Povežite se s nama

Vijesti

Vuzem ili zapovedani svetek – turopoljski običaji i vjerovanja za Uskrs

Ana Plehinger, predsjednica Matice hrvatske Velika Gorica i članica Etno udruge Kurilovec, podsjetila je na neke od starih običaja i vjerovanja u ovo, za vjernike, najznačajnije litrugijsko vrijeme.

Objavljeno

na

Brojni turopoljski uskrsni običaji, pa i neka vjerovanja u rituale koji upravo u danima Svetog uskršnjeg trodnevlja donose ljepotu, zdravlje i blagostanje, zadržali su se sve do današnjih dana. Blagoslov jela koja se nose u pletenim košaricama, prekrivenim najljepšim izvezenim krpama ili stolnicama mogu se vidjeti gotovo u svakoj crkvi u rano nedjeljno jutro na Uskrs. Iako smo okruženi svim mogućim vrstama uskrsnih ukrasa i naljepnica za pisanice, još uvijek se jaja farbaju na prirodan način, a pisanicom se u nekim krajevima još uvijek naziva ona snaha koja na Uskrsno jutro stigne prva s mise do kuće s blagoslovljenim jelom.

Foto: Blagoslov jela na Veliku subotu/Višnja Huzjak, fotodokumentacija Muzeja Turopolja

Ana Plehinger, predsjednica Matice hrvatske Velika Gorica i članica Etno udruge Kurilovec, o starim običajima za Uskrs ispričala nam je neke od starih običaja i vjerovanja u ovo, za vjernike, najznačajnije litrugijsko vrijeme.

– U vrijeme od Pepelnice do Uskrsa, tj. Vuzma kak’ mi to u Turopolju govorimo, bilo je nekoliko vrlo posnih dana u vremenu od Pepelnice do Uskrsa  U to vrijeme nije se pjevalo, nije se glasno veselilo, nisu se održavale zabave niti svadbe, petkom se išlo u crkvu, na križni put i jako mnogo se molilo.

U Turopolju se kaže da je Vuzem zapovedani svetek, od negda. Što znači da je Sveta stolica od davnina odredila, uz nedjelju, posebne obavezne blagdane, tijekom kojih su vjernici obavezni sudjelovati na svetoj misi i uzdržavati se od radova koji priječe iskazivanje štovanja Bogu. Od velikog četvrtka u podne sve do nakon Uskrsnog ponedjeljka, zemlja se ne smije obrađivati.

Na Veliki četvrtak u podne zvona na svim crkvama bi se povezivala i nisu zvonila sve do Uskrsa. Danas nema toga, jer je sve na struju, a nekad su to ručno radili zvonari. Na petak, dan kad je Isus položen u grob, djeca su u Turopolju brala poljsko cvijeće, većinom ljubičice, pa su ih slagali u buketiće i stavljali u čašice s vodom, pa bi kuće prekrasno mirisale.

Na Uskrs, snahe iz svake kuće su rano ujutro išle u crkvu na blagoslov jela, a na glavi su nosile košaru s hranom. Te košare nisu bile nimalo lagane, u njima su bile pisanice, sol, kruh, šunka, gibanica, već kako je tko imao. Košare su bile pokrivene najljepšim ručnim radovima, sa stolnicama, kak’ se to kod nas u Turopolju kaže. Čim bi svećenik blagoslovio hranu, snahe bi potrčale kući, jer se vjerovalo da ona koja prva stigne donosi sreću toj kući u toj godini. Onda bi kućedomaćin počastio  susjede s rakijom, jer mu je snaha donijela sreću u kuću. Nakon toga bi se okupili oko stola i doručkovali tu blagoslovljenu hranu. Potom bi se svečano obukli i zajedno otišli na podnevnu misu, a zvona bi zvonila i zvonila..Doma bi ostajale bake koje bi pripremale svečani obed za uskrs, nakon čega bi se s pisanicama išlo susjedima, prijateljima i rodbini čestitati Uskrs – ispričala nam je Plehinger.

Foto: pexels.com

Djeci posebno draga preduskrsna aktivnost je svakako – bojanje jaja.

– Kod nas u Turopolju su se pisanice najčešće bojale tak’ da su se jaja kuhala s lupinama od crvenog luka koje su se cijele zime prikupljale za tu svrhu. Uz to bi se brali listovi i  cvjetovi biljaka u rano proljeće, pa bi se pričvrstili na jaja i ostajali bi njihovi oblici. Na kraju bi se ohlađene pisanice istrljale s malo špeka da bi bile sjajne i još ljepše – kaže.

Za sreću, zdravlje i ljepotu biralo se proljetno cvijeće, no nekad to baš i nije bilo jednostavno za izvesti. 

