HOTNEWS
Velika inspekcija! Istražili smo za vas gdje je u Gorici najbolje kupovati…
Obišli smo svih šest velikogoričkih velikih trgovina, svih šest isti dan, 17. rujna, pri čemu smo se trudili pronaći proizvode koji nisu bili na bilo kakvom sniženju. I, na koncu, dobiti odgovore gdje je najugodnije i najpovoljnije kupovati u našem gradu…
Talijanski trgovački lanac Eurospin, poznat po diskontnim cijenama, stigao je nedavno u Veliku Goricu. Konkurenciji je to bio znak da još jače krenu u borbu za svakog kupca, pa je Lidl osmislio akciju kojom bi dodatno zadržao svoje kupce. Naime, prilikom svake kupovine iznad 120 kuna, na blagajni su građani dobili kupon kojim se ostvaruje popust za kupnju tjedan nakon. I dok supermarketi pokušavaju privući kupce sniženjima i uvjeravaju nas u kvalitetu svojih proizvoda, zapitali smo se gdje se u Gorici najviše isplati kupovati, pa smo krenuli u trgovine provjeriti cijene.
Obišli smo šest najvećih trgovina u našem gradu – Maxi Konzum, Lidl u Ulici kneza Ljudevita Posavskog, Kaufland, Eurospin, Spar kod Doma zdravlja te KTC na Tržnom centru. Naša košarica sadržavala je 12 proizvoda, a pokušali smo naći najjeftinije u svakoj od trgovina. Trudili smo se i pronaći proizvode koji nisu na sniženju kako bi saznali što realnije cijene, no to nije uvijek bilo moguće. Naime, taj dan, baš je sav krumpir u Kauflandu bio na sniženju. Na kraju se pokazalo kako se 17. rujna najviše isplatilo kupovinu obaviti u novootvorenom Eurospinu. Financijski najlošije ste prošli ako ste iste stvari taj dan kupili u KTC-u. Razlika između ta dva računa bila je 13,25 kuna.
Konzum je, po nama, pak pobjednik kategorije izbora proizvoda. Jedina zamjerka ponudi bile su “crne” banane, ali u ovoj trgovini zadovoljavajući je izbor voća i povrća. Tu je i velik broj proizvoda za kućanstvo, bebe, kozmetike… Po raznolikosti ponude, među goričkim konkurentima najsličniji mu je Kaufland. KTC, osim cijenom, nije zadovoljio niti kvalitetom voća i povrća, kao ni općenitom ponudom.
Treba uzeti u obzir i kako je ovo najmanja od svih trgovina koje smo posjetili, pa ne čudi ni manji broj proizvoda. No ono na čemu bi, unatoč veličini, trebali poraditi su kvaliteta. U vijeme našeg posjeta ovoj trgovini i krumpir i banane vapili su za natpisom “sniženje zbog isteka roka valjanosti”, a izbor mesa i kruha također je nešto čime se ova trgovina na taj dan nije mogla pohvaliti.
Nije nas se dojmio ni raspored artikala u trgovini, a minus je i lokacija ukoliko kupnju obavljate automobilom. Naime, vrećicu sa stvarima morat ćete nositi iz podruma Tržnog centra do nekog od obližnjih parkirališta. Ostale trgovine, pa čak i Spar na Tržnom centru, tu su u nešto boljoj poziciji. Osim velikih trgovačkih kolica, kupovinu će vam olakšati i to što nema stepenica, pa bile one i pokretne.
Lidl, inače, po uređenju i poslovnoj filozofiji najsličniji Eurospinu, na ovaj je dan bio skuplji od Spara, ali zauzeo je visoko treće mjesto najjeftinijeg trgovačkog centra u Gorici. Trgovina je odnedavno i preuređena pa su voće i povrće sada na samom ulazu. U Lidlu ponudu ne možemo nazvati lošom, ali često od nekog proizvoda imaju tek jednu ili dvije marke, pa ova trgovina ne pripada onima najbolje opremljenima. Pohvale svakako zaslužuje za veličinu parkirališta, kao i natkriveni dio istoga te, osim uobičajenog mjesta za osobe s invaliditetom, mjesta za roditelje s djecom koje se nalazi odmah pored ulaza.
