Povežite se s nama

Gospodarstvo

Velika Gorica i Zagreb od danas povezani autocestom

Objavljeno

na

Hrvatske autoceste danas su u promet pustile završenu dionicu Jakuševec – Velika Gorica koja se spaja na autocestu A11 Zagreb – Sisak.

Dionica počinje u čvoru Jakuševec, dugačka je 10,9 kilometara, a s autocestom prema Sisku spaja se kod čvorišta Velika Gorica jug. Nije u sustavu naplate cestarine.

Četiri spojna čvorišta

Nova prometnica koja je sada i dio zagrebačke obilaznice ima četiri čvorišta, Jakuševec, Veliko Polje, Velika Gorica i Velika Gorica jug, dva vijadukta, industrijski kolosijek, pješački pothodnik te tri putna prijelaza. Obišli su je danas predsjednik Vlade RH Zoran Milanović, ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Siniša Hajdaš Dončić, predsjednik Uprave HAC-aDavor Mihovilić, član Uprave HAC-a Marijan Sente te brojni predstavnici izvođača radova i nadzora.

Radovi na izgradnji dionice Jakuševec – Velika Gorica jug započeli su 2006. godine, ali kako zemljište nije bilo u cijelosti otkupljeno, gradnja nije dovršena. U protekle dvije godine riješeni su svi imovinsko pravni odnosi i dionica je završena. Radove je izvodila poslovna udruga Hidroelektra niskogradnja d.d., Osijek-Koteks d.d., Konstruktor – inženjering d.d., Viadukt d.d., Strabag AG, Zagorje – Tehnobeton d.d. i Ingra d.d..

Projektiranje i stručni nadzor Institut IGH d.d. Zagreb, a opremanje dionice i zaštitu od buke tvrtka Dalekovod d.d..

Investicija od 1,6 milijardi kuna

Ukupna investicijska vrijednost radova na dionici Jakuševec – Velika Gorica jug iznosi 1,645 milijardi kuna od čega se značajan dio od 560 milijuna kuna odnosi na izvlaštenje nekretnina, a radovi na izgradnji iznose 934 milijuna kuna. Na cjelokupnom pravcu izgradnje autoceste A11 Zagreb-Sisak do sada je ukupno uloženo oko tri milijarde kuna.

Završetkom ove dionice u prometu će biti 31,1 km od ukupno 48,1 km autoceste A11 Zagreb – Sisak. Važno je naglasiti da dionica neće biti u sustavu naplate cestarine i kao takva ima karakteristike tzv. “magneta” za privlačenje prometa i sigurnog odvijanja prema dionici autoceste Velika Gorica – Buševec – Lekenik, te dalje spojem na državnu cestu prema Sisku.

Puštanjem u promet ove dionice povezat će se Grad Zagreb i Velika Gorica punim profilom autoceste, a što će omogućiti brži i sigurniji pristup budućem novom terminalu najveće zračne luke u Hrvatskoj, smanjit će se preopterećenost postojeće državne ceste D30 i povećati sigurnost u prometu.

autocesta

Premijer Zoran Milanović prilikom obilaska je komentirao kako je ova građevinski zahtjevna prometnica sagrađena u samo dvije godine, računamo li da su tijekom tog razdoblja razriješeni i svi imovinsko-pravni problemi.

„Gradnja je zapravo počela prije gotovo desetak godina, ali je stala. To je tako kad krenete graditi, a nemate riješen otkup zemljišta i sve ostale dozvole koje su potrebne za realizaciju projekta. U samo dvije godine uspjeli smo to razriješiti i prometnica je danas u funkciji, građani i Zagreba, i Velike Gorice i Siska mogu je koristiti kako bi svoje putovanje na posao učinili bržim i sigurnijim. Istodobno će biti i u funkciji gospodarstvu i poduzetničkim zonama jer će prijevoz roba biti brži. Svakako će pridonijeti i kvalitetnijem životu građana u gradovima i mjestima na ovoj relaciji kroz čija središta više neće prolaziti promet kamiona i tranzitni prijevoz.“, rekao je Milanović.

Galerija fotografija:

Gospodarstvo

FOTO Velika Gorica spremna za 24. Gastro Turopolja

Objavljeno

na

Objavio/la

Uvertira za tradicionalnu manifestaciju 24. Gastro Turopolja počela je već sa Gastro tjednom u velikogoričkim restoranima (od 03. do 12. listopada 2025.), a danas (petak, 10.10.2025.) Gastro je otvoren i u Parku Plemenite općine turopoljske.

