ktc
Povežite se s nama

HOTNEWS

Velika inspekcija! Istražili smo za vas gdje je u Gorici najbolje kupovati…

Obišli smo svih šest velikogoričkih velikih trgovina, svih šest isti dan, 17. rujna, pri čemu smo se trudili pronaći proizvode koji nisu bili na bilo kakvom sniženju. I, na koncu, dobiti odgovore gdje je najugodnije i najpovoljnije kupovati u našem gradu…

Objavljeno

na

Talijanski trgovački lanac Eurospin, poznat po diskontnim cijenama, stigao je nedavno u Veliku Goricu. Konkurenciji je to bio znak da još jače krenu u borbu za svakog kupca, pa je Lidl osmislio akciju kojom bi dodatno zadržao svoje kupce. Naime, prilikom svake kupovine iznad 120 kuna, na blagajni su građani dobili kupon kojim se ostvaruje popust za kupnju tjedan nakon. I dok supermarketi pokušavaju privući kupce sniženjima i uvjeravaju nas u kvalitetu svojih proizvoda, zapitali smo se gdje se u Gorici najviše isplati kupovati, pa smo krenuli u trgovine provjeriti cijene.

Obišli smo šest najvećih trgovina u našem gradu – Maxi Konzum, Lidl u Ulici kneza Ljudevita Posavskog, Kaufland, Eurospin, Spar kod Doma zdravlja te KTC na Tržnom centru. Naša košarica sadržavala je 12 proizvoda, a pokušali smo naći najjeftinije u svakoj od trgovina. Trudili smo se i pronaći proizvode koji nisu na sniženju kako bi saznali što realnije cijene, no to nije uvijek bilo moguće. Naime, taj dan, baš je sav krumpir u Kauflandu bio na sniženju. Na kraju se pokazalo kako se 17. rujna najviše isplatilo kupovinu obaviti u novootvorenom Eurospinu. Financijski najlošije ste prošli ako ste iste stvari taj dan kupili u KTC-u. Razlika između ta dva računa bila je 13,25 kuna.

Konzum je, po nama, pak pobjednik kategorije izbora proizvoda. Jedina zamjerka ponudi bile su “crne” banane, ali u ovoj trgovini zadovoljavajući je izbor voća i povrća. Tu je i velik broj proizvoda za kućanstvo, bebe, kozmetike… Po raznolikosti ponude, među goričkim konkurentima najsličniji mu je Kaufland. KTC, osim cijenom, nije zadovoljio niti kvalitetom voća i povrća, kao ni općenitom ponudom.

Treba uzeti u obzir i kako je ovo najmanja od svih trgovina koje smo posjetili, pa ne čudi ni manji broj proizvoda. No ono na čemu bi, unatoč veličini, trebali poraditi su kvaliteta. U vijeme našeg posjeta ovoj trgovini i krumpir i banane vapili su za natpisom “sniženje zbog isteka roka valjanosti”, a izbor mesa i kruha također je nešto čime se ova trgovina na taj dan nije mogla pohvaliti.

Nije nas se dojmio ni raspored artikala u trgovini, a minus je i lokacija ukoliko kupnju obavljate automobilom. Naime, vrećicu sa stvarima morat ćete nositi iz podruma Tržnog centra do nekog od obližnjih parkirališta. Ostale trgovine, pa čak i Spar na Tržnom centru, tu su u nešto boljoj poziciji. Osim velikih trgovačkih kolica, kupovinu će vam olakšati i to što nema stepenica, pa bile one i pokretne.

Lidl, inače, po uređenju i poslovnoj filozofiji najsličniji Eurospinu, na ovaj je dan bio skuplji od Spara, ali zauzeo je visoko treće mjesto najjeftinijeg trgovačkog centra u Gorici. Trgovina je odnedavno i preuređena pa su voće i povrće sada na samom ulazu. U Lidlu ponudu ne možemo nazvati lošom, ali često od nekog proizvoda imaju tek jednu ili dvije marke, pa ova trgovina ne pripada onima najbolje opremljenima. Pohvale svakako zaslužuje za veličinu parkirališta, kao i natkriveni dio istoga te, osim uobičajenog mjesta za osobe s invaliditetom, mjesta za roditelje s djecom koje se nalazi odmah pored ulaza.

