HOTNEWS
Velika inspekcija! Istražili smo za vas gdje je u Gorici najbolje kupovati…
Obišli smo svih šest velikogoričkih velikih trgovina, svih šest isti dan, 17. rujna, pri čemu smo se trudili pronaći proizvode koji nisu bili na bilo kakvom sniženju. I, na koncu, dobiti odgovore gdje je najugodnije i najpovoljnije kupovati u našem gradu…
Talijanski trgovački lanac Eurospin, poznat po diskontnim cijenama, stigao je nedavno u Veliku Goricu. Konkurenciji je to bio znak da još jače krenu u borbu za svakog kupca, pa je Lidl osmislio akciju kojom bi dodatno zadržao svoje kupce. Naime, prilikom svake kupovine iznad 120 kuna, na blagajni su građani dobili kupon kojim se ostvaruje popust za kupnju tjedan nakon. I dok supermarketi pokušavaju privući kupce sniženjima i uvjeravaju nas u kvalitetu svojih proizvoda, zapitali smo se gdje se u Gorici najviše isplati kupovati, pa smo krenuli u trgovine provjeriti cijene.
Obišli smo šest najvećih trgovina u našem gradu – Maxi Konzum, Lidl u Ulici kneza Ljudevita Posavskog, Kaufland, Eurospin, Spar kod Doma zdravlja te KTC na Tržnom centru. Naša košarica sadržavala je 12 proizvoda, a pokušali smo naći najjeftinije u svakoj od trgovina. Trudili smo se i pronaći proizvode koji nisu na sniženju kako bi saznali što realnije cijene, no to nije uvijek bilo moguće. Naime, taj dan, baš je sav krumpir u Kauflandu bio na sniženju. Na kraju se pokazalo kako se 17. rujna najviše isplatilo kupovinu obaviti u novootvorenom Eurospinu. Financijski najlošije ste prošli ako ste iste stvari taj dan kupili u KTC-u. Razlika između ta dva računa bila je 13,25 kuna.
Konzum je, po nama, pak pobjednik kategorije izbora proizvoda. Jedina zamjerka ponudi bile su “crne” banane, ali u ovoj trgovini zadovoljavajući je izbor voća i povrća. Tu je i velik broj proizvoda za kućanstvo, bebe, kozmetike… Po raznolikosti ponude, među goričkim konkurentima najsličniji mu je Kaufland. KTC, osim cijenom, nije zadovoljio niti kvalitetom voća i povrća, kao ni općenitom ponudom.
Treba uzeti u obzir i kako je ovo najmanja od svih trgovina koje smo posjetili, pa ne čudi ni manji broj proizvoda. No ono na čemu bi, unatoč veličini, trebali poraditi su kvaliteta. U vijeme našeg posjeta ovoj trgovini i krumpir i banane vapili su za natpisom “sniženje zbog isteka roka valjanosti”, a izbor mesa i kruha također je nešto čime se ova trgovina na taj dan nije mogla pohvaliti.
Nije nas se dojmio ni raspored artikala u trgovini, a minus je i lokacija ukoliko kupnju obavljate automobilom. Naime, vrećicu sa stvarima morat ćete nositi iz podruma Tržnog centra do nekog od obližnjih parkirališta. Ostale trgovine, pa čak i Spar na Tržnom centru, tu su u nešto boljoj poziciji. Osim velikih trgovačkih kolica, kupovinu će vam olakšati i to što nema stepenica, pa bile one i pokretne.
Lidl, inače, po uređenju i poslovnoj filozofiji najsličniji Eurospinu, na ovaj je dan bio skuplji od Spara, ali zauzeo je visoko treće mjesto najjeftinijeg trgovačkog centra u Gorici. Trgovina je odnedavno i preuređena pa su voće i povrće sada na samom ulazu. U Lidlu ponudu ne možemo nazvati lošom, ali često od nekog proizvoda imaju tek jednu ili dvije marke, pa ova trgovina ne pripada onima najbolje opremljenima. Pohvale svakako zaslužuje za veličinu parkirališta, kao i natkriveni dio istoga te, osim uobičajenog mjesta za osobe s invaliditetom, mjesta za roditelje s djecom koje se nalazi odmah pored ulaza.
