Krenulo je sasvim slučajno. Jedan put u nepoznato doveo je do neraskidivog prijateljstva koje traje već 50 godina. Četvorica Buševčana krenula su, naime, davne 1972. na put u malom bijelom fići, koji je tako i postao simbol ove priče. Nikoga tamo, u Rumunjskoj u koju su se zaputili, nisu poznavali. Znali su samo da negdje žive neki Hrvati i krenuli su ih potražiti.

– Dobili su dozvolu da odu u Rumunjsku i vozeći se naišli na radnike koji su radili uz cestu te ih pitali za Hrvate. Čudno su ih gledali, mislili su da su to neki špijuni, ali su ih ipak uputili u Klokotić uz napomenu da je tamo najbrojnija ta hrvatska manjina – ispričao nam je predsjednik Ogranka seljačke sloge Buševec Nenad Rožić te objasnio kako u Rumunjskoj postoje tri hrvatske manjine, a jedna od njih, u koju spada i Klokotić, nalazi se u Karaš-severinskoj županiji i najbrojnija je to skupina Hrvata u toj zemlji, a najvjerojatnije su doselili iz Bosne.

– Kad su Buševčani došli u Klokotić, malo su ih i u selu čudno gledali, ali su ih ipak spojili s komitetom. Kako je to bilo ’72. – možemo si samo zamisliti! I uspjeli su isposlovati, jedini u tadašnjoj Jugoslaviji, dozvolu da krenu s kulturnom suradnjom s Hrvatima iz Rumunjske. Tako su ’73. godine poslali poziv, a oni su s dva busa prvi puta došli u Buševec na kulturnu suradnju koja je nastavljena godinama. Sad već četvrta generacija nastavlja tu tradiciju – kaže Rožić.

Društva su održala prijateljstvo i pomagala si i tijekom najtežih vremena, kada se u Rumunjskoj događala promjena vlasti, ali i kada je u Hrvatskoj bjesnio rat.

– Uvijek smo i školu pomagali i slali im knjige. Održavali smo božićne koncerte, folklorne programe, a izvodili smo im i dramske predstave. Na taj način, kako i oni kažu, ponukali smo tu hrvatsku manjinu da održe hrvatsku kulturu i da opstanu u tim uvjetima gdje su živjeli – dodao je Rožić te istaknuo kako je avantura puta Ogrankaša u Klokotić opisana i u knjizi Putopisi koju je napisao jedan od četvorice putnika iz fiće – Josip Kovačević. Uz njega, u Rumunjsku su putovali još i Ivan Kos, te pokojni Stjepan Robić i Josip Vinter.

Povelja prijateljstva i okrugli stol

Kako bi svečano obilježili velikih jubilej i dugih 50 godina prijateljstva Ogranka seljačke sloge iz Buševca i KUD-a Klokotić iz Rumunjske, Buševčani su pripremili prigodan program. U subotu, 27. svibnja u 20 sati u Domu kulture Buševec zaplesat će folklorna sekcija OSS-a, a nastupit će i KUD Klokotić s nekoliko koreografija. Istu večer, potpisat će i povelju o prijateljstvu.

Osim zabavnog programa, domaćini su organizirali i okrugli stol na temu “Položaj Hrvata u Rumunjskoj”, koji će se održati u 17 sati u buševskom Domu kulture.

Foto: KUD Klokotič – Clocotici

Krajem prošlog mjeseca, 29.travnja, Društvo žena Velika Mlaka održalo je prvu likovnu koloniju povodom pete obljetnice smrti slavnog sumještana,pod nazivom ‘Velika Mlaka Dragutinu Trumbetašu’, u dvorištu kod kapelice sv. Barbare. Tom su prigodom članovi umjetničke udruge SPARK, čiji je i Trumbetaš bio član, održali i poetsko-glazbeni recital.

Foto: Katarina Trumbetaš Jagodić, Ivana Andrić Penava i Sidonija Trumbetaš na 1.likovnoj koloniji Trumbetašu u čast u V.Mlaki/G.Kiš, cityportal.hr

Manifestacija je ujedno i dio programa kojim društvo žena obilježava pola stoljeća postojanja. Kao rezultat ovog okupljanja umjetnika pred nama je i nova izložba u Galeriji Trumbetaš, u Pučkom otvorenom učilištu, koja će biti svečano otvorena u petak, 26.svibnja, u 19 sati.

– Bit će izloženo sveukupno 39 radova nastalih na toj prvoj likovnoj koloniji posvećenoj Trumbetašu, gdje je sudjelovalo tridesetak slikara iz različitih dijelova Hrvatske, iz Ivanić Grada, Kutine, Gradiške, Kraljeve Velike, Brezničkog Huma, Varaždina, Siska, Lipovljana, Novske, Vrbovca, Velike Gorice i Velike Mlake. Umjetnike je okupila Katica Trumbetaš, a slikali su u župnome dvorištu s pogledom na kapelu svete Barbare, poznatu turopoljsku ljepoticu. Budući, da je Dragutin Trumbetaš jako volio ovaj kraj i svoje rodno mjesto, motivi na slikama bili su upravo vezani za Veliku Mlaku i Turopolje, kapelica sv. Barbare, narodne nošnje, dvorac Lukavec, kurija Modrić – Bedeković i slično – rekla nam je Ivana Andrić Penava, predsjednica Duštva žena Velika Mlaka.

Izložba radova sudionika prve likovne kolonije ‘Velika Mlaka Dragutinu Trumbetašu’ ostaje otvorena u Galeriji Trumbetaš do 9.lipnja.

Foto: Prva likovna kolonija u čast Dragutinu Trumbetašu, V.Mlaka/G.Kiš, cityportal.hr

Naslovna fotografija: Prva likovna kolonija ‘Velika Mlaka Dragutinu Trumbetašu’, V.Mlaka/G.Kiš, cityportal.hr

Kulturno-umjetničko društvo Dučec iz Mraclina poziva sutra na Dučecove spelancije u sklopu kojih će biti izloženi plakati studenata arhitekture na temu “Poruka baštine – protupotresne prednosti tradicijske gradnje”.

– Protekle dvije godine Mraclin je bio često odredište studentima završne godine Arhitektonskog fakulteta, koji su obavljali terenski dio kolegija “Istraživanja, seminari, projekti”, nositelja prof. art. Siniše Justića, pod nazivom “Građenje u trusnim područjima – Pouke baštine 2022/2023.” Nakon dvije godine pred nama su rezultati istraživanja seizmičke otpornosti tradicijske drvene arhitekture Mraclina, Turopolja i Pokuplja, predočeni u obliku postera.  Studenti su dali svoje viđenje Kokotanovog, Jankečinovog, Rackovog čardaka, kao i baštine s nekih drugih turopoljskih i pokupskih lokacija – ističu organizatori.

U umjetničkom djelu programa nastupit će Dučecova vokalna skupina, ali i Ansambl za tradicijsku glazbu zagrebačke Muzičke akademije. Program će se odvijti na Jančetovom gruntu u 18 sati, a ulaz je slobodan.