Vijesti
Proljetni umor: sveobuhvatan pristup energiji, stresu i prilagodbi organizma
Proljetni umor nije nešto što treba brzo “riješiti”, već signal prilagodbe organizma. Najučinkovitiji pristup uključuje regulaciju cirkadijalnog ritma, kvalitetan san, redovito kretanje, korekciju mikronutrijenata i upravljanje stresom.
Dolaskom proljeća očekujemo više energije i bolje raspoloženje, no mnogi tada osjećaju suprotno – umor, manjak koncentracije i pad motivacije. Proljetni umor zapravo je fiziološki odgovor organizma na brze promjene koje se odvijaju u kratkom razdoblju.
Produljenje dana, veća izloženost svjetlu i porast temperature utječu na cirkadijalni ritam i hormonalnu ravnotežu, osobito na odnos melatonina i serotonina. Organizam prelazi iz zimskog “usporenog” režima u stanje povećane metaboličke aktivnosti, čime rastu energetski zahtjevi, dok kronični stres dodatno opterećuje sustave oporavka.
Zbog toga proljetni umor treba promatrati kao kombinaciju poremećenog biološkog ritma, povećane potrošnje energije i smanjene otpornosti organizma. Upravo zato pristup treba obuhvatiti regulaciju ritma, prehranu, upravljanje stresom i podršku staničnoj energiji.
Cirkadijalni ritam – temelj energije
Jedan od ključnih, a često zanemarenih čimbenika jest izloženost svjetlu. Jutarnja izloženost prirodnom svjetlu pomaže u regulaciji unutarnjeg biološkog sata te usklađuje lučenje hormona koji upravljaju budnost i san. Već 20–30 minuta boravka na dnevnom svjetlu u jutarnjim satima može:
- poboljšati razinu energije tijekom dana
- smanjiti osjećaj umora
- unaprijediti kvalitetu sna
Bez ovog temeljnog koraka, učinak ostalih intervencija često ostaje ograničen.
Metabolizam i kretanje – aktivacija ‘uspavanog’ sustava
Nakon zimskog razdoblja organizam se često nalazi u stanju smanjene metaboličke aktivnosti. Tjelesna aktivnost pritom djeluje kao snažan signal za aktivaciju energetskih sustava i postupno “buđenje” metabolizma.
Ne mora biti intenzivna – redovita šetnja, lagani trening ili vožnja bicikla dovoljni su za:
- aktivaciju mitohondrija
- povećanje razine energije
- učinkovitiju iskorištenost hranjivih tvari
Kretanje je jednostavan, ali iznimno učinkovit alat za ublažavanje proljetnog umora.
Mikronutrijenti – često podcijenjen čimbenik umora
Zimski mjeseci često su povezani sa smanjenim unosom, ali i nižim razinama ključnih mikronutrijenata. Manje svježih namirnica, boravak u zatvorenom prostoru i smanjena izloženost sunčevoj svjetlosti mogu dovesti do suptilnih, ali klinički značajnih deficita koji se često manifestiraju upravo kroz umor, manjak koncentracije i pad energije.
Najčešći nedostaci uključuju:
- vitamin D – važan za imunosni sustav, ali i regulaciju energije i raspoloženja; njegov manjak često je prisutan nakon zimskih mjeseci zbog smanjene izloženosti suncu
- magnezij – sudjeluje u više od 300 enzimskih reakcija, uključujući one povezane s energetskim metabolizmom i funkcijom živčanog sustava; njegov manjak može se očitovati kroz umor, napetost i lošiji san
- vitamini B skupine – ključni su za pretvorbu hrane u energiju, osobito na razini stanice; njihov deficit može doprinijeti osjećaju iscrpljenosti i smanjenoj mentalnoj jasnoći
- željezo – važno za prijenos kisika i stvaranje hemoglobina; i blagi manjak može rezultirati smanjenom izdržljivošću i kroničnim umorom
Nedostatak mikronutrijenata najčešće se ne očituje kao bolest, već kroz nespecifične simptome poput umora i smanjene energije, koji se često zanemaruju ili pripisuju svakodnevnom stresu. Njihova korekcija, putem prehrane ili ciljane suplementacije, može dovesti do značajnog poboljšanja.