Ovo potonje ima još jedino Spar. Dojma smo i kako Eurospinov parking nije dovoljno velik. No talijanski trgovački lanac svakako ima najuredniju trgovinu. Razlog tome može biti i to što je tek nedavno otvoren, pa ćemo čistoću prostora moći procijeniti tek u narednim mjesecima. KTC, Kaufland i Konzum, u kojemu je neuredno izgledao dio sa svježim voćem i povrćem, također nas nisu impresionirali čistoćom prostora, ali Maxi Konzumu idu pohvale za raspored proizvoda. Prednošću smatramo i to što su osnovne namirnice, po koje najčešće idemo, poprilično logično organizirane, a velik dio trgovine moguće je preskočiti ukoliko s tog odjela ništa ne trebamo.
Organizacijski, ne oduševljavaju ni KTC, Kaufland i Spar. Lidl i Eurospin u ovoj su kategoriji tek za nijansu “lošiji” od Konzuma. Manji je izbor proizvoda različitih proizvođača, no u trgovinama se lako snaći i pronaći ono po što ste došli. Iz ove ocjene isključit ćemo dio trgovine gdje se nalaze razne kućanske potrepštine, odjeća, namještaj i ostalo što čini periodičnu ponudu trgovina. Istini za volju, ne znamo tko se tu može snaći niti isprve pogoditi gdje bi mogle stajati, na primjer, muške potkošulje.
Zanimljivo je bilo provjeriti i porijeklo proizvoda, a po deklaracijama na kutijama, na taj dan u Lidlu i Kauflandu mogli ste pronaći rajčicu istog hrvatskog dobavljača po identičnoj cijeni od 7,99 kn/kg. Najskuplju rajčicu tog je dana prodavao Konzum po cijeni od 9,99 kn/kg, a radi se o proizvodu iz Poljske. Kilogram rajčice taj dan najmanje je koštao u Eurospinu. Proizvod je, kaže deklaracija, uzgojen u Hrvatskoj, čak na istom području kao one iz Lidla i Kauflanda, ali od drugog dobavljača, i cijena mu je bila dvije kune jeftinija od konkurentskih Lidla i Kauflanda – koštala je 5,99 kn/kg. Općenito smo dojma kako je Eurospinov odjel voća i povrća, iako ne pretjerano raznolik ili velik, cijenom jedan od povoljnijih od ovih trgovačkih lanaca.
Što se tiče ostalih proizvoda, trgovci uglavnom imaju vrlo slične, a često i iste cijene određenih proizvoda. Očito prate konkurenciju i prilagođavaju se. No ono na čemu se na dan naše kupovine moglo najviše osjetiti razlika u cijeni je kilogram riže. I dok je njegova cijena u ostalim trgovinama od 7,79 do 7,99 kuna, u KTC-u je kilogram riže koštao čak 11,99 kuna. U ovom trgovačkom lancu naći ćete i najskuplji dodatak jelima, kojeg uglavnom čine sušeno povrće i sol. Vrećica od 250 grama ovdje će vas koštati 5,39 kuna.
Kaufland će vam istu stvar, ali svoje robne marke, prodati za 4,79 kuna, a ostali trgovci to će vam naplatiti ispod četiri kune za 250 grama. Zapravo, kada pogledamo račun, u KTC-u niti jedan proizvod s naše liste nije bio najjeftiniji u usporedbi s drugim trgovinama. Najnižu cijenu imali su u dva slučaja – ulje i brašno, ali i tu im konkurencija nije dopustila primat, pa jednake cijene imaju i neki od konkurencije. Najjeftinija jaja na taj dan nudio je Lidl, a bila su za 50 lipa do 1,50 kuna jeftinija od ostalih trgovina.
