HOTNEWS
Velika inspekcija! Istražili smo za vas gdje je u Gorici najbolje kupovati…
Obišli smo svih šest velikogoričkih velikih trgovina, svih šest isti dan, 17. rujna, pri čemu smo se trudili pronaći proizvode koji nisu bili na bilo kakvom sniženju. I, na koncu, dobiti odgovore gdje je najugodnije i najpovoljnije kupovati u našem gradu…
Talijanski trgovački lanac Eurospin, poznat po diskontnim cijenama, stigao je nedavno u Veliku Goricu. Konkurenciji je to bio znak da još jače krenu u borbu za svakog kupca, pa je Lidl osmislio akciju kojom bi dodatno zadržao svoje kupce. Naime, prilikom svake kupovine iznad 120 kuna, na blagajni su građani dobili kupon kojim se ostvaruje popust za kupnju tjedan nakon. I dok supermarketi pokušavaju privući kupce sniženjima i uvjeravaju nas u kvalitetu svojih proizvoda, zapitali smo se gdje se u Gorici najviše isplati kupovati, pa smo krenuli u trgovine provjeriti cijene.
Obišli smo šest najvećih trgovina u našem gradu – Maxi Konzum, Lidl u Ulici kneza Ljudevita Posavskog, Kaufland, Eurospin, Spar kod Doma zdravlja te KTC na Tržnom centru. Naša košarica sadržavala je 12 proizvoda, a pokušali smo naći najjeftinije u svakoj od trgovina. Trudili smo se i pronaći proizvode koji nisu na sniženju kako bi saznali što realnije cijene, no to nije uvijek bilo moguće. Naime, taj dan, baš je sav krumpir u Kauflandu bio na sniženju. Na kraju se pokazalo kako se 17. rujna najviše isplatilo kupovinu obaviti u novootvorenom Eurospinu. Financijski najlošije ste prošli ako ste iste stvari taj dan kupili u KTC-u. Razlika između ta dva računa bila je 13,25 kuna.
Konzum je, po nama, pak pobjednik kategorije izbora proizvoda. Jedina zamjerka ponudi bile su “crne” banane, ali u ovoj trgovini zadovoljavajući je izbor voća i povrća. Tu je i velik broj proizvoda za kućanstvo, bebe, kozmetike… Po raznolikosti ponude, među goričkim konkurentima najsličniji mu je Kaufland. KTC, osim cijenom, nije zadovoljio niti kvalitetom voća i povrća, kao ni općenitom ponudom.
Treba uzeti u obzir i kako je ovo najmanja od svih trgovina koje smo posjetili, pa ne čudi ni manji broj proizvoda. No ono na čemu bi, unatoč veličini, trebali poraditi su kvaliteta. U vijeme našeg posjeta ovoj trgovini i krumpir i banane vapili su za natpisom “sniženje zbog isteka roka valjanosti”, a izbor mesa i kruha također je nešto čime se ova trgovina na taj dan nije mogla pohvaliti.
Nije nas se dojmio ni raspored artikala u trgovini, a minus je i lokacija ukoliko kupnju obavljate automobilom. Naime, vrećicu sa stvarima morat ćete nositi iz podruma Tržnog centra do nekog od obližnjih parkirališta. Ostale trgovine, pa čak i Spar na Tržnom centru, tu su u nešto boljoj poziciji. Osim velikih trgovačkih kolica, kupovinu će vam olakšati i to što nema stepenica, pa bile one i pokretne.
Lidl, inače, po uređenju i poslovnoj filozofiji najsličniji Eurospinu, na ovaj je dan bio skuplji od Spara, ali zauzeo je visoko treće mjesto najjeftinijeg trgovačkog centra u Gorici. Trgovina je odnedavno i preuređena pa su voće i povrće sada na samom ulazu. U Lidlu ponudu ne možemo nazvati lošom, ali često od nekog proizvoda imaju tek jednu ili dvije marke, pa ova trgovina ne pripada onima najbolje opremljenima. Pohvale svakako zaslužuje za veličinu parkirališta, kao i natkriveni dio istoga te, osim uobičajenog mjesta za osobe s invaliditetom, mjesta za roditelje s djecom koje se nalazi odmah pored ulaza.
