Treću godinu zaredom Javna ustanova Zeleni prsten Zagrebačke županije i Zoološki vrt Grada Zagreba surađuju na prihvatu invazivnih kornjača koje su izlovljene u sklopu projekta „Spas za barske – stop za invazivne kornjače“.

Ove godine u Zoološki vrt predano je 11 jedinki crvenouhih kornjača različitih veličina i starosti, koje su sakupljene na sedam lokacija diljem Zagrebačke županije – jezera Rakitje, Siromaja, Strmec, Zajarki, Novo Dvori, Trebež i Bobovica.

Foto: JU Zeleni prsten Zagrebačke županije

–Crvenouha kornjača danas je među 100 najopasnijih invazivnih vrsta na svijetu. U Europi su njezin uvoz i prodaja strogo zabranjeni jer ona ozbiljno ugrožava našu autohtonu barsku kornjaču. Veće su, agresivnije, zauzimaju prostor za sunčanje, hranilišta i mjesta za gniježđenje, čime direktno smanjuju šansu za preživljavanje barske kornjače. Uz to, prenose bolesti poput salmonele i narušavaju osjetljivu ravnotežu vodenih ekosustava – objasnila je ravnateljica JU Zeleni prsten, Tatjana Masten Milek.

Inače, najmanji ulovljeni primjerak je mužjak s jezera Orešje, težak svega 125 grama, dok je najveća ženka dužine oklopa 22,8 centimetara i mase 1,6 kilograma. Svi primjerci ulovljeni su pomoću posebno izrađenih sunčališta i vrša, metodama koje omogućuju sigurno i bezbolno uklanjanje kornjača iz prirode.

Foto: JU Zeleni prsten Zagrebačke županije

–Ovim projektom ne samo da štitimo zavičajne vrste, već i podižemo svijest javnosti o odgovornosti koju imamo prema kućnim ljubimcima. Kornjače koje su nekada kućni ljubimci, završavaju u jezerima gdje postaju prijetnja prirodi. Suradnjom sa Zoološkim vrtom omogućujemo ovim jedinkama nastavak života u kontroliranim uvjetima, gdje više ne predstavljaju opasnost za prirodu – dodala je Masten Milek, koja je zahvalila i savjesnim ribičima, koji su dali važan doprinos zaštiti prirode i pokazali koliko je suradnja s lokalnom zajednicom ključna, tako što su i oni predali neke invazivne kornjače uhvaćene tijekom ribolova.

Foto: JU Zeleni prsten Zagrebačke županije

Suradnja ZOO vrta Grada Zagreba i Javne ustanove Zeleni prsten Zagrebačke županije odličan je promjer dobre prakse u zbrinjavanju invazivnih vrsta.

–Crvenouhe kornjače smještamo u naš Prihvatni centar za invazivne vrste vodenih kornjača, gdje one nastavljaju život bez ugrožavanja autohtonih vrsta kornjača u prirodi Hrvatske. Posjetitelje sustavno upoznajemo s važnošću očuvanja zavičajnih vrsta kornjača, tako da smo nedavno u Vrtu otvorili edukativno-uzgojni centar za riječnu kornjaču, a u nedjelju obilježavamo i Dan riječne kornjače – rekao je ravnatelj Ustanove Zoološki vrt Grada Zagreba, Ivan Cizelj.

JU Zeleni Prsten Zagrebačke županije poziva na svoju tradicionalnu biciklijadu „Put bijele rode“, kroz krajolik koji rode biraju za svoj dom.

–  Naša biciklijada nije samo rekreacija – to je slavljenje prirode, kretanja i života na otvorenom! Sudionici će imati priliku uživati u prekrasnim vidicima, naučiti više o bijelim rodama i važnosti očuvanja njihovih staništa na tuti dugoj oko 24 kilometra. Vozimo laganim tempom, s pauzama za odmor, edukaciju i druženje  – navode iz Javne ustanove.

