Povežite se s nama

Vijesti

VAŽNO! Donosimo sve što trebate znati o glasovanju na lokalnim izborima

Saznajte kako, gdje i pod kojim uvjetima možete ostvariti svoje biračko pravo.

Objavljeno

na

Sutra, u nedjelju 18. svibnja, građani Republike Hrvatske izlaze na lokalne izbore kako bi izabrali svoje predstavnike u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Na lokalnim izborima biramo nositelje izvršne vlasti u općinama, gradovima i županijama – općinske načelnike, gradonačelnike i župane te njihove zamjenike. Osim toga, biramo i članove predstavničkih tijela – općinskih i gradskih vijeća, županijskih skupština te Gradsku skupštinu Grada Zagreba. U određenim sredinama, pripadnici nacionalnih manjina birat će i svoje zamjenike načelnika, gradonačelnika ili župana, kao i predstavnike u vijećima i skupštinama.

Premda smo nedavno imali superizbornu 2024. godinu u kojoj su građani glasali na parlamentarnim, europarlamentarnim i predsjedničkim izborima, neke stvari su ipak drukčije kada su u pitanju lokalni izbori. Stoga, odlučili smo vam napraviti vodič za lokalne izbore, prema uputama DIP-a, u kojem ćemo dati odgovore na najčešće nedoumice.

Proces glasovanja

Na dan lokalnih izbora, birači glasuju osobno na biračkom mjestu popunjavanjem glasačkog listića. Nema mogućnosti glasovanja putem pošte ili interneta.

Glasovanje traje od 7 do 19 sati, a svi birači koji se do 19 sati zateknu na biračkom mjestu imaju pravo glasovati i nakon tog vremena. Biračka mjesta se najčešće smještaju u javne prostore, škole, vrtiće, vatrogasne domove, kulturne centre i tako dalje. Svoje biračko mjesto možete provjeriti na www.izbori.hr.

Kada pristupite biračkom mjestu, Birački odbor prvo će provjeriti vaš identitet i utvrditi imate li pravo glasovanja na tom biračkom mjestu. Zatim vam uručuju glasačke listiće za sve izbore koji se tamo provode, osim ako vi izričito zatražite listiće samo za određene izbore.

Svaka vrsta izbora ima poseban glasački listić tiskani su na različitim bojama papira radi lakšeg razlikovanja. Listić se bira nasumično iz lepeze ili prema vašem izboru, ali ga uvijek uručuje član odbora.

Ako se na biračkom mjestu provode i izbori za zamjenike iz redova nacionalnih manjina, birač koji pripada toj manjini mora sam zatražiti glasački listić za taj izbor. Birački odbor nije dužan na to upozoriti.

Na glasačkom listiću:

  • Za predstavnička tijela (vijeća, skupštine), zaokružujete redni broj ispred jedne kandidacijske liste. Dakle, nema preferencijalnih glasova kao što je običaj na parlamentarnim i europarlamentarnim izborima.
  • Za načelnika, gradonačelnika, župana i njihove zamjenike, zaokružujete redni broj ispred imena jednog kandidata.

Glasovanje se odvija iza paravana, a prije ispunjavanja, preporučuje se pročitati napomenu na listiću vezano uz ispunjavanje, kako zbog jedne sitne greške vaš listić ne bi postao nevažeći. Kada završite, presavijate listić i ubacujete ga u odgovarajuću glasačku kutiju, koja je jasno označena prema vrsti izbora.

Nevažeći glasački listić je:

  • Neispunjeni glasački listić
  • Glasački listić popunjen na način da se ne može sa sigurnošću utvrditi za koju je kandidacijsku listu ili kandidata birač glasovao,
  • Glasački listić na kojem je birač glasovao za dvije ili više kandidacijskih lista odnosno za dva ili više kandidata.

