Kada spomenemo tjesteninu, prva država koja nam padne na pamet je susjedna nam Italija. Opće je poznato da nas Talijani ‘šišaju’ kako u proizvodnji tako i u samoj konzumaciji tjestenine. No, svoje mjesto pod suncem, odnosno na domaćem tržištu, pronašla je i gorička tvornica tjestenine KOLEDA koja je u stopostotnom privatnom vlasništvu, a njeguje tradiciju proizvodnje tjestenine po domaćoj recepturi već 30 godina.
– Sve je počelo davnih 90-tih godina. Otac i majka htjeli su pokrenuti vlastiti posao te su došli na ideju da bi mogli proizvoditi tjesteninu. I tako su doslovce iz svoje garaže u centru Velike Gorice krenuli sa samom proizvodnjom koja se održala do dan danas – prepričava nam Antun Kamenjašević koji je preuzeo i nastavio obiteljski posao.
Gorička tvornica tjestenine KOLEDA otvorila moderan pogon u Ključić Brdu – Foto: Petra Škrinjarić/Cityportal.hr
Zbog povećanja obujma posla i širenja asortimana, posao su iz Velike Gorice preselili u Ključić Brdo gdje je otvoren novi moderan pogon Koleda tjestenine. U svojoj paleti proizvoda imaju oko 15 različitih vrsta tjestenine, od jušnih rezanaca s jajima, ribane kašice, makarona, krpica, svrdla, školjki…a tu su i tjestenine s dodatkom mrkve.
– Proizvodimo premium tjesteninu od visoko kvalitetne durum pšenice s dodatkom jaja. To je zapravo tvrda pšenica bogata hranjivim sastojcima kao što su proteini, vitamini, minerali i antioksidansi te sadrži čak 50 posto više bjelančevina od obične pšenice. Želimo imati vrhunsku kvalitetu, stoga koristimo pažljivo odabranu i strogu kontroliranu vrhunsku durum krupicu – rekao je Kamenjašević te dodaje kako su, kada je u pitanju sami brend, treći po jačini u Hrvatskoj.
Gorička tvornica tjestenine KOLEDA otvorila moderan pogon u Ključić Brdu – Foto: Petra Škrinjarić/Cityportal.hr
S novim modernim strojevima, olakšali su proizvodnju i dobili veliki tehnološki napredak kod zamjesa i hidratizacije tjestenine. A pri izradi, tjestenina prolazi kroz tri miješalice.
– Prvo ide u turbo mikser, a zatim u drugi u kojem se miješa i u treći gdje se miješa, hidratizira i vakuum pumpom izvlači zrak kako bi tjestenina prvobitno dobila na čvrstoći zatim i na izgledu. Kasnije ide u puž koji ima pritisak preko 100 bara te potom u pretkomoru kako se u dugom sušenju ne bi slijepila. Potom ide sušenje i nakon toga slijedi pakiranje koje je s novim strojem znatno olakšano, a čime možemo postići brzinu od 30 do 45 komada u minuti – ističe vlasnik ove goričke tvornice tjestenine koji je ujedno zbog povećanja obujma posla u potrazi za domaćom lokalnom radnom snagom.
Gorička tvornica tjestenine KOLEDA otvorila moderan pogon u Ključić Brdu – Foto: Petra Škrinjarić/Cityportal.hr
KOLEDA tjesteninu možete pronaći u gotovo svim trgovačkim lancima, a njihovo dugogodišnje iskustvo i kvalitetu prepoznali su brojni kupci.
– Svojim rezancima definitivno možemo konkurirati talijanskoj kvaliteti i cijenama, daleko smo jeftiniji nego talijanska jajčana tjestenina i tu smo se našli, a maksimalno ćemo se razvijati u vidu jušnog programa i širokih rezanaca – naglašava Kamenjašić te dodaje kako ove godine u planu imaju proizvesti 600 tona tjestenine.