U inspekciji po trgovačkim centrima promatrali smo i zaposlenike trgovina. Najlakše ćete do pomoći trgovca doći u Konzumu i Eurospinu, a u najnovijem trgovačkom centru u Velikoj Gorici i osoblje je bilo najljubaznije. Zamjerke nemamo ni na Konzumove zaposlenike s kojima smo razgovarali taj dan. Ukoliko ste u potrazi za nekim artiklom ili pomoći, najteže ćete, po našem iskustvu, do informacije doći u Kauflandu i Lidlu. U KTC-u su zaposlenici bili ljubazni i i spremni pomoći.
Na kraju, svatko ima svog favorita i trgovinu u koju najradije odlazi, a za značajnije uštede jednostavno je potrebno pratiti letke i akcije trgovaca. Većina je sada dostupna i putem interneta, na stranicama trgovina, a mnoga kućanstva letke dobiju i u poštanske sandučiće. No kako se ne bi previše zanijeli popustima, stručnjaci ipak savjetuju da prije odlaska u kupovinu napravite popis potrebnih stvari i kupujete zaista samo to što se na njemu nalazi.
U planiranju će vam pomoći i ako unaprijed odredite budžet za namirnice te u trgovinu ne nosite previše novca. Dobro je popis napraviti na temelju tjednog jelovnika koji ste unaprijed osmisili, a koji će osim uštede donijeti i racionalnijoj iskorištenosti namirnica te tako višak neće završiti u smeću. Nije loše imati na umu i kako trgovci često stavljaju proizvode koje najviše žele prodati u visinu očiju, što je samo jedan od “trikova” koji se koristi u praktički svim trgovačkim centrima na svijetu.
To je još jedna zamka u kojoj će vam pažljivo izrađen popis namirnica značajno pomoći. Također, savjet stručnjaka je da u trgovinu ne odlazite umorni i gladni jer ćete tada prije posegnuti za slatkišima, grickalicama i nepotrebnim namirnicama. Uštedjeti se može i ako svaki put u kupovinu odlazite sa svojom vrećicom jer ju tada ne morate kupovati.
CityLIGHTS
“Prvo hidratacija, pa sve ostalo”: tri savjeta Mirele Ilenić za zdraviju njegu kože
I dok beauty industrija često djeluje površno i “instagramično”, razgovor s Mirelom Ilenić brzo pokazuje koliko se iza jednog proizvoda kriju znanja, razvoj, testiranja i iskustva.
Iza jedne male bočice seruma često stoje mjeseci razvoja, laboratorijska testiranja i tim ljudi koje kupci nikada ne vide. A upravo u tom svijetu danas radi Mirela Ilenić iz Šćitarjeva – žena koja stoji iza razvoja brojnih domaćih beauty proizvoda i koja tvrdi da koži često najviše šteti upravo ono što joj pokušavamo “pomoći”.
Mirela Ilenić: žena koja formulira priče kroz kozmetiku
Kozmetička formulatorica i farmaceutska tehničarka Mirela Ilenić, rodom iz Šćitarjeva, danas stoji iza brenda Mireille Lab te razvoja kozmetičkih proizvoda unutar Lively Pharma – tvrtke koja djeluje u sklopu Lively Roastersa. Iako je Lively Roasters javnosti poznat prvenstveno po specialty kavi, iz te je priče s vremenom nastao i kozmetički segment koji spaja znanost, prirodne sastojke i razvoj domaćih beauty proizvoda. Tako je nastao Lively Pharm – laboratorij i proizvodni pogon specijaliziran za razvoj kozmetike, formulacije i edukacije, dok je Mireille Lab njezin osobni profesionalni pečat i brend kroz koji prenosi vlastitu filozofiju njege kože.
„Ne postoji škola, fakultet, tečaj ni ustanova gdje vi možete dobiti stečeno znanje i reći: “E, ovo je proizvod koji može ići na nečiju kožu.” Iskustvo je ono koje mene može navesti na odluku o tome“, govori Mirela.