Ovo potonje ima još jedino Spar. Dojma smo i kako Eurospinov parking nije dovoljno velik. No talijanski trgovački lanac svakako ima najuredniju trgovinu. Razlog tome može biti i to što je tek nedavno otvoren, pa ćemo čistoću prostora moći procijeniti tek u narednim mjesecima. KTC, Kaufland i Konzum, u kojemu je neuredno izgledao dio sa svježim voćem i povrćem, također nas nisu impresionirali čistoćom prostora, ali Maxi Konzumu idu pohvale za raspored proizvoda. Prednošću smatramo i to što su osnovne namirnice, po koje najčešće idemo, poprilično logično organizirane, a velik dio trgovine moguće je preskočiti ukoliko s tog odjela ništa ne trebamo.
Organizacijski, ne oduševljavaju ni KTC, Kaufland i Spar. Lidl i Eurospin u ovoj su kategoriji tek za nijansu “lošiji” od Konzuma. Manji je izbor proizvoda različitih proizvođača, no u trgovinama se lako snaći i pronaći ono po što ste došli. Iz ove ocjene isključit ćemo dio trgovine gdje se nalaze razne kućanske potrepštine, odjeća, namještaj i ostalo što čini periodičnu ponudu trgovina. Istini za volju, ne znamo tko se tu može snaći niti isprve pogoditi gdje bi mogle stajati, na primjer, muške potkošulje.
Zanimljivo je bilo provjeriti i porijeklo proizvoda, a po deklaracijama na kutijama, na taj dan u Lidlu i Kauflandu mogli ste pronaći rajčicu istog hrvatskog dobavljača po identičnoj cijeni od 7,99 kn/kg. Najskuplju rajčicu tog je dana prodavao Konzum po cijeni od 9,99 kn/kg, a radi se o proizvodu iz Poljske. Kilogram rajčice taj dan najmanje je koštao u Eurospinu. Proizvod je, kaže deklaracija, uzgojen u Hrvatskoj, čak na istom području kao one iz Lidla i Kauflanda, ali od drugog dobavljača, i cijena mu je bila dvije kune jeftinija od konkurentskih Lidla i Kauflanda – koštala je 5,99 kn/kg. Općenito smo dojma kako je Eurospinov odjel voća i povrća, iako ne pretjerano raznolik ili velik, cijenom jedan od povoljnijih od ovih trgovačkih lanaca.
Što se tiče ostalih proizvoda, trgovci uglavnom imaju vrlo slične, a često i iste cijene određenih proizvoda. Očito prate konkurenciju i prilagođavaju se. No ono na čemu se na dan naše kupovine moglo najviše osjetiti razlika u cijeni je kilogram riže. I dok je njegova cijena u ostalim trgovinama od 7,79 do 7,99 kuna, u KTC-u je kilogram riže koštao čak 11,99 kuna. U ovom trgovačkom lancu naći ćete i najskuplji dodatak jelima, kojeg uglavnom čine sušeno povrće i sol. Vrećica od 250 grama ovdje će vas koštati 5,39 kuna.
Kaufland će vam istu stvar, ali svoje robne marke, prodati za 4,79 kuna, a ostali trgovci to će vam naplatiti ispod četiri kune za 250 grama. Zapravo, kada pogledamo račun, u KTC-u niti jedan proizvod s naše liste nije bio najjeftiniji u usporedbi s drugim trgovinama. Najnižu cijenu imali su u dva slučaja – ulje i brašno, ali i tu im konkurencija nije dopustila primat, pa jednake cijene imaju i neki od konkurencije. Najjeftinija jaja na taj dan nudio je Lidl, a bila su za 50 lipa do 1,50 kuna jeftinija od ostalih trgovina.
U inspekciji po trgovačkim centrima promatrali smo i zaposlenike trgovina. Najlakše ćete do pomoći trgovca doći u Konzumu i Eurospinu, a u najnovijem trgovačkom centru u Velikoj Gorici i osoblje je bilo najljubaznije. Zamjerke nemamo ni na Konzumove zaposlenike s kojima smo razgovarali taj dan. Ukoliko ste u potrazi za nekim artiklom ili pomoći, najteže ćete, po našem iskustvu, do informacije doći u Kauflandu i Lidlu. U KTC-u su zaposlenici bili ljubazni i i spremni pomoći.
Na kraju, svatko ima svog favorita i trgovinu u koju najradije odlazi, a za značajnije uštede jednostavno je potrebno pratiti letke i akcije trgovaca. Većina je sada dostupna i putem interneta, na stranicama trgovina, a mnoga kućanstva letke dobiju i u poštanske sandučiće. No kako se ne bi previše zanijeli popustima, stručnjaci ipak savjetuju da prije odlaska u kupovinu napravite popis potrebnih stvari i kupujete zaista samo to što se na njemu nalazi.