Ako ne možete sami glasovati zbog tjelesne mane ili nepismenosti, možete to učiniti uz pomoć druge osobe, npr. pratnje koja vas dovede na biračko mjesto. Ta osoba mora biti pismena i ne smije biti član biračkog odbora. Ona će, prema vašim uputama, za vas ispuniti glasački listić.

Na lokalnim izborima birači mogu glasovati isključivo na biračkom mjestu prema adresi svog prebivališta. Na isti dan održavaju se stotine različitih izbora u svakoj općini i gradu. Svaka jedinica ima svoje kandidate i glasačke listiće, pa je iz tehničkih razloga nemoguće omogućiti glasovanje izvan prebivališta.

16.5.2021. Petrovina – Lokalni izbori 2021. Foto: Vanja Stanojević/Cityportal.hr

Tko ima pravo glasati na lokalnim izborima?

Pravo glasa imaju svi hrvatski državljani s navršenih 18 godina koji imaju prebivalište na području općine, grada ili županije u kojoj se izbori provode. Ključno je, dakle, gdje imate prijavljeno prebivalište jer glasati možete isključivo u jedinici lokalne samouprave u kojoj ste prijavljeni.

Kada je riječ o izborima zamjenika načelnika, gradonačelnika ili župana iz redova nacionalnih manjina, tada pravo glasa imaju samo pripadnici te manjine, ali samo ako su kao takvi upisani u registar birača. Taj registar vodi Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, a birači su u njemu evidentirani prema svom prebivalištu.

Samo osobe s važećom osobnom iskaznicom ulaze u popis birača. Ako vam osobna nije važeća, iako ste u registru, nećete moći glasati. Glasovanje je osobno, slobodno i tajno. Nitko ne može glasovati umjesto vas, a vi odlučujete za koga ćete glasati. Svaki birač glasa samo jednom.

Državljani drugih država članica Europske unije također imaju pravo glasovati na lokalnim izborima u Hrvatskoj, ali samo za predstavnička tijela (općinska i gradska vijeća, županijske skupštine, Gradska skupština Grada Zagreba).

Da bi ostvarili to pravo, moraju ispuniti određene zakonske uvjete i biti pravodobno upisani u registar birača. Za razliku od hrvatskih državljana koji se automatski upisuju, državljani drugih država EU moraju podnijeti zahtjev za upis u registar birača. Zahtjev se predaje nadležnom upravnom tijelu prema mjestu prebivališta (u županiji ili Gradu Zagrebu).

Posebna pravila za glasovanje izvan i ispred biračkog mjesta

Postoje iznimke kada glasovanje može biti omogućeno i izvan ili ispred biračkog mjesta. Takva mogućnost postoji za one birače koji zbog teže bolesti, nemoći ili tjelesnog oštećenja ne mogu doći na biračko mjesto. U tom slučaju, glasovanje se može organizirati na adresi na kojoj se birač nalazi, ali samo ako se ta adresa nalazi unutar područja biračkog mjesta u kojem je upisan u registar birača. Kako bi koristili ovu mogućnost, birači ili osoba od njihovog povjerenja trebaju pravodobno obavijestiti nadležno izborno povjerenstvo, najranije tri dana prije izbora ili najkasnije do 12 sati na dan izbora. Ako birač ne može sam obavijestiti nadležno tijelo, to može učiniti član obitelji ili druga pouzdana osoba.

Na dan izbora, najmanje dva člana biračkog odbora dolaze na adresu birača i donose sve potrebne glasačke listiće za izbore koji se provode na tom biračkom mjestu. Glasanje se odvija u tajnosti, uz korištenje paravana ili sličnih sredstava, a birač samostalno ispunjava glasački listić. Nakon glasovanja, listići se stavljaju u zasebnu omotnicu koju članovi biračkog odbora vraćaju na biračko mjesto, gdje se bez otvaranja ubacuju u glasačke kutije.

U slučajevima kada biračko mjesto nije prilagođeno osobama s tjelesnim oštećenjima, biraču se omogućuje glasovanje ispred biračkog mjesta. Postupak je isti kao i kod glasovanja izvan biračkog mjesta, a birački odbor dolazi do birača ispred prostorije kako bi mu osigurao uvjete za tajno glasovanje.