Velika Gorica, 10.10.2025. 24. Gastro Turopolja. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 10.10.2025. 24. Gastro Turopolja. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 10.10.2025. 24. Gastro Turopolja. Foto: David Jolić/cityportal.hr

U Centru za posjetitelje Turističke zajednice Velike Gorice (TZVG) otvoren je 4. festival ekološke poljoprivrede Zagrebačke županije, koji okuplja brojne OPG-ove i male proizvođače. Na otvorenju su govorili Dario Frangen, predsjednik Udruge Z – EKO, Maja Toth, direktorica TZVG-a i izaslanica gradonačelnika Krešimira Ačkara i Gordana Županac, pročelnica odjela za poljoprivredu Zagrebačke županije. Posluženi su i eko kokteli te eko proizvodi.

Velika Gorica, 10.10.2025. 24. Gastro Turopolja, prvi dan u Parku Plemenite općine turopoljske. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 10.10.2025. 24. Gastro Turopolja, prvi dan u Parku Plemenite općine turopoljske. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 10.10.2025. 24. Gastro Turopolja, prvi dan u Parku Plemenite općine turopoljske. Foto: David Jolić/cityportal.hr

U Parku se paralelno održavaju 15. festival pčelarstva Zagrebačke županije i 22. izložba meda s ocjenjivanjem te 7. Gospodarski sajam, na kojima posjetitelji mogu upoznati raznoliku ponudu domaćih proizvoda – od meda, džemova i čajeva do prirodne kozmetike i rukotvorina.

Velika Gorica, 10.10.2025. 24. Gastro Turopolja, prvi dan u Parku Plemenite općine turopoljske. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 10.10.2025. 24. Gastro Turopolja, prvi dan u Parku Plemenite općine turopoljske. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 10.10.2025. 24. Gastro Turopolja, prvi dan u Parku Plemenite općine turopoljske. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Edukativni dio petka donosi i predavanje u organizaciji Razvojne agencije VE-GO-RA pod nazivom ”Putopis turopoljske namirnice – lokalno, svježe i bez otpada”. Tema predavanja su održiva potrošnja i važnost lokalne hrane.

Galerija fotografija

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Podaci Eurostata – Hrvati plaćaju skuplje namirnice, ali troše manje na energente

Inflacija bi prema analitičarima mogla usporiti do kraja godine.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Jakub Zerdzicki/pexels.com

Hrana u Hrvatskoj u prosjeku je 3,7 % skuplja nego u Europskoj uniji, pokazuju podaci Eurostata. Iako su 2021. cijene hrane i bezalkoholnih pića bile 5 % niže od europskog prosjeka, u međuvremenu je došlo do porasta koji Hrvatsku sada svrstava među skuplje članice Unije, prenosi Poslovni.hr. Niže cijene hrane bilježe zemlje poput Njemačke, Italije, Nizozemske, Španjolske i Slovenije.

Suprotan trend bilježe energenti. Cijene energije za kućanstva u Hrvatskoj lani su bile na 55 % prosjeka Europske unije, što znači da su bile oko 45 % niže od prosjeka. I nakon novog, postupnog smanjenja državnih subvencija, energenti bi trebali ostati približno 40 % ispod razine cijena u Uniji.

Inflacija u Hrvatskoj u kolovozu je iznosila 4,1 % prema nacionalnom indeksu potrošačkih cijena, odnosno 4,6 % prema harmoniziranom indeksu koji se koristi u usporedbama unutar EU. Prosječna inflacija u Europskoj uniji u istom je razdoblju bila 2 %. Glavni pokretači rasta cijena u Hrvatskoj ostaju hrana i usluge, koje zajedno čine oko 90 % ukupnog povećanja troškova života.

Analitičari očekuju da bi u posljednjem kvartalu godine inflacija mogla usporiti zbog učinka tzv. baznog razdoblja i slabije domaće potražnje. Dodatno, značajna konvergencija cijena prema europskom prosjeku u proteklim godinama mogla bi ublažiti daljnje pritiske na rast.

Uz hranu, skuplje su i druge kategorije potrošnje. Potrošačka elektronika u Hrvatskoj stoji 10,7 % više od prosjeka EU, a komunikacijske usluge 11 % više. Restorani i hoteli cjenovno su još nešto ispod prosjeka Unije, ali se posljednjih godina brzo približavaju toj razini i sada zaostaju tek četiri do 5 %.

