Poveži se s nama

Politika

Velika Gorica je bila za Milanovića, ali sve tri goričke općine su za Kolindu

Za razliku od grada s pripadajućom okolicom, u Pokupskom, Kravarskom i Orlima više glasova na ovim izborima dobila je dosadašnja predsjednica. Razlika u njezinu korist najmanja je u Orlama, a najveća u Pokupskom, kojem je blizu i Kravarsko

Objavljeno

Već umorni od dugotrajne i prilično naporne predizborne kampanje, tijekom koje je pobjedu izborio novi predsjednik Zoran Milanović, Goričani jutro poslije zbrajaju dojmove, jedni zadovoljni rezultatima, drugi baš i ne. Na državnoj razini Milanović je skupio nešto više od 100.000 glasova više od protukandidatkinje Kolinde Grabar Kitarović, većina analitičara ističe kako je njegova pobjeda neočekivano uvjerljiva, no ajmo vidjeti kako je to sve skupa izgledalo u našem kraju.

Za početak, rezultati iz Zagrebačke županije govore da je Milanoviću otišlo 79.499 glasova, dok ih je Grabar Kitarović dobila 66.349. Prevedeno u postotke, taj rezultat govori da je novom predsjedniku povjerenje dalo 54,5 posto izašlih birača. Slično su razmišljali i Velikogoričani, stanovnici grada i svih pripadajućih mjesta i sela, budući da je Zoran Milanović u našem gradu dobio 15.961 glas, dok je dosadašnja predsjednica osvojila 14.103 glasova. Gledajući u postocima, za Milanovića je glasovalo 53,1 posto naših sugrađana.

Međutim, situacija je obrnuta u sve tri goričke općine, Kravarskom, Pokupskom i Orlama. U sva tri slučaja više glasova dobila je Kolinda Grabar Kitarović, pri čemu je razlika u njezinu korist posebno izražena u Pokupskom i Kravarskom. Glasači u Pokupskom dali su Grabar Kitarović 593 glasa, dok je Milanović dobio povjerenje 323 ljudi. Dakle, čak 64,7 posto glasača vjerovalo je kako je Kolinda bolji izbor za mjesto na Pantovčaku. Slična je situacija bila i u Kravarskom, gdje je 64,2 posto glasova također išlo sad već bivšoj predsjednici. Brojke kažu da je Grabar Kitarović dobila 547 glasova, a Milanović 305.

Najmanja razlika zabilježena je u Orlama, ali i tamo je Kolinda Grabar Kitarović odnijela veći postotak. Dobila je 454 glasa, u odnosu na 422 Milanovićeva. Dakle, 51,8 posto glasača željelo je da dotadašnja predsjednica dobije još jedan mandat, a na strani pobjednika ovih izbora bilo je 48,2 posto glasača.

Sve u svemu, glasači iz našega kraja uklopili su se u nacionalne okvire – u većim gradovima pobjedu je gotovo u pravilu odnosio Milanović, a u manjim sredinama Grabar Kitarović.

Politika

Konačno otvorene ponude za gradnju pročistača – stigle tri, dvije su već poznate…

Na natječaju za pročistač otpadnih voda, poništenom 2020. godine, sudjelovale su dvije Strabag i Elektrocentar Petek. I jedni i drugi opet imaju ponude, ali 23, odnosno 15 milijuna kuna veće. A tu je i treći ponuđač…

Objavljeno

on

Konačno se i to dogodilo. Konačno su, nakon nekoliko odgoda zbog žalbi, u posljednjem slučaju samo nekoliko minuta prije isteka roka, otvorene ponude u natječaju za gradnju novog pročistača otpadnih voda. Konkretno, stigle su tri ponude, a one iznose od 168 do 261 milijuna kuna.

Značajna je to razlika u odnosu na procjene stare nekoliko godina, kad je vrijednost natječaja procijenjena na 97 milijuna kuna, a iznosi su i bitno veći nego u natječaju koji je poništen u listopadu 2020. godine. Tad je Elektrocentar Petek nudio nešto manje od 119 milijuna kuna, što je bilo 20 milijuna manje od Strabagove ponude.