Važno je naglasiti da birači koji ne žele glasovati na svim vrstama izbora na kojima imaju pravo, mogu izostaviti određene glasačke listiće. Listići koji nisu iskorišteni vraćaju se među neupotrebljene i neće se brojati.

Ovakva pravila osiguravaju da pravo glasa mogu ostvariti i oni birači kojima je otežan ili onemogućen dolazak na biračko mjesto, a sve s ciljem omogućavanja što veće participacije građana na lokalnim izborima.

16.5.2021. Petrovina – Lokalni izbori 2021. Foto: Vanja Stanojević/Cityportal.hr

Identifikacija birača i utvrđivanje prava glasa

Kada birač dođe na biračko mjesto, članovi biračkog odbora prvo provjeravaju njegov identitet. To se radi pregledom osobne iskaznice, putovnice, vozačke dozvole ili druge javne isprave s fotografijom koja jasno potvrđuje tko je birač. Ako identitet ne može biti pouzdano utvrđen, glasovanje se ne može dopustiti. Zato je važno ponijeti jednu od navedenih isprava kako biste mogli ostvariti svoje biračko pravo.

Nakon utvrđivanja identiteta birača, birački odbor provjerava ima li birač pravo glasa na tom biračkom mjestu. To se radi pregledom izvatka iz popisa birača ili tzv. plave potvrde. Birači upisani u izvadak iz popisa imaju pravo glasa i ne moraju dodatno dokazivati svoj status, a birački odbor ih označava kao glasale te im uručuje glasački listić.

Birači koji nisu u izvatku, ali imaju prebivalište na tom biračkom mjestu, pravo glasa dokazuju plavom potvrdom. Takvi birači trebaju potvrdu pribaviti u nadležnom upravnom tijelu. Plava potvrda vrijedi samo za biračko mjesto prema prebivalištu. Nakon što je potvrda predočena, birački odbor uručuje glasačke listiće i evidentira glasovanje.

Glasovanje se ne može dopustiti ako biračko pravo nije jasno utvrđeno.

Kada dolaze rezultati?

Nakon završetka glasovanja u 19 sati, birački odbori započinju prebrojavanje glasova. Najprije otvaraju glasačke kutije i odvajaju važeće od nevažećih listića, a zatim utvrđuju broj glasova koje su dobile pojedine liste i kandidati za svaku vrstu lokalnih izbora. Ti se podaci unose u zapisnik o radu biračkog odbora, koji se dalje koristi za službenu obradu rezultata.

Rezultati s biračkih mjesta unose se u informatički sustav, čime se omogućava brzo objavljivanje privremenih rezultata na mrežnoj stranici izbori.hr već istoga dana navečer. Potpuni rezultati objavljuju se nakon što pristignu podaci sa svih biračkih mjesta, a dostupni su javnosti putem interneta, lokalnih radija, novina i oglasnih ploča.

Ako nijedan kandidat za načelnika, gradonačelnika ili župana ne osvoji više od 50 % glasova, održava se drugi krug izbora između dvoje kandidata s najviše glasova. Za predstavnička tijela jedinica koristi se D’Hondtova metoda raspodjele mandata, pri čemu pravo na mandate imaju samo liste koje osvoje najmanje 5 % važećih glasova. Sve ostale informacije možete pronaći ovdje.

04.06.2017. Velika Gorica – Drugi krug lokalnih izbora 2017. godine. Foto: Cityportal.hr

Sudjelovanje na lokalnim izborima ključan je način na koji građani izravno oblikuju svoju zajednicu i odlučuju o pitanjima koja najviše utječu na njihov svakodnevni život. Svaki glas ima težinu, a odgovornost i pravo glasovanja temelj su demokracije. Stoga iskoristite priliku, informirajte se i ono najvažnije, izađite na izbore

Priča iz kvarta

Donja Lomnica je izgubila svog Gumenog – “Kaj je god trebalo napraviti ili popraviti uvijek je bio tu”

Bio je rođen za šalu, oko njega je uvijek bilo zabavno.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Goran Šafran/FB

Josip Šafran, čovjek koji je desetljećima bio dobri duh sela, preminuo je u subotu, 9. kolovoza 2025. godine, utopivši se u rijeci Kupi. Imao je 77 godina.