Stres – skriveni ‘potrošač’ energije
Kronični stres jedan je od ključnih čimbenika koji pojačava proljetni umor. Dugotrajna aktivacija stresnog odgovora povećava potrošnju energije i nutrijenata te smanjuje sposobnost oporavka organizma. Na biokemijskoj razini, povišeni kortizol remeti regulaciju glukoze, narušava kvalitetu sna i smanjuje učinkovitost mitohondrijske proizvodnje energije. Istovremeno dolazi do povećane potrošnje mikronutrijenata poput magnezija i vitamina B skupine. Zbog toga organizam teže prelazi u stanje regeneracije, što se očituje kao umor, pad koncentracije i osjećaj iscrpljenosti. Jednostavne intervencije, poput svjesnog disanja, kratkih pauza i smanjenja digitalnog opterećenja, mogu pomoći u regulaciji živčanog sustava i poboljšati oporavak.
NAD⁺ i stanična energija – novo područje interesa
U novije vrijeme sve više pažnje privlači uloga molekule NAD⁺ (nikotinamid adenin dinukleotid), koja ima ključnu ulogu u proizvodnji energije na staničnoj razini. Riječ je o koenzimu koji sudjeluje u brojnim metaboličkim procesima, osobito unutar mitohondrija, gdje se stvara ATP – osnovna “valuta” energije u organizmu.
NAD⁺ je važan za:
- stvaranje ATP-a
- procese popravka DNA
- regulaciju oksidativnog stresa i stanične otpornosti
Njegova razina prirodno opada s godinama, ali i pod utjecajem kroničnog stresa, upalnih procesa i povećanih energetskih zahtjeva. U takvim uvjetima može doći do smanjene učinkovitosti stanične proizvodnje energije, što se očituje kao umor i sporiji oporavak. NAD⁺ nije ključan samo za proizvodnju ATP-a, već i za aktivaciju sirtuina – enzima koji popravljaju DNA i upravljaju procesima staničnog čišćenja (autofagija). U kontekstu proljetnog umora, gdje organizam prolazi kroz fazu prilagodbe, optimalna razina NAD⁺ može imati važnu ulogu u održavanju energije i metaboličke ravnoteže. Na tržištu su dostupni dodaci prehrani koji sadrže njegove prekursore i mogu doprinijeti povećanju razine NAD⁺ u stanicama, poput nikotinamid ribozida (NR) i NMN-a. Ovi dodaci prehrani mogu biti vrlo korisni kod osoba s izraženim umorom, povećanim stresom ili smanjenim kapacitetom oporavka, ali i za očuvanje vitalnosti.
Podrška eliminacijskim sustavima – metabolički “reset”
Pojam “detoks” često se pogrešno interpretira kao ekstremna dijeta ili kratkotrajna metoda čišćenja organizma, dok u kontekstu proljetnog umora zapravo označava podršku jetri i limfnom sustavu, koji su tijekom zime često opterećeni. Kada su eliminacijski putevi usporeni, dolazi do nakupljanja metaboličkih nusproizvoda, što se očituje kao umor, osjećaj težine i “brain fog”.
Za učinkovit “reset” ključni su:
- gorko povrće i krstašice – podrška jetrenoj detoksikaciji
- adekvatna hidratacija i kretanje – aktivacija limfnog sustava
- zeleno lisnato povrće – antioksidativna zaštita
Bez učinkovitih eliminacijskih sustava, i suplementacija može imati ograničen učinak jer optimalna funkcija stanica ovisi o ravnoteži između stvaranja i uklanjanja metaboličkih produkata.
