Vijesti
Vuzem ili zapovedani svetek – turopoljski običaji i vjerovanja za Uskrs
Ana Plehinger, predsjednica Matice hrvatske Velika Gorica i članica Etno udruge Kurilovec, podsjetila je na neke od starih običaja i vjerovanja u ovo, za vjernike, najznačajnije litrugijsko vrijeme.
Brojni turopoljski uskrsni običaji, pa i neka vjerovanja u rituale koji upravo u danima Svetog uskršnjeg trodnevlja donose ljepotu, zdravlje i blagostanje, zadržali su se sve do današnjih dana. Blagoslov jela koja se nose u pletenim košaricama, prekrivenim najljepšim izvezenim krpama ili stolnicama mogu se vidjeti gotovo u svakoj crkvi u rano nedjeljno jutro na Uskrs. Iako smo okruženi svim mogućim vrstama uskrsnih ukrasa i naljepnica za pisanice, još uvijek se jaja farbaju na prirodan način, a pisanicom se u nekim krajevima još uvijek naziva ona snaha koja na Uskrsno jutro stigne prva s mise do kuće s blagoslovljenim jelom.
Foto: Blagoslov jela na Veliku subotu/Višnja Huzjak, fotodokumentacija Muzeja Turopolja
Ana Plehinger, predsjednica Matice hrvatske Velika Gorica i članica Etno udruge Kurilovec, o starim običajima za Uskrs ispričala nam je neke od starih običaja i vjerovanja u ovo, za vjernike, najznačajnije litrugijsko vrijeme.
– U vrijeme od Pepelnice do Uskrsa, tj. Vuzma kak’ mi to u Turopolju govorimo, bilo je nekoliko vrlo posnih dana u vremenu od Pepelnice do Uskrsa U to vrijeme nije se pjevalo, nije se glasno veselilo, nisu se održavale zabave niti svadbe, petkom se išlo u crkvu, na križni put i jako mnogo se molilo.
U Turopolju se kaže da je Vuzem zapovedani svetek, od negda. Što znači da je Sveta stolica od davnina odredila, uz nedjelju, posebne obavezne blagdane, tijekom kojih su vjernici obavezni sudjelovati na svetoj misi i uzdržavati se od radova koji priječe iskazivanje štovanja Bogu. Od velikog četvrtka u podne sve do nakon Uskrsnog ponedjeljka, zemlja se ne smije obrađivati.
Na Veliki četvrtak u podne zvona na svim crkvama bi se povezivala i nisu zvonila sve do Uskrsa. Danas nema toga, jer je sve na struju, a nekad su to ručno radili zvonari. Na petak, dan kad je Isus položen u grob, djeca su u Turopolju brala poljsko cvijeće, većinom ljubičice, pa su ih slagali u buketiće i stavljali u čašice s vodom, pa bi kuće prekrasno mirisale.
Na Uskrs, snahe iz svake kuće su rano ujutro išle u crkvu na blagoslov jela, a na glavi su nosile košaru s hranom. Te košare nisu bile nimalo lagane, u njima su bile pisanice, sol, kruh, šunka, gibanica, već kako je tko imao. Košare su bile pokrivene najljepšim ručnim radovima, sa stolnicama, kak’ se to kod nas u Turopolju kaže. Čim bi svećenik blagoslovio hranu, snahe bi potrčale kući, jer se vjerovalo da ona koja prva stigne donosi sreću toj kući u toj godini. Onda bi kućedomaćin počastio susjede s rakijom, jer mu je snaha donijela sreću u kuću. Nakon toga bi se okupili oko stola i doručkovali tu blagoslovljenu hranu. Potom bi se svečano obukli i zajedno otišli na podnevnu misu, a zvona bi zvonila i zvonila..Doma bi ostajale bake koje bi pripremale svečani obed za uskrs, nakon čega bi se s pisanicama išlo susjedima, prijateljima i rodbini čestitati Uskrs – ispričala nam je Plehinger.
Foto: pexels.com
Djeci posebno draga preduskrsna aktivnost je svakako – bojanje jaja.
– Kod nas u Turopolju su se pisanice najčešće bojale tak’ da su se jaja kuhala s lupinama od crvenog luka koje su se cijele zime prikupljale za tu svrhu. Uz to bi se brali listovi i cvjetovi biljaka u rano proljeće, pa bi se pričvrstili na jaja i ostajali bi njihovi oblici. Na kraju bi se ohlađene pisanice istrljale s malo špeka da bi bile sjajne i još ljepše – kaže.
Za sreću, zdravlje i ljepotu biralo se proljetno cvijeće, no nekad to baš i nije bilo jednostavno za izvesti.
