VIDEO/FOTO: Evo što je sve pronađeno novim areheološkim istraživanjem u Ščitarjevu
Područje Ščitarjeva je prvo urbano rimsko središte na širem području grada Zagreba. To je grad koji je živio od 1. do 4. stoljeća i imao je autonomnu gradsku upravu sa svim sadržajima…
Posljednjih dana u Ščitarjevu privodi se kraju tromjesečno zaštitno arheološko istraživanje na trasi kojom bi trebao proći sustav odvodnje, projekta Aglomeracija Velika Gorica. Jedinstveno je to mjesto, zanimljive povijesti u kojem se nalaze ostaci rimskog grada i zbog kojeg je prethodno trebalo odraditi istraživanja.
– Područje Ščitarjeva je prvo urbano rimsko središte na širem području grada Zagreba. To je grad koji je živio od 1. do 4. stoljeća i imao je status municipija što znači da je imao autonomnu gradsku upravu sa svim sadržajima koji takav grad zaslužuje. Od prometnica, popločenih ulica, javnih zgrada, terme, sustav kanalizacije… – ispričala nam je arheologinja Dženi Los.
Kameni rubnici rimske ceste – foto: Dženi Los
Ukupno je prekopano oko kilometar trase. Krenulo se s južne strane Ščitarjeva, a oko mjesne osnovne škole počeli su pronalaziti rimsku arhitekturu, a radi se o zidovima koji su vezani uz stambenu arhitekturu rimske Andautonije.
– To je za nas arehologe značajno jer smo uspjeli uloviti južni gabarit naselja, za koji se inače zna da se širi sjeverno od crkve, a pronašli smo i zapadni rub – kaže Los te dodaje kako se posebno istaknuo pronalazak ostataka rimske kanalizacije. Što je vrlo zanimljivo s obzirom da je i cijelo ovo zaštitno istraživanje vezano uz gradnju nove kanalizacije. Ona je pronađena na sjevernom dijelu Ščitarjeva u dužini oko 35 metara – priča nam.
Ostaci kanalizacijskog sustava – foto: Dženi Los
Također, pronađeno je i srednjovjekovno groblje koje se po nalazima nakita procjenjuje da je iz kraja 13. početak 14. stoljeća. Tu su i ostaci keramičkog posuđa, brončanih novčića, fibula, kopči…
– Većinom smo pronašli zidne strukture koje u nekim međusobnim odnosima zatvaraju određene prostorije koje su popločene, imaju zaglađene podnice, zatim ostatke zidne žbuke s vidljivim ostacima boja što znači da se radi o nekim bogatijim stambenim objektima – objašnjava nam Los.
Srednjovjekovni grobni ukopi – foto: Dženi Los
A dugo godina zakopan ispod Ščitarjeva i čekao da bude iskopan je i jedan zlatnik, koji je zasjao u punom sjaju i nije ga potrebno restaurirati. To je posebno razveselilo arheologinju Dženi kojoj je to prvi pronađeni zlatnik u svojih 25 godina rada.
– Pronalazak nečega uvijek predstavlja zadovoljstvo, koliko god se dugo taj posao radi, svaki dan nam je novi izazov, uvijek je neko veselje – zadovoljno će naša sugovornica.
Vrat staklene bočice – foto: Dženi Los
Inače, svi nalazi pohranit će se u zagrebačkom Arheloškom muzeju te u Muzeju Turopolje. Pronađeni ostaci pojedinih zidova će se razgraditi kamen po kamen i preseliti u Arheološki park Andautonia kako bi se sačuvali i iskoristili za konzerviranje zidova.
Po završetku arheoloških istraživanja, u Ščitarjevo seli mehanizacija kako bi se što prije započelo s projektom aglomeracije, a mještanima ne preostaje ništa drugo, nego još malo strpljenja.
Jučer je gradonačelnik Grada Velike Gorice raspisao Javni poziv za dodjelu bespovratnih financijskih potpora iz gradskog proračuna za obnovu tradicijske graditeljske baštine Turopolja.
Pozivaju se svi vlasnici tradicijskih objekata na području Grada Velike Gorice da podnesu prijave za dodjelu financijske potpore iz gradskog proračuna za obnovu tradicijske graditeljske baštine Turopolja.
Obnova će se sufinancirati iz gradskog proračuna za obnovu tradicijske graditeljske baštine Turopolja. Grad Velika Gorica dodijelit će financijske potpore za obnovu tradicijskih objekata u maksimalnom iznosu do 80% od traženog iznosa navedenog u prijavnom obrascu, a najviše do 9.150,00 EURA.
Sredstva će Grad isplatiti u roku od 30 dana, a Javni poziv je otvoren do 20. travnja 2026. godine.
Vlada je na današnjoj sjednici donijela model i opseg državne intervencije u cijene goriva, nakon što je rast cijena energenata na svjetskom tržištu potaknut novim poremećajima na Bliskom istoku.