Ovo potonje ima još jedino Spar. Dojma smo i kako Eurospinov parking nije dovoljno velik. No talijanski trgovački lanac svakako ima najuredniju trgovinu. Razlog tome može biti i to što je tek nedavno otvoren, pa ćemo čistoću prostora moći procijeniti tek u narednim mjesecima. KTC, Kaufland i Konzum, u kojemu je neuredno izgledao dio sa svježim voćem i povrćem, također nas nisu impresionirali čistoćom prostora, ali Maxi Konzumu idu pohvale za raspored proizvoda. Prednošću smatramo i to što su osnovne namirnice, po koje najčešće idemo, poprilično logično organizirane, a velik dio trgovine moguće je preskočiti ukoliko s tog odjela ništa ne trebamo.
Organizacijski, ne oduševljavaju ni KTC, Kaufland i Spar. Lidl i Eurospin u ovoj su kategoriji tek za nijansu “lošiji” od Konzuma. Manji je izbor proizvoda različitih proizvođača, no u trgovinama se lako snaći i pronaći ono po što ste došli. Iz ove ocjene isključit ćemo dio trgovine gdje se nalaze razne kućanske potrepštine, odjeća, namještaj i ostalo što čini periodičnu ponudu trgovina. Istini za volju, ne znamo tko se tu može snaći niti isprve pogoditi gdje bi mogle stajati, na primjer, muške potkošulje.
Zanimljivo je bilo provjeriti i porijeklo proizvoda, a po deklaracijama na kutijama, na taj dan u Lidlu i Kauflandu mogli ste pronaći rajčicu istog hrvatskog dobavljača po identičnoj cijeni od 7,99 kn/kg. Najskuplju rajčicu tog je dana prodavao Konzum po cijeni od 9,99 kn/kg, a radi se o proizvodu iz Poljske. Kilogram rajčice taj dan najmanje je koštao u Eurospinu. Proizvod je, kaže deklaracija, uzgojen u Hrvatskoj, čak na istom području kao one iz Lidla i Kauflanda, ali od drugog dobavljača, i cijena mu je bila dvije kune jeftinija od konkurentskih Lidla i Kauflanda – koštala je 5,99 kn/kg. Općenito smo dojma kako je Eurospinov odjel voća i povrća, iako ne pretjerano raznolik ili velik, cijenom jedan od povoljnijih od ovih trgovačkih lanaca.
Što se tiče ostalih proizvoda, trgovci uglavnom imaju vrlo slične, a često i iste cijene određenih proizvoda. Očito prate konkurenciju i prilagođavaju se. No ono na čemu se na dan naše kupovine moglo najviše osjetiti razlika u cijeni je kilogram riže. I dok je njegova cijena u ostalim trgovinama od 7,79 do 7,99 kuna, u KTC-u je kilogram riže koštao čak 11,99 kuna. U ovom trgovačkom lancu naći ćete i najskuplji dodatak jelima, kojeg uglavnom čine sušeno povrće i sol. Vrećica od 250 grama ovdje će vas koštati 5,39 kuna.
Kaufland će vam istu stvar, ali svoje robne marke, prodati za 4,79 kuna, a ostali trgovci to će vam naplatiti ispod četiri kune za 250 grama. Zapravo, kada pogledamo račun, u KTC-u niti jedan proizvod s naše liste nije bio najjeftiniji u usporedbi s drugim trgovinama. Najnižu cijenu imali su u dva slučaja – ulje i brašno, ali i tu im konkurencija nije dopustila primat, pa jednake cijene imaju i neki od konkurencije. Najjeftinija jaja na taj dan nudio je Lidl, a bila su za 50 lipa do 1,50 kuna jeftinija od ostalih trgovina.
U inspekciji po trgovačkim centrima promatrali smo i zaposlenike trgovina. Najlakše ćete do pomoći trgovca doći u Konzumu i Eurospinu, a u najnovijem trgovačkom centru u Velikoj Gorici i osoblje je bilo najljubaznije. Zamjerke nemamo ni na Konzumove zaposlenike s kojima smo razgovarali taj dan. Ukoliko ste u potrazi za nekim artiklom ili pomoći, najteže ćete, po našem iskustvu, do informacije doći u Kauflandu i Lidlu. U KTC-u su zaposlenici bili ljubazni i i spremni pomoći.