Ovo potonje ima još jedino Spar. Dojma smo i kako Eurospinov parking nije dovoljno velik. No talijanski trgovački lanac svakako ima najuredniju trgovinu. Razlog tome može biti i to što je tek nedavno otvoren, pa ćemo čistoću prostora moći procijeniti tek u narednim mjesecima. KTC, Kaufland i Konzum, u kojemu je neuredno izgledao dio sa svježim voćem i povrćem, također nas nisu impresionirali čistoćom prostora, ali Maxi Konzumu idu pohvale za raspored proizvoda. Prednošću smatramo i to što su osnovne namirnice, po koje najčešće idemo, poprilično logično organizirane, a velik dio trgovine moguće je preskočiti ukoliko s tog odjela ništa ne trebamo.

Organizacijski, ne oduševljavaju ni KTC, Kaufland i Spar. Lidl i Eurospin u ovoj su kategoriji tek za nijansu “lošiji” od Konzuma. Manji je izbor proizvoda različitih proizvođača, no u trgovinama se lako snaći i pronaći ono po što ste došli. Iz ove ocjene isključit ćemo dio trgovine gdje se nalaze razne kućanske potrepštine, odjeća, namještaj i ostalo što čini periodičnu ponudu trgovina. Istini za volju, ne znamo tko se tu može snaći niti isprve pogoditi gdje bi mogle stajati, na primjer, muške potkošulje.

Zanimljivo je bilo provjeriti i porijeklo proizvoda, a po deklaracijama na kutijama, na taj dan u Lidlu i Kauflandu mogli ste pronaći rajčicu istog hrvatskog dobavljača po identičnoj cijeni od 7,99 kn/kg. Najskuplju rajčicu tog je dana prodavao Konzum po cijeni od 9,99 kn/kg, a radi se o proizvodu iz Poljske. Kilogram rajčice taj dan najmanje je koštao u Eurospinu. Proizvod je, kaže deklaracija, uzgojen u Hrvatskoj, čak na istom području kao one iz Lidla i Kauflanda, ali od drugog dobavljača, i cijena mu je bila dvije kune jeftinija od konkurentskih Lidla i Kauflanda – koštala je 5,99 kn/kg. Općenito smo dojma kako je Eurospinov odjel voća i povrća, iako ne pretjerano raznolik ili velik, cijenom jedan od povoljnijih od ovih trgovačkih lanaca.

Što se tiče ostalih proizvoda, trgovci uglavnom imaju vrlo slične, a često i iste cijene određenih proizvoda. Očito prate konkurenciju i prilagođavaju se. No ono na čemu se na dan naše kupovine moglo najviše osjetiti razlika u cijeni je kilogram riže. I dok je njegova cijena u ostalim trgovinama od 7,79 do 7,99 kuna, u KTC-u je kilogram riže koštao čak 11,99 kuna. U ovom trgovačkom lancu naći ćete i najskuplji dodatak jelima, kojeg uglavnom čine sušeno povrće i sol. Vrećica od 250 grama ovdje će vas koštati 5,39 kuna.

Kaufland će vam istu stvar, ali svoje robne marke, prodati za 4,79 kuna, a ostali trgovci to će vam naplatiti ispod četiri kune za 250 grama. Zapravo, kada pogledamo račun, u KTC-u niti jedan proizvod s naše liste nije bio najjeftiniji u usporedbi s drugim trgovinama. Najnižu cijenu imali su u dva slučaja – ulje i brašno, ali i tu im konkurencija nije dopustila primat, pa jednake cijene imaju i neki od konkurencije. Najjeftinija jaja na taj dan nudio je Lidl, a bila su za 50 lipa do 1,50 kuna jeftinija od ostalih trgovina.

U inspekciji po trgovačkim centrima promatrali smo i zaposlenike trgovina. Najlakše ćete do pomoći trgovca doći u Konzumu i Eurospinu, a u najnovijem trgovačkom centru u Velikoj Gorici i osoblje je bilo najljubaznije. Zamjerke nemamo ni na Konzumove zaposlenike s kojima smo razgovarali taj dan. Ukoliko ste u potrazi za nekim artiklom ili pomoći, najteže ćete, po našem iskustvu, do informacije doći u Kauflandu i Lidlu. U KTC-u su zaposlenici bili ljubazni i i spremni pomoći.

Na kraju, svatko ima svog favorita i trgovinu u koju najradije odlazi, a za značajnije uštede jednostavno je potrebno pratiti letke i akcije trgovaca. Većina je sada dostupna i putem interneta, na stranicama trgovina, a mnoga kućanstva letke dobiju i u poštanske sandučiće. No kako se ne bi previše zanijeli popustima, stručnjaci ipak savjetuju da prije odlaska u kupovinu napravite popis potrebnih stvari i kupujete zaista samo to što se na njemu nalazi.