Njezin profesionalni put počeo je nakon srednje škole, kada je stažirala u ljekarni. Nedugo zatim otvorila joj se prilika za zaposlenje u jednom poduzeću u kojoj je ostala sljedećih 15 godina. Upravo ondje, kaže, stekla je temelje svega što danas radi. „To je bio moj poslovni odgoj, profesionalna škola i temelj za apsolutno sve. Smatram da nisam tamo radila da danas ne bih bila ovdje gdje jesam“, ističe.
No prvi susret s kozmetikom dogodio se puno ranije – još s 13 godina, upravo u jednoj velikogoričkoj ljekarni. Zbog problema s prištićima otišla je tamo s majkom, a iskustvo koje je tada doživjela i danas joj je ostalo urezano u pamćenje. „Sjećam se žene koja je tamo radila. Dala mi je tri proizvoda – tonik, kremu i gel za pranje lica. Kad smo izašle, mama mi je rekla: „Vidi kak su ove žene lijepe i uredne, sve sređene i u lijepim kutama… Baš bi i ti jednog dana mogla tak raditi.“ Mislim da se tada prvi put javila ta ideja“, prisjeća se kroz smijeh.
Iako je, kaže, kao djevojčica voljela glumiti doktoricu i učiteljicu, danas smatra da od toga zapravo nije ni otišla daleko. „Ne liječim kožu, ali promatram ono što ide na kožu. A s druge strane provodim edukacije pa sam u jednu ruku i učiteljica. Ako danas dobro educiramo mame, mlade djevojke i žene o njezi kože, pa čak i njezi bebe od prvog dana života, možemo prevenirati jako puno toga“, poručuje.
Više nije uvijek i bolje: Tri stvari koje koža zaista treba
Njega kože i lica danas je postala gotovo svakodnevna tema društvenih mreža. Od “skincare rutina” s deset koraka do neprestanog isprobavanja novih proizvoda, tržište kozmetike nikad nije bilo bogatije. No upravo u toj količini savjeta, trendova i proizvoda mnogi, smatra Mirela Ilenić, zapravo rade više štete nego koristi.
Na pitanje što je zaista najvažnije u njezi kože, odgovor daje vrlo jednostavno.
„Postoje tri stvari koje ne smijemo zaboraviti kod kože: optimalno pranje i čišćenje, ali optimalno, ne pretjerano. Pretjeranim čišćenjem skidamo naše prirodne masnoće i tada zapravo radimo problem. Nakon toga važna je hidratacija, dati koži dovoljno vlage jer je tijekom dana gubimo na razne načine. Zato je i unos dovoljno tekućine jako važan. Treća stvar je zaštita, odnosno obnova i regeneracija kože.“, objašnjava.
Dodaje kako su mnoge današnje “komplicirane rutine” rezultat marketinga i prodajnih trikova, a ne stvarnih potreba kože. I sama se, kaže, u svakodnevnoj njezi drži jednostavnosti. Dva proizvoda bez kojih ne može su čistač za lice i krema za lice.
Zanimljivo je i da o SPF-u ima podijeljeno mišljenje. Iako ne osporava važnost zaštite od sunca, smatra da se često zanemaruje šira slika. „Nisam za cjelodnevno i konstantno nošenje SPF-a u svakoj situaciji. Puno veću štetu koži često naprave neki drugi sastojci u kozmetičkim proizvodima nego samo sunce“, govori.
A kada bi morala dati samo jedan savjet za njegu kože, odgovor joj dolazi bez razmišljanja. „Hidratizirajte se! To je najbitniji “sastojak” njege kože.“, poručuje.
Foto: Vanesa Miković/Cityportal
Od ideje do police: iza jedne kreme kriju se mjeseci rada
Iako mnogi kozmetički proizvod vide tek kao lijepo pakiranje na polici drogerije ili društvenim mrežama, iza njegovog nastanka krije se dug i izrazito zahtjevan proces. Mirela Ilenić objašnjava kako razvoj jednog proizvoda traje od šest mjeseci pa sve do godinu dana, a ključ uspjeha leži u razumijevanju tržišta i potrebama potrošača.
„Tajna uspješnog proizvoda je slušati tržište, pratiti trendove i pokušati ispričati svoju priču kroz proizvod. Hoćemo li raditi egzosome, faktore rasta ili hijaluronsku kiselinu – to su trendovi, ali jako je važno da proizvod ima svoju priču i svrhu“, govori.