Kružna biciklijada će se održati 01. svibnja sa startom u 10 sati u Krašogradu, kotizacija iznosi pet eura, dok je za djecu do 18 godina sudjelovanje besplatno.

Podsjetimo da se najviše gnijezda na području Zagrebačke županije nalazi u gradovima Vrbovec (58) i Ivanić-Grad (32), zatim općinama Dubrava (31) i Klinča Sela (30) te u selima Donja Kupčina (22) i Donja Zdenčina (21).

Grad Velika Gorica je u postupku izrade Strategije zelene urbane obnove do 2030. godine, koja će pridonijeti razvoju zelene infrastrukture, integracije rješenja temeljenih na prirodi.

Također, dokument će biti temelj za unapređenje kružnog gospodarenja prostorom i zgradama, omogućiti kreiranje energetske učinkovitosti te lakšu prilagodbu klimatskim promjenama.

Kako bi stanovnici mogli iznijeti svoje prijedloge i mišljenja, Grad je izradio online anketu za svoje stanovnike koja će definirati konačna rješenja i projekte, čime se povećava kvaliteta javnih prostora i kvaliteta života na području grada.

Anketa je dostupna ovdje.

Ili putem QR koda:

Ispunjavanje ankete traje 10-15 minuta i bit će dostupna za popunjavanje do 30. travnja.

Održivom sustavu za uzgoj autohtonih vrsta riba u sklopu EU projekta DaWetRest, koji okuplja 25 korisnika i 20 pridruženih partnera iz 12 europskih zemalja, pridružilo se prvo hrvatsko Zeleno mrjestilište u Jagodnom, koje je otvoreno radi obnove ekosustava dunavskih poplavnih područja.

U projektu sudjeluje Športsko-ribolovna udruga Odra, koja upravlja s oko 500 hektara voda na goričkom području, a mrjestilište je smješteno pokraj Instituta Ires, koji nadzire proizvodnju ribe. Projekt su u Poduzetničkom inkubatoru, uz podršku Grada Velike Gorice, predstavili stručnjaci s Fakulteta strojarstva i brodogradnje u Zagrebu i Jadranskog inovacijskog centra.

Cilj je zaštita voda i stvaranje održivog ekosustava proizvodnje autohtonih vrsta riba, u skladu s preporukama Europske unije – istaknuo je predsjednik Športsko-ribolovna udruga Odra Ognjen Cahun.

Foto: Grad Velika Gorica

– Ovo je prvo mrjestilište u Hrvatskoj, a otvoreno je upravo na velikogoričkom području. Napravili smo moderan kompleks, potpuno uređeni i funkcionalan, a već smo isporučili i prvu tranšu ribe po planu. Pokušavamo spasiti ne samo naše vode i jezera već i ptice koje se tom ribom hrane, dakle živi svijet našeg eko-sustava – istaknuo je Cahun.

Dekan Fakulteta strojarstva i brodogradnje Zdenko Tonković, naglasio je važnost razvoja istraživanja u akvakulturi i očuvanju prirode, te dodao kako Zeleno mrjestilište nudi studentima i istraživačima priliku za eksperimentiranje i razvoj novih tehnologija.

– Svjedočimo odličnom primjeru povlačenja EU sredstava – rekla je zastupnica u EU Parlamentu Željana Zovko i istaknula činjenicu da realizacijom omogućavamo stvaranje nove generacije mladih znanstvenika i stručnjaka.

Foto: Grad Velika Gorica

– Velik je potencijal Hrvatske za implementaciju sličnih projekata u cijeloj zemlji a mogao bi poslužiti kao model za slične projekte u drugim europskim regijama, dok nastavak istraživanja u područjima plave ekonomije ima veliki potencijal za održivi razvoj te značajan utjecaj na ekosustav Dunava – rekla je Magdalena Strachinescu iz Europske komisije.