Gorička tvornica tjestenine KOLEDA otvorila moderan pogon u Ključić Brdu – Foto: Petra Škrinjarić/Cityportal.hr
Osim duge tradicije i kvalitete, postali su prepoznatljivi i po svom imenu. Koleda označava koledarenje, odnosno običaj čestitarenja u blagdansko doba koje se još od starih Slavena zadržalo u našim krajevima i dan danas. Pjevajući koledarske pjesme zazivalo se ukućanima bogat stol, uspješnu i plodnu godinu. Koleda je bila ujedno i mitsko biće koje se brine da seljacima bude dobar urod, a upravo se njen lik nalazi na vrhu pakiranja KOLEDA tjestenine.
U tom duhu, u najboljoj tradiciji KOLEDA donosi na vaš stol izdašne mirise i okuse jela pripravljenih s kvalitetnom durum tjesteninom koja u sastavu sadrži najmanje 15% jaja. To je tjestenina koja se žuti u krepkim juhama, zlati se iz punih tanjura, pripravljena od srca i s puno pažnje – po domaći.
Biciklijada „Put bijele rode“ spojila rekreaciju i prirodu Ivanić-Grada
Ovogodišnja biciklijada „Put bijele rode“ je objedinjeno pokazala kako se kroz jednostavne rekreativne aktivnosti može razvijati svijest o zaštiti okoliša i prirodnim vrijednostima prostora koji ih okružuje.
Na području Ivanić-Grada obilježen je Praznik rada jubilarnom, desetom biciklijadom „Put bijele rode“, koja je ove godine okupila više od 130 sudionika i još jednom stavila naglasak na povezivanje rekreacije, edukacije i očuvanja prirode.
Manifestacija je prvi put održana na ivanićgradskom području, a međunarodni karakter dobila je sudjelovanjem biciklista iz Ljubljane. Ruta duga 27 kilometara vodila je kroz niz prirodnih i kulturnih točaka Moslavine i Posavine, uz snažan fokus na interpretaciju lokalnog okoliša.
Sudionici su vozili uz rijeku Savu, kroz šumu Žuticu te pored karakterističnih drvenih kuća posavskog kraja u ambijentu koji je naglašavao prirodne vrijednosti i staništa vezana uz bijelu rodu.
Vožnja uz prigodnu edukaciju
Tijekom biciklijade održana su dva edukativna zaustavljanja. Prvo je organizirano u Pučkoj školi u Dubrovčaku Lijevom, gdje je smještena Čuvaonica Muzeja Ivanić-Grada. Ondje je ravnateljica Muzeja Ivanić-Grada Rosana Škrgulja sudionicima predstavila povijest objekta te ih provela kroz izložbu posvećenu dabrovima i fotografsku izložbu ptica „Poleti sa mnom“.
Drugo zaustavljanje održano je u šumi Žutici, poplavnom šumskom kompleksu koji ima važnu ulogu u obrani Zagreba od poplava. Unatoč činjenici da se na području nalazi više od 250 naftnih bušotina, riječ je o prostoru iznimne biološke raznolikosti, u kojem je zabilježeno više od 550 vrsta noćnih leptira, kao i velik broj vodozemaca i gmazova.
Značaj biciklijade povezan je i s temom zaštite bijele rode, jedne od strogo zaštićenih vrsta koja se koristi i kao pokazatelj kvalitete okoliša. Ravnateljica Javne ustanove Zeleni prsten Zagrebačke županije, dr. sc. Tatjana Masten Milek, pritom je istaknula: „Ova biciklijada samo je jedna od aktivnosti usmjerenih na podizanje svijesti o zaštiti ove strogo zaštićene vrste, koja je ujedno i važan pokazatelj kvalitete okoliša.“ Dodatno je naglasila da Zagrebačka županija, uz Sisačko-moslavačku, bilježi najveći broj gnijezda bijele rode te da su Ivanić-Grad i Vrbovec među lokalnim sredinama s najvećom koncentracijom gnijezda u županiji.
Ovogodišnja biciklijada „Put bijele rode“ time je ponovno objedinjeno pokazala kako se kroz jednostavne rekreativne aktivnosti može razvijati svijest o zaštiti okoliša i prirodnim vrijednostima prostora koji ih okružuje.
*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.
Centar grada u petak, 8. svibnja, dobiva dodatni večernji gastronomski sadržaj u sklopu manifestacije Petek na Gorice, gdje će fokus nakon jutarnjeg programa biti prebačen na ponudu hrane s roštilja i street food koncept.
Od 17:00 sati program preuzima BBQ Hot Yard, koji u sklopu događanja postavlja svoj burger corner. Posjetitelji će ondje moći degustirati i kupiti različita jela i burgere s naglaskom na dimljene BBQ okuse i svježe pripremljene roštilj proizvode.
Ponuda je osmišljena kao klasičan street food format, uz izraženu aromu roštilja i neformalnu atmosferu. Riječ je o proširenju uobičajenog sadržaja Petka na Gorice, koji i dalje uključuje standardni jutarnji dio, dok se poslijepodne usmjerava prema gastronomskom segmentu i većem okupljanju posjetitelja u centru grada.
U Retro kinu Galženica tijekom svibnja održava se filmski program „Mjesec našeg filma“, koji Kino Gorica organizira u suradnji s Hrvatskim audiovizualnim centrom.
Riječ je o selekciji domaćih naslova koji su tijekom godina stekli veliku popularnost kod publike i ponovno se prikazuju u sklopu Kino mreže diljem Hrvatske. Program je fokusiran na najgledanije i publici najdraže hrvatske filmove od 1991. godine do danas, a ulaz na sve projekcije je besplatan.
Filmski program kroz svibanj
Prvi na rasporedu je dječji film „Koko i duhovi“, koji traje 95 minuta. Radnja prati dvanaestogodišnjeg Koka koji se s roditeljima seli u veliki grad. Tamo, uz pomoć novih prijatelja, ulazi u istragu misteriozne smrti starijeg stanara u susjedstvu. Projekcija je zakazana za 9. svibnja u 17:00 sati.
Sredinom mjeseca prikazuje se „Dražen“, biografska drama o jednom od najpoznatijih hrvatskih košarkaša, Draženu Petroviću. Film prati njegov put od Šibenika do vrhunaca europske i američke košarke, uz naglasak na njegovu upornost, obitelj i posvećenost sportu. Projekcija je 14. svibnja u 18:00 sati.
Obiteljski filmovi, dokumentarci i klasici
Program se nastavlja obiteljskim naslovom „Šegrt Hlapić“ koji prati poznatog književnog junaka nakon što napušta zloglasnog majstora Mrkonju. Na putovanju upoznaje Gitu, djevojčicu iz cirkusa, a zajedno prolaze kroz niz izazova i pustolovina. Film je na rasporedu 23. svibnja u 17:00 sati.
Dokumentarni film „Novo, novo vrijeme“ donosi kronologiju političkih događaja u Hrvatskoj koji su doveli do promjene vlasti 2000. godine. Poseban fokus stavlja se na razdoblje nakon smrti predsjednika Franje Tuđmana te izbore koji su uslijedili. Projekcija počinje 28. svibnja u 18:00 sati.
Istog dana navečer prikazuje se i igrani film „ZG80“ , smješten krajem 1980-ih. Radnja prati navijače Dinama i Hajduka na putovanju u Beograd na utakmicu između Crvene zvezde i Dinama, nakon koje dolazi do nasilnih sukoba na ulicama grada. Projekcija je u 20:00 sati.
Završetak programa
Ciklus završava dokumentarnim filmom „Sokol – Nezaustavljiv kao sudbina“ koji donosi priču o Velimiru Đereku Sokolu, ratniku iz Vukovara i Imotske krajine. Film kroz njegov život prikazuje priču o hrabrosti i izdržljivosti koja je ostavila snažan trag u kolektivnom sjećanju. Projekcija je zakazana za 29. svibnja u 18:00 sati.
