Povežite se s nama

Gospodarstvo

Važnost recikliranja – čuvajmo našu prirodu

Objavljeno

na

U današnjem, suvremenom svijetu, kojeg karakterizira neprestani razvoj gospodarstva, tehnologije i novih proizvoda, dogodio se porast životnog standarda i potrošnje, a time se povećala količina i raznovrsnost otpada. Postali smo ovisni o materijalnim, opipljivim stvarima koje nam olakšavaju svakodnevni život. Čim nam te iste stvari postanu nepotrebne, lako ih se odričemo, zamjenjujemo novima, te nažalost, većina njih završava odbačene u prirodu kao otpad. Upravo takvim neodgovornim ponašanjem ugrožavamo naš okoliš. Najčešće nismo ni svjesni koliko se vrijednih sirovina skriva u odbačenom otpadu. Moramo postati svjesni važnosti ograničenih prirodnih resursa. Nije dovoljno o tome samo čitati, razmišljati već i djelovati. Stoga, nastojmo smanjiti nepotrebnu potrošnju te time spriječimo nastanak novog otpada, što je ujedno i najvažniji korak, ponovno iskoristimo svaki predmet koji se može iskoristiti i na kraju reciklirajmo ono što ostaje kao otpad.

ZAŠTO JE VAŽNO RECIKLIRANJE?

Sukladno Zakonu o održivom gospodarenju otpadom, recikliranje je svaki postupak oporabe, uključujući ponovnu preradu organskog materijala, kojim se otpadni materijali prerađuju u proizvode, materijale ili tvari za izvornu ili drugu svrhu osim uporabe otpada u energetske svrhe, odnosno prerade u materijal koji se koristi kao gorivo ili materijal za zatrpavanje. Podrazumijeva postupak pretvaranja otpadnih materijala koji nam više nisu od koristi u nove materijale za izradu istih ili sličnih novih proizvoda. Drugim riječima, recikliranje je sve ono što se može ponovno iskoristiti, a da se ne baci. Da bi se većina otpadnih sirovina i materijala moglo ponovno iskoristiti, najvažnije je odvojiti i razvrstati otpad prema vrsti.

Recikliranje:
* štedi ograničene prirodne resurse
* štedi energiju
* pomaže u zaštiti okoliša
* smanjuje količinu otpada na odlagalištu
* štedi novac i otvaraju se nova radna mjesta

RECIKLIRANJE U SVAKODNEVNOM ŽIVOTU

Recikliranje počinje kod kuće i jedna je od najjednostavnijih stvari koju možemo učiniti, a da ima pozitivan utjecaj na okoliš. Potrebno ga je provoditi svakodnevno jer se gotovo sve što koristimo može reciklirati: papir i karton, plastika, metal, staklo, aluminij…, odnosno više od 2/3 kućnog otpada možemo odvojiti i ponovno iskoristiti te na taj način smanjiti količine otpada na odlagalištu, dobiti nove proizvode uz manji utrošak vode, energije i materijala, ali i spriječiti emisije stakleničkih plinova koji uzrokuju globalno zagrijavanje.

Nekoliko korisnih savjeta:
* razmislite prije same kupnje – je li Vam taj proizvod zaista potreban
* prije svega, kupujte reciklirane proizvode u što većoj mjeri i samo ono što ćete stvarno koristiti
* proizvod koji više ne koristite – ne bacajte; poklonite ga ili prenamijenite
* birajte proizvode sa što manje ambalaže
* izbjegavajte kupovinu jednokratnih proizvoda kao i pojedinačno pakirane proizvode
* printajte obostrano, štedite papir
* koristite punjive baterije
* plastične vrećice zamijenite platnenim, a plastične boce zamijenite staklenim
* pravljenje komposta od organskih ostataka

NAJVAŽNIJE JE PRAVILNO RAZVRSTAVANJE OTPADA

Pravilno razvrstavanje otpada je najvažniji korak u procesu recikliranja. Počinje već „na kućnom pragu“ odvajajući otpad koji se može reciklirati od ostalog otpada i odlažući ga u za to predviđene spremnike. Na taj način olakšava se kasnija obrada otpada te sprečava stvaranje novog otpada.

Odvojeno sakupljanje otpada na javnim površinama u Gradu Velikoj Gorici odvija se putem “zelenih otoka”, odnosno putem 360 spremnika koji se koriste za sakupljanje iskoristivih vrsta otpada: papira, stakla, plastike i metala te tekstila. Od navedenog broja spremnika, 30 ih je podzemnog tipa, raspoređeno na deset lokacija.

