Nisam za bacit”, a navečer slijede Beatbox na lešo i Trash Dance Party. Subota donosi Rebirth Vintage buvljak i večernji koncert benda One Dread s predgrupom Klapanyx. Nedjelja završava nešto opuštenije uz turnir u jambu i koncert Žane & Sitwood Banda.

Radno vrijeme festivala je sljedeće:

• Ponedjeljak – četvrtak: 17:00 – 00:00
• Petak: 17:00 – 02:00
• Subota: 12:00 – 02:00
• Nedjelja: 12:00 – 00:00

2. Noć borilačkih sportova – Velika Gorica

Noć borilačkih sportova održat će se 20. rujna u Parku dr. Franje Tuđmana, s početkom u 19 sati. Riječ je o manifestaciji koja više od deset godina okuplja sportaše različitih disciplina, od karatea, juda i taekwondoa do hrvanja i boksa.

Publika će moći vidjeti nastupe iskusnih sportaša, ali i mladih talenata koji tek započinju svoj put. Ulaz je besplatan, a cilj događaja je pokazati bogatstvo goričkih klubova i približiti borilačke sportove svim generacijama.

1. Kaj to fino diši v Čiču – Staro Čiče

Staro Čiče će u subotu, 20. rujna, po treći put ugostiti manifestaciju “Kaj to fino diši v Čiču“. Na livadi Stara Odra, iza vatrogasnog doma, 10 ekipa natjecat će se u pripremi gulaša od junetine. Kuhanje počinje u 12 sati, a proglašenje najboljih planirano je za 17 sati.

Osim kuhanja, organizatori iz Udruge mještana “Čičak” pripremili su bogat sadržaj za djecu, radionice, trampolin, oslikavanje lica i igre u prirodi. Posjetitelje očekuje i glazbeni koncert od 15 sati, dok će degustacija natjecateljskih jela krenuti oko 16:30.

Manifestaciju podržavaju mjesne udruge, DVD Staro Čiče i Grad Velika Gorica, a organizatori pozivaju sve, od najmlađih do najstarijih, na zajedničko druženje i dobru atmosferu.

4. Šareni kukci od kolaža – Sisak

Za djecu u dobi od 8 do 12 godina u Sisku je u subotu ujutro pripremljena radionica “Šareni kukci od kolaža”. Održava se od 10 do 11:30 sati, a sudjelovanje je besplatno. Djeca će imati priliku izrađivati trodimenzionalne kukce od kolaža i raznih materijala, pritom razvijajući kreativnost, strpljenje i preciznost. Broj mjesta je ograničen pa su prijave obavezne putem e-maila [email protected].

5. 18. Susret klapa u Sisku

U subotu, na prostoru ispred Kulturno-obrazovnog centra SMŽ (Rimska 19) održat će se 18. Susret klapa, s početkom u 19:30. Sudjelovat će ženske klape Armorin (Zagreb), Stentoria (Daruvar), Lađarice (Sisak), Figurin (Zagreb) i Kolapjanke (Sisak), te muške klape Bistrica (Marija Bistrica), Drniš (Drniš), Sveti Lovro (Požega) i domaći Kolapjani. Publiku očekuje večer posvećena tradicionalnoj dalmatinskoj pjesmi, ali i druženje s izvođačima iz raznih krajeva Hrvatske. Više informacija možete naći ovdje.

6. Biciklom do zdravlja – Sveta Nedelja

Za ljubitelje rekreacije i bicikliranja u nedjelju, 21. rujna, organizira se biciklijada “Biciklom do zdravlja”. Start i cilj su na jezeru Kipišće u Strmcu, a okupljanje sudionika počinje od 9 sati.

Start biciklijade predviđen je u 10 sati, a ruta duga 20 kilometara vozi se uz pratnju vodiča. Dolazak u cilj očekuje se oko podneva, nakon čega slijedi popratni program sve do 17 sati, od istezanja i edukativnih predavanja o zdravlju do mjerenja krvnog tlaka i šećera, kao i promotivnog programa s ponudom lokalnih proizvoda. Sudjelovanje je besplatno, prijave nisu potrebne, no vožnja se odvija na vlastitu odgovornost i obavezna je zaštitna oprema.

Kao i uvijek, izbor je raznolik, a odluka je na vama.

Jeste li ikad kupovali ukrase za Božić u natikačama ili kratkim hlačama? Svake godine, jedna od glavnih tema je vrijeme vrijeme kada se pojavljuju ukrasi za Božić. Premda se taj period pomiče svake godine, sada je postignut rekord. Već sada, u drugoj polovici rujna, kada temperature još uvijek dolaze do 20 stupnjeva, na policama su se pojavili kuglice, umjetni borovi, Djed Mraz i sve ostalo što vežemo za razdoblje kada nosimo kapute i čizme.

O čemu se radi, želji za ranijom pripremom, trgovcima koji žele zaraditi ili jednostavno gubimo osjećaj za ovaj blagdan?

Prema podacima koje je predstavila Hrvatska gospodarska komora, pred Uskrs prošle godine, ostvareno je 1,80 milijardi eura prometa. Povećani broj fiskaliziranih računa i rast prosječnog iznosa računa pokazuju da se potrošači sve ranije pripremaju i kupuju, što trgovci očito prate. Tu dolazi do jednog kruga gdje s jedne strane trgovci gledaju zaradu i sve brojke ukazuju na to da su ljudi voljni potrošiti više kad su blagdani u pitanju.

Međutim, tu je i druga strana jednadžbe, a to su ljudi. S obzirom na to o kojim se brojkama radi, ovdje nije riječ o nekoliko pojedinaca. Činjenica je da svi kupuju i žale se u isto vrijeme. Stoga, tko je kriv? Trgovci koji izlažu ukrase sve ranije ili potrošači koji masovno kupuju te iste ukrase?

Tko god snosio krivnju, ili veći dio nje, rezultat je da se granice između godišnjih doba i blagdana sve više brišu. Božićni ukrasi postaju prisutni gotovo trećinu godine, a sama čar prosinca sve se više pretvara u trgovačku strategiju. Hoće li kupci na kraju pristati na ovakav ritam ili će ipak sačuvati blagdane za vrijeme kada im i pripada, ostaje otvoreno pitanje. Do tada, ostaje nam paradoks, žalimo se da je prerano, a ipak kupujemo.