Na poznatim velikogoričkim lokacijama, na štandovima na Radićevom trgu i kod gradske uprave, početkom tjedna stigli su najslađi plodovi proljeća – prve jagode. Stoga smo se zaputili do imanja jednog od najvećih proizvođača jagoda u Zagrebačkoj županiji, koje se nalazi upravo u našem kraju, OPG Jagodar iz Donje Lomnice, gdje je berba u punom jeku.
Foto: Božidar Hrenković, OPG Jagodar, Donja Lomnica/G.Kiš, cityportal.hr
Inžinjer agronomije, Božidar Hrenković, koji već 20 godina vodi obiteljsko gospodarstvo i proizvodnju jagoda koja je smještena na plantaži veličine 8 tisuća kvadrata u Petrovini, otkriva kako je berba ove godine počela ranije, zbog toplije zime.
– Krenuli smo s berbom ove godine krajem travnja i ona nam traje do kraja mjeseca listopada, tako da sve do početka studenog imamo jagode u ponudi. Godišnje ova plantaža sa 75 tisuća sadnica daje oko 40 tona jagoda, a osim na našim štandovima možete ih naći i na policama u trgovačkim centrima. Odlučili smo se za sortu mjesečarke, jer daje velike ukusne plodove i izrazito je atraktivnog izgleda. Kod njih berba traje šest mjeseci i to mi je bitno, jer sam htio zaposliti ljude kroz cijelu godinu, pa imamo pet stalno zaposlenih radnika i toliko sezonaca. Trudimo se da nam jagode budu među najboljima, jer biramo najbolje sorte, druge ni ne želimo saditi – ističe Hrenković.
Foto: berba jagoda, OPG Jagodar, Donja Lomnica/G.Kiš, cityportal.hr
Kako bi postao jedan od najuspješnijih županijskih jagodara bilo je potrebno puno odricanja, ulaganja, jer, ističe, većinu toga što bi se zaradilo investiralo se ponovo u usavršavanje proizvodnje, jer to je investicija na dugi rok. Kako bi se proizvodnja jagoda na ovom području još bolje organizirala bio je i jedan od inicijatora osnivanja udruge proizvođača jagoda Zagrebačke županije, Jagodni prsten, 2002. godine, kojoj je nekoliko godina bio i predsjednik.
Na imanju u Petrovini jagode se uzgajaju u plastenicima koji su obloženi specijalnim folijama koje pružaju idealne mikro-uvjete za rast jagoda, a Hrenković se odlučio i za malo drugačiji pristup – hidroponski uzgoj. Ističe kako je bolja klima u takvom plasteniku, jagoda nema doticaj s tlom, čišća je, a i nema opasnosti od voluharica. Također je i berba lakša, jer nije na tlu, nego na visini.
Foto: stigle prve jagode, štand OPG Jagodar na Radićevom trgu/G.Kiš, cityportal.hr
Krenuli su s cijenom od 3 eura za mjericu od pola kile jagoda.
-To je neka početna cijena s kojom bi svi proizvođači trebali biti zadovoljni. Cijena će padati, sad je mala ponuda, a veća je potražnja, kasnije će pasti i to je normalno i tako je svake godine. Prednost naših jagoda u odnosu na one iz uvoza iz Španjolske, Italije, Grčke, pa i Turske, je u tome što su naše jagode svježe. Isti dan beremo, isti dan prodamo, ne radimo zalihe, jer kad jagoda danima stoji u hladnjači izgubi na kvaliteti – kaže Hrenković.
Tekst je dio programskog sadržaja “Moja županija”, nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom
Zagrebačka županija će ove godine gradovima i općinama dodijeliti milijun eura za razvoj poduzetničkih zona i poduzetničkih inkubatora.
Sredstva mogu iskoristiti za izgradnju energetske, komunalne, prometne i komunikacijske infrastrukture te komunalnih vodnih građevina do zone i u zoni, kao i za uređenje okoliša.
Također, sredstva se dodjeljuju i za izgradnju i opremanje poduzetničkih inkubatora i njihovih okoliša.
Maksimalno ostvariv iznos potpore je 150 tisuća eura, a postotak sufinanciranja ovisi o indeksu razvijenosti grada ili općine.
Županijski poziv je otvoren do iskorištenja sredstava, a najkasnije do 30. Studenoga.
– Potrošačka košarica za osnovne potrebe poskupljuje i nastavlja trend rasta cijena, što jasno pokazuje da građani sve više plaćaju, a u vrećici nose sve manje – komentirala je Ana Knežević, predsjednica HUZP-a.
Naime, još snažnije poskupljuje košarica koja odražava stvarne potrošačke navike i potrebe, a čiji se porast cijena vidi u rezultatima istraživanja portala Koliko.HR u suradnji s Hrvatskom udrugom za zaštitu potrošača (HUZP).
Kao prvo, analizom posljednjih šest mjeseci utvrđeno je poskupljenje standardne prehrambeno-higijenske košarice za četveročlanu obitelj za 17,49 eura, pa je već drugi mjesec zaredom iznad 730 eura. Riječ je o košarici koja odražava realne potrebe i navike hrvatskih obitelji.
Kao drugo, prosječna cijena temeljne prehrambeno-higijenske košarice za četveročlanu obitelj u siječnju 2026. iznosila je 485,26 eura, što je 1,22 eura više nego u prosincu.