Bio je na fešti i rekao je da se ide osvježiti malo na Kupu dok se ne ispeče odojak, ali kako ga nije dugo bilo, oni su ga krenuli tražiti. Uzeli su čamac i nakon kilometar i pol su ga pronašli u šašu utopljenog”, priča nam Josipov sin Goran. “Gledajte, što se plivanja tiče, on je Kupu mogao 10 puta preplivati, to njemu nije bio problem, znači da je mu je vjerojatno srce puklo, ali čekamo još nalaze obdukcije.”

Josip je rođen i odrastao u Lomnici, završio je Školu učenika u privredi i zaposlio se u Vazduhoplovnom zavodu Zmaj, gdje je radio sve do početka Domovinskog rata. “Za vrijeme rata je s kolegama stavio hrvatsku zastavu na Zmaj i svi su dobili otkaz. Nakon toga se mobilizirao i prebacio se na vojni dio aerodroma Pleso, radio je na održavanju aviona i svih objekata i tako je tamo ostao i do penzije”, kaže Goran.

Nadimak “Gumeni” zaradio je na sportskim terenima Zmaja. “Zmaj je imao puno tih sportskih delegacija, on je igrao ping pong, odbojku, nogomet i onda je one ‘mrtve lopte’ spašavao, one za kojima se nitko nije htio bacati na beton”.

Bio je poznat po smijehu i nevjerojatnim zgodama i može se reći da pored njega nikad nije bilo dosadno. “Bio je u Libiji, uhvatio je neke ribe tamo i sve su bile sive, a njemu je bilo dosadno pa ih je on ofarbao u crven-bijeli-plavi. Igrao je i ping pong s pokojnim Dragecom Šurbekom i on je rekao da nije upoznao luđeg čovjeka”, priča nam Goran.

No, iznad svega, Gumeni je bio čovjek za druge. “Donja Lomnica ima nogomet, folklor, a on je uvijek bio ‘kaj trebate, recite i tu sam’. Tako je i ofarbao vatrogasni toranj od 17-18 metara i nije htio naplatiti. Pitali su vatrogasci ‘kaj smo dužni’ i on je rekao ništa. Dobio je počasnu plaketu i njemu je to bilo dosta. Najvažnije mu je bilo da je za svoje mjesto nešto ostavio. Nije bio čovjek koji se javno eksponirao, volio je svoj mir”.

Sprovod Josipa Šafrana – Gumenog bit će u srijedu, 13. kolovoza, u 10 sati na Gradskom groblju u Velikoj Gorici.

“To kako je on živio, normalan čovjek ne bi preživio jedan cijeli tjedan. Bio je rođen za šalu, oko njega je uvijek bilo zabavno”, zaključuje Goran.

Nastavite čitati

Vijesti

Otišle dvije dive! Hrvatska glazba i kazalište oprostili se od Gabi Novak i Nine Erak

Gabi je otišla u 90., a Nina u 70. godini.

Objavljeno

na

Objavio/la

U proteklim danima hrvatska kulturna scena oprostila se od dva velika imena. Preminule su Gabi Novak, prva dama hrvatske zabavne glazbe, a dan prije, Nina Erak, nezaboravna kazališna, filmska i televizijska glumica. Kako prenosi Showbuzz, Gabi je otišla u 90. godini, Nina u 70., a obje su za sobom ostavile djela, uspomene i neizbrisiv trag u umjetnosti.