Kako bi nam približila proces stvaranja proizvoda, ispričala nam je proces kroz jedan primjer. „Primjerice, klijent kaže da želi kremu s guščjom masti i peptidima. Prvi korak je pronaći kvalitetnu sirovinu, provjeriti svu dokumentaciju i tek tada krenuti u razvoj proizvoda. Nakon toga odlučujemo hoće li to biti krema, serum, mlijeko, maslac ili neki drugi oblik proizvoda. Nakon razvoja slijedi testiranje koje prolazi kroz nekoliko faza. U prvoj fazi proizvod isprobavaju sami klijenti te daju mišljenje o teksturi, mirisu, načinu upijanja i osjećaju na koži. Potom proizvod odlazi na laboratorijska testiranja koja traju i po tri mjeseca. Tada se ispituje je li proizvod stabilan, razdvaja li se, topi li se, mijenja li teksturu i slično. Tek nakon toga kreće priprema dokumentacije“, kaže Mirela.
Dodaje kako je upravo dokumentacija jedan od najzahtjevnijih dijelova cijelog procesa. „Dokumentacija za kozmetički proizvod jedna je od najopsežnijih koja postoji. Često je ima više nego za neke vitamine ili minerale. Tek nakon svega toga kreće proizvodnja“, ističe.
Naglašava kako javnost često nije svjesna koliko ljudi i znanja stoji iza jednog domaćeg kozmetičkog proizvoda.
„Ljudi moraju znati da hrvatski brend koji vide na polici ili internetu nije nastao pucketanjem prstiju. U cijelom procesu sudjeluju različiti timovi – od razvoja i analitike do dokumentacije i proizvodnje. Zato je važno kroz medije i različite kanale pokazati koliko je ovo zahtjevan posao i koliko ljudi sudjeluje da bi kvalitetan proizvod došao do potrošača koji će mu vjerovati“, zaključuje.
Foto: Vanesa Miković/Cityportal
Lively Pharm u dvije godine sudjelovao u lansiranju 18 brendova
U Lively Pharmu danas razvijaju proizvode kroz dva modela proizvodnje – private label i white label. Iako se ti pojmovi često spominju u beauty industriji, Mirela objašnjava kako iza njih stoji potpuno drugačiji pristup radu s klijentima.
„Private label je kada nam klijent dođe sa svojom idejom, a mi tu ideju pretvaramo u gotov proizvod. White label je nešto što razvijamo sami unutar našeg razvojnog kapaciteta – po trendovima, potrebama tržišta, ali ponekad i po nekim mojim osobnim željama. Kada dođe klijent, takav proizvod može odmah koristiti i prilagoditi svom brendu“, objašnjava.
Dodaje kako su njihova najveća snaga skincare proizvodi i funkcionalna kozmetika, odnosno proizvodi koji imaju konkretnu svrhu i djelovanje, a ne samo estetsku vrijednost.
„Mi se ne bavimo robnim markama i masovnom proizvodnjom jer nas to jednostavno ne zanima. To su vam oni proizvodi gdje imate isti šampon u pet različitih mirisa ili gel za ruke u deset varijanti. Praktički imate jednu formulaciju i samo mijenjate miris“, govori.
Umjesto toga, fokusirali su se na male, nišne brendove i individualan pristup klijentima. Upravo im je ta strategija, kaže, donijela rezultate. „Zahvaljujući takvom pristupu, u posljednje dvije godine neposredno smo sudjelovali u lansiranju 18 novih brendova. Za Hrvatsku, ovako malu zemlju, to je zaista puno“, ističe.
Nije sve uvozni skincare; Kad biramo domaće, podržavamo puno više od samog proizvoda
I dok beauty industrija često djeluje površno i “instagramično”, razgovor s Mirelom Ilenić brzo pokazuje koliko se iza jednog proizvoda kriju znanja, razvoj, testiranja i iskustva. Od djevojčice koja je u velikogoričkoj ljekarni prvi put poželjela nositi bijelu kutu, do žene koja danas stoji iza razvoja brojnih domaćih kozmetičkih proizvoda, njezina priča potvrđuje da uspjeh u ovoj industriji ne dolazi preko noći, nego godinama rada, edukacije i razumijevanja onoga što koža zaista treba.