Na kraju, svatko ima svog favorita i trgovinu u koju najradije odlazi, a za značajnije uštede jednostavno je potrebno pratiti letke i akcije trgovaca. Većina je sada dostupna i putem interneta, na stranicama trgovina, a mnoga kućanstva letke dobiju i u poštanske sandučiće. No kako se ne bi previše zanijeli popustima, stručnjaci ipak savjetuju da prije odlaska u kupovinu napravite popis potrebnih stvari i kupujete zaista samo to što se na njemu nalazi.
U planiranju će vam pomoći i ako unaprijed odredite budžet za namirnice te u trgovinu ne nosite previše novca. Dobro je popis napraviti na temelju tjednog jelovnika koji ste unaprijed osmisili, a koji će osim uštede donijeti i racionalnijoj iskorištenosti namirnica te tako višak neće završiti u smeću. Nije loše imati na umu i kako trgovci često stavljaju proizvode koje najviše žele prodati u visinu očiju, što je samo jedan od “trikova” koji se koristi u praktički svim trgovačkim centrima na svijetu.
To je još jedna zamka u kojoj će vam pažljivo izrađen popis namirnica značajno pomoći. Također, savjet stručnjaka je da u trgovinu ne odlazite umorni i gladni jer ćete tada prije posegnuti za slatkišima, grickalicama i nepotrebnim namirnicama. Uštedjeti se može i ako svaki put u kupovinu odlazite sa svojom vrećicom jer ju tada ne morate kupovati.
HOTNEWS
Pokupsko traži kandidate za općinska priznanja
Općina dodjeljuje četiri vrste priznanja: Povelju o proglašenju počasnog građanina, Priznanje za životno djelo, Grb Općine Pokupsko i Zahvalnicu Općine Pokupsko.
HOTNEWS
Otvorene prijave za radionice tradicijskog nakita u Bistri
Prva u nizu radionica zakazana je za 12. svibnja u 17 sati, a organizatori pozivaju zainteresirane da se prijave zbog ograničenog broja mjesta.
CityLIGHTS
FOTO Besplatni pregledi i poruke podrške: Velika Gorica obilježila Dan hitne medicine
Nacionalni dan hitne medicinske službe obilježava se svake godine 30. travnja
U Velikoj Gorici danas je obilježen Nacionalni dan hitne medicinske službe, uz preventivnu akciju tijekom koje su građani mogli besplatno provjeriti osnovne zdravstvene pokazatelje i dobiti savjete liječnika.
Program se održavao od 9 do 13 sati ispred ispostave Zavoda za hitnu medicinu Zagrebačke županije u Ulici Matice hrvatske 5, gdje su zainteresirani imali priliku izmjeriti indeks tjelesne mase, krvni tlak, razinu šećera i lipida u krvi te zasićenost kisikom. Na temelju dobivenih rezultata, građanima su bili dostupni i individualni liječnički savjeti.
