Kada spomenemo tjesteninu, prva država koja nam padne na pamet je susjedna nam Italija. Opće je poznato da nas Talijani ‘šišaju’ kako u proizvodnji tako i u samoj konzumaciji tjestenine. No, svoje mjesto pod suncem, odnosno na domaćem tržištu, pronašla je i gorička tvornica tjestenine KOLEDA koja je u stopostotnom privatnom vlasništvu, a njeguje tradiciju proizvodnje tjestenine po domaćoj recepturi već 30 godina.
– Sve je počelo davnih 90-tih godina. Otac i majka htjeli su pokrenuti vlastiti posao te su došli na ideju da bi mogli proizvoditi tjesteninu. I tako su doslovce iz svoje garaže u centru Velike Gorice krenuli sa samom proizvodnjom koja se održala do dan danas – prepričava nam Antun Kamenjašević koji je preuzeo i nastavio obiteljski posao.
Gorička tvornica tjestenine KOLEDA otvorila moderan pogon u Ključić Brdu – Foto: Petra Škrinjarić/Cityportal.hr
Zbog povećanja obujma posla i širenja asortimana, posao su iz Velike Gorice preselili u Ključić Brdo gdje je otvoren novi moderan pogon Koleda tjestenine. U svojoj paleti proizvoda imaju oko 15 različitih vrsta tjestenine, od jušnih rezanaca s jajima, ribane kašice, makarona, krpica, svrdla, školjki…a tu su i tjestenine s dodatkom mrkve.
– Proizvodimo premium tjesteninu od visoko kvalitetne durum pšenice s dodatkom jaja. To je zapravo tvrda pšenica bogata hranjivim sastojcima kao što su proteini, vitamini, minerali i antioksidansi te sadrži čak 50 posto više bjelančevina od obične pšenice. Želimo imati vrhunsku kvalitetu, stoga koristimo pažljivo odabranu i strogu kontroliranu vrhunsku durum krupicu – rekao je Kamenjašević te dodaje kako su, kada je u pitanju sami brend, treći po jačini u Hrvatskoj.
Gorička tvornica tjestenine KOLEDA otvorila moderan pogon u Ključić Brdu – Foto: Petra Škrinjarić/Cityportal.hr
S novim modernim strojevima, olakšali su proizvodnju i dobili veliki tehnološki napredak kod zamjesa i hidratizacije tjestenine. A pri izradi, tjestenina prolazi kroz tri miješalice.
– Prvo ide u turbo mikser, a zatim u drugi u kojem se miješa i u treći gdje se miješa, hidratizira i vakuum pumpom izvlači zrak kako bi tjestenina prvobitno dobila na čvrstoći zatim i na izgledu. Kasnije ide u puž koji ima pritisak preko 100 bara te potom u pretkomoru kako se u dugom sušenju ne bi slijepila. Potom ide sušenje i nakon toga slijedi pakiranje koje je s novim strojem znatno olakšano, a čime možemo postići brzinu od 30 do 45 komada u minuti – ističe vlasnik ove goričke tvornice tjestenine koji je ujedno zbog povećanja obujma posla u potrazi za domaćom lokalnom radnom snagom.
Gorička tvornica tjestenine KOLEDA otvorila moderan pogon u Ključić Brdu – Foto: Petra Škrinjarić/Cityportal.hr
KOLEDA tjesteninu možete pronaći u gotovo svim trgovačkim lancima, a njihovo dugogodišnje iskustvo i kvalitetu prepoznali su brojni kupci.
– Svojim rezancima definitivno možemo konkurirati talijanskoj kvaliteti i cijenama, daleko smo jeftiniji nego talijanska jajčana tjestenina i tu smo se našli, a maksimalno ćemo se razvijati u vidu jušnog programa i širokih rezanaca – naglašava Kamenjašić te dodaje kako ove godine u planu imaju proizvesti 600 tona tjestenine.
Gorička tvornica tjestenine KOLEDA otvorila moderan pogon u Ključić Brdu – Foto: Petra Škrinjarić/Cityportal.hr
Osim duge tradicije i kvalitete, postali su prepoznatljivi i po svom imenu. Koleda označava koledarenje, odnosno običaj čestitarenja u blagdansko doba koje se još od starih Slavena zadržalo u našim krajevima i dan danas. Pjevajući koledarske pjesme zazivalo se ukućanima bogat stol, uspješnu i plodnu godinu. Koleda je bila ujedno i mitsko biće koje se brine da seljacima bude dobar urod, a upravo se njen lik nalazi na vrhu pakiranja KOLEDA tjestenine.
