Povežite se s nama

Vijesti

Velika Gorica i dalje šesta po veličini u Hrvatskoj, ali samo uz jedan uvjet…

Gledaju li se gradovi kao cjeline sa svojom okolicom, Velika Gorica je zadržala visoku poziciju, no gleda li se samo grad, padamo na 12. poziciju, ispred su i Sesvete, i Slavonski Brod, i Karlovac…

Objavljeno

na

Nakon objave brojki iz novog popisa stanovništva, cijeli je niz reakcija, uglavnom zabrinutih, jer broj stanovnika u Hrvatskoj doista se smanjio u značajnom broju. Gotovo 400.000 stanovnika manje nego 2011. godine ne može nikoga usrećiti ni zadovoljiti, demografski pad se nastavlja, a od cijele te priče nije izuzeta ni Velika Gorica.

Gledajući način na koji se grad razvija, na broj zgrada koje rastu iz dana u dan, vjerovali smo da te brojke možda mogu i narasti, ipak su u padu. Prije deset godina u našem gradu, uključujući i sva okolna naselja, živjelo je 63.517 ljudi, a po novom ih popisu živi 61.198. Gledajući samo grad, pad je s 31.553 stanovnika 2011. godine na 30.086 na ovom popisu. Odnosno, u samom gradu živi 1476 ljudi manje, nešto manje od pet posto…

S obzirom na stanje u ostatku Hrvatske, slučaj Velike Gorice još je i dobar, jer vidljivo je da se ne radi ni o kakvom dramatičnom padu, a to su pokazale i usporedbe s ostalim gradovima ove veličine. Koje kažu da Velika Gorica, gledajući deset najvećih gradova u Hrvatskoj, ima najmanji pad. Uz izuzetak metropole Zagreba, naravno.

Kad se već uspoređujemo, recimo i da Velika Gorica ostaje šesti grad po veličini u Hrvatskoj. Veći su Zagreb, Split, Rijeka, Osijek, koji je pao ispod 100.000 stanovnika, i Zadar. Iza Velike Gorice su po tom kriteriju svi ostali gradovi u Hrvatskoj, no gleda li se samo gradsko područje, bez prigradskih naselja, naš grad je bitno niže na tablici. Gorica tu zauzima 12. mjesto, a veći od nje su još i Sesvete, Pula, Slavonski Brod, Karlovac, Varaždin i Šibenik.

Vijesti

SOS Dječje selo Lekenik dobilo solarne panele – uštede bi mogle doseći više od milijun eura

Do kraja godine selo bi moglo postati potpuno energetski neovisno.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: SOS Dječje selo Lekenik

SOS Dječje selo Lekenik u Hrvatskoj dobilo je prve solarne panele koji će napajati Društveni centar i dječji vrtić. Solarni sustav snage 100 kilovata pušten je u trajni pogon, a njegovim radom grijanje, rasvjeta, kuhinja i utičnice sada koriste isključivo sunčevu energiju. Projekt realizira Zelena energetska zadruga (ZEZ) u suradnji s SOS Dječjim selom Hrvatska, Raiffeisen bankom, Biomasa grupom i Kufner grupom.

Prva faza projekta, koja uključuje panele na Društvenom centru, već je dovršena, a u drugoj fazi planira se postavljanje dodatnih 250 kW na krovove svih petnaest kuća u kojima žive SOS mame i djeca. Kada se druga faza završi, ukupna instalirana snaga bit će 350 kW, što će Lekenik učiniti prvim solarnim dječjim selom u Hrvatskoj.

Projekt, vrijedan 340.000 eura, omogućit će značajne uštede. SOS Dječje selo dosad je na energiju trošilo više od 80.000 eura godišnje. Očekuje se da će kroz životni vijek sustava od 25 godina uštede doseći oko 1,17 milijuna eura, koji će biti usmjereni na skrb i edukaciju djece.

 

Nastavite čitati

CityLIGHTS

Velika Gorica domaćin simpozija o sigurnosti hrane i zaštiti potrošača

Objavljeno

na

Objavio/la

Sutra će se u dvorani Pučkog otvorenog učilišta održati simpozij na temu Sigurnost hrane i zaštita potrošača u organizaciji Zavoda za znanstvenoistraživački i umjetnički rad HAZU u Velikoj Gorici i Prehrambeno biotehnološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Događaj okuplja stručnjake kako bi raspravljali o najnovijim istraživanjima i trendovima u sigurnosti hrane. Pojedina predavanja govorit će o prisutnosti mikotoksina (otrovne tvari koje proizvode određene vrste plijesni, a imaju toksičan učinak na ljude i životinje) te percepciji i mišljenju potrošača. Najviše će se pozornosti pridati samoj sigurnosti hrane i zaštiti potrošača

Predavanja će držati dr. sc. Ana Vulić i dr. sc. Božica Solomun Kolanović s Hrvatskog veterinarskog instituta, dr. sc. Saša Drakula s Prehrambeno biotehnološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te Dunja Šafarić, mag. ing. techn. aliment iz Perutnine Ptuj.

Simpozij završava otvorenom raspravom u kojoj će sudionici moći postavljati pitanja stručnjacima, a ovaj događaj pruža priliku za bolje razumijevanje kako znanost i regulativa štite potrošače, ali i kako sami možemo biti pažljiviji pri izboru hrane koju konzumiramo.

Nastavite čitati

Vijesti

Evakuacija s Bliskog istoka – danas dva zrakoplova stižu u Zračnu luku

Jedan stiže popodne, drugi pred ponoć.