Dodatni pristupi:
- Intermitentni post može doprinijeti poboljšanju metaboličke fleksibilnosti i osjetljivosti na inzulin, čime se potiče učinkovitije korištenje energije.
- Prehrana bogata antioksidansima, uključujući povrće, voće i druge izvore fitonutrijenata, pomaže u smanjenju oksidativnog stresa i podržava funkciju stanica.
- Adaptogene biljke, poput rhodiole, mogu imati pozitivan učinak na regulaciju odgovora na stres, osobito kod osoba koje osjećaju kronični umor ili mentalnu iscrpljenost.
Ovi pristupi mogu dodatno podržati organizam, osobito u razdobljima povećanih energetskih zahtjeva.
Zaključak – umor kao signal, ne problem
Proljetni umor nije nešto što treba brzo “riješiti”, već signal prilagodbe organizma. Najučinkovitiji pristup uključuje regulaciju cirkadijalnog ritma, kvalitetan san, redovito kretanje, korekciju mikronutrijenata i upravljanje stresom. Dodaci prehrani, uključujući NAD⁺ prekursore, imaju svoje mjesto, ali prvenstveno kao nadogradnja osnovnih navika. Savjet ljekarnika je započeti s temeljima – snom, dnevnim svjetlom, kretanjem i mikronutrijentima – dok se suplementacija uvodi individualno.
Proljeće tako može postati prilika za svjesno “resetiranje” organizma i ulaganje u dugoročnu energiju i otpornost.
Vijesti
Dva sata besplatnih pregleda u Domu zdravlja – mjeri se tlak i šećer, dijele se savjeti
„Naše sestre, naša budućnost. Osnažene sestre spašavaju živote“
Kultura
Mičevec poziva na “Turopoljsku glazbenu šetnicu” – stižu gosti iz Karlovca i Novigrada
Sve će pratiti i tradicionalna Štrudlijada Udruge žena Mičevec.
CityLIGHTS
FOTO Dan branitelja grada Velike Gorice: ‘Oni su ti koji su omogućili slobodu našega grada’
Veliko hvala za sve što ste učinili, za našu Veliku Goricu, za Turopolje, za Republiku Hrvatsku.
Velika Gorica danas je obilježila Dan branitelja grada Velike Gorice. Datum posvećen svim sudionicima obrane Hrvatske i stvaranju temelja suvremene države i grada.
Program obilježavanja započeo je jutarnjom svetom misom u crkvi Navještenja Blažene Djevice Marije, nakon koje su kod spomen-obilježja „Golubica“ položeni vijenci i zapaljeni lampioni u znak sjećanja na poginule i preminule branitelje. Uz predstavnike braniteljskih udruga, obilježavanju su nazočili predstavnici Grada Velike Gorice i Gradskog vijeća. Tom prilikom istaknuta je važnost zajedništva koje branitelji njeguju od početka Domovinskog rata pa sve do danas.
Neven Karas, zamjenik gradonačelnika Velike Gorice, poručio je: „Danas, ono što je najbitnije, svi naši branitelji pokazuju zajedništvo i jedinstvo. Kao što smo bili jedinstveni 1991. tako smo i danas i to je ono što me najviše čini ponosnim.“ Predsjednik Gradskog vijeća Darko Bekić naglasio je kako Dan hrvatskih branitelja nadilazi političke podjele te predstavlja datum oko kojeg postoji zajednički stav svih političkih opcija u gradu: „Čestitka svim braniteljima u ime Gradskog vijeća, svih naših političkih stranaka od lijevog spektra pa do desnog spektra, vladajuće koalicije do oporbene koalicije. Svi zapravo stojimo iza ovog datuma naših branitelja grada Velike Gorice. Upravo kao što je zamjenik rekao, svi smo ponosni na ono što su oni napravili u domovinskom ratu. Omogućili su nam ovu prekrasnu slobodu i zapravo slobodu našeg grada, koji se razvija u europskom stilu kako su oni to i zamislili 1991.“ rekao je Bekić.