Velik odaziv građana na preventivnu akciju
Među onima koji su iskoristili priliku za pregled bila je i Mara koja kaže: „Došla sam, pročitala sam na portalu, da se danas može provjeriti tlak i šećer. Odlučila sam provjeriti svoje stanje. Podržavam djelatnike i sretan im njihov dan!“ Sličan razlog dolaska imala je i Marica: „Tu sam zato jer imam povišenu masnoću pa da si izmjerim. Djelatnicima sve najbolje i svaka im čast na njihovom radu.“
Iz Zavoda za hitnu medicinu Zagrebačke županije ističu kako je riječ o dijelu šireg ciklusa proljetnih preventivnih aktivnosti koje se provode u devet gradova s naglaskom na rano otkrivanje i prevenciju kardiovaskularnih bolesti, koje su i dalje vodeći uzrok smrtnosti u Hrvatskoj. Gradonačelnik Velike Gorice Krešimir Ačkar zahvalio je djelatnicima hitne službe na njihovom radu: „Jedno veliko hvala svim djelatnicima Hitne medicinske službe i u ime cijele zajednice naših sugrađanki i sugrađana, čestitamo im njihov dan! Želio bih istaknuti važnost i bitnost njihovog djelovanja, njihovih postupaka koji su onda kada nam je najpotrebnije, najbitniji. Njihova stručnost, njihov entuzijazam i njihovo djelovanje je spasilo toliko života na području našeg grada.“
Kontinuirana ulaganja i razvoj sustava
Zamjenik župana Zagrebačke županije Ervin Kolarec također je čestitao djelatnicima njihov dan, istaknuvši njihovu ulogu u sustavu: „Danas imamo Nacionalni dan Hitne medicinske službe na razini Republike Hrvatske. Svim našim vrijednim djelatnicima Zavoda za hitnu medicinu Zagrebačke županije, čestitam njihov dan. Zahvaljujem im se na doprinosu koji daju, na tome što su profesionalni, što su požrtvovani i što su uvijek tu kada naši žitelji i naši građani trebaju njihovu pomoć“
Govoreći o ulaganjima u sustav, Kolarec je naglasio: „Zagrebačka županija zna da je prijeko potrebno svake godine obnavljati vozni park. Prije svega, da imaju kvalitetna vozila, da imaju sigurna vozila, da imaju opremljena vozila. U tu svrhu smo ove godine osigurali 900 tisuća eura kako bi mogli kupiti jedanaest vozila.“
Pročelnica za zdravstvo, socijalnu skrb i hrvatske branitelje Ksenija Čuljak pridružila se čestitkama: „Pridružujem se čestitkama svim hitnjacima koji 365 dana u godini 24 sata brinu o našim hitnim stanjima i spašavaju mnoge živote. Zahvaljujem se na njihovom radu i požrtvovnosti.“ Dodatno je istaknula i proračunska izdvajanja za zdravstveni sustav: „Kako je već i prije rekao zamjenik, gotovo 1,9 milijuna eura osigurano je u proračunu Zagrebačke županije. Prije svega vodimo jako računa o nabavi automobila za hitnu medicinu, ali i za dijalizu, za sanitet. I što reći, evo, puno hrabrosti i sreće, mi smo tu da osiguramo novce, mislim da Zavod radi stabilno. Možemo jedino pozvati na razumijevanje i jednu komunikaciju koju moramo ipak u današnje vrijeme malo na višu razinu dignuti. Rade vrlo stresan i odgovoran posao i moramo im biti podrška u tome.“
Osim preventivnih pregleda, događanje je imalo i edukativnu komponentu, s ciljem približavanja rada hitne medicinske službe građanima te jačanja suradnje s lokalnom zajednicom. Djelatnici su pritom predstavljeni kao ključna karika u sustavu zbrinjavanja hitnih pacijenata.
Nacionalni dan hitne medicinske službe obilježava se svake godine 30. travnja, a proglasio ga je Hrvatski sabor 2013. godine, čime se Hrvatska pridružila državama koje nastoje dodatno istaknuti važnost i ulogu hitne medicine u zdravstvenom sustavu.
*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.
Fotogalerija: Morena Martinović/Cityportal.hr
HOTNEWS
Svjetski dan upalnih bolesti crijeva
Svjetski dan upalnih bolesti crijeva za cilj ima istaknuti teškoće s kojima se oboljeli od ove bolesti svakodnevno suočavaju, a to su prije svega smanjenje kvalitete života, radne sposobnosti i nerijetko invaliditet kao posljedica bolesti.
Svjetski dan upalnih bolesti crijeva obilježava se 19.5., World IBD Day čiji cilj je podizanje svijesti o tim bolestima. Govoreći o upalnim bolestima crijeva (IBD – Inflammatory Bowel Disease) uglavnom razlikujemo tri bolest: Crohnovu bolest, ulcerozni kolitis te intermedijarni kolitis.
Radi se o kroničnim, upalnim bolestima koje se mogu pojaviti u bilo kojoj životnoj dobi, a najmanje 20% oboljelih razboli se prije 20-te godine života, obično u dobi od 10 do 20 godina, a bolest jednako pogađa i dječake i djevojčice.