U planiranju će vam pomoći i ako unaprijed odredite budžet za namirnice te u trgovinu ne nosite previše novca. Dobro je popis napraviti na temelju tjednog jelovnika koji ste unaprijed osmisili, a koji će osim uštede donijeti i racionalnijoj iskorištenosti namirnica te tako višak neće završiti u smeću. Nije loše imati na umu i kako trgovci često stavljaju proizvode koje najviše žele prodati u visinu očiju, što je samo jedan od “trikova” koji se koristi u praktički svim trgovačkim centrima na svijetu.
To je još jedna zamka u kojoj će vam pažljivo izrađen popis namirnica značajno pomoći. Također, savjet stručnjaka je da u trgovinu ne odlazite umorni i gladni jer ćete tada prije posegnuti za slatkišima, grickalicama i nepotrebnim namirnicama. Uštedjeti se može i ako svaki put u kupovinu odlazite sa svojom vrećicom jer ju tada ne morate kupovati.
CityLIGHTS
Naš Lovro i ekipa razvalili u SAD-u: pokorili najveći hackathon i “usput” srušili Guinnessa
“Tijekom cijelog natjecanja na stolu smo imali hrvatsku zastavu i nosili FER majice.”
Najveći hackathon na svijetu. Najjača konkurencija. Najbolji rezultat…i Guinnessov rekord.
U samo 36 sati razviti funkcionalan pametni sustav i pritom pobijediti konkurenciju iz cijelog svijeta? Upravo to uspjelo je timu studenata FER-a. „Svjetski, a naše“, izreka je koja uvelike opisuje ove uspješne mladiće, među kojima se krije i jedno dobro poznato ime iz našeg kraja.
Možda smo već i navikli na priče o talentima iz naše „male“ Hrvatske, ali ovakvi uspjesi uvijek nas iznova učine ponosnima. Tako možemo s veseljem predstaviti tim mladića koji su svoje znanje i doprinos dokazali pred vrhunskom međunarodnom konkurencijom.
Studenti Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu osvojili su prvo mjesto u Smart Home kategoriji na međunarodnom hardware hackathonu StarkHacks. Riječ je o najvećem studentskom hardware hackathonu na svijetu, održanom na Purdue Universityju u SAD-u pri čemu su još oborili i Guinnessov rekord!
StarkHacks, Purdue University, SAD, 36 sati, stotine sudionika i hrpa ideja – ali samo jedan pobjednički tim
Natjecanje je okupilo više od 750 sudionika u više od 150 timova, uz podršku svjetski poznatih tehnoloških kompanija poput AMD-a, Forda, Tesle, Qualcomma i drugih. U jakoj međunarodnoj konkurenciji sudjelovali su studenti s prestižnih američkih i europskih sveučilišta poput EPFL-a, King’s College Londona i Politecnico di Milano – konkurencija je bila sve samo ne lagana.
Hardware hackathoni su intenzivna natjecanja na kojima timovi u vrlo kratkom roku, najčešće unutar 24 do 48 sati, osmišljavaju i izrađuju funkcionalna tehnološka rješenja, kombinirajući programiranje, elektroniku i inovativne ideje.
StarkHacks, koji se održava na američkom Purdue Universityju, slovi za najveći studentski hardware hackathon na svijetu, a sudionicima pruža priliku da svoje znanje testiraju u stvarnim uvjetima i pred stručnjacima iz industrije.
Tim koji je pobijedio i rješenje koje je napravilo razliku
FER-ov pobjednički tim činili su Lovro Šantek, Petar Jakuš, Neven Lukić i Luka Bradarić Lisić – a ovaj veliki uspjeh ima i lokalni pečat jer je Lovro naše dobro poznato lice iz Lazine Čičke.
U samo 36 sati osmislili su i razvili pametni sustav za praćenje pasa unutar doma. Riječ je o rješenju koje vlasnicima omogućuje da u svakom trenutku prate gdje se njihov ljubimac nalazi i kako se ponaša, ali i da kroz vrijeme dobiju uvid u njegove navike – poput kretanja ili hranjenja. Sve se prati i kontrolira putem jednostavne mobilne aplikacije.