Na natječaj koji je otvoren 1. srpnja, a završio krajem prošle godine, ponovno su se javile ove dvije tvrtke, ali s bitno višim cijenama – Elektrocentar Petek, u suradnji s tvrtkom Magnum Supra, sad ima ponudu od 134,3 milijuna kuna, što se s PDV-om penje na 167,8 kuna. Ponuda Strabaga ovoga puta iznosi 163,3 milijuna kuna, a to će s PDV-om ispasti 204 milijuna.

Preostala, treća ponuda je ona slovensko-litavske tvrtke Riko i Arginta, čija ponuda s PDV-om iznosti 261,5 milijuna kuna.

Prema svemu sudeći, bližimo se rješenju cijele ove zavrzlame s nekoliko nastavaka, a to je u cijeloj priči i najbolja vijest. Pročistač je ključan, središnji dio projekta Aglomeracija Velike Gorice, najvećeg projekta u povijesti našega grada, vremena nema previše, i važno je da radovi što prije krenu prije.

Nastavi čitati

Moja županija

‘Ništa ne ide preko noći, uspješni smo jer već dva desetljeća idemo u pravom smjeru’

Stjepan Kožić, dugovječni župan Zagrebačke županije, u velikom intervjuu analizira godinu iza nas i otkriva želje i planove za 2022. godinu

Objavljeno

on

Na čelu ste županije koja bilježi konstantan gospodarski rast, FINA je prema ukupnim prihodima poduzetnika u 2020. godini županiju svrstala na drugo mjesto u državi, a i u periodu pandemije uspjela je održati rast zaposlenosti i neto plaća. Što je ključno za ovakve dobre rezultate?

Dobri rezultati ne dolaze preko noći već su rezultat strategije i sinergije s investitorima poduzetnicima. S obzirom da županiju vodim više od 20 godina, dobro se sjećam razdoblja kada je Zagrebačke županija bila predgrađe Zagreba, a mnogi na strategiju razvoja poduzetničkih zona nisu gledali s odobravanjem. Danas, 20-tak godina poslije, pokazalo se da je to bio pravi put. Na vrijeme smo spoznali svoje komparativne prednosti kao što je blizina metropole, činjenica da je zračna luka na našem području, cestovna infrastruktura. Trebale su godine i godine ulaganja županije, gradova i općina i države. Danas je ta brojka premašila iznos od 50 milijuna kuna samo županijskog novca, ali svaka se kuna isplatila i multiplicirala. U Zagrebačkoj županiji investicije su kontinuitet, a s tim dolaze gospodarski rezultati, rast zaposlenosti i liderska pozicija naše županije na mnogim rang listama. Uistinu smo ponosni jer nas tvrtke prepoznaju, dolaze na naše područje, a mi se trudimo biti zajedno s gradovima i općinama učinkovita i proaktivna uprava.

Breme pandemije palo je na naš zdravstveni sustav. Na koji je način Županija pomogla zdravstvenim ustanovama?

Iskoristit ću i ovu priliku i zahvaliti se svim djelatnicima u zdravstvu koji svaki dan nose teret pandemije na svojim leđima i brinu o svojim sugrađanima. Najmanje što smo mogli napraviti jest pokriti dugove koji su nastali u našim zdravstvenim ustanovama radi koronavirusa. Za tu je namjenu Županija osigurala rebalansom proračuna 12 milijuna kuna. Zaštitne opreme troši se više nego ikad, organizirali smo više puta masovna cijepljenja, covid ambulante, punktove za cijepljenje. Sve to iziskuje sredstva. Mi uvijek možemo računati na zdravstvene djelatnike, a i oni mogu na svog osnivača, Zagrebačku županiju.