Osim “zelenih otoka”, građani mogu tijekom cijele godine, radnim danima i subotom, na navedenim reciklažnim dvorištima, koja su namijenjena razvrstavanju i privremenom skladištenju posebnih vrsta otpada i onih komponenti otpada koje se ne skupljaju po naseljima putem spremnika, besplatno odložiti glomazni otpad i ostale iskoristive vrste otpada poput papira i kartona, plastike, stakla, problematičnog otpada, baterije i akumulatore, odnosno ukupno oko 30 različitih vrsta otpada.

U naseljima i četvrtima koje nisu u blizini reciklažnih dvorišta, svaki građanin Grada Velike Gorice u svome naselju može odložiti i sortirati otpad putem mobilnog reciklažnog dvorišta koji se na unaprijed određenoj lokaciji zadržava po dva dana. Radi se o kontejneru većih dimenzija u kojem se nalaze spremnici u koje građani mogu besplatno odložiti različite vrste korisnog i problematičnog otpada. Također, krupni, glomazni otpad kojeg zbog volumena i/ili mase nije prikladno prikupljati putem spremnika za komunalni otpad, građani mogu odložiti u reciklažnim dvorištima ili putem kontejnera koji se nalazi uglavnom na istim lokacijama kao i mobilno reciklažno dvorište.

Sve informacije o rasporedu “zelenih otoka”, radu reciklažnih dvorišta, kao i raspored odvoza glomaznog otpada i lokacije postave mobilnog reciklažnog dvorišta korisnici mogu pronaći na službenoj web stranici VG Čistoće www.vgcistoca.hr.

Počnimo s reciklažom od sebe, svaki dan. Kod kuće, na poslu i u svim aktivnostima koje radimo jer problem otpada neće se riješiti sam od sebe. Naglasak je na mijenjaju naših potrošačkih navika: kupujmo proizvode s povratnom ambalažom, onom koja se može ponovno upotrijebiti ili reciklirati. Recikliranjem štedimo i čuvamo prirodne resurse i smanjujemo količinu otpada koja se vraća u prirodu. Bez odvojenog sakupljanja otpada i recikliranja neodrživ je sustav gospodarenja otpadom.

JESTE LI ZNALI?

* jedna reciklirana boca čuva dovoljno energije za tri sata rada žarulje
* jedna reciklirana limenka uštedi dovoljno energije za dva sata rada televizora
* jedna reciklirana staklena boca uštedi dovoljno energije za 25 minuta rada računala
* jedan kilogram recikliranog papira znači četiri kilograma manje stakleničkih plinova u atmosferi
* reciklažom jedne tone papira sačuva se 17 stabala

 

Gospodarstvo

RADIONICA i EDUKACIJA Vegora provodi Gospodarski kompas

Praktične informacije i alati za lokalne poduzetnike

Objavljeno

na

Hrvatska gospodarska komora – Komora Zagreb, u suradnji sa Zagrebačkom županijom i Razvojnom agencijom VE-GO-RA, organizira besplatnu radionicu za poduzetnike u sklopu projekta Gospodarski kompas.

Radionica će se održati 5. lipnja u 11 sati u VG Poduzetničkom inkubatoru Podložnica 6, Velika Gorica.

Ova radionica donosi konkretne alate i najnovije informacije koje vam mogu pomoći u razvoju i modernizaciji poslovanja. Kroz dinamične i informativne prezentacije imat ćete priliku saznati:

  • Kako koristiti digitalne alate HGK-a za efikasnije poslovanje (e-Ured, Digitalna komora)
  • Koje su aktualni financijski instrumenti HBOR-a za rast i modernizaciju poslovanja
  • Kako do zajmova i jamstava putem HAMAG-BICRO-a
  • Kako doći do besplatnog individualnog savjetovanja

Kome je radionica namijenjena?

Dobro došli su svi lokalni poduzetnici koji žele konkretne informacije, podršku i kontakte za daljnji rast, a rok za prijavu je 2. lipnja do 16 sati.

Prijavite se putem linka za prijavu OVDJE.