Iza naizgled jednostavne ideje krije se ozbiljna tehnologija: sustav prepoznaje pokrete životinje, povezuje se s uređajima u domu i funkcionira kao potpuno zaokružen proizvod.
U praksi, ovakvo rješenje može pomoći vlasnicima da na vrijeme primijete promjene u ponašanju ljubimca, bolje prate njegovo zdravlje i lakše se brinu o njemu iz dana u dan.
Ovaj uspjeh još jednom potvrđuje da studenti FER-a svojim znanjem i inovativnošću bez problema konkuriraju najboljim studentskim timovima na svijetu, a pritom rušeći Guinnessove rekorde.
Tijekom cijelog natjecanja na stolu smo imali hrvatsku zastavu i nosili FER majice
Svoje iskustvo i dojmove s natjecanja podijelili su članovi tima: „Svima nam je ovo bio prvi put da sudjelujemo na tako velikom hackathonu i natječemo se sa studentima iz SAD-a i drugih vodećih svjetskih sveučilišta. Posebno iskustvo bilo je to što su među sponzorima bile neke od najvećih svjetskih tehnoloških kompanija, pa nam je već sama prilika da razgovaramo s inženjerima iz tih tvrtki bila nešto što se ne doživljava svaki dan. Tijekom cijelog natjecanja na stolu smo imali hrvatsku zastavu i nosili FER majice, tako da smo se među timovima dosta isticali, a posebno nam je drago što smo i fakultet i Hrvatsku mogli predstaviti u najboljem mogućem svjetlu.“
CityLIGHTS
Mrkonjić poručuje: ‘Dosadašnja stabla su bila lošeg habitusa i sušila se’
Ovi radovi dio su šireg ciklusa ulaganja u zelene površine u gradu, koji se provodi kroz kontinuirane akcije sadnje i obnove drvoreda.
U Ulici Matice hrvatske u Velikoj Gorici započeli su radovi na obnovi drvoreda, pri čemu se uklanjaju stari panjevi i sade nova stabla s naglaskom na zamjenu dotrajalih vrsta.
Radovi su uslijedili nakon uklanjanja stabala koja su bila u lošem stanju, a na prostoru nasuprot doma zdravlja već su posađene nove sadnice koje će dopuniti postojeći drvored.
Dubravko Katulić, Pročelnik za komunalne djelatnosti i promet, istaknuo je kako je riječ o nastavku sustavnog uređenja grada: “U sklopu uređenja našeg grada, krenuli smo sa sadnjom stabala. U ulici Matice Hrvatska smo posadili 28 javora. Danas je na red došlo da obnovimo i postojeće robinije, odnosno obični bagrem smo maknuli jer smo imali dosta velikih primjedbi od strane stanara da loše izgledaju. Naravno, to smo primijetili i mi te smo ih zamijenili magnolijama.”
Razlog odabira novih vrsta dodatno je pojasnio Tomislav Krešimir Hubak iz zaštite okoliša: „Magnolija je izabrana vrsta zato što je ona jako dekorativna, ona je vazdazelena vrsta. Kroz cijelu godinu ima lišće koje je efektno te tvori prekrasne bijele cvjetove. Vjerujem će ove magnolije dodatno uljepšati ovaj prostor na ovome trgu.“ Također je odgovorio i na pitanja građana o vremenu sadnje: „Htio bih samo naglasiti da mi sadimo sadnice koje su kontinuirane, znači nisu golog korijena i one se kao takve mogu saditi kroz veliki period godine. Imamo sustavno zalijevanje naših novih sadnica koje posadimo i one će biti redovito navodnjavane u periodu koji nam predstoji.“
Iz VG Komunalca najavljuju i dodatne zahvate kako bi se osigurali bolji uvjeti za rast novih stabala. Arijana Mrkonjić, voditeljica održavanja javnih zelenih površina, rekla je: „Kroz par dana proširit ćemo ove kock tako da naša nova stabla dobiju malo više prostora i bolje uvjete za rast. Nadamo se da će ove magnolije dovoljno stasati da daju puno veći i bolji hlad od robinija koje su bile dosta lošeg habitusa. Dosta su pobolijevale, sušile se. Tako da mislim da je ovo jedan pozitivan korak u obnovi i daljem uređenju i oplemenjivanju naših trgova i prostora u Gorici biljem.“
Ovi radovi dio su šireg ciklusa ulaganja u zelene površine u gradu, koji se provodi kroz kontinuirane akcije sadnje i obnove drvoreda.