– Vjerovalo se da se djevojke trebaju umivati u vodi s potopljenim cvjetovima proljetnog cvijeća kako bi bile lijepe i zdrave za Uskrs. Međutim, u to vrijeme je bilo zima i rijetko bi bilo toliko proljetnog cvijeća..Pokojni Jože Pavišić mi je znao pripovedati da je u vrijeme Uskrsa znalo biti toliko hladno i puno smrznutog visokog snijega da je jednog takvog Uskrsa njegovoj snahi, koja se vraćala s blagoslova hrane, ispao iz košare suhi sir i po smrznutim bregima se otkotrljao predaleko..Zime nisu bile ovakve kakve mi imamo zadnjih par desetljeća – zaključuje Ana Plehinger, predsjednica Matice hrvatske Velika Gorica i članica Etno udruge Kurilovec.
Dodajmo ovome, kako se u nekim krajevima u večernjim satima na Veliku subotu palio i prigodni krijes zvan vuzmica, a već spomenuta najbrža snaha nazivala se i – pisanica.
Sve o tradicionalnim turopoljskim običajima za Uskrs možete poslušati i u jutarnjem programu Gianne Kotroman na frekvencijama Cityradija – 88,6 Mhz!
Foto: pexels.com
Moja županija
Zagrebačka županija osigurala 1.447.000 eura bespovratnih sredstava za poljoprivrednike!
Najveći iznos osiguran je za potpore male vrijednosti u poljoprivredi, ruralnom razvoju i šumarstvu.
Prilikom obilaska OPG-a Benjamin u Mraclinu danas je objavljeno kako je Zagrebačka županija raspisala 1.447.000 eura vrijedne natječaje za bespovratne potpore poljoprivrednicima u 2026. godini.
Zamjenik župana Damir Tomljenović rekao je da “Zagrebačka županija ima najveći broj obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava u Republici Hrvatskoj” te tako Županija želi pomoći korisnicima, stavljanjem na raspolaganje “gotovo 1,5 milijuna eura vrijedan paket potpore, što je oko 400 tisuća eura više od prošle godine”.
Foto: Zagrebačka županija
Od sveukupnih bespovratnih sredstava, koji iznose 1.447.000 eura, najveći dio osiguran je za potpore male vrijednosti u poljoprivredi, ruralnom razvoju i šumarstvu. Također, potpore su namijenjene i za edukaciju i stručno osposobljavanje te razvoj proizvodnje i marketing proizvoda. Vlasnica OPG-a Benjamin, Suzana Klapšec Macenić i jedna je od korisnica potpore za promociju svojih proizvoda na tržištu rekla je: „Trenutno obrađujemo 3.000 kvadrata grijanog prostora i još oko 4.000 kvadrata na otvorenome, a uskoro ćemo se širiti na još jednu veću površinu od 6.000 kvadrata gdje želimo postaviti novu proizvodnju, uglavnom povrća“
Foto: Zagrebačka županija
Rok prijave je do 15. studenoga ili do utroška sredstava, a više o tome dostupno je ovdje.
CityLIGHTS
Imate ideju za zaštitu okoliša? Grad poziva udruge da prijave projekte koje će financirati
Najmanji iznos financijskih sredstava koji se može prijaviti po pojedinom programu je 400,00 eura, a najveći iznos je 2.500,00 eura.
Kultura
Ideja za vikend: “Grad u kojem spavaju anđeli”
“Ako ste kojim slučajem zapostavili svojeg anđela možete doći i pogledati skrovita mjesta muzeja – možda baš vaš anđeo spava u Varaždinu.”
Nedaleko naše Gorice nalazi se jedan grad koji je u posljednje vrijeme sve zanimljiviji i privlačniji domaćim i stranim gostima. Na svega 80ak kilometara udaljenosti nalazi se Grad Varaždin. Smješten tik uz rijeku Dravu i na raskrižju četiriju velikih regija (Štajerske, Zagorja, Međimurja i Podravine), ovaj grad donosi velik broj povijesnih i kulturnih priča i zanimljivosti. Sve su to naravno djela ljudi koji svojim talentima, inicijativama i radom stvaraju priču vrijednu slušanja.
Tako je jedan od njih: gospodin Željko Prstec! Samostalni umjetnik-slikar, koji je na temelju svog slikarskog zaštitnog znaka utemeljio i otvorio prvi postav Muzeja anđela!
Prema riječima gospodina Prsteca, slikanje karakterističnih motiva anđela u baroknom ozračju gotovo tri desetljeća, vratio ga je u rodni grad Varaždin odnosno „Grad u kojem spavaju anđeli“. Taj slogan zaštićen je autorskim pravima, a prepoznat je u javnosti kao dio projekta “Anđelinjaka”. Stoga se Muzej anđela jednostavno „morao“ otvoriti upravo ondje i prikupljati umjetnička djela vezana uz temu anđela.
