Velika Gorica bit će krajem svibnja središnje mjesto obilježavanja 120 godina hrvatskog automobilizma, značajne obljetnice koja je ostavila dubok trag u tehničkom i društvenom razvoju zemlje.

Središnji događaj održat će se 31. svibnja 2026. godine u organizaciji Oldtimer kluba Turopolje. Svečana akademija zakazana je za 20 sati u dvorani Pučkog otvorenog učilišta Velika Gorica, gdje će se okupiti brojni stručnjaci, entuzijasti i ljubitelji automobilizma.

Program večeri upotpunit će istaknuta imena poput Valentino Valjak, Josip Radić, Juraj Šebalj, Mario Zrna i Antun Presečki, dok će kroz večer voditi Majda Lojo Pavlović.

Poseban segment programa odvijat će se na otvorenom prostoru ispred učilišta, gdje će posjetitelji moći razgledati izložbu starodobnih vozila. Riječ je o atraktivnom sadržaju koji će posebno privući zaljubljenike u klasike, dizajn i povijest automobilizma.

Obilježavanje ove obljetnice usko je povezano s Ferdinandom Budickijem, koji je početkom 20. stoljeća doveo prvi automobil u Zagreb i time označio početak razvoja automobilizma u Hrvatskoj. Program će, uz slavlje ove važne godišnjice, podsjetiti i na značaj inovacija, poduzetništva i vizionara koji su obilježili to razdoblje.

Velika Gorica po prvi put preuzima vodeću ulogu u planiranju i provedbi razvojnih projekata za šire područje, nakon što joj je novim zakonom dodijeljen status ITU središta.

U Hrvatskom saboru raspravljalo se o Konačnom prijedlogu Zakona o regionalnom razvoju Republike Hrvatske, a među govornicima bio je i gradonačelnik Krešimir Ačkar, koji je još u veljači sudjelovao u raspravi o nacrtu istog zakona.

Velika Gorica među ITU središtima

Ačkar je u svojem izlaganju istaknuo kako zakon donosi konkretne koristi za Veliku Goricu, ali i za okolne općine koje su s gradom funkcionalno povezane.

– Velika Gorica, kao šesti grad u Hrvatskoj s gotovo 70 tisuća stanovnika, do sada nije bila ITU središte. Ovim zakonom ta prepreka nestaje i naš grad postaje 23. ITU središte, uz alokaciju od 33 milijuna eura – naglasio je Ačkar.

Time Velika Gorica prvi put dobiva ovlasti za upravljanje razvojnim projektima na području koje, uz sam grad, uključuje i općine Pokupsko, Kravarsko, Pisarovina, Orle i Rugvica.

Fokus na ravnomjerniji razvoj

Novi zakon donosi promjene usmjerene na jačanje uloge lokalne razine vlasti te uravnoteženiji razvoj svih dijelova zemlje. Prema riječima gradonačelnika, cilj je osigurati učinkovitije i pravednije korištenje sredstava.

– Upravo zato bilo je nužno dodatno unaprijediti postojeći zakonodavni okvir kako bi se sredstva koristila što učinkovitije, ravnomjernije i pravednije. Time se otvara prostor za još veća ulaganja u infrastrukturu, gospodarstvo i kvalitetu života građana. Na kraju, gradovi i općine najbolje znaju što je potrebno njihovim građanima – naglasio je Ačkar.

Projekti u više sektora

Sredstva iz ITU mehanizma bit će usmjerena na projekte iz područja kulture, turizma, poduzetništva te razvoja zelene infrastrukture i biciklističkih staza. Poseban naglasak stavit će se na projekte koji su već spremni za realizaciju, kako bi se mogli provesti unutar predviđenih rokova.

Jačanje lokalne samouprave

Govoreći o širem kontekstu zakona, Ačkar je naglasio važnost veće autonomije gradova i općina u određivanju vlastitih razvojnih prioriteta.

– Ovaj zakon omogućuje gradovima i općinama da sami definiraju svoje razvojne prioritete, uz snažnu potporu europskih sredstava, što je ključno za dugoročno održiv razvoj – rekao je.

Konačni prijedlog Zakona o regionalnom razvoju, kako je istaknuto tijekom rasprave, postavlja temelje za snažnije uključivanje lokalne razine u oblikovanje i provedbu razvojnih politika s ciljem ravnomjernijeg razvoja Hrvatske.

Pučko otvoreno učilište Velika Gorica obilježava 66 godina djelovanja nizom događanja koja će se održavati od 22. do 25. travnja 2026. godine. Program pod nazivom Dani Učilišta raspoređen je na dvije lokacije – u zgradi Učilišta te u Domu kulture Galženica.

Tijekom četiri dana posjetitelji će moći sudjelovati u raznolikim, besplatnim sadržajima koji obuhvaćaju edukaciju, umjetnost, kulturu i film, čime se nastavlja tradicija uključivanja široke publike u aktivnosti Učilišta.