Gabi Novak

Gabi Novak, rođena 8. srpnja 1936. u Berlinu, djetinjstvo je provela između njemačke metropole, sunčanog Hvara i Zagreba. Iako je školovana kao grafičarka i započela karijeru kao crtačica u Zagrebačkom studiju za crtani film, njezin glas odveo ju je na pozornicu. Krajem 1950-ih počela je osvajati publiku, a već tijekom 1960-ih postala je jedno od najprepoznatljivijih imena jugoslavenske glazbene scene.

Njezina interpretacija i emotivna izvedba oblikovale su visoke standarde hrvatske zabavne glazbe, a u repertoaru su joj se skladno miješali pop i jazz. Godine 1973. udala se za Arsena Dedića, s kojim je dijelila život i scenu sve do njegove smrti 2015. Njihov sin Matija Dedić, vrhunski jazz-pijanist, preminuo je prije nekoliko mjeseci, što je za Gabi bila nenadoknadiva bol.

Posljednjih tjedana borila se s upalom pluća, a iako ju je prebrodila, po povratku u Dom za starije osobe zdravlje joj se naglo pogoršalo.

Foto: Dusko Jaramaz/PIXSELL

Nina Erak

Nina Erak, rođena u Zagrebu, diplomirala je glumu na Akademiji dramske umjetnosti u klasi Rade Šerbedžije i Izeta Hajdarhodžića. Još 1980. postala je članica Satiričkog kazališta Kerempuh, gdje je odigrala više od 55 uloga i ostavila neizbrisiv trag. Svojim snažnim scenskim nastupima osvajala je publiku u predstavama poput Kako uspijeti ili propasti u životu, Predstava Hamleta u selu Mrduša Donja i Revizor, a status prvakinje Kerempuha stekla je 2018.

Njezina karijera prelazila je granice kazališta – ostvarila je zapažene uloge na filmu, televiziji i radiju, a najpoznatija je široj publici po ulozi Zorke u seriji Na granici. Kao predana pedagoginja odgojila je generacije glumaca. U braku s glumcem i redateljem Borisom Svrtanom provela je tri desetljeća, a iz tog odnosa rođena je kći Petra, danas članica ansambla ZKM-a.

Foto: Marko Lukunić/PIXSELL

Odlaskom Gabi Novak i Nine Erak hrvatska umjetnost izgubila je dva neprocjenjiva glasa, jedan koji je pjevao, drugi koji je govorio, ali oba koja su živjela za scenu. Njihove izvedbe ostat će zapisane u povijesti, a sjećanja na njih u srcima onih koji su ih slušali, gledali i voljeli.

Nastavite čitati

Vijesti

Velika Gorica među gradovima s najvećim ulaganjima u obitelj! Besplatni vrtići, potpore i javni prijevoz

Prema podacima Ministarstva financija, u 2024. godini 94 grada izdvojila su ukupno 38,6 milijuna eura za programe i potpore obiteljima.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Vidal Balielo Jr./pexels.com

Prošle godine čak 94 hrvatska grada izdvojila su sredstva za stavku “Obitelj i djeca”, a među njima se istaknula i Velika Gorica, koja je svojim građanima ponudila besplatne vrtiće i besplatan javni prijevoz. Dok je Crikvenica predvodila po izdvajanju po stanovniku, a Vrgorac po udjelu proračuna, sve je jasnije da gradovi diljem zemlje intenziviraju borbu protiv negativnih demografskih trendova kroz konkretne mjere i financijsku podršku.

Hrvatska se i dalje suočava s niskim natalitetom i iseljavanjem, a odgovor lokalnih vlasti sve je snažniji. Prema podacima Ministarstva financija, u 2024. godini 94 grada izdvojila su ukupno 38,6 milijuna eura za programe i potpore obiteljima, iako se dio izdataka vodi u drugim proračunskim stavkama poput obrazovanja ili socijalne skrbi.