Koliko je to u kunama?
– Na prvu možda ne zvuči mnogo, ali dva eura mjesečno su nekadašnjih 15 kuna. Još više zabrinjava činjenica da standardna košarica za četveročlanu obitelj iznosi nekadašnjih 5.542 kuna – ističe Siniša Bogdanić s portala Koliko.HR.
Što sadrži temeljna košarica?
Temeljna ili tzv. „košarica za preživljavanje“ sadrži 51 artikl i pokriva minimalne mjesečne potrebe kućanstva: osnovne namirnice i sredstva za higijenu, uglavnom domaći proizvodi, bez luksuza.
Što sadrži standardna košarica?
Standardna košarica s 77 proizvoda bogatija je verzija, temelji se na navikama i preferencijama. Sadrži više mesa i voća, tunu i paštete, čokoladne namaze, grickalice, sokove te umjerene količine piva i vina, uz dodatne higijenske proizvode poput papirnatih kuhinjskih ručnika i vlažnih maramica.
Kako se računa?
Obje se košarice računaju prema modelu: majka, otac, sin od 13 i kći od 10 godina.
Cijena nacionalne košarice daje najtočniji prikaz trenda rasta cijena, troškova prehrane i higijene u Hrvatskoj i predstavlja prosjek županijskih vrijednosti.
Najskuplje temeljne i standardne košarice zabilježene su u Splitsko-dalmatinskoj, Požeško-slavonskoj, Varaždinskoj i Krapinsko-zagorskoj županiji, a temelje se na cjenicima koje trgovački lanci moraju svakodnevno objavljivati prema Vladinoj odluci od 2. svibnja 2025. godine.
Sveučilište u Splitu, Ekonomski fakultet, provodi anonimno istraživanje o tome kako doživljavate rast cijena, mjere Vlade i ponašanje trgovačkih lanaca.
U 2025. godini u Hrvatskoj je položeno 900 majstorskih ispita, čime je nastavljen trend rasta broja novih majstora. Prema podacima Hrvatske obrtničke komore (HOK), godinu ranije položena su 884 ispita, a 2023. njih 777.
Najviše novih majstora dolazi iz zanimanja elektroinstalatera, frizera, autoservisera, automehaničara, kuhara te vodoinstalatera i instalatera grijanja i klimatizacije.
Osim majstorskih ispita, u 2025. godini položena su i 1.062 ispita o stručnoj osposobljenosti, najviše u zanimanjima priprematelja jednostavnih jela i slastica, masera, keramičara, poslužitelja jela i pića, cvjećara-aranžera te vulkanizera. I u ovom segmentu bilježi se rast u odnosu na prethodne dvije godine. 2024. položeno je 971, a 2023. godine 770 ispita.
Ministar gospodarstva Ante Šušnjar najavio je novi Zakon o obrtu kojim bi se obrtnicima omogućilo da i nakon 65. godine nastave raditi bez gašenja obrta. Mjera je povezana s odlukom Vlade prema kojoj od 1. siječnja 2026. umirovljenici mogu raditi puno radno vrijeme uz isplatu pola mirovine, dok ostaje i opcija rada na pola radnog vremena uz punu mirovinu.
Kako piše Mirovina.hr, promjene dolaze nakon nezadovoljstva dijela obrtnika koji su upozoravali na nepovoljniji položaj u odnosu na vlasnike trgovačkih društava.
Mogućnost nastavka rada odnosi se i na osobe koje obavljaju profesionalnu samostalnu djelatnost, kao i na roditelje njegovatelje, njegovatelje prema propisima socijalne skrbi, udomitelje te osobe koje pružaju pomoć i njegu hrvatskim ratnim vojnim invalidima.
Uz to, najavljeno je i smanjenje opterećenja za obrtnike, uključujući niže doprinose te uklanjanje dijela administrativnih i financijskih prepreka.
Zagrebačka županija ponovno se svrstava među ključne poticatelje razvoja gospodarstva Republike Hrvatske.
Prema podacima s kraja prošle godine, najviše trgovačkih društava, obrta i slobodnih zanimanja, odmah nakon Grada Zagreba, bilježe Splitsko-dalmatinska, Primorsko-goranska, Istarska, Zagrebačka, Osječko-baranjska te Zadarska županija, koje se izdvajaju kao vodeće gospodarske sredine u zemlji.
Udio veći od 5 % registriranih pravnih osoba ostvaruju Primorsko-goranska (7,8%), Istarska (7,2%) i Zagrebačka županija (6,8%), koje isti poredak drže i prema broju fizičkih osoba.
Važno je istaknuti kako je Zagrebačka županija na kraju prošle godine imala je 17.467 registriranih i 13.281 aktivnih pravnih osoba, uz gotovo 13 tisuća trgovačkih društava te više od 6.300 obrta i slobodnih zanimanja.
Prema strukturi vlasništva na razini županija, najveći udio subjekata u privatnom vlasništvu bilježi Grad Zagreb (87,7 %), potom Istarska (84,9 %) i Zagrebačka županija (84,5 %).
Trgovina na malo, Ostale uslužne djelatnosti i Građevinarstvo čine top tri djelatnosti u pogledu zastupljenosti registriranih i aktivnih subjekata. Slijede ih Prerađivačka industrija te Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti.