Kada spomenemo tjesteninu, prva država koja nam padne na pamet je susjedna nam Italija. Opće je poznato da nas Talijani ‘šišaju’ kako u proizvodnji tako i u samoj konzumaciji tjestenine. No, svoje mjesto pod suncem, odnosno na domaćem tržištu, pronašla je i gorička tvornica tjestenine KOLEDA koja je u stopostotnom privatnom vlasništvu, a njeguje tradiciju proizvodnje tjestenine po domaćoj recepturi već 30 godina.
– Sve je počelo davnih 90-tih godina. Otac i majka htjeli su pokrenuti vlastiti posao te su došli na ideju da bi mogli proizvoditi tjesteninu. I tako su doslovce iz svoje garaže u centru Velike Gorice krenuli sa samom proizvodnjom koja se održala do dan danas – prepričava nam Antun Kamenjašević koji je preuzeo i nastavio obiteljski posao.
Gorička tvornica tjestenine KOLEDA otvorila moderan pogon u Ključić Brdu – Foto: Petra Škrinjarić/Cityportal.hr
Zbog povećanja obujma posla i širenja asortimana, posao su iz Velike Gorice preselili u Ključić Brdo gdje je otvoren novi moderan pogon Koleda tjestenine. U svojoj paleti proizvoda imaju oko 15 različitih vrsta tjestenine, od jušnih rezanaca s jajima, ribane kašice, makarona, krpica, svrdla, školjki…a tu su i tjestenine s dodatkom mrkve.
– Proizvodimo premium tjesteninu od visoko kvalitetne durum pšenice s dodatkom jaja. To je zapravo tvrda pšenica bogata hranjivim sastojcima kao što su proteini, vitamini, minerali i antioksidansi te sadrži čak 50 posto više bjelančevina od obične pšenice. Želimo imati vrhunsku kvalitetu, stoga koristimo pažljivo odabranu i strogu kontroliranu vrhunsku durum krupicu – rekao je Kamenjašević te dodaje kako su, kada je u pitanju sami brend, treći po jačini u Hrvatskoj.
Gorička tvornica tjestenine KOLEDA otvorila moderan pogon u Ključić Brdu – Foto: Petra Škrinjarić/Cityportal.hr
S novim modernim strojevima, olakšali su proizvodnju i dobili veliki tehnološki napredak kod zamjesa i hidratizacije tjestenine. A pri izradi, tjestenina prolazi kroz tri miješalice.
– Prvo ide u turbo mikser, a zatim u drugi u kojem se miješa i u treći gdje se miješa, hidratizira i vakuum pumpom izvlači zrak kako bi tjestenina prvobitno dobila na čvrstoći zatim i na izgledu. Kasnije ide u puž koji ima pritisak preko 100 bara te potom u pretkomoru kako se u dugom sušenju ne bi slijepila. Potom ide sušenje i nakon toga slijedi pakiranje koje je s novim strojem znatno olakšano, a čime možemo postići brzinu od 30 do 45 komada u minuti – ističe vlasnik ove goričke tvornice tjestenine koji je ujedno zbog povećanja obujma posla u potrazi za domaćom lokalnom radnom snagom.
Gorička tvornica tjestenine KOLEDA otvorila moderan pogon u Ključić Brdu – Foto: Petra Škrinjarić/Cityportal.hr
KOLEDA tjesteninu možete pronaći u gotovo svim trgovačkim lancima, a njihovo dugogodišnje iskustvo i kvalitetu prepoznali su brojni kupci.
– Svojim rezancima definitivno možemo konkurirati talijanskoj kvaliteti i cijenama, daleko smo jeftiniji nego talijanska jajčana tjestenina i tu smo se našli, a maksimalno ćemo se razvijati u vidu jušnog programa i širokih rezanaca – naglašava Kamenjašić te dodaje kako ove godine u planu imaju proizvesti 600 tona tjestenine.
Gorička tvornica tjestenine KOLEDA otvorila moderan pogon u Ključić Brdu – Foto: Petra Škrinjarić/Cityportal.hr
Osim duge tradicije i kvalitete, postali su prepoznatljivi i po svom imenu. Koleda označava koledarenje, odnosno običaj čestitarenja u blagdansko doba koje se još od starih Slavena zadržalo u našim krajevima i dan danas. Pjevajući koledarske pjesme zazivalo se ukućanima bogat stol, uspješnu i plodnu godinu. Koleda je bila ujedno i mitsko biće koje se brine da seljacima bude dobar urod, a upravo se njen lik nalazi na vrhu pakiranja KOLEDA tjestenine.
U tom duhu, u najboljoj tradiciji KOLEDA donosi na vaš stol izdašne mirise i okuse jela pripravljenih s kvalitetnom durum tjesteninom koja u sastavu sadrži najmanje 15% jaja. To je tjestenina koja se žuti u krepkim juhama, zlati se iz punih tanjura, pripravljena od srca i s puno pažnje – po domaći.
Hitni pacijenti iz Velike Gorice ponovno će se voziti na Rebro. Gradonačelnik Krešimir Ačkar postigao je dogovor s Ministarstvom zdravstva o promjeni režima prijevoza nakon intenzivnih pregovora. Odluka znači povratak na raniju praksu prema kojoj su pacijenti upućivani u KBC Zagreb, umjesto u tri druge zagrebačke bolnice.
Podsjetimo, zbog ranije odluke o preraspodjeli hitnih prijema, pacijenti su se prevozili u KB Dubrava, KBC Sestre milosrdnice i KB Sveti Duh. U praksi je to, kako se navodi, stvaralo poteškoće u organizaciji i produljivalo vrijeme potrebno za zbrinjavanje zbog većih udaljenosti.
“U takvoj situaciji je vrlo teško pružiti hitnu pomoć u potrebnom vremenu zbog velikih udaljenosti. Nismo to mogli pustiti tako zbog objektivnih razloga i zato sam tražio ministricu za pronalaženje drugog rješenja. I zajednički smo ga našli na dobrobit naših sugrađana”, rekao je Ačkar te zahvalio ministrici Hrstić na razumijevanju i pomoći, kao i voditelju velikogoričke hitne Siniši Golubu.
Velika Gorica i ove će godine svojim građanima isplatiti jednu od najvećih uskrsnica u zemlji, a redi se iznosu od 120 eura. Pravo na nju imat će gotovo 10.000 ljudi. Isplata počinje 23. ožujka i trajat će do 25. travnja u poslovnicama FINA-e.
Umirovljenici s mirovinom do 270 eura dobit će punu uskrsnicu od 120 eura, dok će oni s nešto višim mirovinama primiti manji iznos, od 40 do 65 eura, ovisno o visini mirovine. I korisnici nacionalne naknade za starije osobe, koji primaju 160,22 eura, također dobivaju 120 eura. Također, od ove godine pravo na uskrsnicu prošireno je i na nezaposlene hrvatske branitelje s prebivalištem u Velikoj Gorici, što će ostvariti oko 100 korisnika. Osim njih, uskrsnica se isplaćuje i korisnicima inkluzivnog dodatka I., II. i III. razine te osobne invalidnine kojima još nije izdano rješenje o inkluzivnom dodatku.
Za usporedbu, susjedni Zagreb isplaćuje 100 eura, Pula 80, Split 70, a Zaprešić 40 eura.
Gradonačelnik Krešimir Ačkar istaknuo je kako je prag za dobivanje uskrsnice s 266 eura prije pet godina povećan na 750 eura, čime je znatno proširen broj korisnika.
“Od ove godine uskrsnicu će dobiti i naši nezaposleni hrvatski branitelji koji imaju prebivalište na području Velike Gorice. To je najmanje što možemo učiniti kao znak zahvalnosti i poštovanja prema onima koji su dali svoj doprinos stvaranju naše domovine. Za ovu mjeru iz gradskog proračuna izdvajamo oko pola milijuna eura, jer želimo konkretnim djelima pokazati da nam je socijalna osjetljivost i briga za naše sugrađane jedan od prioriteta “, rekao je gradonačelnik Krešimir Ačkar.
Za umirovljenike i korisnike koji su već primili božićnicu u 2025. godini, zahtjev za isplatu uskrsnice nije potreban.
Županijsko natjecanje Školskih sportskih društava (ŠSD) srednjih škola Zagrebačke županije u futsalu za mladiće u organizaciji Ekonomske škole Velika Gorica održano je jučer (četvrtak, 19. veljače 2026.) u Sportskoj dvorani Srednje strukovne škole Velika Gorica i Gradskoj sportskoj dvorani u Velikoj Gorici.
Velika Gorica, 19.02.2026. Županijsko natjecanje srednjih kola u futsalu za mladiće. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 19.02.2026. Županijsko natjecanje srednjih kola u futsalu za mladiće. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 19.02.2026. Županijsko natjecanje srednjih kola u futsalu za mladiće. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Natjecalo se osam Društava: ŠSD Martin (Srednja škola Dugo Selo), ŠSD Mladen Dananić (SŠ Dragutina Stražimira, Sveti Ivan Zelina), ŠSD Jastreb (SŠ Jastrebarsko), ŠSD Mladost (SŠ Ivan Švear, Ivanić Grad), ŠSD Sokol (SŠ Vrbovec), ŠSD Samoborec (Ekonomska, trgovačka i ugostiteljska škola, Samobor), ŠSD Ban (SŠ Zaprešić) i ŠSD Gorek (Ekonomska škola Velika Gorica).