Edukacija donosi detalje o promjenama u projektu Fiskalizacija 2.0

VE-GO-RA poziva sve zainteresirane na edukaciju „Digitalna komora, razmjena e-Računa i projekt Fiskalizacija 2.0 – digitalizacija poslovnih procesa i elektronička arhiva“, u organizaciji Hrvatske gospodarske komore – Komora Zagreb. HGK – Centar za digitalni razvoj i Financijske agencije. Digitalna transformacija poslovanja postaje obveza, a ne samo prednost. Pridružite nam se i saznajte kako se na vrijeme pripremiti.

Edukacija u trajanju od 3 sata bit će 11. lipnja na istome mjestu, a rok za prijavu: je 6. lipnja do 16 sati.

Program besplatne edukacije:

  • Prvi dio: Platforma Digitalna komora – alati za moderno poslovanje

Predstavljanje usluga i alata dostupnih kroz Digitalnu komoru, s naglaskom na digitalnu podršku u financiranju, natječajima, upravljanju dokumentima i drugim e-uslugama za poduzetnike.

  • Drugi dio: Razmjena e-Računa, projekt Fiskalizacija 2.0 i elektronička arhiva

Predstavnici Financijske agencije pružit će pregled svih ključnih promjena koje donosi projekt Fiskalizacija 2.0 – uključujući obvezno uvođenje e-Računa za B2B transakcije od 1. siječnja 2026., pravila digitalne arhive, korištenje digitalnih certifikata te ulogu bezgotovinskog plaćanja i naprednog digitalnog knjigovodstva u novom sustavu fiskalizacije.

Edukacija donosi konkretne informacije i preporuke koje vam mogu pomoći da se pravodobno uskladite s nadolazećim obvezama i olakšate digitalnu prilagodbu poslovanja. Predviđeno je vrijeme za pitanja i neformalno druženje.

Prijavite se putem linka OVDJE.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Nova prilika za ulaganje! Građanima ponovno dostupni trezorski zapisi uz godišnji prinos od 2,60 %

Minimalni iznos ulaganja iznosi 1.000 eura po građaninu, no zapisi se kupuju uz popust, pa je stvarni iznos uplate 974,73 eura.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Pixabay/pexels.com

Od ponedjeljka 26. svibnja građani ponovno imaju priliku uložiti u trezorske zapise Republike Hrvatske, objavio je potpredsjednik Vlade i ministar financija Marko Primorac. prenosi Mirovina.hr. U ovom krugu ciljano je prikupiti ukupno 750 milijuna eura, a ulagati se može u trezorske zapise ročnosti 364 dana, uz godišnji prinos od 2,60 %. Rok za upis u prvom krugu je do 2. lipnja u 11 sati.

Trezorske zapise moguće je upisati u 170 poslovnica Fine, putem digitalne platforme e-riznica te putem nove mobilne aplikacije Ministarstva financija m-riznica, koja omogućuje upis putem pametnih telefona. Datum izdanja zapisa je 5. lipnja 2025., a dospijeće 4. lipnja 2026. godine.

Minimalni iznos ulaganja iznosi 1.000 eura po građaninu, no zapisi se kupuju uz popust, pa je stvarni iznos uplate 974,73 eura. Po dospijeću građani će dobiti punih 1.000 eura, što znači da će na jednom zapisu ostvariti zaradu od 25,27 eura.

„To je dobar prinos i nešto što još uvijek građanima može biti isplativo, s obzirom na postupno smanjenje kamatnih stopa od strane Europske središnje banke”, izjavio je ministar Primorac te izrazio očekivanje da će interes građana i institucionalnih ulagatelja biti velik.

U drugom krugu upisa, koji počinje 3. lipnja, pravo na ulaganje imat će institucionalni ulagači. Kod ovog izdanja predviđena je i mogućnost reinvestiranja za imatelje trezorskih zapisa upisanih u lipnju 2024. godine. Ministar je naglasio kako je reinvestiranje nužno odraditi tijekom trajanja prvog kruga, bez čekanja isplate sredstava iz prethodnog ulaganja.

Ovo je 14. izdanje državnih vrijednosnih papira dostupnih građanima, a 11. izdanje trezorskih zapisa. Do sada je više od 288 tisuća građana upisalo vrijednosne papire ukupne vrijednosti veće od 8,1 milijardu eura, a otvoreno je više od 52 tisuće novih računa u Središnjem klirinškom depozitarnom društvu. Građani tako trenutačno drže više od 7,4 % javnog duga.