Obilježavanje deset godina djelovanja udruge Ekomuzej Bistra donosi opsežan program aktivnosti usmjerenih na očuvanje i promociju kulturne baštine bistranskog kraja i Zagrebačke županije.
Središnji dio programa odnosi se na projekt „KULTURA ZA 10!“, unutar kojeg će se tijekom godine organizirati različiti događaji, od edukativnih i stručnih do turističkih i promotivnih. Aktivnosti će se odvijati na više lokacija, ponajprije u Kulturno-turističkom centru Bistra te u perivoju dvorca Oršić u Gornjoj Bistri.
Stručne tribine kao odgovor na interes zajednice
Velik odaziv i interes građana za teme iz lokalne povijesti, potvrđen kroz projekt „Hiže“ proveden 2025. godine, potaknuo je organizaciju javnih tribina koje su planirane za proljetne mjesece. Na njima će sudjelovati pozvani stručnjaci, a rasprave će obuhvatiti širok spektar tema od povijesti bistranskog područja i arheologije zaprešićkog kraja, do slavenske mitologije i mitskog krajolika Bistre.
Edukacija kroz tradicijske vještine
Uz teorijski dio, projekt uključuje i praktične sadržaje. Planirane su pokazne radionice namijenjene lokalnom stanovništvu i posjetiteljima, na kojima će sudionici moći usvojiti vještine izrade tradicijskog nakita od staklenih perlica te fertušnice, ukrasne višebojne vrpce koja se nosi uz fertun kao dio ženske narodne nošnje.
Kulturni sadržaji u funkciji turizma
Program uključuje i sadržaje namijenjene posjetiteljima, među kojima se ističu besplatne edukativne kostimirane šetnje kroz perivoj dvorca Oršić. One će se organizirati u sklopu godišnjih manifestacija s ciljem dodatnog obogaćivanja kulturno-turističke ponude Bistre i Zagrebačke županije.
Organizatori pritom pozivaju sve zainteresirane da im se pridruže u poslijepodnevnim terminima na predavanjima koja će voditi znanstvenici i stručnjaci iz različitih područja. Ciklus će zaključiti arhitekt Lovro Bauer predavanjem koje je na rasporedu u četvrtak, 7. svibnja u 18 sati, u multimedijskoj učionici stare škole na adresi Omladinska 26. Tema predavanja: “Kompleks župne crkve sv. Nikole Biskupa u Poljanici Bistranskoj: rezultat konzervatorsko-povijesnih istraživanja”.
Općina dodjeljuje četiri vrste priznanja: Povelju o proglašenju počasnog građanina, Priznanje za životno djelo, Grb Općine Pokupsko i Zahvalnicu Općine Pokupsko.
Općina Pokupsko pozvala je građane, udruge i druge subjekte da do 10. svibnja 2026. dostave prijedloge za dodjelu javnih priznanja koja će biti uručena iduće godine, u sklopu obilježavanja Dana Općine.
Riječ je o redovitom postupku kojim se, sukladno Statutu Općine Pokupsko i Odluci o javnim priznanjima, vrednuju pojedinci i organizacije koje su svojim djelovanjem dale značajan doprinos razvoju i ugledu lokalne zajednice. Poseban naglasak stavlja se na postignuća u gospodarstvu, znanosti, kulturi, zdravstvu i socijalnoj skrbi, obrazovanju, sportu i tehničkoj kulturi, zaštiti okoliša te drugim javnim područjima.
Općina dodjeljuje četiri vrste priznanja: Povelju o proglašenju počasnog građanina, Priznanje za životno djelo, Grb Općine Pokupsko i Zahvalnicu Općine Pokupsko.
Prijedlozi se zaprimaju isključivo u pisanom obliku. Mogu se predati osobno u Jedinstvenom upravnom odjelu Općine Pokupsko, poslati poštom na adresu Trg Pavla Štoosa 15, 10414 Pokupsko ili dostaviti elektroničkom poštom na [email protected].