Župan Stjepan Kožić čest je gost u Velikoj Gorici, najvećem gradu Županije kojoj je na čelu… Foto: Davor Puklavec/PIXSELL

Činjenica je da Zagrebačka županija jedina u Hrvatskoj nema Opću bolnicu, da li taj nedostatak utječe na kvalitetu i dostupnost zdravstvene zaštite?

Mnogo je toga po čemu smo specifični, pa tako i da smo jedina županija bez opće bolnice, ali i da jedini nemamo središte u svojoj županiji već u Zagrebu. Tome je razlog specifični položaj prstena oko Zagreba. Kada govorimo o zdravstvenoj zaštiti, s jedne strane je dobro da imamo na raspolaganju i u blizini bolnice Zagreba koje nude najbolju uslugu u RH. S druge strane, problem je što nam je teško zadržati liječnike, posebice specijaliste, na našem području. Kako bi tome doskočili sufinanciramo specijalizacije i pokušavamo atraktivnim paketima koje uključuju korištenje automobila, sufinanciranje kamate na stambeni krediti i sl. privući specijaliste u svim našim gradovima. Znatna sredstva ulažemo u obnovu i opremanje naših domova zdravlja, sufinanciramo mrežu hitne medicine, rad ambulanta u ruralnim područjima, a krećemo s izradom projektne dokumentacije za izgradnju poliklinika u Samoboru i Velikoj Gorici. Želimo bolju i dostupniju zdravstvenu uslugu, trenutno izdvajamo veći dio proračuna upravo za tu namjenu, ali da bi ona bila onakva kako naši stanovnici zaslužuju, treba će još novca i vremena. Ja sam optimist i siguran sam da ćemo gradnjom ove dvije poliklinike i završetkom školovanja 25 specijalizanata osjetiti znatniju promjenu.

Osim udara na zdravstvo, period iza nas posljedično je imao utjecaj i na gospodarstvo. Što ste učinili kako bi poduzetnicima olakšali funkcioniranje i opstanak? Jesu li poduzetničke zone ostvarile planirane rezultate?

Vlada RH kroz potpore za očuvanje radnih mjesta odigrala je ključnu ulogu, a mi smo kao regionalna samouprava također dali svoj doprinos rekordnim iznosom bespovratnih potpora poduzetnicima u dvije pandemijske godine u iznosu od 24 milijuna kuna. Ono što me posebice veseli što u našim poslovnim zonama trenutno se odvija pravi investicijski boom. Svakako najzvučniji brend je Rimac Automobili koji najbrži električni automobil proizvodi upravo u Zagrebačkoj županiji, a trenutno grade 200 milijuna eura vrijedan kampus. U Klinča Selima Spar gradi 750 milijuna kuna vrijedan logistički centar, Lidlov u Križu se procjenjuje na 600 milijuna kuna, a onaj u Jaski na 230 milijuna kuna, Lagermax u Zaprešiću realizira 160 milijuna kuna vrijednu investiciju itd. Naravno, svi s nestrpljenjem čekamo kada će se u Jakovlju početi proizvoditi dijelovi za Airbus, Boeing, Bombardier i Rolls-Royce za što će trebati oko 450 novozaposlenih.

Kožić je župan već duže od dva desetljeća, pobijedio je na šest izbora uzastopno… Foto: Emica ElvedjiPIXSELL

Izazovno vrijeme dodatno su otežali potresi. Tijekom dva potresa stradale su i obiteljske kuće ali i javna dobra. U kojoj je fazi obnova?

Šteta od potresa na našem području procjenjuje se na više od milijardu kuna. S obzirom da je za područje županije proglašena katastrofa, obnovu će u cijelosti financirati država. Mi smo kao županija promptno reagirali kako bismo osposobili škole za rad. Oformili smo odsjek koji će se baviti isključivo sanacijom od potresa i na dnevnoj bazi surađujemo s resornim ministarstvom i Fondom. Donijeli smo i 40 milijuna kuna vrijedan program mjera za obnovu oštećenih objekata javne namjene i početkom iduće godine naši gradovi i općine mogu očekivati raspisivanje natječaja.