U planiranju će vam pomoći i ako unaprijed odredite budžet za namirnice te u trgovinu ne nosite previše novca. Dobro je popis napraviti na temelju tjednog jelovnika koji ste unaprijed osmisili, a koji će osim uštede donijeti i racionalnijoj iskorištenosti namirnica te tako višak neće završiti u smeću. Nije loše imati na umu i kako trgovci često stavljaju proizvode koje najviše žele prodati u visinu očiju, što je samo jedan od “trikova” koji se koristi u praktički svim trgovačkim centrima na svijetu.

To je još jedna zamka u kojoj će vam pažljivo izrađen popis namirnica značajno pomoći. Također, savjet stručnjaka je da u trgovinu ne odlazite umorni i gladni jer ćete tada prije posegnuti za slatkišima, grickalicama i nepotrebnim namirnicama. Uštedjeti se može i ako svaki put u kupovinu odlazite sa svojom vrećicom jer ju tada ne morate kupovati.

HOTNEWS

VIDEO Tamburaški orkestar HRT-a održao koncert u Kravarskom u spomen na Ivana Potočnika

Riječ je o 32. izdanju glazbenog programa koji je privukao brojne posjetitelje i donio prepoznatljiv tamburaški ugođaj.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Sanjin Vrbanus/Cityportal.hr

Tamburaški orkestar HRT-a nastupio je u župnoj crkvi u Kravarskom na tradicionalnom koncertu koji je ove godine bio posvećen pokojnom Ivanu Potočniku, dugogodišnjem članu orkestra.

U nastavku pogledajte video s koncerta i doživite atmosferu večeri u Kravarskom.

Nastavite čitati

CityLIGHTS

Od Malage do Berlina: Nastavnici iz Velike Gorice u korak s digitalnim trendovima

Obje mobilnosti povezuje isti cilj – osnažiti nastavnike za suvremeni pristup poučavanju, a zajednički rezultat je razvoj kompetencija koje će se izravno prenijeti u učionice i unaprijediti kvalitetu obrazovanja.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: OŠ E. Kumičića

Primjena suvremenih tehnologija i inovativnih metoda poučavanja sve više oblikuje svakodnevni rad u školama, što potvrđuju i nedavne Erasmus+ mobilnosti nastavnika iz Srednje strukovne škole i Osnovne škole Eugena Kumičića.

Početkom ožujka 2026. godine,  nastavnica Jasmina Tešija i pedagoginja Lea Ivanković iz Srednje strukovne škole Velika Gorica, boravile su u Berlinu u sklopu projekta „UI nije bauk, već novi nauk!“. Tijekom edukacije fokus je bio na integraciji naprednih tehnologija u nastavni proces.

Sudionici iz više europskih zemalja, među njima Španjolske, Portugala, Cipra, Islanda, Njemačke i Italije, kroz predavanja i radionice razvijali su digitalne kompetencije, ali i kritički promišljali o ulozi tehnologije u obrazovanju. Posebna pažnja posvećena je umjetnoj inteligenciji, uključujući njezinu primjenu u planiranju nastave i izradi učinkovitih uputa uz korištenje alata kao što su ChatGPT, Claude, MagicSchool, Eduaide, Diffit i Google Labs.

Radionice su obuhvatile i praktičnu izradu nastavnih materijala – od prezentacija do video sadržaja, kao i metode prikupljanja povratnih informacija od učenika. Jedan dio programa bio je posvećen proširenoj i virtualnoj stvarnosti, gdje su polaznici isprobali alate poput Class VR-a i Z spacea.

Nekoliko tjedana kasnije fokus na unapređenje nastave nastavljen je i u Malagi, gdje su učiteljice Ana Svekrić i Ivana Mišević iz Osnovne škole Eugena Kumičića sudjelovale na tečaju Game Based Learning and Gamification in the Classroom. Program je okupio i nastavnike iz Njemačke i Rumunjske, omogućivši razmjenu iskustava iz različitih obrazovnih sustava.

Za razliku od berlinske edukacije usmjerene na tehnologiju, u Malagi je naglasak bio na metodama učenja kroz igru. Kroz praktične radionice i suradničke aktivnosti istraživano je kako gamifikacija može potaknuti kreativnost, povećati motivaciju učenika i njihovo aktivno sudjelovanje u nastavi. Sudionici su pritom usvojili i nove digitalne alate te razvijali interaktivne sadržaje primjenjive u učionici.

Učiteljice ističu: „Svakako je tome doprinijela i suradnja s kolegama iz drugih zemalja te se još jednom dokazalo da su naši učenici razlog koji nas može okupiti i osigurati pregršt zanimljivih razgovora, novog usvajanja znanja i razvoja vještina.