CityLIGHTS
FOTO Krijes kao spas od hladnoće: završeno 34. Turopoljsko Jurjevo
Došlo nam je proljeće, došel je i Jura zeleni.
Iznenadni pad temperature pred samo paljenje krijesa obilježio je ovogodišnje Turopoljsko Jurjevo, no upravo je vatra na kraju postala ono što je nekad i simbolizirala – izvor topline, okupljanja i zajedništva.
Program je započeo u toplom, gotovo ljetnom ozračju. Sunce je grijalo, a brojni građani stigli su u kratkim rukavima, ne sluteći koliko će se brzo vrijeme promijeniti. Kako se bližila večer, temperatura je naglo pala, a vjetar je dodatno pojačao hladnoću. U trenutku kada je zazimilo, pažnja okupljenih spontano se okrenula prema središnjem događaju večeri – krijesu.
Njegovo paljenje ove je godine imalo gotovo simboličnu težinu. Dok su se plamenovi dizali, toplina se širila među okupljenima, a hladnoća je, barem nakratko, postala sporedna. Upravo tako, kroz vatru, oživjela je i stara svrha ovog običaja.
Narodni običaji i simbolika Jurjeva
Na to je podsjetila i moderatorica programa Ana Katulić, prizivajući duh tradicije riječima: “Prešel je, prešel, pisani Vuzem. Došel je, došel, Jura zeleni. Došlo nam je proljeće, došel je i Jura zeleni”. Jurjevo se u narodu oduvijek smatralo pravim početkom proljeća, vremenom buđenja prirode i početkom nove gospodarske godine. Nekada su se na ovaj dan palili veliki krijesovi, obilazile kuće, a mladići su se nadmetali u preskakanju vatre kako bi se iskazali pred djevojkama. Oko krijesa se pjevalo i plesalo sve dok se vatra ne bi ugasila, prizivajući plodnu i rodnu godinu. “Veli se, gdo ni letos na kresu, taj bu letos v lesu.”, dodala je Katulić, podsjećajući na staro vjerovanje koje je nekad imalo posebno značenje. Osim krijesa, važan dio običaja bio je i prvi izlazak stoke na pašu. Blago bi se kitilo vijencima, a pri povratku bi preskakalo mali krijes u dvorištu kako bi se zaštitilo ne bi „mleko zgubile ili da ne bi coprnica odnesla mleka“. Danas tradiciju paljenja krijesa čuvaju članovi Turopoljske udruge skauta „TuR“, koji i ove godine stoje iza organizacije tog središnjeg trenutka manifestacije.
Folklorni program kroz Turopolje i Hrvatsku
U ranijem dijelu programa publika je kroz pjesmu i ples prošla ne samo Turopoljem, već i drugim krajevima Hrvatske. Nastupili su članovi KUD-a Gradići, društva koje djeluje od 1979. godine i okuplja više od stotinu članova kroz različite sekcije, uključujući plesačke, tamburaške i vokalne.
Na pozornicu su potom izašli i članovi KUD-a Stari grad Lukavec, čiji su najmlađi izveli vedru koreografiju ispunjenu tradicijskim motivima i dječjom razigranošću. Svoj napredak pokazali su i najmlađi iz KUD-a „Dučec“ iz Mraclina, koji su u proteklih godinu dana savladali osnove tambure i već izveli nekoliko pjesama pred publikom.
Dugogodišnju tradiciju predstavio je i Ogranak Seljačke sloge Buševec, društvo koje više od stoljeća djeluje na očuvanju kulturne baštine, dok je Folklorni ansambl Turopolje još jednom potvrdio svoj status jednog od najnagrađivanijih ansambala u zemlji. Program je publiku odveo i prema jugu Hrvatske, kroz starogradske splitske plesove u kojima su se istaknuli elegantni koraci i prepoznatljivi ukrasi u kosi plesačica.
Okupljenima su se obratili i predstavnici organizatora i lokalne vlasti. Župan Plemenite općine Turopoljske Juraj pl. Odrčić, obratio se građanima uz riječ dobrodošlice i objašnjenje zašto proljeće u Turopolju dolazi gotovo mjesec dana kasnije od onog kalendarskog: “Zato jer je u Turopolju ono isključivo vezano uz jednu vrlo bitnu biljku, a to je hrast koji u ovo doba kreće listati”.