Nedavno je donesen županijski Proračun za iduću godinu. Na što će se utrošiti njegov najveći dio i što će se od ove godine financirati po prvi puta?

Izvorni proračun Zagrebačke županije za 2022. godinu iznosi nešto više od pola milijarde kuna i veći je za 4,26 posto u odnosu na Rebalans. Kao i prethodnih godina, najveći iznos Izvornog proračuna, gotovo 148 milijuna kn, namijenjen je Upravnom odjelu za odgoj i obrazovanje u kojem je za kapitalnu izgradnju u školstvu osigurano 53,6 milijuna kn. Dovršavaju se radovi na izgradnji osnovne škole u Luki, sportskih dvorana u Bedenici, Klinča Selima i Graberju Ivanićkom, školi i dvorani u Pušći, u tijeku su radovi na dogradnji radionica i praktikuma SŠ Dragutina Stražimira u Svetom Ivanu Zelini, a s 15 milijuna kuna sufinancirat će se izgradnja nove škole u Strmcu.

Čekaju nas nove energetske obnove, poduzetnici i poljoprivrednici i dalje mogu računati na izdašne bespovratne potpore, djeca na stipendije, roditelji na potpore za bebe. Ono što predstavlja veliku novost jest sufinanciranje javnog linijskog prijevoza na autobusnim linijama unutar Zagrebačke županije. Početkom prosinca potpisao sam sa šest prijevoznika gotovo 90 milijuna kuna vrijedne dvogodišnje ugovore. Na 60 definiranih linija u 6 zona naši će prijevoznici godišnje prelaziti gotovo 3,4 milijuna kilometara.

Građani mogu računati na veći broj linija i polazaka, bolju povezanost ruralnih područja, bolju usklađenost s ostalim oblicima prijevoza, prvenstveno s međužupanijskim linijama i vlakom te ujednačeniju cijena kartu u svakoj od šest definiranih zona. Ono što me veseli je da se upravo radi ovakve organizacije prijevoza nakon pet godina autobusom se može i na Žumberak. Koristim priliku da se zahvalim Vladi RH koja će osigurati 75 posto sredstava za ovu namjenu.

Jedan od dvojice Kožićevih zamjenika je Velikogoričanin Ervin Kolarec… Foto: Patrik Macek/PIXSELL

Strukovna zanimanja uskoro očekuju veliku promjenu nakon gradnje Centra kompetentnosti u tri županijska grada. Što će on omogućiti i u kojoj je fazi?

Proračun za 2022. godinu u sebi sadrži i planiranih 21,2 milijuna kn za Centar za kompetentnost. Radi se o 110 milijuna kuna vrijednom europskom projektu Regionalni centar kompetentnosti s 3 lokacije, a upravo je Srednja strukovna školi Velika Gorica nositeljica cjelokupnog projekta. Tu su još i škole u Dugom Selu i Samoboru. Iz dva europska fonda osigurat će se 80 milijuna kuna, dok će se za preostalih 30 milijuna kuna pobrinuti Zagrebačka županija. Uspostavom regionalnog centra kompetentnosti učenici će po završetku srednje škole biti sposobni odgovoriti suvremenim zahtjevima na tržištu rada. ‘Učiti radeći’ najbolje su riječi koje opisuju što to centri kompetencija donose, a kad se tome doda da će učenici raditi odnosno učiti na najsuvremenijim strojevima, uvjeren sam da će se uvelike i promijeniti stav prema strukovnim zanimanjima kao poželjnima i vrijednima. Pitali ste me za investicije, a ovaj centar je kvalitetan odgovor na radnu snagu u mnogim o tih investicija.

Energetskom obnovom uz pomoć EU sredstava i naše škole i zdravstvene ustanove dobile su i estetsku i energetsku dodanu vrijednost. Što je po tom pitanju u planu za iduću godinu?