U tom duhu, u najboljoj tradiciji KOLEDA donosi na vaš stol izdašne mirise i okuse jela pripravljenih s kvalitetnom durum tjesteninom koja u sastavu sadrži najmanje 15% jaja. To je tjestenina koja se žuti u krepkim juhama, zlati se iz punih tanjura, pripravljena od srca i s puno pažnje – po domaći.
Velika Gorica ovogodišnji Dan planeta Zemlje obilježila je instalacijom „Drvo budućnosti Velike Gorice“, koja je danas u 11 sati bila predstavljena na Trgu Stjepana Radića uz sudjelovanje gradonačelnika Krešimira Ačkara.
Poseban naglasak stavljen je na uključivanje djece – učenici trećih razreda goričkih osnovnih škola sudjelovali su u programu ispisujući svoje ideje o očuvanju okoliša i razvoju grada na simboličnim „listovima“.
Instalacija, visoka tri metra i izrađena od kartona, zamišljena je kao otvoreni prostor za poruke najmlađih o održivijoj budućnosti. Time projekt dobiva i edukativnu dimenziju, potičući djecu na promišljanje o okolišu i vlastitoj ulozi u zajednici.
Gradonačelnik Krešimir Ačkar istaknuo je važnost uključivanja najmlađih u ekološke teme od najranije dobi: “Okupili smo se po prvi puta oko našega drva budućnosti grada Velike Gorice, koja na najljepši mogući način simbolizira ono što smo danas željeli u ime Dana planeta Zemlje pokazati. Inicijativu u kojoj se naši najmlađi već od rane predškolske i školske dobi odgajaju s ekologijom, vodeći računa o svemu onome kako ćemo ostaviti planet”.
Cijeli koncept razvijen je i proizveden lokalno, u suradnji s tvrtkom Velprom, a temelji se na principima kružne ekonomije. Nakon završetka događanja, skulptura će biti u potpunosti reciklirana.
Kako bi se inicijativa proširila i na najmlađe sugrađane, mini verzije „Drva budućnosti“ bit će postavljene u 15 goričkih vrtića. Ačkar je pritom naglasio opseg aktivnosti: “Oko 15 manjih stabala je zasađeno u našim dječjim vrtićima i osnovnim školama. Ono što je jako bitno, 40 pravih stabala će se danas zasaditi. Svi zajedno moramo još više raditi, prionuti i odgojiti djecu da upozoravaju okolinu oko sebe na bitnost zaštite prirode i da čuvamo planet jer on je naš jedan jedini”.
‘Dječja zrelost je nevjerojatna’
Uključivanje djece u projekt otvorilo je i pitanje njihove percepcije ekoloških problema. Na upit o tome razumiju li dovoljno složenost problematike, gradonačelnik je poručio: “Nevjerovatno je koliko često puta se nađete u situaciji da vas iznenadi njihova zrelost. Upravo danas su oni manifestirali na najbolji mogući način svoju zrelost, gdje pohvaljujem sve one koji zajedno s njima kreativno sudjeluju u tome dijelu njihovog života. Budućnost ovoga grada pripada njima i njihove poruke ćemo probati implementirati u što kraćem vremenskom roku na zadovoljstvo svih.”
Problem sve većih količina odbačenog tekstila i njegov utjecaj na okoliš bio je u fokusu javne rasprave održane u Regionalnom centru kompetentnosti u Velikoj Gorici, gdje je otvorena tema odgovornijeg odnosa prema odjeći i potrošačkim navikama.
Događanje pod nazivom „Od ormara do otpada: priča o tekstilu koji bacamo” okupilo je stručnjake i predstavnike različitih institucija, a organizatori su bili Veleučilište Velika Gorica i Turistička zajednica grada Velike Gorice kao suorganizator.
U raspravi je naglasak stavljen na činjenicu da se tekstilna industrija ubrzano razvija, dok se odjeća sve kraće koristi prije odbacivanja, što dodatno opterećuje sustave gospodarenja otpadom i okoliš. Sudionici su pritom otvorili pitanje recikliranja i ponovne uporabe kao ključnih elemenata u smanjenju negativnog utjecaja.