Zatim je na pozornicu došao pozdraviti građane i predsjednik Gradskog vijeća, gospodin Darko Bekić koji se u ime gradonačelnika Krešimira Ačkara i cijelog Gradskog vijeća zahvalio za izniman angažman u pripremi ovog „najljepšeg turopoljskog običaja“.
Zamjenik župana Zagrebačke županije Ervin Kolarec objasnio je kako „upravo Turopoljsko Jurjevo njeguje našu tradiciju, našu kulturnu baštinu, njeguje identitet našeg Turopolja i Velike Gorice“ i da na to moramo biti ponosni.
Na kraju večeri, dok su se ljudi i dalje držali bliže vatri nego što su možda planirali, postalo je jasno da je ovogodišnje Jurjevo, unatoč naglom zahlađenju, uspjelo prenijeti ono najvažnije – osjećaj zajedništva i snagu običaja koji i dalje živi.
Fotogalerija: Morena Martinović/Cityportal.hr
Nakon nedavnih akcija sadnje diljem grada, radovi na uređenju zelenih površina nastavljeni su i u Ulici Matice hrvatske, gdje je danas započelo uklanjanje starih panjeva kao priprema za sadnju novih stabala.
Riječ je o zahvatu koji slijedi nakon uklanjanja dotrajalih i potencijalno opasnih stabala, a već danas i sutra na prostoru nasuprot doma zdravlja bit će posađena nova stabla. Postojeći drvored srebrnolisnog javora pritom će biti nadopunjen s još dvije vrste.
Privremene izmjene na parkiralištu očekuju se upravo zbog uklanjanja panjeva. Dio parkirnih mjesta bit će nedostupan, a građanima se upućuje apel da prate postavljenu prometnu signalizaciju kako bi se radovi mogli odvijati bez zastoja i uz potrebnu razinu sigurnosti.
Niz akcija sadnje diljem Velike Gorice
Aktualni radovi dio su šireg kontinuiteta ulaganja u zelenu infrastrukturu. U proteklih mjesec dana obnovljen je drvored u Parku Plemenite općine Turopoljske, dok je u povodu Dana planeta Zemlje posađeno ukupno 40 stabala u dvorištima vrtića i škola.
Građani do informacija putem QR koda
Uz same hortikulturne zahvate, Grad Velika Gorica uvodi i nov način informiranja javnosti. Na lokacijama gdje se provode radovi postavljene su posebne informativne table. Jedna od njih nalazi se upravo u Ulici Matice hrvatske, a skeniranjem QR koda moguće je pristupiti službenoj gradskoj stranici s detaljima o zahvatima i planiranim aktivnostima.
Fotogalerija: Morena Martinović/Cityportal.hr
CityLIGHTS
Učenici Ekonomske škole predstavili se budućim srednjoškolcima: ‘Profesori su najbolji, možemo ih jednostavno smatrati kao našim prijateljima’
Dan otvorenih vrata u Ekonomskoj školi Velika Gorica tako je budućim učenicima ponudio detaljan i neposredan uvid u obrazovne programe, ali i svakodnevni život škole kroz izravno sudjelovanje učenika i nastavnika.
Danas su u Ekonomskoj školi Velika Gorica održani “Dani otvorenih vrata” tijekom kojeg su budući srednjoškolci i njihovi roditelji imali priliku upoznati programe škole, nastavnike i učenike, ali i dobiti uvid u svakodnevni rad i aktivnosti koje škola nudi.
Naglasak je bio na interaktivnom pristupu i izravnom kontaktu posjetitelja sa školom, a posebnost ovogodišnjeg Dana otvorenih vrata bila je uloga učenika koji su preuzeli organizaciju vođenja gostiju kroz program. Na ulazu je bio postavljen infopult gdje su se evidentirali dolasci, nakon čega su učenici posjetitelje raspoređivali po unaprijed pripremljenim točkama aktivnosti. Kako su objasnili u školi, cilj je bio omogućiti što direktniji doživljaj školskog okruženja: „Infopult nam služi da vidimo tko nam je gost, tko nam je došao i onda naši učenici njih rasporede po točkama koje smo mi sebi posložili i mislimo da su važni. Sve učionice su otvorene danas, svi mogu ući unutra, popričati malo s učenicima i profesorima“, naveli su organizatori.