A možda je upravo najveća vrijednost ovakvih priča podsjetnik da iza domaćih kozmetičkih proizvoda ne stoje samo “lijepa pakiranja”, nego ljudi, znanje, laboratoriji i godine rada. Zbog toga bi podrška hrvatskim proizvođačima i malim poduzetnicima trebala biti puno više od prolaznog trenda.
Foto: Lively Pharm
CityLIGHTS
Subotnji shopping s nagradama: KTC dijeli poklone i pogodnosti
Iz KTC-a ističu kako je riječ o prilici za povoljniju kupnju uz dodatne benefite, te pozivaju građane da ih posjete upravo ove subote.
HOTNEWS
FOTO Novi čelnik županijskih vatrogasaca: ‘Zapovjednici, glave skupa, idemo delati’
Vatrogasna zajednica Zagrebačke županije je najjača na području Republike Hrvatske, a za to su zaslužni upravo vatrogasci i sva dobrovoljna vatrogasna društva na području Zagrebačke županije.
Na izbornoj sjednici Skupštine Vatrogasne zajednice Zagrebačke županije, održanoj jučer u prostorijama DVD-a Buševec s početkom u 19 sati, izabran je novi predsjednik – Dalibor Mrakovčić.
Sjednica je, uz izbor čelnog čovjeka, bila i prilika za dodjelu zahvalnica članovima predsjedništva i zapovjedništva koji ne nastavljaju mandate, a svojim su radom značajno doprinijeli razvoju zajednice.
Dva kandidata u utrci za predsjednika
Za vodeću funkciju natjecala su se dvojica kandidata, aktualni predsjednik Vatrogasne zajednice Zagrebačke županije Slavko Povrlišek i predsjednik Vatrogasne zajednice Velike Gorice Dalibor Mrakovčić. Predstavljajući se članovima Skupštine, Mrakovčić je istaknuo svoje dugogodišnje iskustvo:
„Rođen sam u Velikoj Gorici te sam vatrogasac 45 godina u svojem DVD-u, od toga 44 godine ispitani vatrogasac jer se to nekada tako moglo pa sam već s 13 godina položio za vatrogasca. S time da sam jedanaest godina predsjednik Vatrogasne zajednice grada Velike Gorice, zajednice koja je najveća u našoj Županiji po broju članica DVD-a i tamo stanje zajednice govori o mojem načinu rada.“
S druge strane, Povrlišek se osvrnuo na svoj dosadašnji rad i rezultate:
„Ja sam Slavko Povrlišek iz Vatrogasne zajednice grada Vrbovca. Punih 48 godina sam u vatrogastvu, četvrti mandat sam u Vatrogasnoj zajednici grada Vrbovca, na čiji sam rad u zajednici izuzetno ponosan. Ponosan sam na ovo što smo napravili kroz ovih pet godina u Vatrogasnoj zajednici Zagrebačke županije. Nije to moj rezultat, to je rezultat svih vas, to je rezultat cijelog predsjedništva, to je rezultat zapovjedništva i svih ostalih.“
Rezultati glasanja
Glasanju su pristupila 62 člana Skupštine s pravom glasa, a svi listići bili su važeći. Mrakovčić je osvojio 39 glasova, dok je Povrlišek dobio 23 glasa. Nakon objave rezultata, novoizabrani predsjednik zahvalio je na ukazanom povjerenju: „Zahvalio bih se svima na ukazanom povjerenju. Trudit ću se da to povjerenje i opravdam. Moram se zahvalit i gospodinu Slavku Povrlišeku, na svemu onomu što je dobro napravio za našu zajednicu. Čeka nas jako puno posla. Zapovjednici, glave skupa, idemo delati. Hvala.“
Poruke podrške i priznanja vatrogascima