Edukativni početak uz temu ekologije

Program započinje u srijedu, 22. travnja u 19 sati u Vijećnici Učilišta, gdje će se, povodom Dana planeta Zemlje, održati radionica za odrasle pod nazivom „Eko deterdženti“. Polaznici će učiti kako samostalno izraditi sredstva za čišćenje koja su prihvatljiva za okoliš i financijski pristupačna. Dan kasnije, u Dvorani Gorica organiziran je kino program. Najmlađima je u 18 sati namijenjen sinkronizirani animirani film „Skakutavci“, dok će u 20 sati biti prikazan triler „Jedna bitka za drugom“, ovogodišnji dobitnik Oscara za najbolji film. Besplatne ulaznice dostupne su na blagajni dva sata prije početka projekcija.

Subota u znaku radionica, nastupa i sajma

Najbogatiji dio programa održat će se u subotu, 25. travnja, na otvorenom prostoru ispred Učilišta i u njegovim dvoranama. Svi sadržaji dostupni besplatno, no za sudjelovanje na radionicama potrebno je prijaviti se najkasnije do 24. travnja putem telefona ili e-maila Učilišta.

Organizatori pozivaju građane da se pridruže obilježavanju dugogodišnjeg rada i zajedništva. U slučaju nepovoljnih vremenskih uvjeta, vanjski programi neće se održati, dok će se radionice preseliti u unutarnje prostore Učilišta.

Gradovima i općinama na području Zagrebačke županije u 2026. godini na raspolaganju je ukupno 800.000 eura potpore za projekte povezane s fondovima Europske unije, raspoređenih kroz dva javna poziva.

Jedan od natječaja odnosi se na financiranje pripreme projektne dokumentacije, za što je izdvojeno 300.000 eura. Lokalnim jedinicama omogućeno je pokrivanje troškova izrade ključnih dokumenata poput glavnog i izvedbenog projekta, studija izvodljivosti, procjene utjecaja na okoliš, tehničkih elaborata te analiza troškova i koristi. Pojedinačni korisnik može ostvariti najviše 30.000 eura potpore.

Drugi javni poziv usmjeren je na sufinanciranje same provedbe projekata koji se financiraju iz europskih programa i fondova. Za tu je svrhu osigurano 500.000 eura, a cilj mjere je pomoći gradovima i općinama u pokrivanju vlastitog financijskog udjela. Maksimalni iznos koji se može dodijeliti po projektu iznosi 100.000 eura.

Natječaji su otvoreni do 30. studenoga 2026. godine, odnosno do trenutka kada se raspoloživa sredstva u potpunosti iskoriste.

Javni poziv za sufinanciranje izrade projektne dokumentacije nalazi se ovdje.

Javni poziv za sufinanciranje provedbe projekata nalazi se ovdje.

U prostoru Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu održana je prva revija „Moja maturalna večer“ Zaklade „Hrvatska za djecu“, događaj koji je nadilazio modu i pretvorio se u snažnu priču o hrabrosti i samopouzdanju mladih bez odgovarajuće roditeljske skrbi.

Kazališni ambijent, od svečanog predvorja do foajea, poslužio je kao jedinstvena modna pista kojom je prošetalo 28 maturanata iz različitih dijelova Hrvatske. U elegantnim večernjim haljinama i odijelima, svaki njihov izlazak bio je više od same prezentacije – predstavljao je osobni trijumf i trenutak ponosa.

Poseban umjetnički ugođaj na samom početku večeri donijeli su balerine i baletani ansambla HNK, koji su uz glazbu Joea Hisaishija publiku uveli u emotivan program.

Među sudionicima bio je i Patrik iz Velike Gorice, a događaj su podržali i brojni uzvanici iz javnog života. Među njima su bili ministar Alen Ružić, državne tajnice Margareta Mađerić i Željka Josić, saborska zastupnica Ljubica Lukačić te pravobraniteljica za djecu Tatjana Katkić Stanić.

Za modne kombinacije pobrinuli su se brojni poznati hrvatski dizajneri i modne kuće, a završnicu večeri obilježila je operna umjetnica Antonella Malis izvedbom pjesme „Neka cijeli ovaj svijet“ iz mjuzikla „Jalta, Jalta“, čime je dodatno naglašena emotivna dimenzija cijelog projekta.

Revija „Moja maturalna večer“ još jednom je potvrdila svoju važnost – ne kao modni događaj, već kao inicijativa koja mladima pruža osjećaj pripadnosti, dostojanstva i radosti u jednom od ključnih životnih trenutaka. U središtu Zagreba te večeri nisu dominirale samo kreacije, već ljudi i njihove priče.

Fotogalerija/Filip Popović