Iako tematski različite, obje mobilnosti povezuje isti cilj – osnažiti nastavnike za suvremeni pristup poučavanju. Dok jedni naglasak stavljaju na tehnologiju, a drugi na metodiku, zajednički rezultat je razvoj kompetencija koje će se izravno prenijeti u učionice i unaprijediti kvalitetu obrazovanja.

Fotogalerija/ OŠ E. Kumičića i Srednja strukovna škola Velika Gorica

    

Nastavite čitati

HOTNEWS

SAMOBOR Rijetka biljka u središtu pažnje povodom Dana planeta Zemlje

Samoborska gromotulja nije samo biljka, ona je simbol prirodne baštine koju trebamo čuvati i s ponosom isticati.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: JU Zeleni Prsten

Jedna od najrjeđih biljaka u Hrvatskoj, samoborska gromotulja, predstavljena je javnosti kroz digitalnu izložbu održanu na glavnom trgu u Samoboru, uoči Dana planeta Zemlje.

Riječ je o endemskoj vrsti koja ne raste nigdje drugdje osim na dva lokaliteta – u Samoborskom gorju i u slovenskom Žiču. Upravo zbog svoje ograničene rasprostranjenosti i osjetljivog staništa, biljka nosi status kritično ugrožene i strogo zaštićene vrste.

„Samoborska gromotulja prepoznatljiva je po cvjetovima zlatno žute boje s četiri latice srcolikog oblika. Cvate u ožujku i travnju, tiho i nenametljivo, baš poput svog staništa koje joj pruža vrlo skromne životne uvijete. Naime, njeno stanište je u neposrednoj blizini kamenoloma“, rekla je Tatjana Masten Milek.

Fokus na očuvanju i edukaciji

U posljednje četiri godine intenzivirane su aktivnosti usmjerene na njezinu zaštitu. Kako ističu iz Javne ustanove Zeleni prsten Zagrebačke županije, izrađen je plan upravljanja za Posebni botanički rezervat Brežuljak kod Smerovišća, redovito se provodi uklanjanje neželjene vegetacije, kao i monitoring i prebrojavanje jedinki. Trenutačno je u tijeku i genetska analiza populacije, kojom se želi preciznije odrediti odnos samoborske gromotulje s primjerkom iz Slovenije, dok je u pripremi i edukativna brošura.

Digitalna izložba „Samoborska gromotulja – nepoznata ljepotica“ osmišljena je kao spoj edukacije i interaktivnog sadržaja. Posjetitelji su mogli pratiti vizualne prikaze biljke na Cube ekranu, dok su na citylightima sudjelovali u kvizu. Najmlađima je bio namijenjen poseban edukativni kutak s bojankama koje približavaju svijet zaštićenih biljnih vrsta.

Endem kao simbol odgovornosti

Događaju je prisustvovao i zamjenik župana Zagrebačke županije Damir Tomljenović, koji je naglasio važnost zaštite prirodne baštine.

„Očuvanje ovakvih vrijednih endema iznimno je važno, jer oni svjedoče o bogatstvu naše prirode, ali i o odgovornosti koju imamo prema budućim generacijama. Samoborska gromotulja nije samo biljka, ona je simbol prirodne baštine koju trebamo čuvati i s ponosom isticati“, istaknuo je Tomljenović.

Izložba je realizirana kao dio šire platforme „Hrvatska divlja“, koja kroz suvremene pristupe nastoji približiti javnosti ugrožene vrste i važnost njihove zaštite.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.

Nastavite čitati

CityLIGHTS

ANKETA Velika Gorica traži mišljenje građana: kako poboljšati uvjete za djecu i mlade

Naglašavaju i da se razvoj zajednice prilagođene djeci može ostvariti jedino uz aktivno sudjelovanje roditelja i djece.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Cityportal.hr

Velika Gorica otvorila je anketu namijenjenu prikupljanju mišljenja građana o tome kako dodatno unaprijediti uvjete odrastanja i kvalitetu života djece i mladih u gradu.

Riječ je o aktivnosti koja se provodi u kontekstu dvadesetogodišnjeg sudjelovanja u programu „Gradovi i općine – prijatelji djece“, kroz koji je Velika Gorica bila među prvim hrvatskim gradovima s dodijeljenim statusom grada prijatelja djece.