Novi krug izdanja trezorskih zapisa predstavlja nastavak trenda uključivanja građana u financiranje države, uz atraktivan prinos i sve dostupnije digitalne alate.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

BESPLATNA radionica za poduzetnike! Kako do zajmova, jamstava i digitalnih alata za uspješnije poslovanje

HGK, Zagrebačka županija i VE-GO-RA organiziraju edukaciju za poduzetnike s fokusom na konkretne alate i aktualne financijske mogućnosti

Objavljeno

na

Objavio/la

U organizaciji Hrvatske gospodarske komore – Komore Zagreb, Zagrebačke županije i Razvojne agencije VE-GO-RA, u četvrtak 5. lipnja s početkom u 11 sati održat će se besplatna radionica za poduzetnike u sklopu projekta Gospodarski kompas. Radionica će se održati u VG Poduzetničkom centru, na adresi Podložnica 6 u Velikoj Gorici i namijenjena je lokalnim poduzetnicima koji žele steći konkretne informacije i alate za unapređenje poslovanja.

Kroz niz prezentacija sudionici će moći saznati kako koristiti digitalne alate Hrvatske gospodarske komore, uključujući e-Ured i Digitalnu komoru, za efikasnije vođenje poslovnih procesa.

Poseban naglasak bit će stavljen na financijske instrumente dostupne putem Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR), koji uključuju mogućnosti za rast i modernizaciju poslovanja. Također će se govoriti o zajmovima i jamstvima koje poduzetnici mogu ostvariti kroz HAMAG-BICRO, te kako doći do besplatnog individualnog savjetovanja.

Sudjelovanje na radionici je besplatno, no broj mjesta je ograničen te je potrebna prethodna prijava. Prijave su otvorene do ponedjeljka, 2. lipnja 2025. do 16 sati, putem platforme Digitalna komora ili putem poveznice za prijavu.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Njemačke tvrtke vjeruju Hrvatskoj! Čak njih 86 % planira nove investicije unatoč izazovima

Istraživanje Njemačko-hrvatske industrijske i trgovinske komore otkriva snažno povjerenje investitora, ali i ozbiljna upozorenja na prepreke daljnjem rastu.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Burak The Weekender/pexels.com

Njemačke tvrtke koje posluju u Hrvatskoj sve su optimističnije kada je riječ o domaćem gospodarstvu, pokazalo je novo istraživanje Njemačko-hrvatske industrijske i trgovinske komore, predstavljeno u utorak, piše Lider. Čak 86 % anketiranih tvrtki ponovno bi izabralo Hrvatsku kao lokaciju za ulaganja, dok njih gotovo 90 % trenutačno stanje gospodarstva ocjenjuje pozitivno ili zadovoljavajuće.

Godišnje istraživanje Komore, koje se provodi već dva desetljeća, ove je godine obuhvatilo 101 članicu. Više od tri četvrtine ispitanih tvrtki očekuje nastavak gospodarskog rasta istim ili ubrzanim tempom u nadolazećoj godini, a optimizam se temelji prvenstveno na članstvu Hrvatske u Europskoj uniji te njezinu povoljnom geografskom položaju.

Unatoč povjerenju u tržište, poduzetnici jasno ukazuju i na prostor za poboljšanja. Direktor Njemačko-hrvatske industrijske i trgovinske komore Timo Pleyer naglasio je važnost administrativnih olakšica, učinkovitije javne uprave i stabilnog zakonodavnog okruženja kao ključnih faktora za jačanje konkurentnosti.

„Tvrtkama su potrebni sigurnost u planiranju, pouzdanost te jednostavni, učinkoviti i transparentni procesi”, poručio je Pleyer na konferenciji za medije.

Kao najveći izazov i treću godinu zaredom, tvrtke izdvajaju kronični manjak kvalificirane radne snage, što direktno utječe na operativnu proizvodnju i mogućnost prihvaćanja novih narudžbi. Ipak, većina ispitanika navodi kako planirane investicije teku bez većih problema, a troškovi rada uglavnom ostaju stabilni.

Marjan Vučak, predsjednik Uprave Komore, istaknuo je kako se tvrtke aktivno prilagođavaju tržištu rada, ulažući u interne edukacije zaposlenika, digitalizaciju poslovanja i prilagodbu plaća tržišnim uvjetima.

„Ovo su ključni koraci prema stabilnijem i održivijem gospodarskom ekosustavu”, rekao je Vučak.