Tijek bolesti i uzroci
Većina oboljelih simptome razvije do 30-te godine života. Tijek bolesti je takav da se u nepravilnim vremenskim intervalima izmjenjuju faze aktivne upale (faza relapsa) sa fazama remisije bolesti prilikom koje pacijenti ne osjećaju simptome, ali za sada to je još uvijek neizlječiva bolest. Uzrok je nepoznat, nedovoljno jasan, povezuje se sa poremećenim funkcioniranjem imunološkog sustava, crijevne barijere, neravnotežom mikroorganizama u crijevima, a nezanemarivi su i okolišni čimbenici u osoba koje imaju genetsku predispoziciju za razviti jedan od oblika upalne bolesti crijeva. Čak do 25% osoba sa upalnim bolestima crijeva, imaju članove obitelji sa tom bolešću.
Oblici upalnih bolesti crijeva
Crohnova bolest može zahvatiti bio koji dio probavnog trakta, od usne šupljine do anusa. Ulcerozni kolitis zahvaća rektum i kolon, dok se intermedijarni kolitis na temelju kliničkih i dijagnostičkih kriterija, ne može sa sigurnošću svrstati ni u ulcerozni kolitis ni u Crohnovu bolest.
Crohnova bolest
Američki liječnik Burill Crohn tridesetih godina 20. stoljeća opisao je bolest koja je po njemu dobila naziv Chronova bolest za koju je karakteristično da upalne promjene zahvaćaju sve slojeve stijenke crijeva i može se javiti u bilo kojem dijelu probavne cijevi od usne šupljine, preko jednjaka, želudca, duž tankog i debelog crijeva uključujući i analni kanal te se izmjenjuju područja upale i normalne sluznice crijeva.
Najčešći simptomi su bolovi i grčevi u trbuhu, kronični proljev u razdoblju dužem od četiri tjedna (ako je upalom zahvaćeno debelo crijevo tada stolica može biti i sa tragovima krvi ; krv i sluz u stolici rjeđi su nego kod oboljelih od ulceroznog kolitisa), vrućica, gubitak apetita i smanjenje tjelesne težine, nelagoda, umor. Simptomi mogu trajati danima, tjednima pa čak i mjesecima. Jedinstvenog testa za Chronovu bolest nema već se dijagnoza temelji na procjeni kliničkih simptoma, krvnih pretraga, nalaza slikovne dijagnostike, endoskopije i histološke procjene biopsija crijeva.
Ulcerozni kolitis
Ulcerozni kolitis za razliku od Chronove bolesti zahvaća isključivo debelo crijevo (kolon – latinska riječ za debelo crijevo; kolitis latinski izraz za upalu debelog crijeva). Upala se širi uvijek u kontinuitetu prilikom čega zahvaća samo sluznicu u obliku čireva ( ulcus je latinski izraz za čir). Upala uvijek zahvaća rektum te se može širiti prema gornjim dijelovima debelog crijeva. Simptomi uglavnom ne nastupaju naglo već se razvijaju postepeno, a obično se radi o pojavi krvi i sluzi u stolici kašaste konzistencije, bolovima i grčevima u trbuhu, velikom broju stolica koje čak mogu pacijenta buditi i noću, a nerijetko su neke od njih eksplozivne sa hitnom potrebom za pražnjenjem crijeva.
Razlikujemo četiri osnovna oblika bolesti: proktitis (upalom je zahvaćen samo rektum), lijevostrani kolitis (upalom je zahvaćen rektum, sigmoidni dio, silazni kolon), ekstenzivni kolitis (upalom je zahvaćeno debelo crijevo iznad zavoja debelog crijeva smještenog ispod slezene) i pankolitis kod kojeg je cijelo debelo crijevo zahvaćeno upalom. Kod blagog ulceroznog kolitisa, gdje je upalom zahvaćen rektum ili rektosigmoidni dio, javljaju se blaži proljevi, do četiri rijeđe, sluzave stolice dnevno uz blažu grčevitu bol i povremeno lažni nagon na stolicu. Srednje teška bolest obično zahvaća veći dio debelog crijeva. Proljevaste, krvave stolice se javljaju i do deset puta dnevno, a prisutni su i blagi trbušni bolovi, vrućica te anemija. Više od deset proljevastih stolica dnevno praćenih sa jakim grčevima, nerijetko i visokom temperaturom i obilnijim krvarenjima te gubitkom tjelesne mase uz neuhranjenost, znakovi su teškog oblika bolesti gdje je upalom zahvaćen opsežan dio debelog crijeva. Kod intenzivne i teške upale liječenje ponekada zahtjeva odstranjivanje čitavog debelog crijeva (proktokolektomiju).