Vjerovalo se da se djevojke trebaju umivati u vodi s potopljenim cvjetovima proljetnog cvijeća kako bi bile lijepe i zdrave za Uskrs. Međutim, u to vrijeme je bilo zima i rijetko bi bilo toliko proljetnog cvijeća..Pokojni Jože Pavišić mi je znao pripovedati da je u vrijeme Uskrsa znalo biti toliko hladno i puno smrznutog visokog snijega da je jednog takvog Uskrsa njegovoj snahi, koja se vraćala s blagoslova hrane, ispao iz košare suhi sir i po smrznutim bregima se otkotrljao predaleko..Zime nisu bile ovakve kakve mi imamo zadnjih par desetljeća – zaključuje Ana Plehinger, predsjednica Matice hrvatske Velika Gorica i članica Etno udruge Kurilovec.

Dodajmo ovome, kako se u nekim krajevima u večernjim satima na Veliku subotu palio i prigodni krijes zvan vuzmica, a već spomenuta najbrža snaha nazivala se i – pisanica.

Sve o tradicionalnim turopoljskim običajima za Uskrs možete poslušati i u jutarnjem programu Gianne Kotroman na frekvencijama Cityradija – 88,6 Mhz!

 

Foto: pexels.com

Moja županija

ŽUPANIJA Lučić i Glasnović nagrađeni za sportske trijumfe

Mirjana je bila brončana u Švedskoj, a Josip ima titulu dvostrukog svjetskog prvaka u trapu!

Objavljeno

na

Svjetski uspjesi sportaša jedan su od najvećih promotora Zagrebačke županije. U svaku medalju utkana je često i nadljudska snaga, nepokolebljiv sportski duh i odricanja koja zaslužuju poštovanje.

Uspjeh svakog sportaša, uspjeh je i Zagrebačke županije, koja nagrađuje svaki sportski trijumf.

Tako je, u ime Zagrebačke županije, zamjenik župana Ervin Kolarec prigodno nagradio dvostrukog svjetskog prvaka u trapu Josipa Glasnovića i našu Velikogoričku parastolnotenisačicu Mirjanu Lučić, koja je nedavno osvojila europsku broncu.

Jaskanac Glasnović, član Streljačkog kluba „Josip Glasnović TEAM“, u listopadu je na Svjetskom prvenstvu u Ateni osvojio „duplo zlato“ – u pojedinačnoj i momčadskoj konkurenciji.

-Dugo sam čekao ovu medalju i sad sam osvojio sve medalje koje sam želio – svjetsku, europsku, olimpijsku i svjetski rekord 125/125. Mi smo jako dobra trap ekipa, Giovanni, Ante i ja, a iduće godine imamo svjetsko prvenstvo na kojem se dijele kvote za Olimpijske igre u Los Angelesu – najavio je Josip uz nadu da će otići na svoje četvrte Igre.

Mirjana Lučić, stolnotenisačica iz goričkog Uspona, u konkurenciji mješovitih parova s Bornom Zohilom na Europskom prvenstvu osoba s invaliditetom održanom krajem studenoga u Švedskoj, osvojila je brončanu medalju.

-Borna i ja igramo fenomenalno i trenutačno smo prvi par svijeta tako da malo osjećam i gorčinu jer mislim da smo zaslužili zlato – rekla je Mirjana i dodala da je ipak beskrajno sretna jer su pripreme bile jako teške, a ovu medalju je čekala deset godina.

Županija dugi niz godina nagrađuje uspješne sportaše, a u proračunu za iduću godinu osigurana su značajno veća sredstva za sport općenito – rekao je Kolarec.

-Naši sportaši i parasportaši postižu sjajne rezultate i na domaćim i na međunarodnim natjecanjima, i zaslužuju apsolutnu podršku. Da ju zaista imaju u Zagrebačkoj županiji potvrđuje i tek doneseni Proračun za 2026. godinu u kojem je za sport izdvojeno više od 2 milijuna eura – podsjetio je.

Samo ove godine naši su sportaši donijeli čak tri medalje s vrhunskih natjecanja u Zagrebačku županiju, rekao je predsjednik županijskog Parasportskog saveza Darko Matić.

-Ovo je bila naša brončana godina u kojoj su s vrhunskih natjecanja sportaši donijeli čak tri medalje u Zagrebačku županiju, a posebno sam sretan jer Županija prepoznaje uspjehe sportaša i u idućoj je godini za parasport izdvojila 25 posto više sredstava – naglasio je Matić.

Svaki euro uložen u sport vraća se stostruko – poručio je predsjednik županijske Zajednice športskih udruga i saveza Vladimir Bregović i pohvalio činjenicu da sportaši koji stasaju u Zagrebačkoj županiji i ostaju tu u županiji, postižu svoje najbolje rezultate, poput Mirjane i Josipa.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom. 

Nastavite čitati

HOTNEWS

Od petka nova benzinska u gradu!

KTC otvara novu benzinsku postaju u Velikoj Gorici na adresi Avenija pape Ivana Pavla II

Objavljeno

na

U Veliku Goricu je stigla četvrta benzinska postaja na području grada, na adresi Avenija pape Ivana Pavla II broj 20.

Novo mjesto za tankiranje goriva Velikogoričani će imati od 19. prosinca, kada je Trgovački lanac KTC najavio svečano otvorenje svoje 18. benzinske crpke u Hrvatskoj.