Velika Gorica, 19.02.2026. Županijsko natjecanje srednjih kola u futsalu za mladiće. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 19.02.2026. Županijsko natjecanje srednjih kola u futsalu za mladiće. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 19.02.2026. Županijsko natjecanje srednjih kola u futsalu za mladiće. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Ekipe su bile podijeljene u dvije skupine: A – ŠSD Samoborec, SŠD Gorek, ŠSD Mladen Dananić, ŠSD Ban; B – ŠSD Jastreb, ŠSD Mladost, ŠSD Martin, ŠSD Sokol. U svakoj skupini odigrano je 6 međusobnih utakmica, a trajanje utakmice 2×15 minuta. Odigrano je ukupno 14 utakmica. Drugoplasirani u skupinama odigrali su susret za 3. mjesto, a u finalu su igrali pobjednici skupina.
Velika Gorica, 19.02.2026. Županijsko natjecanje srednjih kola u futsalu za mladiće. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 19.02.2026. Županijsko natjecanje srednjih kola u futsalu za mladiće. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 19.02.2026. Županijsko natjecanje srednjih kola u futsalu za mladiće. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Finalni susret bolje su otvorili mladići iz Jastrebarskog i u 3. minuti pogotkom Dominika Matića došli u vodstvo. Ipak, bolju igru su igrači Ekonomske škole realizirali s dva gola u završnici prvog poluvremena. Junak preokreta s dva pogotka bio je Filip Ferenček.
Velika Gorica, 19.02.2026. Županijsko natjecanje srednjih kola u futsalu za mladiće. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 19.02.2026. Županijsko natjecanje srednjih kola u futsalu za mladiće. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 19.02.2026. Županijsko natjecanje srednjih kola u futsalu za mladiće. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 19.02.2026. Županijsko natjecanje srednjih kola u futsalu za mladiće. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 19.02.2026. Županijsko natjecanje srednjih kola u futsalu za mladiće. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Tri prvoplasirana Društva nagrađena su peharima i medaljama, a pobjednik se plasirao na Državno natjecanje u futsalu za mladiće.
Galerija fotografija
Županijsko natjecanje srednjih škola u futsalu za mladiće 2025./2026.
ŠSD Gorek: Luka Klafurić, Luka Barišić, Noa Petrović, Niko Herak, Ivan Maljković, Jakov Mihael Bagarić, Sebastijan Munđer, Dario Župetić, Jurica Trčak, Filip Lučić, Filip Ferenček. Voditelj: Kristijan Ban, prof.
U Velikoj Gorici idućeg tjedna počinje zimsko prskanje ukrasnog bilja na javnim površinama. Radove će od 23. do 27. veljače, u vremenu od 6 do 16 sati, provoditi tvrtka Eko deratizacija, a obuhvatit će više lokacija u gradu, među kojima su prostor kod Pučkog otvorenog učilišta, Trg Stjepana Radića, područje oko spomenika Golubica te prostor ispred zgrade gradske uprave i policije.
Riječ je o redovitoj preventivnoj mjeri kojom se nastoji očuvati zdravlje gradskog zelenila i spriječiti razvoj biljnih bolesti i štetnika u nadolazećoj vegetacijskoj sezoni. Tretman se provodi sredstvima za zaštitu bilja s ciljem suzbijanja i iskorjenjivanja štetnih organizama.
U ovom ciklusu koristit će se sredstvo Modro ulje, na bazi bakra (100 g/l), koje se primjenjuje metodom prskanja. Izvođač navodi kako su odabrana isključivo sredstva registrirana pri Ministarstvu poljoprivrede Republike Hrvatske i odobrena za uporabu u Hrvatskoj, uz naglasak na učinkovitost i što nižu toksičnost.
U Proračunu Grada Velike Gorice osigurano je 10 tisuća eura za financiranje programa udruga mladih koje djeluju na području grada. Sredstva su namijenjena projektima usmjerenima na pružanje socijalnih usluga mladima, neformalno obrazovanje te različite oblike edukacija u lokalnoj zajednici.
Najniži iznos koji se može zatražiti po programu iznosi 400 eura, dok je gornja granica potpore 2.500 eura. Time se želi omogućiti financiranje većeg broja manjih, ali i srednje velikih projekata.
Rok za podnošenje prijedloga traje do 30. rujna, no prijave pristigle do 18. ožujka ulaze u prvi krug razmatranja, nakon čega slijedi administrativna i formalna provjera dokumentacije.
Detalji natječaja i uvjeti prijave dostupni su na službenoj stranici Grada.