Naime, Projekt DaWetRest je dobio podršku od državnih institucija i Europske unije, a planira se i njegovo proširenje kroz europski projekt SWIM, uključujući nadogradnju bazena i komercijalizaciju na području cijele regije.

Obilne kiše koje posljednjih dana neprestano padaju u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini uzrokovale su značajan porast vodostaja rijeke Save i njezinih pritoka, dok se slična situacija bilježi i na slivu Neretve. Hidrolozi upozoravaju da bi u idućim danima moglo doći do poplava, posebno na područjima koja su već pogođena visokom zasićenošću tla. Meteorološke prognoze najavljuju nastavak kišnog razdoblja do kraja ožujka, dok se stabilizacija vremena očekuje tek od 1. travnja.

Ciklonalni sustav koji se kreće iz južne Italije preko Jadranskog mora donio je obilne oborine koje su znatno povećale protok vode u rijekama. Zasićenost tla već je dosegnula kritične razine, što znači da nova kiša ne može biti upijena, već direktno ide u vodotokove, dodatno povećavajući njihov vodostaj. DHMZ naglašava da je pozornost potrebno usmjeriti na Kupu s pritocima, donji dio toka Une te srednji i donji dio toka Save jer će se prema sadašnjim prognozama nastavak oborine dogoditi na njihovim slivnim područjima.

U Bosni i Hercegovini, posebno su ugroženi slivovi rijeka Bosne i Vrbasa, koje se ulijevaju u Savu, dok Agencija za vodno područje Jadranskog mora upozorava na moguće poplave u donjem dijelu sliva Neretve. Vrhunac vodnog vala očekuje se između 29. i 30. ožujka.

Povijesni trendovi oborina na Mediteranu

Zanimljivo je da dugoročna analiza klimatskih podataka pokazuje kako se količine oborina na Mediteranu nisu značajnije mijenjale od kraja 19. stoljeća. Prema istraživanju objavljenom u časopisu Nature, količine padalina ostale su stabilne unatoč varijacijama između desetljeća. Istraživači su koristili podatke s više od 23 000 kišomjernih postaja diljem 27 zemalja i zaključili da promjene u količinama oborina nisu rezultat dugoročnog trenda, već atmosferske cirkulacije i unutarnje klimatske varijabilnosti.

Međutim, povećano isparavanje uzrokovano rastom temperature zraka dovela je do sve češćih i intenzivnijih suša, što ima značajan utjecaj na dostupnost vode u regiji. Ovi podaci ukazuju na potrebu za preciznijim planiranjem upravljanja vodnim resursima kako bi se smanjili negativni učinci ekstrema u hidrološkom ciklusu.

Utjecaj na stanovništvo i mjere opreza

S obzirom na trenutačne vremenske prilike, stanovništvu se preporučuje poduzimanje mjera predostrožnosti, posebno u područjima sklonima poplavama. Nadležne službe prate situaciju te redovito objavljuju upozorenja i preporuke. Građani se pozivaju da prate službene prognoze i informacije te da poduzmu sve moguće mjere za zaštitu imovine i sigurnosti.

Prognoze ukazuju na stabilizaciju vremena od 1. travnja, kada se očekuje smirivanje padalina i postupno opadanje vodostaja. Ipak, posljedice dugotrajnog kišnog razdoblja mogle bi se osjetiti još neko vrijeme, pogotovo u nižim predjelima gdje voda sporije otječe.

Iako dugoročni podaci pokazuju da količine oborina na Mediteranu nisu u opadanju, sve češći ekstremni vremenski uvjeti predstavljaju izazov za upravljanje vodnim resursima. Trenutačno stanje u slivu Save i Neretve zahtijeva pojačani oprez i brzu reakciju nadležnih službi kako bi se izbjegle potencijalne štete te minimizirale posljedice klimatskih ekstrema i osigurala veća sigurnost stanovništva.