Do poremećaja na tržištu došlo je nakon zatvaranja Hormuškog tjesnaca, jednog od ključnih svjetskih energetskih pravaca, objasnio je premijer Andrej Plenković. Također, nadodao je kako “cijene nafte na svjetskom tržištu danas iznose između 107, 106 i 105 dolara po barelu, a barel sirove nafte, prije izbijanja sukoba, iznosio je 71 dolar.” Samim time, na izvanrednoj sjednici Vlade izmijenjene su Uredba o utvrđivanju najviših maloprodajnih cijena naftnih derivata te Uredba o visini trošarine na energente i električnu energiju.
Način na koji će se to izvesti, prema riječima premijera, je sljedeći:
Prvo će se odrediti baza za utvrđivanje cijena goriva po dvotjednom obračunskom razdoblju, zatim će se u određenoj mjeri sniziti iznos premije energetskih subjekata koji se bave trgovinom naftnih derivata te će se sniziti trošarine za dizelsko gorivo.
Cijena plavoga dizela je trenutno 0,80 eura po litri. Da nema mjere Vlade, ta cijena bi sutra bila 1,06 eura po litri. Zbog mjera Vlade cijena će biti 0,89 eura po litri.
Trenutna cijena dizela bez aditiva je 1,48 eura po litri. Da nema intervencije, ta cijena bi sutra bila 1,72 eura po litri. Zbog mjera Vlade cijena će biti 1,55 eura po litri.
Eurosuper po litri iznosi 1,46 eura. Da nema mjere Vlade, ta cijena bi sutra bila 1,55 eura. Zbog Vladinog poteza, cijena će biti 1,50 eura.
Uoči Međunarodnog dana žena koji se obilježava ove nedjelje 8. ožujka, gradonačelnik Krešimir Ačkar, danas je čestitao sugrađankama njihov dan.
Na Tržnom centru, gradonačelnik je zajedno sa suradnicima, dijelio cvijeće sugrađankama i pritom poručio:
“Tradicionalno već uoči dana žena, druženje s našim sugrađankama gdje vrlo jednostavno i kratko, naša je potreba samo reći jedno veliko hvala svim našim majkama, svim našim sugrađankama, svim našim sestrama, svim našim bakama na svemu što čine u našim životima, a čine ga prekrasnim, čine ga lijepim i ne bih uistinu ništa dalje mogao nadodati osim toga da im želim reći jedno veliko hvala i sretan vam drage žene, majke, kraljice, sretan vam dan žena.”
Na naše pitanje da li je osim građanki darovao i svoje zaposlenice kao i svake godine, gradonačelnik Velike Gorice odgovorio je: “Kao i svake godine, i zaposlenice u gradskim ustanovama, dječjim vrtićima, muzeju, pučkom otvorenom učilištu, kao jedno veliko hvala za sve što i one čine i žrtvu koju podnose da bi naš grad bio što kvalitetniji, što ljepši i što poželjniji za život.”
Međunarodni dan žena posvećen je borbi za ravnopravnost, prava žena i njihov doprinos društvu. Ovakve simbolične geste često su prilika i za neposredan susret građana s predstavnicima lokalne vlasti. Sadnice cvijeća su brzo pronašle svoje vlasnice, a brojne sugrađanke pritom su iskoristile trenutak za kratko druženje i razgovor s gradonačelnikom.
Zagrebačka županija pozvala je sve gradove i općine da u najkraćem mogućem roku započnu s izradom programa priuštivog stanovanja. Sastanak s gradonačelnicima i načelnicima održan je kako bi se raspravilo o obvezama i mjerama koje će proizaći iz Nacrta prijedloga Zakona o priuštivom stanovanju.
„Kroz nacionalni plan stambene politike za razdoblje 2025. – 2030. za priuštivo stanovanje bit će dostupno 1,5 milijardi eura, a kroz Višegodišnji financijski okvir 2028. – 2034. dodatnih 3,5 milijardi eura“, izjavio je zamjenik župana Damir Tomljenović, naglasivši kako se radi o iznimnoj prilici, ali i velikoj odgovornosti za sve jedinice lokalne samouprave u županiji.
Tomljenović je objasnio da program uključuje definiranje potreba, ustupanje zemljišta ili osnivanje prava građenja, sufinanciranje gradnje, oslobađanje od komunalnog doprinosa te mogućnost zajedničke provedbe projekata između više općina i gradova. Ciljne skupine su mladi do 45 godina i obitelji s djecom, građani deficitarnih zanimanja, ranjive skupine te osobe starije od 65 godina ili s invaliditetom. U slučaju da lokalne jedinice nemaju kapacitete za provedbu stambene politike, zadaće će preuzeti Zagrebačka županija. Gradovi i općine pozvani su, nakon stupanja Zakona na snagu, što prije izraditi vlastite programe priuštivog stanovanja, koji će biti preduvjet za korištenje dostupnih sredstava.