Zamjenik župana Zagrebačke županije Ervin Kolarec čestitao je vatrogascima blagdan Svetog Florijana te naglasio značaj sustava: „Na samom početku želim vam čestitati jučerašnji veliki blagdan zaštitnika naših vatrogasaca, Svetog Florijana. Moram istaknuti da je Zagrebačka županija velika vatrogasna obitelj. Imamo preko 20.000 vatrogasaca, imamo 263 dobrovoljna vatrogasna društva. To je zaista na ponos Zagrebačke županije.“ Dodao je i: „Moram reći da je naša Vatrogasna zajednica najjača na području Republike Hrvatske, a za to ste zaslužni upravo vi vatrogasci i sva naša dobrovoljna vatrogasna društva. U tome ste imali snažnu financijsku podršku Zagrebačke županije. Mi smo prepoznali vaš rad, vaše djelovanje, vaš trud i u ovoj godini za vatrogastvo osigurali smo 1.480.000 eura, što je povećanje u odnosu samo na godinu prije.“
Zamjenik gradonačelnika Velike Gorice Neven Karas također je istaknuo važnost vatrogasaca: „Grad Velika Gorica cijeni svoje vatrogasce, izdvaja za vatrogasce i koliko god da izdvojimo, opet to nije ni blizu onoliko koliko vi nama pružate.“
Pregled intervencija i aktivnosti
Zapovjednik Vatrogasne zajednice Zagrebačke županije Dario Kezerić iznio je podatke o operativnim aktivnostima u protekloj godini. Zabilježeno je ukupno 2.631 vatrogasnih intervencija, u kojima je sudjelovalo 10.802 vatrogasaca s 3.644 vozila. Najveći broj intervencija evidentiran je na području Samobora (416), Velike Gorice (415) i Ivanić-Grada (331). Kao najzahtjevnija izdvojena je intervencija gašenja požara skladišta auto-guma u Svetoj Nedelji 4. studenoga 2025. godine.
*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.
Fotogalerija: Morena Martinović/Cityportal
CityLIGHTS
VG brass: ‘festival koji pokazuje kulturnu otvorenost Velike Gorice prema svijetu’
Velikogorički brass festival tako i ove godine potvrđuje svoju poziciju kao važna platforma za promociju limene glazbe, ali i kao događaj koji kontinuirano okuplja domaću i međunarodnu publiku.
Otvorenjem u Dvorani Gorica započelo je 20. izdanje Velikogoričkog brass festivala, čime je obilježen značajan jubilej ove manifestacije posvećene limenoj glazbi.
Program je počeo u 20 sati, a festivalski tjedan otvorio je nastup renomiranog ansambla Spanish Brass, čime je simbolično označen početak još jednog izdanja događanja koje je tijekom dva desetljeća izraslo u važno mjesto susreta vrhunskih glazbenika i publike.
Profesor umjetničke škole Franje Lučića, Tomislav Špoljar, tom je prilikom istaknuo važnost publike za kontinuitet festivala: „VG Brass se pretvara u jednu lijepu tradiciju, ali nije stvar uopće u festivalu, nije stvar u nama koji ga radimo, stvari je u vama, publici koja dolazite ovdje iz godine u godinu.“
Na otvorenju se publici predstavio i Spanish Brass, jedan od najcjenjenijih limenih puhačkih kvinteta na međunarodnoj sceni. Ansambl djeluje više od tri desetljeća, tijekom kojih je ostvario niz značajnih priznanja te izgradio bogatu diskografiju, potvrđujući svoj status među vodećim imenima u ovom glazbenom području.
O značaju festivala za grad govorio je i predsjednik Gradskog vijeća Velike Gorice Darko Bekić, naglasivši njegovu dugogodišnju ulogu u kulturnom životu zajednice: „Velika Gorica je prošle godine proslavila 30 godina postojanja, a dvije trećine naše gradske povijesti, prati nas i ovaj veliki Brass festival koji nas je ucrtao na kartu ne samo hrvatske nego i šire te pokazuje kulturnu otvorenost našeg grada, naše Velike Gorice prema svijetu.“
Velikogorički brass festival tako i ove godine potvrđuje svoju poziciju kao važna platforma za promociju limene glazbe, ali i kao događaj koji kontinuirano okuplja domaću i međunarodnu publiku.