Objavljeno

na

Objavio/la

01.07.2025., Velika Gorica - Croatia Airlines (CA) i Medjunarodna zracna luka Zagreb (MZLZ) obiljezili su uvodjenje pet novih ovosezonskih linija CA Zagreba sa Hamburgom, Madridom, Milanom, Pragom i Bukurestom docekom putnika s prvog leta Hamburg-Zagreb obavljenog novim zrakoplovom Airbus A220. Photo: Davor Puklavec/PIXSELL

U Zračnu luku Zagreb bi danas trebala sletjeti dva zrakoplova s evakuiranim hrvatskim državljanima i putnicima drugih nacionalnosti s Bliskog istoka, neslužbeno doznaje N1. Prvi avion iz Dubaija očekuje se oko 13:30 po hrvatskom vremenu, dok bi drugi, u organizaciji Croatia Airlinesa, trebao stići kasno navečer.

U prvom zrakoplovu nalazi se 39 hrvatskih državljana, ali i putnika iz više drugih zemalja. Drugi zrakoplov, u vlasništvu Croatia Airlinesa, trebao bi sletjeti između 23 sata i ponoći u zagrebačku zračnu luku. Prema neslužbenim informacijama, njime će u Hrvatsku stići ranjive skupine te hrvatski državljani.

Evakuacija se provodi zbog eskalacije oružanih sukoba na Bliskom istoku koji uključuju SAD, Izrael i Iran. Zbog intenzivnih raketnih napada i nestabilne sigurnosne situacije, okolne su zemlje postale izravno ugrožene, o čemu smo pisali ranije.

 

Nastavite čitati

Moja županija

Veliki iskorak Zagrebačke županije: održiva destinacija sada na srebrnoj razini!

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: TZZŽ

Zagrebačka županija ostvarila je međunarodno priznanje za svoju politiku održivog razvoja i postignuća u upravljanju destinacijom. Putem Turističke zajednice Zagrebačke županije i kroz program Green Destinations Awards dodijeljena joj je Silver Green Destinations Award razina priznanja.

Time je potvrđena izvrsnost djelovanja Zagrebačke županije.

Potrebno je naglasiti mjerljiv napredak u odnosu na 2024. godinu, kada je Zagrebačka županija prvi put stekla Bronze razinu.

– Napredak s Bronze na Silver razinu u relativno kratkom razdoblju potvrđuje da smo održivost ugradili u strateško upravljanje destinacijom. Sustavno radimo na jačanju suradnje na svim razinama: od lokalnih turističkih zajednica i kulturnih društava do županijskih institucija i gospodarstva – rekla je direktorica Turističke zajednice Zagrebačke županije Ivane Alilović.

Najviša ocjena ostvarena je u području Kulture i Tradicije (8,3), a visoke ocjene ostvarene su i u segmentima Društvene Dobrobiti (7,8) te Prirode i krajolika (7,5).

Green Destinations Award predstavlja važan korak kojim se Zagrebačka županija dodatno pozicionira kao destinacija koja održivost temelji na dokazima, transparentnosti i kontinuiranom unapređenju.

Zagrebačka županija, prema izvješću auditora, održivost smatra dugoročnim razvojnim procesom. Također su dane preporuke za budućnost, najviše u području okoliša i klimatskih politika, koje će biti jedan od prioriteta u sljedećem razdoblju.

Više informacija na službenoj stranici TZZŽ-a, klikom OVDJE.

Nastavite čitati

Vijesti

Cijena nafte raste: ‘Mislim da sada plaćamo najveće cijene goriva što svakako utječe na budžet svake obitelji’

Objavljeno

na

Objavio/la

Napetosti između Sjedinjenih Američkih Država, Izraela i Irana dodatno su se zaoštrile, što je uzrokovalo snažne reakcije na svjetskim energetskim tržištima.

Utjecaj tih događaja već je vidljiv i u Hrvatskoj, gdje su promjene osjetne ponajviše na benzinskim postajama. Kako navodi portal 24sata, litra Eurosupera 95 trenutačno se prodaje za oko 1,46 eura, što je najviša cijena u proteklih godinu dana. Eurodizel stoji oko 1,48 eura po litri, što je najskuplja razina u posljednje dvije godine. Eskalacija na Bliskom istoku ozbiljno je poremetila jedan od najvažnijih pravaca za transport nafte – Hormuški tjesnac. Riječ je o uskom morskom prolazu između Irana i Omana kojim se svakodnevno odvija ogroman dio svjetske trgovine energentima. Prema podacima EIA, procjenjuje se da kroz Hormuški tjesnac prolazi oko 20 milijuna barela nafte dnevno, što predstavlja otprilike petinu globalne potrošnje nafte.

Pogoršanje sigurnosnih okolnosti u regiji potaknulo je dio međunarodnih brodara i energetskih kompanija da privremeno izmijene svoje plovne pravce te izbjegnu prolazak kroz to područje. Neizvjesnost dodatno produbljuju poruke iz Teherana o mogućoj blokadi tjesnaca, što na energetskim tržištima pojačava zabrinutost zbog opskrbe i potiče rast cijena nafte.

Problemi s poskupljenjem goriva ne utječu samo na promet, već i na svakodnevni život građana. Naš sugrađanin Nikola tako ističe: ” Mislim da sada plaćamo najveće cijene goriva što svakako utječe na budžet svake obitelji jer danas je auto neophodan za život. Smatram da neće biti u redu ako se poskupljenje goriva ponovo odrazi na povećanje cijena hrane i osnovnih potreba budući da je već sada sve teže podmiriti sve mjesečne troškove”. 

 

Nastavite čitati

Reporter 457 - 26.02.2026.

Facebook

Izdvojeno