Emotivno se prisjetio ratnih dana i dragovoljac Domovinskog rata Dražen Uzelac.
– Evo današnji dan, 10. svibnja je dan Hrvatskih branitelja grada Velike Gorice i to meni kao branitelju jako puno znači. To je jedan dan sjećanja koji podsjeća na to da smo mi krenuli u obranu Hrvatske kada se to veliko zlo diglo na nas. Nismo dvojili ni trenutka, nego smo krenuli u obranu naše domovine i hvala Bogu, uspjeli smo je obraniti. Današnji dan nas sjeća na te dane slave i ponosa.
Nakon službenog dijela programa i odavanja počasti braniteljima, druženje je nastavljeno uz prigodnu okrepu u Društvenom domu Pleso, a tom prilikom, gradonačelnik Krešimir Ačkar, zahvalio je braniteljima na doprinosu slobodi i razvoju Hrvatske.
– Veliko hvala za sve što ste učinili, za našu Veliku Goricu, za Turopolje, za Republiku Hrvatsku. Teške godine koje ste prošli, mladost koju ste ostavili, sloboda koju ste izvojevali, je nešto čemu se možemo samo diviti i reći jedno veliko hvala.
Fotogalerija: Morena Martinović/Cityportal
HOTNEWS
Započinje nova utrka za najbolji hrvatski OPG: prijave otvorene
Prijave su otvorene do 15. lipnja.
Vijesti
Mama Marina otkriva kako izgleda život s osmero djece? “Peremo tri veš mašine dnevno, a u kući je uvijek kreativan nered”
Kila špageta, dvije kile mesa i tri veš mašine dnevno.
Razgovarali: Gianna Kotroman i Matko Mihaljević
Majčin dan danas će mnogi obilježiti ručkom, buketom cvijeća ili kratkim posjetom mami. Tim povodom, naši Gianna i Matko ugostili su Marinu Hrkač, majku osmero djece, pet djevojčica i tri dječaka, a raspon godina u obitelji ide od 11 mjeseci do gotovo 18 godina.
“Ljudi nas često prebrojavaju kad nas vide”, počinje kroz smijeh, svjesna da prizor velike obitelji i dalje izaziva znatiželju gdje god se pojave.
Najstariji su dječaci, najmlađa je djevojčica, a u kući trenutno ima pet školaraca i jednu buduću školarku. Iako brojka zvuči kao logistički izazov, Marina kaže da su se uhodali i da djeca puno toga rješavaju međusobno, posebno kad je riječ o školi.
Po struci je magistrica farmacije. Radila je, no nakon što su djeca počela dolaziti, ona i suprug donijeli su odluku da ostane kod kuće.
“Evo 18 godina sam na porodiljnom, ali radno vrijeme mi je 0-24”, kaže Marina.
Prvo dijete rodila je s 26 godina, a osmo s 42. Sve porode imala je prirodnim putem, a priznaje da strah nikad ne nestaje potpuno, ali da svaki put postane lakše.
Iako bi mnogi pomislili da je s osmero djece nemoguće “izdržati dan”, Marina ima zanimljivu teoriju, ponekad je s jednim djetetom teže nego s osmero.
“Kad je jedno, onda je sav fokus na jedno dijete i ono na mene. Kad ih je dvoje, već imaju neku svoju interakciju. A kad ih je više, stalno se netko ubacuje u ekipu”, objašnjava.
Naravno, to ne znači da je sve jednostavno. Najteže su, kaže, svađe i sukobi, pogotovo kad se u kući istovremeno događa i pubertet i dječje faze.
Dvije do tri veš mašine dnevno i kuhanje “na veliko”
Perilica rublja radi svakodnevno. “Peremo dvije do tri veš mašine dnevno”, kaže Marina.