Tako je, a jedna od većih investicija upravo je i zgrada srednjih škola u Velikoj Gorici vrijedna 31 milijuna kuna. U protekle četiri godine Zagrebačka županija je provela sedam projekata energetske obnove javnih zgrada ukupne vrijednosni oko 71 milijun kuna za što je gotovo 50% sredstava povučeno iz fondova EU. Obnovili smo 3 zgrade domova zdravlja u Jastrebarskom, Vrbovcu i Zaprešiću te srednje škole u Velikoj Gorici i Vrbovcu, Područnu školu Rakov potok i Osnovna škola Stjepana Basaričeka. Naravno, tu nećemo stati. Već je spremna projektna dokumentacija za provedbu devet novih projekata i to tri doma zdravlja (Ivanić-Grad, Velika Gorica i Samobor) i šest škola (Osnovna škola Đure Deželića, Srednja škola Dragutin Stražimir, Osnovna škola Dragutin Domjanić, Osnovna škola Jakovlje, Osnovna škola Posavski bregi i Područna škola Petrovina).

Župan Kožić u neformalnom druženju… Foto: Filip Kos/PIXSELL

Suradnja s gradovima i općinama omogućila je napredak u ruralnim dijelovima županije. Ako bi danas usporedili standard u našim selima i gradovima, da li je razlika osjetno manja nego li recimo prije pet ili deset godina. Koje bi zajedničke projekte istaknuli?

Kada sam 2001. godine preuzeo funkciju župana odlučio sam glavni fokus staviti na tri stvari. Zadržavanje stanovnika u Županiji, gradnju poduzetničkih zona radi gospodarskog razvoja i pitka voda za sve stanovnike. Za sva tri cilja bila je potrebna suradnja svih razina od općine do države. Gospodarske zone sam već pojasnio, a što se tiče zadržavanje stanovnika stava smo bili da je za to ključ gradnja škola. Volim spomenuti Gradec, malu općinu koja ima 30 milijuna kuna vrijednu školu i dvoranu. Danas mogu reći s velikim ponosom da sam stavio potpis na gradnju, rekonstrukciju više od 50-tak objekata u školstvu. Možda se neki čude cilju pitka voda svima jer je teško za povjerovati da u 21. stoljeću, svega 45 minuta vožnje od hrvatske metropole postoje mjesta, točnije 10 općina i 4 grada čija brojna kućanstva nemaju priključak na javnu vodoopskrbnu mrežu, a među njima je i općina koja nema ni metra javnog vodovoda. Ovoj nepravdi bliži se kraj te se intenzivno provode radovi na 800 milijuna kuna vrijednom europskom projektu.

Mehanizam oporavka i otpornosti Europske unije omogućit će nam realizaciju mnogih projekata. Zašto je važno iskoristiti ovaj trenutak i aplicirati?

Sredstava iz Europske unije što kroz nacionalni plan oporavka, što kroz financijsku omotnicu jedinstvena su prilika za Hrvatsku, a na svakome od nas je da damo maksimalne napore u pripremi i realizaciji projekata. Ono na što smo posebno ponosni jest činjenica da je milijardu i pol kuna iz nacionalnog plana oporavka odobreno upravo za investiciju u Zagrebačkoj županiji i to Mati Rimcu za istraživanje, razvoj i proizvodnju vozila nove mobilnosti i prateće infrastrukture. Mi kao županija itekako smo spremni i pripremili smo čitav niz projekata. Vodeća smo županija po mnogočemu, vjerujem da ćemo biti i po povlačenju sredstava koje nam stoje na raspolaganju.

Nastavi čitati

Politika

Žalba u zadnji čas opet odgodila otvaranje ponuda za pročistač?!