Povremene ili trajne upalne promjene mogu se javiti i na organima van probavne cijevi kao što su zglobovi, koža, oči, žučni vodovi, jetra.
Liječenje i individualni pristup
Pri odabiru liječenja upalnih bolesti crijeva, liječnici uz smjernice Europskog udruženja za Crohnovu bolest i ulcerozni kolitis uzimaju u obzir i karakteristike bolesti samog konkretnog pacijenta. Taj individualni pristup liječenju koji uzima u obzir i dob bolesnika, druge pridružene kronične bolesti, psihički profil bolesnika i obiteljsku anamneza (podaci o bolestima u obitelji) svakako omogućava i aktivno sudjelovanje pacijenta u donošenju odluka o načinu liječenja. Lijekovi raspoloživi za liječenje upalnih bolesti crijeva danas su aminosalicilati, glukokortikoidi, imunosupresivi, antibiotici, biološki lijekovi.
Prehrana i čimbenici rizika
Uloga prehrane kao čimbenika rizika za pojavu upalne bolesti crijeva, te kao potporne, ali i moguće primarne terapije današnji je izazov za sve grupe stručnjaka kojima je IBD u fokusu. Budući da svi oboljeli ne reagiraju jednako te se prehrambene preporuke razlikuju se kod različitih oblika i faza bolesti, nužan je individualni pristup prilikom kreiranja dijete za pacijenta sa upalnom bolesti crijeva. Nekakav univerzalni savjet nutricionista oboljilma od IBD-a odnosio bi se na adekvatan energetski unos od 35 – 40 kcal/kg dnevno te konzumiranje dovoljne količine proteina (1 – 1,5 g/kg tjelesne mase proteina dnevno) kako bi se održala željena tjelesna težina i osigurao adekvatan energetski unos potreban za rast i razvoj djece i adolescenata oboljelih od IBD-a. Tjelesna neaktivnost, nedostatak sna, kronični stres, industrijski prerađena hrana bogata šećerom, siromašna vlaknima dokazani su čimbenici rizika za pojavu upalnih bolesti crijeva.
Svjetski dan upalnih bolesti crijeva za cilj ima istaknuti teškoće s kojima se oboljeli od ove bolesti svakodnevno suočavaju, a to su prije svega smanjenje kvalitete života, radne sposobnosti i nerijetko invaliditet kao posljedica bolesti.
CityLIGHTS
Mladi kuhari u Velikoj Gorici pripremili jela s autohtonim sastojcima Zagrebačke županije
Natjecanje u sklopu Hrvatskog kuharskog kupa okupilo je kuhare do 35 godina, a pripremljeno je i 100 obroka.
U Velikoj Gorici je danas održano treće kolo Hrvatskog kuharskog kupa, koje je organizirano u suradnji s Hrvatskim kuharskim savezom, Gradom Velika Gorica i Srednjom strukovnom školom Velika Gorica.
Natjecanje je okupilo mlade kuhare do 35 godina, a naglasak je bio na korištenju autohtonih namirnica, očuvanju kulinarske baštine te održivim praksama u gastronomiji. Sudionici su pripremali jela koristeći proizvode karakteristične za Zagrebačku županiju, među kojima su bili i turopoljski tartufi s ciljem promocije lokalnih resursa i tradicije.
30. 4. 2026. Treće kolo Hrvatskog kuharskog kupa. Foto: Morena Martinović/Cityportal
Predsjednik Hrvatskog kuharskog saveza Erich Glavica istaknuo je kako je Hrvatski kuharski kup projekt koji se provodi diljem zemlje s jednim jasnim ciljem.