A kad se kuha, kuha se ozbiljno. U njihovoj kući ručak nije za četiri osobe nego za deset. Za bolonjez ide između kilu i dvije mesa, a špageta cijela kila. Enchilade, koje djeca posebno vole, radi u količini koja bi mnogima bila dovoljna za manje slavlje, 36 komada.
A kad dođe Božić? Marina radi kolače u količinama koje mnogi rade za cijelo susjedstvo, ali kaže da do Štefanja uglavnom više nema ničega.
No, u obitelji Hrkač sve funkcionira jer se posao dijeli. Svako veće dijete ima svoj dan za određene obaveze, nošenje veša, slaganje perilice suđa i slične kućanske poslove.
Kad je Marina bila u rodilištu, suprug je, kaže, uveo pravilo da svaki dan netko mora smisliti što će se kuhati i funkcioniralo je.
Upravo suprugu pripisuje veliku zaslugu za dječju samostalnost. Dok bi ona, priznaje, sve odvozila i svima popuštala, tata je taj koji im daje strukturu.
“Mama zvuči toplije i bliže, ali tata im daje kičmu”, kaže Marina.
Dva auta i zidovi puni crteža
Za prijevoz koriste dva automobila sa sedam sjedala, iako rijetko idu svi zajedno na isto mjesto u isto vrijeme. Djeca imaju aktivnosti, cure idu u glazbenu školu, jedan sin trenira hrvanje, mlađe cure voze na likovne radionice, a put često odrađuju biciklima.
Putovanja su, priznaje, uvijek logistički izazov. Prisjeća se godine kada su imali petero djece i uspjeli ugurati kofere i sjedalice, iako ni danas ne znaju kako. Prošle godine nisu išli na more, ali ove planiraju i već unaprijed razmišljaju kako će sve organizirati.
Žive na katu kuće od oko 130 kvadrata. Starije cure imaju svoju sobu, dječaci svoju s krevetima na kat, a beba je s roditeljima. A kuća? Ona izgleda baš kako biste očekivali u domu s osmero djece.
“Bude dosta pošaranih zidova, često imamo krečenje, ali uvijek brzo svanu novi crteži. To je jedan kreativan nered”, smije se Marina.
Jedna velika obitelj
U svemu im pomaže i šira obitelj. Marina dolazi iz obitelji gdje velike brojke nisu iznimka, brat ima šestero djece, sestra četvero. I krug prijatelja i kumova također je sličan. Majka joj ima ukupno 19 unučadi, no Marina kaže da je stvar često drugačija nego što ljudi zamišljaju.
“Svi se boje kad vide puno djece, misle da su svi mali i skaču okolo, ali nisu svi mali. Generacijski su podijeljeni”, objašnjava.
Marina kaže da je svu djecu dojila, a doji i danas. Djecu doji otprilike do godine i pol. Još kod petog djeteta izračunala je da iza sebe ima šest godina dojenja te je oko pet tisuća puta dijete stavila na prsa, a danas je ta brojka, jasno, još veća.
“Strah ne bi trebao biti zapreka”
Na kraju razgovora, Marina ne pokušava idealizirati majčinstvo. Kaže otvoreno, nijedna obitelj nije savršena.
“Nema savršenih roditelja ni djece. Ja se svaki put bojim poroda, ali svaki put mi bude lakše”, kaže.
Ipak, njezina poruka je da strah ne bi trebao biti razlog da se odustane.
“Isplati se. To je ulaganje u budućnost. Na kraju se uvijek sve isplati”.
-
Vijestiprije 5 danaFOTO Kamion zapeo u križanju kod Petrola, stvorila se velika kolona
-
HOTNEWSprije 4 danaFOTO Novi čelnik županijskih vatrogasaca: ‘Zapovjednici, glave skupa, idemo delati’
-
Vijestiprije 4 danaU petak ujutro dio Velike Gorice ostaje bez struje – evo gdje će se odvijati radovi
-
Sportprije 2 danaSuze pokraj igrališta: HNK Gorica iznenadila navijača za rođendan