Natječaj je otvoren još 1. srpnja, ali nikako da dođe do otvaranja ponuda. U studenom je odgođeno zbog pristigle žalbe, baš kao i ovog četvrtka, kad je žalba stigla u “foto finišu”

Objavljeno

on

Trebalo je u 9 sati, u četvrtak ujutro, početi otvaranje ponuda pristiglih na Javni natječaj za rekonstrukciju i dogradnju pročistača otpadnih voda, kojim bi projekt nakon više odgoda konačno krenuo u realizaciju, ali od svega opet – ništa! Samo nekoliko minuta prije zakazanog početka, prenosi VG danas, stigla je žalba. I cijela stvar opet će se prolongirati…

Prvi pokušaj propao je nakon velike afere vezane uz Elektrocentar Petek, koji se na prvom natječaju za posao borio sa Strabagom, a novi natječaj čekali smo gotovo šest mjeseci. Raspisan je 1. srpnja, plan je bio da završi početkom rujna, ali rok se stalno produživao zbog pitanja i zahtjeva zainteresiranih strana. I išlo je tako sve do studenog, kad je također stigla žalba i opet sve pomaknula za mjesec dana.

Jutrošnja žalba dovela je do ponavljanja istog scenarija, sad ćemo još mjesec dana morati čekati na novu priliku da se ova priča konačno završi. Vrijeme prolazi, žalbe dolaze, a radovi cijela procedura nikako da dođe svome kraju i omogući da što prije krenu i radovi na projektu vrijednom 97 milijuna kuna.

Više detalja o cijelom slučaju trebali bismo doznati nakon Tri kralja, kad je najavljena konferencija za novinare vodećih ljudi Grada na ovu temu.

Nastavi čitati

Politika

Gorički SDP: Rastužuje nas poskupljenje, a nasmijava obrazloženje

Na još jednoj u nizu konferencija za novinare iz velikogoričkog SDP-a su se osvrnuli na povećanje komunalne naknade, koje u našem gradu stupa na snagu od 1. siječnja

Objavljeno

on

Tema ove konferencije za novinare je kakvu čestitku mogu očekivati građani Velike Gorice za sljedeću godinu, rekao je novi predsjednik velikogoričkog SDP-a Luka Tarle, pa prepustio riječ Ivi Jelušiću.

– Vrijeme je Adventa, vrijeme kad jedni drugima želimo sve najbolje i šaljemo čestitke, pa ćemo i mi čestitati svim građanima Velike Gorice. Međutim, ima jedna čestitka koja je za građane sačinjena, ali još im nije upućena, a nju je napisao gradonačelnik Velike Gorice i uputio Gradskom vijeću na usvajanje. HDZ-ova većina sa svojim partnerima tu je čestitku i usvojila na posljednjoj sjednici. Ta će čestitka uskoro doći u svaki dom u našem gradu, u svaki poslovni prostor. Po nama ona nije dobra… – kazao je Jelušić pa nastavio:

– Radi se o odluci Vijeća o povećanju komunalne naknade za 31 posto, sa 7,6 na 10 kuna po četvornom metru. To je usvojeno uz naše protivljenje, a na temelju toga resorni ured će poslati svim građanima novo rješenje. Ono stupa na snagu 1. siječnja. Dakle, od gradonačelnika i HDZ-ove većine s partnerima svima stiže čestitka s 31 posto povećanom komunalnom naknadom.

Onima manje upućenima Jelušić je i objasnio što je točno komunalna naknada.

– Komunalna naknada je namjenski prihod koji samostalno utvrđuju općine i gradove, a radi se o lokalnom porezu na nekretnine. Oporezuju se stanovi, kuće, garaže, poslovni prostori i građevinska zemljišta, ovisno u kojoj ste građevinskoj zoni. Ova vladajuća garnitura je odlučila to povećati za 31 posto – ponovio je vijećnik SDP-a, uz nastavak:

– Dozvolite mi da parafriziram jedan aforizam, koji kaže ovako: ‘Koliko god me rastuži poskupljenje, još me više nasmije obrazloženje’. To pogotovo vrijedi za ovu odluku. Evo samo jedne rečenice iz obrazloženja: ‘Od 2018. godine, od kad je ova cijena na snazi, uložena su znatna sredstva u izgradnji objekata i uređaja komunalne infrastrukture, i u tom smislu je dostignut zavidan nivo komunalnog uređenja i opremljenosti’. Ako je tako, ne bi trebalo dizati cijenu, trebalo bi je možda i smanjiti, a oni je povećavaju. I zato je ovo objašnjenje smiješno. Komunalna naknada je namjenski prihod i mora se trošiti isključivo za unaprijeđenje i izgradnju komunalne infrastrukture. Kažu da je u posljednje tri godine dobro i lijepo uređena, a mi pitamo zašto se onda povećava cijena?!

Nešto slično, tvrde iz SDP-a, dogodilo se i prije tri godine.

– Nije to ništa novo za HDZ i njihove partnere, sličnu čestitku imali smo i prije tri godine, od 1. siječnja 2019. na snazi je bilo poskupljenje s 4,96 na 7,60 kuna po četvornom metru. A sad to ide na 10,60 kuna. Pojednostavljeno, u ove tri godine povećanje komunalne naknade je za 201 posto! Hoće li to povećanje dovesti do toga da će grad biti bolje uređen? Ceste, parkovi, groblja, igrališta? Hoće li biti duplo bolje uređeni? To bi trebalo biti logično, a ja kažem da neće. Tvrdim to zato što ni u posljednje tri godine ništa nije bilo za 53 posto uređeno. Nema razloga da vjerujemo da će se nešto promijeniti. Očito se radi o krpanju proračuna, a onda je najlakše udariti po građanima, da oni snose taj trošak, misleći da se to neće čuti ni vidjeti kad se donese uz neke druge važne odluke – istaknuo je Jelušić pa zaključio:

– Postavljam pitanje građanima: je li i jedna uplatnica koju dobivaju duplo poskupjela u zadnje četiri godine? Nije, niti jedna osim one o kojoj odlučuje većina u Vijeću. Mi se toj čestitci nismo pridružili, glasovali smo protiv te odluke!

Nastavi čitati

Politika

Predsjednik goričkog HSS-a Igor Horvačić, izabran za potpredsjenika županijske organizacije

Za predsjednicu je ponovno izabrana Martina Glasnović iz Samobora, dugogodišnja članica HSS-a i dosadašnja predsjednica HSS-a Zagrebačke županije….

Objavljeno

on

Održana je izborna sjednica Skupštine Županijske organizacije HSS-a Zagrebačke županije. Od ukupno 173 delegata, sjednici Skupštine pristupilo ih je 158, a zbog epidemiološke situacije održana je elektroničkim putem. Moglo se glasati i na otvorenom biračkim mjestu u Središnjici HSS-a u Zagrebu.

Za predsjednicu je izabrana Martina Glasnović iz Samobora, dugogodišnja članica HSS-a i dosadašnja predsjednica HSS-a Zagrebačke županije. Glasnović je ujedno i županijska vijećnica HSS-a koja trenutačno obnaša funkciju predsjednice Županijske skupštine Zagrebačke županije. Izabrano je i 6 potpredsjednika među kojima je i Igor Horvačić, predsjednik HSS-a Velika Gorica, ujedno i gradski vijećnik.

– Na sjednici je usvojeno izvješće predsjednice s naglasakom na Županijskom HSS-u kao potpori lokalnim organizacijama, osluškivanju potreba stanovnika Zagrebačke županije te povećanju vidljivosti politika i aktivnosti koje provodi HSS. Nakon proteklog četverogodišnjeg razdoblja punog izazova, HSS Zagrebačke županije okrenut je budućnosti te nastavlja s radom usmjerenim prema ravnomjernom razvoju Zagrebačke županije na području poljoprivrede, školstva, zdravstva, gospodarstva i zelenih politika te brizi za vatrogastvo, udruge i branitelje – ističu iz stranke.

Nastavi čitati

Reporter 411 - 16.12.2021.

Facebook

Izdvojeno