Dodajmo, kako u grad dolazi i potpuno novi KTC trgovački centar početkom 2026. godine, u čijem će  sastavu, osim benzinske postaje, biti i supermarket, poljoljekarna i restoran.

Podsjetimo, KTC je u Velikoj Gorici prisutan već 11 godina, no samo kroz ponudu manjeg supermarketa, dok će uskoro dosadašnjim i budućim kupcima omogućiti širi asortiman proizvoda i usluga na jednome mjestu.

U Hrvatskoj posluje od 1992. godine, a danas broji više od 1.750 zaposlenika. Lani je ostvario promet 342,3 milijuna eura s očekivanim dosegom u ovoj godini od  gotovo 364 milijuna eura, a prisutan je 27 gradova u 13 županija.

Također, KTC aktivno sudjeluje i u sportu kroz KTC Rukometni klub i KTC Karate klub te je aktivan kroz različite društveno odgovorne projekte.

Nastavite čitati

Obrazovanje

STIPENDIJE GRADA Podršku je dobilo ukupno 70 učenika i studenata

Ačkar: “Nemojte da fakultet bira vas, vi birajte fakultet”

Objavljeno

na

Objavio/la

Velikogorički učenici i studenti danas su u Pučkom otvorenom učilištu preuzeli godišnje ugovore o stipendiranju, putem kojih Grad Velika Gorica za učenike isplaćuje 100 a za studente 165 eura mjesečno. 

-Povećali smo stipendije prema svim kriterijima i drago mi je da ih je 20 više. Uvijek kad imamo dodjele sjetim se kad sam i sam bio profesor, tih interakcija s učenicima i njihova pitanja koja su ih mučila – kako dalje, koji fakultet upisati i kako se ostvariti da radimo ono što volimo i imamo mogućnosti da to i ostvarimo. Što god radite trudite se biti najbolji u tome. Nemojte da fakultet bira vas, vi birajte fakultet, što znači da ostvarite ocjene s kojima ćete moći sami birati svoju budućnost – ohrabrio je okupljene učenike i studente gradonačelnik Krešimir Ačkar. 

Dodajmo kako stipendiju Grada ove godine dobiva 35 učenika i 35 studenata. 

-Zahvaljujem se našem gradonačelniku što je i ove godine odlučio nagraditi  znanje velikogoričkih učenika i studenata, a hvala i na ovim divnim riječima, puno znače i velika su motivacija za nastavak našeg učeničkog i akademskog putovanja – poručio je u ime svih stipendista Ante Butorac, maturant velikogoričke Gimnazije. 

FOTO galerija:

 

FOTO: Marija Vrbanus

Nastavite čitati

Vijesti

Mini advent u Kurilovcu: šetnica se pretvara u Božićnu bajku

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto:Pexels/Laura James

U subotu, 20. prosinca, održava se “Božićna bajka u Kurilovcu”, mini advent namijenjen djeci i odraslima, s početkom u poslijepodnevnim satima, a središnji trenutak bit će dolazak Djeda Božićnjaka u 14.30 sati. Događaj organiziraju Gradska četvrt Kurilovec i Malonogometna ekipa Kurilovec, uz glazbeni i folklorni program te prigodnu blagdansku ponudu.

Blagdansku atmosferu upotpunit će toplo kuhano vino i čaj, kao i kobasice i hrenovke, u organizaciji Etno udruge Kurilovec, a za najmlađe su pripremljeni i pokloni.

Sve će se odigrati na Kurilovečkoj šetnici koja će biti i službeno otvorena.

Za glazbeni i scenski dio programa zaduženi su Folklorni ansambl Šiljakovina te DJ F9, koji će se pobrinuti da se na šetnici zadrži dobra energija i nakon službenog dijela programa.

Foto: Volim svoj Kurilovec/FB

Nastavite čitati

CityLIGHTS

RECEPT Fritule za adventske škrtice

Objavljeno

na

Cijena mjerice fritula na adventskim štandovima znatno je viša nego u trgovini, a veća “dubai” verzija košta gotovo dvostruko više od standardne.

Ovisno o gradu, cijene se kreću od 5 do 11 eura po mjerici, što je OK za jednom probati, no ako želimo uživati u ovoj zimskoj poslastici češće, cifra se „nabere“.

Tako da se vraćamo onoj „sam svoj majstor“ i nagovaramo vas na pripremu fritula doma!

Ispadne da za 4 osobe imate fritule za manje 4 od eura!


RECEPT FRITULE:

2 jogurta

2 jaja

1 vrećica praška za pecivo

2 vrećice vanilin šećera (1.5 eura cca )

4 žlice šećera

10 žlica oštrog brašna

10 žlica glatkog brašna

korica jednog limuna

Pola litre ulja za prženje

šećer u prahu

Fritule oblikujte pomoću dvije žličice i spuštajte ih u zagrijano ulje.

Dobar tek! 🙂

Nastavite čitati

Reporter 455 - 17.11.2025.

Facebook

Izdvojeno