“Ovo je aktivnost koju provodimo po cijeloj Hrvatskoj i jako smo sretni da su nas ugostili u Velikoj Gorici. Upravo naš cilj je naći mlade talente. Imamo profesionalne kuhare koji se već natječu, ali volimo uključiti mlade, dati im zadane teme i raditi s njima da vidimo tko od njih ima potencijala te ih uvježbamo kako bismo ih vodili na olimpijade i svjetska prvenstva”, rekao je Glavica
30. 4. 2026. Treće kolo Hrvatskog kuharskog kupa. Foto: Morena Martinović/Cityportal
Tijekom natjecanja pripremljeno je 100 obroka namijenjenih učenicima Srednje strukovne škole Velika Gorica. Time je mladim kuharima omogućeno da predstave svoju kreativnost, ali i približe lokalnu gastronomiju mlađoj populaciji.
Program je započeo u 9 sati svečanim otvorenjem Kupa uz gradonačelnika Velike Gorice Krešimira Ačkara.
“Iznimno mi je drago da se 10 mladih kuhara našlo na ovom 3. kolu natjecanja kuhara na nacionalnom nivou. Ono što me posebno veseli je da ih čak osam dolazi iz Velike Gorice, što nam garantira gastronomsku budućnost na zadovoljstvo svih nas krajnjih korisnika”, rekao je Ačkar.
30. 4. 2026. Treće kolo Hrvatskog kuharskog kupa. Foto: Morena Martinović/Cityportal
Dodao je kako je posebno važno da mladi kuhari kroz ovakva natjecanja stječu nova znanja i vještine, te se upoznaju s lokalnim autohtonim proizvodima.
“Sretni smo što će implementirati neke naše gastronomske autohtone oblike kao što su turopoljski tartufi i samim time gastronomija će u budućnosti biti, u našem gradu, na jednoj zavidnoj razini kakva do sada i nije bila”.
30. 4. 2026. Treće kolo Hrvatskog kuharskog kupa. Foto: Morena Martinović/Cityportal
Nakon toga, krenula je priprema jela koju su izvodili mladi kuhari, a posjetitelji su imali mogućnost pratiti cijeli proces.
“Bio sam u kuhinji i tamo je jedna vrlo profesionalna atmosfera i jako je zanimljivo za mlade ljude koliko su predani tome, koliko su se posvetili svakom detalju koji čini razliku. Zanima me gdje će ti mladi biti za četiri godine i kakvi će to stručnjaci biti”, naglasio je gradonačelnik.
30. 4. 2026. Treće kolo Hrvatskog kuharskog kupa. Foto: Morena Martinović/Cityportal
U poslijepodnevnom dijelu programa održan je edukativni segment posvećen turopoljskom škrletu. U sklopu njega održano je predavanje o sljubljivanju pjenušaca Zagrebačke županije s jelima, kao i predstavljanje povijesti i značaja turopoljskog škrleta.
Predsjednik Hrvatskog Sommelier kluba Darko Lugarić naglasio je kako je cilj edukacije podizanje razine gastronomije kroz povezivanje hrane i vina, osobito kod mladih
“Hrvatski Sommelier Klub i Hrvatsko-bugarski savez djeluju u jednom zajedničkom cilju, a to je podignuti gastronomiju na jedan viši nivo. Hranu uvijek prati dobro vino. Misija je danas upoznati mlade učenike koliko su hrana i vino partnerski povezani”, rekao je Lugarić.
30. 4. 2026. Treće kolo Hrvatskog kuharskog kupa. Foto: Morena Martinović/Cityportal
Dodao je kako gastronomija ne završava samo na tanjuru.
“Nije uvijek najvažnije napraviti samo jedan tanjur i tu priča staje, već je otvorena za jedan drugi segment, a to je nadopuna pićem, to jest vinom. Mi smo na kraju vinska zemlja, turistička zemlja koja jednom tako cjelovitom proizvodu daje odgovarajuću težinu”, zaključio je.
-
Zanimljivostiprije 2 danaFOTO Prvosvibanjski ručak velikog broja izletnika na jezeru Čiče
-
Sportprije 5 danaFOTO Pobjede Klasa i Kurilovca, VG Boys i Vatrogasac neodlučeno
-
CityLIGHTSprije 6 danaNaš Lovro i ekipa razvalili u SAD-u: pokorili najveći hackathon i “usput” srušili Guinnessa
-
Moja županijaprije 4 danaMegaprojekt od 50 milijardi eura: Topusko postaje novo europsko AI središte