Cijene energenata na tržištu već neko vrijeme pokazuju stabilizaciju, a postupno ukidanje državnih potpora provodit će se u dva koraka – prvi počinje sada, a učinak će se vidjeti krajem godine. Vlada i dalje zadržava mjere za najranjivije skupine, dok se za ostala kućanstva očekuje blago povećanje računa za struju i plin. U tri godine iznadprosječne inflacije Hrvatska je došla na 76,3 % prosjeka EU po općoj razini cijena dobara i usluga za potrošnju kućanstava, dok je 2021. bila na oko 71 %.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Obrtnička komora Zagreb nagradila najbolje obrtnike! “Nema gospodarstva bez jakog obrtništva”

Obrtništvo u Zagrebu i Zagrebačkoj županiji nastavlja rasti.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Zagrebačka županija

Obrtnička komora Zagreb obilježila je svoj Dan dodjelom priznanja obrtnicima s područja Zagreba i Zagrebačke županije te institucijama i pojedincima koji doprinose razvoju obrtništva. Najvišu nagradu “Zlatna statua” dobio je Rajko Tomić, vlasnik obrta EMP USLUGE iz Udruženja obrtnika Ivanić-Grad. Svečanost su pratili predstavnici lokalne i državne vlasti, uključujući zamjenika župana Ervina Kolareca i državnog tajnika Ivu Milatića.

Kolarec je istaknuo iznimne rezultate obrtnika. “Zagrebačka županija značajna sredstva može ulagati u infrastrukturu, zdravstvo, poljoprivredu, školstvo i društvo općenito, ali i dio toga vratiti poduzetnicima kroz bespovratne potpore i ulaganje u poduzetničke zone”.

Foto: Zagrebačka županija

Uz “Zlatnu statuu”, dodijeljene su i druge nagrade. “Zlatnu plaketu” dobio je Boris Mužek (UO Velika Gorica), dok je nagrada “Zlatni krug” pripala Gradu Ivanić-Gradu, Ankici Torbar (UO Jastrebarsko) i Dariu Frangenu (UO Velika Gorica). Obrtnici Josip Badrov, Božica Predavec i Bruno Kovačić nagrađeni su “Zlatnom diplomom”, a “Srebrnom diplomom” pohvaljeni su Ivo Kesedžić, Anica Vrbnjak, Sanja Kozlina, Ivica Panjkrc, Damir Pustaj i Željkica Mirt.

Mladi obrtnici koji pokazuju potencijal za daljnji razvoj obrtničkog sektora, Klara Mandić, Matea Mesić i Marko Antolković, primili su priznanje “Mladi obrtnik”. Obrtu “Izletište Suhina” dodijeljeno je priznanje “Najstariji obrt” za dugogodišnje uspješno poslovanje, dok su Matea Bilić i Gojko Jelača prepoznati kao “žena obrtnica” i “obrtnik branitelj”.

Foto: Zagrebačka županija

“Obrtništvo ima budućnost, drago mi je da mladi i djeca vide svoje buduće zanimanje upravo u obrtima. U društvu se danas jasno vidi kako nije sramota raditi obrtničke poslove i da se isplati živjeti od rada vlastitih ruku”, rekao je predsjednik OKZ-a, Antun Trojnar.

Državni tajnik Milatić podsjetio je da u Hrvatskoj trenutno djeluje oko 132 tisuće obrta te istaknuo važnost stipendija i podrške mladim obrtnicima. “Nema gospodarstva bez jakog obrtništva”, zaključio je.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Prvi u Hrvatskoj: VS centar Štarkelj otvorio prodajni salon Jawa motocikala!

U multifunkcionalnom prostoru od 900 m² donosi dio gotovo stoljetne tradicije i strasti brenda Jawa u Hrvatsku

Objavljeno

na

VS centar Štarkelj otvorio je vrata modernog, multifunkcionalanog prostora na 900 m², u kojem je smješten prvi prodajni salon Jawa motocikala u Hrvatskoj veličine 60 m², a čime je postao ekskluzivni uvoznik i predstavnik Jawa motocikala za Hrvatsku.

Na adresi Jankovićeva ulica 26 u Mičevcu u ponudi je 8 modela, među kojima se posebno ističu:

  • Perak i Bobber, namijenjeni mlađim generacijama vozača
  • Jawa 350 CL, pravi klasik i hommage nekadašnjoj legendi
  • te Jawa 400 Geeny, moderan urbani naked

Motocikli Jawa predstavljaju povijest koja traje gotovo stotinu godina, o tradiciji koja je oblikovala generacije vozača, i o legendi koja je uvijek bila simbol slobode, izdržljivosti i duha avanture.