Uz infopult bio je postavljen i kutak za podcast u kojem su se vodili razgovori s učenicima. Podcast su vodili studenti s ciljem da srednjoškolcima približe iskustvo studiranja i olakšaju donošenje odluke o nastavku obrazovanja. Riječ je o konceptu u kojem u goste dolaze studenti različitih fakulteta te iz prve ruke dijele svoja iskustva, svakodnevicu i izazove studiranja. Kroz opušten razgovor pokušava se dati odgovor na pitanje koje većinu mladih čeka nakon srednje škole – „Na koji ćeš faks?“.
Projekti, natjecanja i europski programi
Tijekom predstavljanja škole učenici su govorili o brojnim školskim aktivnostima i uspjesima, uključujući sudjelovanja na natjecanjima iz hrvatskog jezika, LiDraNa, statistike te sportskih natjecanja poput rukometa i nogometa. Istaknuti su i školski projekti poput „Volonteri u akciji“ te obilježavanje Europskog dana jezika. Škola sudjeluje i u programu ambasadora Europskog parlamenta, čiji je član od 2025. godine. Učenici su pojasnili ulogu u tom programu tako što su objasnili tko su zapravo ambasadori: „Ambasadori su učenici i naši profesori koji su učesnici u programu Europski parlament ambasadori. Naša uloga je zapravo širiti znanje o Europskoj uniji, objašnjavati kako funkcionira Europski parlament, poticati druge učenike na aktivnu sudjelovanju u društvu, organizirati događaje, radionice i obilježavati europske teme.“
Poseban interes posjetitelja izazvao je i koncept modularne nastave koji škola provodi. Prema pojašnjenju učenika, oko 70 posto nastave odvija se u školi, dok se približno 30 posto realizira kroz aktivnosti izvan učionice i praktičan rad. Učenici su tako već imali priliku posjetiti Hrvatsku poštu, a planiraju i posjete poduzetničkom inkubatoru Grada Velike Gorice.
Iskustvo učenika: komunikacija, praksa i podrška profesora
Učenica Lorena Kliček je podijelila svoje iskustvo školovanja te istaknula što smatra najvećim prednostima upisa u ekonomsku školu: „Ekonomska škola je meni stvarno pomogla što se tiče komunikacije. Radimo puno prezentacija što može kasnije pomoći u životu. Opet, ako nekoga zanima marketing – mi to radimo kroz cijelu godinu. Imamo čak i TikTok profil, tako da ako nekoga zanima management ili tako nešto, to je isto jako korisno. Ono što bih posebno izdvojila je to da su profesori stvarno najbolji. Predragi su, uvijek nam izlaze u susret, uvijek nam pomažu ako imamo nekakvih problema i možemo ih jednostavno smatrati kao našim prijateljima.“
@ekonomska_skola_vg
Vježbenička tvrtka kao simulacija stvarnog poslovanja
Posjetitelji su imali priliku vidjeti i učionicu koja funkcionira kao vježbenička tvrtka, gdje učenici kroz praktičan rad simuliraju poslovanje. Jedan od učenika, Pavle, pojasnio je koncept rada u toj učionici: „Naša zadaća ovdje je da osmislimo našu tvrtku, a zatim i poslujemo s drugim tvrtkama iz drugih razreda i škola. Na kraju godine imamo sajam gdje prikazujemo to što smo cijelu godinu radili. Uglavnom, vodimo našu imaginarnu tvrtku od narudžbi do prodaje i cijelog poslovanja kao prava tvrtka. Ovaj predmet je jako zanimljiv jer svatko može pronaći nešto za sebe. Oni koji su više kreativni, oni posluju u marketingu. Učenici koji su pedantni oni vode naše računovodstvo.“
Dan otvorenih vrata u Ekonomskoj školi Velika Gorica tako je budućim učenicima ponudio detaljan i neposredan uvid u obrazovne programe, ali i svakodnevni život škole kroz izravno sudjelovanje učenika i nastavnika.
Fotogalerija: Morena Martinović/Cityportal.hr
-
CityLIGHTSprije 6 danaHanka najavila koncert u Velikoj Gorici: ‘Jedva čekam da zajedno zapjevamo’
-
CityLIGHTSprije 6 danaFOTO Grad koji raste iz dječjih ideja: Velika Gorica dobila svoje ‘Drvo budućnosti’
-
CityLIGHTSprije 4 danaPink automobil kao glavna nagrada: Stela Rade sprema spektakl u Velikoj Gorici
-
CityLIGHTSprije 6 danaVelikogorički brass festival: sedam dana glazbenog spektakla od klasike do elektronike