Posebno je istaknuto kako male svakodnevne odluke potrošača mogu imati šire posljedice, te kako promjena navika može doprinijeti održivijem pristupu odjeći i smanjenju otpada u cjelini.
U panelu su sudjelovali predstavnici VG Čistoće, Gimnazije Velika Gorica, Ekonomske škole, Srednje strukovne škole, Turističke zajednice grada Velike Gorice, VEGORA-e i Veleučilišta Velika Gorica, koji su temu obradili iz različitih profesionalnih i obrazovnih perspektiva.
Tamburaški orkestar HRT-a nastupio je u župnoj crkvi u Kravarskom na tradicionalnom koncertu koji je ove godine bio posvećen pokojnom Ivanu Potočniku, dugogodišnjem članu orkestra.
U nastavku pogledajte video s koncerta i doživite atmosferu večeri u Kravarskom.
Od Malage do Berlina: Nastavnici iz Velike Gorice u korak s digitalnim trendovima
Obje mobilnosti povezuje isti cilj – osnažiti nastavnike za suvremeni pristup poučavanju, a zajednički rezultat je razvoj kompetencija koje će se izravno prenijeti u učionice i unaprijediti kvalitetu obrazovanja.
Primjena suvremenih tehnologija i inovativnih metoda poučavanja sve više oblikuje svakodnevni rad u školama, što potvrđuju i nedavne Erasmus+ mobilnosti nastavnika iz Srednje strukovne škole i Osnovne škole Eugena Kumičića.
Početkom ožujka 2026. godine, nastavnica Jasmina Tešija i pedagoginja Lea Ivanković iz Srednje strukovne škole Velika Gorica, boravile su u Berlinu u sklopu projekta „UI nije bauk, već novi nauk!“. Tijekom edukacije fokus je bio na integraciji naprednih tehnologija u nastavni proces.
Sudionici iz više europskih zemalja, među njima Španjolske, Portugala, Cipra, Islanda, Njemačke i Italije, kroz predavanja i radionice razvijali su digitalne kompetencije, ali i kritički promišljali o ulozi tehnologije u obrazovanju. Posebna pažnja posvećena je umjetnoj inteligenciji, uključujući njezinu primjenu u planiranju nastave i izradi učinkovitih uputa uz korištenje alata kao što su ChatGPT, Claude, MagicSchool, Eduaide, Diffit i Google Labs.
Radionice su obuhvatile i praktičnu izradu nastavnih materijala – od prezentacija do video sadržaja, kao i metode prikupljanja povratnih informacija od učenika. Jedan dio programa bio je posvećen proširenoj i virtualnoj stvarnosti, gdje su polaznici isprobali alate poput Class VR-a i Z spacea.
Nekoliko tjedana kasnije fokus na unapređenje nastave nastavljen je i u Malagi, gdje su učiteljice Ana Svekrić i Ivana Mišević iz Osnovne škole Eugena Kumičića sudjelovale na tečaju Game Based Learning and Gamification in the Classroom. Program je okupio i nastavnike iz Njemačke i Rumunjske, omogućivši razmjenu iskustava iz različitih obrazovnih sustava.
Za razliku od berlinske edukacije usmjerene na tehnologiju, u Malagi je naglasak bio na metodama učenja kroz igru. Kroz praktične radionice i suradničke aktivnosti istraživano je kako gamifikacija može potaknuti kreativnost, povećati motivaciju učenika i njihovo aktivno sudjelovanje u nastavi. Sudionici su pritom usvojili i nove digitalne alate te razvijali interaktivne sadržaje primjenjive u učionici.
Učiteljice ističu: „Svakako je tome doprinijela i suradnja s kolegama iz drugih zemalja te se još jednom dokazalo da su naši učenici razlog koji nas može okupiti i osigurati pregršt zanimljivih razgovora, novog usvajanja znanja i razvoja vještina.“
Iako tematski različite, obje mobilnosti povezuje isti cilj – osnažiti nastavnike za suvremeni pristup poučavanju. Dok jedni naglasak stavljaju na tehnologiju, a drugi na metodiku, zajednički rezultat je razvoj kompetencija koje će se izravno prenijeti u učionice i unaprijediti kvalitetu obrazovanja.
Fotogalerija/ OŠ E. Kumičića i Srednja strukovna škola Velika Gorica