Kako piše Gradonačelnik.hr, Velika Gorica, uz gradove poput Sinja, Slavonskog Broda i Čabra, prošle je godine uvela besplatne vrtiće za svu djecu, što je donedavno bila rijetkost rezervirana za samo nekoliko sredina. Osim toga, stanovnici Velike Gorice danas uživaju i u besplatnom javnom prijevozu, pogodnosti koju dijele sa Samoborom i Slavonskim Brodom. Mnoge lokalne vlasti istovremeno povećavaju novčane naknade za novorođenčad, uvode sufinanciranje postupaka medicinski potpomognute oplodnje te osiguravaju zemljište za gradnju kuća uz visoke subvencije, ponegdje i do 90 %.

Po izdvajanju per capita prednjače manji gradovi. Crikvenica (47,69 eura), Novi Vinodolski (44,08) i Vis (40,05). Iznad 30 eura izdvojili su još Županja i Hvar, dok listu najboljih zaokružuju Trogir, Poreč, Vrgorac, Bakar i Pleternica s iznosima između 21,20 i 27,01 eura po stanovniku. Gleda li se udio u proračunu, prvo mjesto zauzima Vrgorac (2,90%), ispred Crikvenice (2,59%) te niza gradova koji su izdvojili više od 2% proračuna, među njima Županja, Pleternica i Knin.

Iako negativni demografski trendovi nisu nestali, gradovi ulažu sve više truda i novca u podršku obiteljima. Najnoviji podaci pokazuju da je u 68 gradova prošle godine rođeno više djece nego godinu ranije, što je značajan iskorak u odnosu na prethodnu godinu. Velika Gorica, svojim kombiniranim pristupom besplatnih vrtića, javnog prijevoza i drugih potpora, pokazuje kako lokalne inicijative mogu biti ključne u poticanju ostanka i rasta mladih obitelji.

Nastavite čitati

Sport

Malonogometni okršaj u Pokupskom povodom Velike Gospe! Pobjednike čekaju bogate nagrade

Caffe Bar Saky 15. kolovoza okuplja najbolje ekipe na malonogometnom turniru, prijave traju do 14. kolovoza.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Markus Spiske/pexels.com (Ilustrativna)

15. kolovoza, na blagdan Velike Gospe, Caffe Bar Saky organizira turnir 5+1 na betoncu u Pokupskom, s početkom u 9 sati. Ekipe se mogu prijaviti do 14. kolovoza u 18 sati, a kotizacija iznosi 100 eura.

Ždrijeb će se održati 14. kolovoza u 19 sati, a prijave se zaprimaju na broj 091/7280369 (Antonio). Najbolje ekipe neće otići kući praznih ruku jer pobjednike čekaju vrijedne novčane nagrade.

1. mjesto osvaja 1000 eura, 2. mjesto 700 eura, a 3. mjesto 400 eura. Uz to, pehari će biti dodijeljeni prva tri mjesta te najboljim pojedincima turnira.

Prijavite se na vrijeme i spojite ugodno s korisnim.

Nastavite čitati

Vijesti

Glazbena fešta za Veliku Gospu! Dalmatino stiže u Vukovinu

Ulaznice su već u pretprodaji.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: grupadalmatino/IG

Povodom blagdana Velike Gospe, u četvrtak 15. kolovoza 2025., Vukovina će ugostiti popularnu grupu Dalmatino. Koncert započinje u 20 sati na adresi Ul. Seljine brigade 2b u Starom Čiču, a publika će moći birati između regularnih i VIP ulaznica, dostupnih putem Entria.

Ova glazbena poslastica dio je šireg programa proslave Velike Gospe, koji će tijekom dana uključivati tradicionalni sajam, prošćenje te niz prigodnih sadržaja i nastupa. Organizatori su najavili da će večernji koncert Dalmatina biti vrhunac cjelodnevnog događanja. Ulaznice su već u pretprodaji.

Regularna iznosi 10 eura, dok VIP stoji 30 eura.

Nastavite čitati

Reporter 451 - 31.07.2025.

Facebook

Izdvojeno