– Ja se temom anđela bavim već trideset godina i nekako se to povezalo s poviješću grada koja je karakterizirana barokom i predivnim crkvama.
Nastanak muzeja potaknut je i činjenicom, kako kaže Prstec, da su ljudi nekoć umjeli nositi svog anđela na ramenu, beskrajno mu vjerovali i nježno se njime ophodili, a danas to više nije tako.
– Sada su došla vremena kada se „ne stignemo“ posvetiti ni sebi ni djeci i roditeljima, a kamoli svome anđelu. Zato je važno pokušati napisati poruku svome anđelu ili eventualno pozvoniti na zvono u muzeju da probudite svojeg anđela – rekao je Prstec pozivajući sve na posjet muzeju u kojem se stvarno nalazi zvono i knjiga kojom možete „kontaktirati“ svojega anđela.
Potrebno je istaknuti Anđelinjak
To je jedinstven prostor u samom srcu Varaždina koji je uređen kao svojevrsni mali vrt anđela. Riječ je o umjetnički oblikovanom dvorištu koje posjetiteljima pruža priliku da zastanu, fotografiraju se i dožive posebnu atmosferu grada koji, kako kaže Prstec, „čuvaju anđeli“. Upravo je Anđelinjak postao jedno od prepoznatljivih mjesta Varaždina, gdje brojni posjetitelji ostavljaju svoje poruke, želje ili jednostavno zastanu kako bi na trenutak osjetili mir i simboliku koju anđeli predstavljaju.
Koncerti, tribine, predavanja…
Naravno, osim što sadrži jedinstvena i karakteristična umjetnička djela, muzej je prostor u kojem se zbivaju razna druga događanja. Neki od njih su koncerti, tribine, književne večeri, predavanja, razgovori, mjesto susreta i sl.
Uz sam muzej nalazi se i Rajski vrt, još jedan poseban kutak ovog umjetničkog prostora. Riječ je o mirnom dvorištu uređenom u duhu anđeoske simbolike, gdje posjetitelji mogu predahnuti, razgledati skulpture i umjetničke detalje te na trenutak pobjeći od gradske užurbanosti. Rajski vrt dodatno naglašava ideju muzeja kao mjesta susreta umjetnosti, duhovnosti i svakodnevnog života, a mnogi ga posjetitelji doživljavaju kao mali prostor tišine i inspiracije.
Foto: Muzej anđela
9.999 anđela
Posebnu zanimljivost muzeja čini i projekt „9.999 anđela“, koji simbolično okuplja anđele pristigle iz cijelog svijeta. Kako se glas o varaždinskom muzeju širio, tako su na njegovu adresu počeli pristizati darovani anđeli različitih oblika i materijala – iz brojnih europskih zemalja, ali i iz dalekih krajeva poput Japana, Kine, Tajlanda, Singapura ili Amerike. Danas se u muzeju čuva već oko tisuću takvih darovanih anđela, a svaki od njih nosi i svoju priču. Ideja projekta je jednostavna – svatko može darovati anđela i tako postati dio ove zbirke koja simbolično povezuje ljude iz cijelog svijeta kroz zajedničku potrebu za mirom, dobrotom i duhovnim čuvarom.
Tako Muzej anđela daje Varaždinu još jedno nezaobilazno mjesto posjeta za ljubitelje anđela iz cijelog svijeta, ali i atrakciju za svekoliku javnost. Na web stranici muzeja i facebook profilu možete pronaći galeriju umjetnina, previdne umjetničke opise ovog projekta, obavijesti o održanim događajima i onima koji slijede.
Kako kaže Prstec, ako ste kojim slučajem zapostavili svojeg anđela možete doći u Varaždin i pogledati skrovita mjesta Muzeja anđela – možda baš vaš anđeo spava u Varaždinu.
Crna kronika
Lukava krađa u Ogulincu, četvorica muškaraca opljačkala staricu
Šteta se procjenjuje na nekoliko stotina eura…
HOTNEWS
Grad brine za obnovu turopoljske tradicijske baštine! Financijska potpora do 9.150,00 eura
Najveći iznos financijske potpore iznosi 9.150,00 eura
-
Vijestiprije 2 danaVelika Gorica dobila prvi Baby Signs centar u Hrvatskoj
-
CityLIGHTSprije 4 danaZnanstveni simpozij u Velikoj Gorici: ‘Jedan od mlađih, ali i aktivnijih zavoda je upravo Zavod u Velikoj Gorici’
-
HOTNEWSprije 4 danaCITY ANKETA Dan žena na goričkim ulicama
-
CityLIGHTSprije 4 danaVelikogoričanke povodom Dana žena dobile cvijeće od gradonačelnika Ačkara