Program je pokrenut 1999. godine, povodom desete obljetnice Konvencije Ujedinjenih naroda o pravima djeteta, a danas okuplja oko 200 gradova i općina diljem Hrvatske. Status prijatelja djece trenutno nosi gotovo stotinu lokalnih sredina. Nositelji programa su Savez društava „Naša djeca“ Hrvatske i Hrvatsko društvo za preventivnu i socijalnu pedijatriju, uz podršku Ureda UNICEF-a za Hrvatsku.

Temeljna ideja inicijative je povezivanje lokalne uprave, institucija, organizacija civilnog društva, roditelja i djece kako bi se prava djece provodila sustavno i učinkovitije na lokalnoj razini.

Iz gradske uprave poručuju kako su ponosni na postignuti status, ali i svjesni odgovornosti koje iz njega proizlaze. Upravo zato građane pozivaju da se uključe i izdvoje nekoliko minuta za ispunjavanje aketne, kako bi svojim prijedlozima doprinijeli daljnjem razvoju mjera i aktivnosti.

Naglašavaju i da se razvoj zajednice prilagođene djeci može ostvariti jedino uz aktivno sudjelovanje roditelja i djece, dok će se prikupljeni podaci koristiti isključivo za unapređenje postojećih programa i kvalitete života najmlađih stanovnika.

Anketu možete ispuniti ovdje.

Nastavite čitati

HOTNEWS

Nove cijene goriva: Dizel i plin osjetno pojeftinjuju

Da nema mjera Vlade, svi bi derivati bili, naravno, skuplji.

Objavljeno

na

Objavio/la

Dok traje neizvjesnost u području Hormuškog tjesnaca, Vlada istodobno donosi nove odluke o energentima – od utorka gorivo pojeftinjuje, a u pripremi su i zakonske izmjene koje bi omogućile prilagodbu PDV-a ovisno o kretanjima na tržištu.

Premijer Andrej Plenković na sjednici je najprije govorio o hrvatskim državljanima zaposlenima na brodovima u tom osjetljivom području. Naglasio je da su institucije, uključujući Ministarstvo vanjskih i europskih poslova i diplomatsku mrežu, u stalnoj komunikaciji s pomorcima.

“Njihov broj varira od 160 i nešto do 190 i nešto. Svima im je ponuđena pomoć ako žele napustiti Zaljev i vratiti se kućama. No, kako su oni vezani ugovorima i raznim obvezama sa poslodavcima, oni su na brodovima. Mi smo u stalnom kontaktu i ako dođe do drugačije odluke, mi smo spremni pomoći, kao i pri povratu hrvatskih državljana i vojnika”, rekao je Plenković.

U nastavku sjednice Vlada je donijela odluku o korekciji cijena goriva za iduće dvotjedno razdoblje. Najveća maloprodajna cijena dizela bit će 1,78 eura po litri, što je smanjenje od sedam centi, dok će benzin stajati 1,64 eura, odnosno dva centa manje nego dosad.

Pad cijena odnosi se i na plavi dizel, koji će se prodavati za 1,29 eura po litri, također sedam centi jeftinije. Istodobno, ukapljeni naftni plin bilježi izraženije pojeftinjenje – za spremnike na 1,76 eura po kilogramu (18 centi manje), a za boce na 2,34 eura (17 centi manje).

Iz Vlade pritom ističu da bi bez regulacijskih mjera cijene bile znatno više. Eurodizel bi dosegnuo 1,99 eura po litri, benzin 1,74 eura, a plavi dizel 1,36 eura. Upravo kod plavog dizela nema trošarine, pa se njegova cijena temelji isključivo na premiji energetskih subjekata.

Slična razlika vidljiva je i kod plina – bez intervencije države cijena za spremnike iznosila bi 1,91 euro po kilogramu, dok bi plin u bocama dosegnuo 2,61 euro.

Premijer je pritom naglasio važnost postojećih mjera i najavio dodatne alate za upravljanje tržišnim poremećajima.

“Da nema mjera Vlade, svi bi derivati bili, naravno, skuplji”, istaknuo je Plenković te dodao: “Vlada želi u strogo i dobro obrazloženim okolnostima imati još jedan alat kojeg će eventualno koristiti ako to zaista bude nužno i potrebno, a to je da, sukladno promjenama na tržištu, možemo propisivati visinu stope PDV-a na energente koji podliježu trošarinama.”

Upravo u tom smjeru Vlada je u saborsku proceduru uputila izmjene zakona koje se odnose na takozvani „plivajući“ PDV, kao mehanizam za fleksibilnije reagiranje na promjene cijena energenata.

Nastavite čitati

Reporter 458 - 31.03.2026.

Facebook

Izdvojeno