HOTNEWS
Biciklijada „Put bijele rode“ spojila rekreaciju i prirodu Ivanić-Grada
Ovogodišnja biciklijada „Put bijele rode“ je objedinjeno pokazala kako se kroz jednostavne rekreativne aktivnosti može razvijati svijest o zaštiti okoliša i prirodnim vrijednostima prostora koji ih okružuje.
Na području Ivanić-Grada obilježen je Praznik rada jubilarnom, desetom biciklijadom „Put bijele rode“, koja je ove godine okupila više od 130 sudionika i još jednom stavila naglasak na povezivanje rekreacije, edukacije i očuvanja prirode.
Manifestacija je prvi put održana na ivanićgradskom području, a međunarodni karakter dobila je sudjelovanjem biciklista iz Ljubljane. Ruta duga 27 kilometara vodila je kroz niz prirodnih i kulturnih točaka Moslavine i Posavine, uz snažan fokus na interpretaciju lokalnog okoliša.
Sudionici su vozili uz rijeku Savu, kroz šumu Žuticu te pored karakterističnih drvenih kuća posavskog kraja u ambijentu koji je naglašavao prirodne vrijednosti i staništa vezana uz bijelu rodu.
Vožnja uz prigodnu edukaciju
Tijekom biciklijade održana su dva edukativna zaustavljanja. Prvo je organizirano u Pučkoj školi u Dubrovčaku Lijevom, gdje je smještena Čuvaonica Muzeja Ivanić-Grada. Ondje je ravnateljica Muzeja Ivanić-Grada Rosana Škrgulja sudionicima predstavila povijest objekta te ih provela kroz izložbu posvećenu dabrovima i fotografsku izložbu ptica „Poleti sa mnom“.
Drugo zaustavljanje održano je u šumi Žutici, poplavnom šumskom kompleksu koji ima važnu ulogu u obrani Zagreba od poplava. Unatoč činjenici da se na području nalazi više od 250 naftnih bušotina, riječ je o prostoru iznimne biološke raznolikosti, u kojem je zabilježeno više od 550 vrsta noćnih leptira, kao i velik broj vodozemaca i gmazova.
Značaj biciklijade povezan je i s temom zaštite bijele rode, jedne od strogo zaštićenih vrsta koja se koristi i kao pokazatelj kvalitete okoliša. Ravnateljica Javne ustanove Zeleni prsten Zagrebačke županije, dr. sc. Tatjana Masten Milek, pritom je istaknula: „Ova biciklijada samo je jedna od aktivnosti usmjerenih na podizanje svijesti o zaštiti ove strogo zaštićene vrste, koja je ujedno i važan pokazatelj kvalitete okoliša.“ Dodatno je naglasila da Zagrebačka županija, uz Sisačko-moslavačku, bilježi najveći broj gnijezda bijele rode te da su Ivanić-Grad i Vrbovec među lokalnim sredinama s najvećom koncentracijom gnijezda u županiji.
Ovogodišnja biciklijada „Put bijele rode“ time je ponovno objedinjeno pokazala kako se kroz jednostavne rekreativne aktivnosti može razvijati svijest o zaštiti okoliša i prirodnim vrijednostima prostora koji ih okružuje.
*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.
-
Zanimljivostiprije 5 danaFOTO Prvosvibanjski ručak velikog broja izletnika na jezeru Čiče
-
Vijestiprije 22 sataFOTO Kamion zapeo u križanju kod Petrola, stvorila se velika kolona
-
HOTNEWSprije 11 satiFOTO Novi čelnik županijskih vatrogasaca: ‘Zapovjednici, glave skupa, idemo delati’
-
Priča iz kvartaprije 1 danLegenda o RVG-u: ‘I najveće zvijezde radije su dolazile k nama nego na HRT…’