Svečanom otvorenju prisustvovali su Milan Prochazka, komercijalni direktor za prodaju Jawa motora za EU, Sanja Erbida i Stevica Lukić, predstavnici Jawe za Sloveniju, kao i Neven Karas zamjenik gradonačelnika Grada Velike Gorice, te direktor i vlasnik VS-centra Štarkelj  – Fran Štarkelj.

„VS- centru Štarkelj izuzetna je čast što može tu legendu dovesti ovdje, u Hrvatsku. Biti ekskluzivni uvoznik znači veliku odgovornost, ali i ogromnu priliku – da spojimo bogatu tradiciju marke Jawa s ljubavlju i strašću koju hrvatski motoristi već dugo gaje prema vožnji i slobodi.“– ističu iz VS centra Štarkelj čija vizija nije samo prodavati motocikle, već i graditi zajednicu.

„Stojimo na početku jednog novog puta. I taj put ne gradimo sami već uz pomoć  partnera, prijatelja, vjernih suradnika i, naravno, kupaca i korisnika– ljudi zbog kojih sve ovo i radimo. Želimo da ovaj prodajni centar postane mjesto susreta – mjesto gdje ćete pronaći ne samo motore, već i prijatelje, savjete, podršku i inspiraciju za nove avanture. Želimo biti dio priče na dva kotača.„ – poručio je vlasnik Fran Štarkelj.

Inače, Marka Jawa postoji od  1929. godine, kada je malo tko mogao predvidjeti da će ta marka ostaviti toliko dubok trag u svijetu motociklizma. Jawa je osvojila srca milijuna vozača širom svijeta – od Europe pa sve do Azije, Afrike i Južne Amerike.

Kada vozite Jawu, ne vozite samo stroj. Vozite strast, slobodu i san – vozite  tradiciju dugu gotovo jedno stoljeće.

Jawa u Hrvatskoj je sinonim za kvalitetu, pouzdanost i užitak vožnje, koju krasi provjerena tehnologija, povoljne i pristupačne cijene te dvogodišnje jamstvo, što ove motocikle čini izuzetno atraktivnim izborom za hrvatsko tržište.

To su motorkotači koji pričaju priče: o putovanjima, o slobodi, o prijateljstvu, i o nezaboravnim trenucima na cesti…a od sada ih možete naći u neposrednoj blizini Velike Gorice, na dohvat ruke, za sve željne posebnog doživljaja vožnje ove legende na dva kotača.

FOTO: VS Centar Štarkelj

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Cijena rada raste diljem EU! Hrvatska iznad prosjeka, Francuska na začelju

Cijena rada u Hrvatskoj u godinu dana skočila je za 9 %, više od prosjeka Europske unije.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Burak The Weekender/pexels.com

U razdoblju od ljeta 2024. do ljeta 2025. sat rada poskupio je u svakoj državi članici Europske unije. Prema podacima Eurostata, rast je posebno snažan u istočnom dijelu kontinenta, dok su najveće ekonomije zabilježile skromne pomake. Kako prenosi Poslovni.hr, Hrvatska je s povećanjem od 9 % iznad europskog prosjeka, koji iznosi 4,1 %.

Predvodnica rasta je Bugarska, gdje je cijena sata rada skočila za 13,4 %. Slijede Mađarska s 11 % i Rumunjska s 10,4 %, a dvoznamenkasti rast bilježe i Estonija (10,3 %) te Grčka (10,1 %). U istu skupinu s visokim rastom ulazi i Hrvatska, pod ruku s Poljskom (9,5 %), Litvom (9,4 %) i Slovačkom (9,1 %).

S druge strane, zapadne zemlje bilježe daleko skromnije rezultate. Njemačka je imala rast od 3,8 %, Italija i Španjolska po 3,4 %, a Francuska je završila na dnu ljestvice sa samo 1,4 %.

Sat rada u Hrvatskoj poskupljuje znatno brže od europskog prosjeka, a zemlja se u ovom pogledu svrstava uz bok istočnim susjedima koji bilježe veće pomake od svojih zapadnih partnera.

Nastavite čitati

Reporter 453 - 22.09.2025.

Facebook

Izdvojeno