Ovogodišnje istraživanje obuhvatilo je i poslovna očekivanja u kontekstu aktualne geopolitičke situacije. Većina poduzeća ističe da na njihovo poslovanje snažno utječe gospodarska situacija u Njemačkoj, bez obzira na to što im je sjedište u Hrvatskoj ili Austriji. Također, više od polovice ispitanih tvrtki smatra da bi nove trgovinske politike Sjedinjenih Američkih Država mogle negativno utjecati na njihove poslovne uvjete.

Slični trendovi uočeni su i u paralelnim istraživanjima provedenima u još 15 zemalja srednje i istočne Europe, gdje više od 50 % tvrtki očekuje djelomičan ili snažan negativan utjecaj američke politike.

Rezultati istraživanja jasno ukazuju na snažno povjerenje njemačkih tvrtki u Hrvatsku kao poslovnu destinaciju, no istovremeno šalju upozorenje da bez reformi, posebice u administraciji i tržištu rada – potencijal daljnjeg razvoja može biti ozbiljno ograničen. U vremenu globalne nestabilnosti, upravo domaće reforme mogu postati ključni alat za privlačenje novih investicija i zadržavanje postojećih.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Pozitivan poduzetnički trend! Zagrebačka županija među pet najrazvijenijih u poduzetništvu i zapošljavanju

U posljednje četiri godine broj obrta i tvrtki u županiji značajno je porastao, dok nezaposlenost bilježi jedan od najnižih omjera u zemlji.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Nattanan23/pixabay.com

Zagrebačka županija nalazi se među pet najrazvijenijih hrvatskih županija prema skupnom indeksu razvoja poduzetništva i tržišta rada, pokazuje analiza temeljena na službenim podacima resornih institucija za razdoblje od 2021. do kraja 2024. godine, a prenosi je portal Župan.hr.

Skupni indeks razvoja temelji se na prosječnom broju obrta i poduzeća u odnosu na broj stanovnika te broju nezaposlenih na tisuću stanovnika tijekom četiri godine. Zagrebačka županija ostvarila je indeks od 104,8, čime se svrstala odmah iza Istarske, Zadarske i Primorsko-goranske županije. U županiji je prosječan broj obrta na 1.000 stanovnika iznosio 23, broj poduzeća 3, dok je broj nezaposlenih bio 16, što je među najnižima u Hrvatskoj.

U istom razdoblju u Zagrebačkoj županiji zabilježen je stabilan rast broja obrta i poduzeća, a istovremeno i pad nezaposlenosti. Na razini cijele Hrvatske krajem 2024. godine bilo je ukupno 122.877 obrta, što je za 11.035 više nego godinu ranije, dok je u odnosu na 2021. broj obrta porastao za 26.498, odnosno 27,5 %. Prema podacima iz veljače 2025., taj broj i dalje raste te je registrirano 123.485 obrta, koji zapošljavaju 228.000 osoba.

Na razini države u 2024. godini otvoreno je 14.574 novih poduzeća, što je za nekoliko stotina više nego prethodnih godina, a smanjuje se i broj brisanih tvrtki. U usporedbi s 2023. godinom kada je razlika između aktivnih i registriranih iznosila oko 70.000, u 2024. godini ta je razlika pala na 30.000.

Usporedbom podataka po županijama, broj otvorenih tvrtki u razdoblju od 2021. do 2024. godine rastao je u svim dijelovima zemlje, a Zagrebačka županija nalazi se među onima s postotnim rastom broja obrta iznad 30 %. Najveći relativni rast broja poduzeća zabilježen je u Bjelovarsko-bilogorskoj, Zadarskoj, Brodsko-posavskoj, Varaždinskoj i Splitsko-dalmatinskoj županiji.

Zagrebačka županija, uz Krapinsko-zagorsku, Istarsku i Varaždinsku, spada među županije s najnižom stopom registrirane nezaposlenosti krajem 2024. godine. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, stopa nezaposlenosti u Zagrebačkoj županiji iznosila je 2,8 %, dok je prosječan broj nezaposlenih na 1.000 stanovnika kroz četiri godine bio 16.

Osim Zagrebačke, najviši skupni indeks razvoja poduzetništva i tržišta rada zabilježen je u Istarskoj (121,1), Zadarskoj (110,8), Primorsko-goranskoj (110,6) i Varaždinskoj (102,5) županiji.

Nastavite čitati

Reporter 448 - 14.05.2025.

Facebook

Izdvojeno