Povežite se s nama

Vijesti

VAŽNO! Donosimo sve što trebate znati o glasovanju na lokalnim izborima

Saznajte kako, gdje i pod kojim uvjetima možete ostvariti svoje biračko pravo.

Objavljeno

na

Sutra, u nedjelju 18. svibnja, građani Republike Hrvatske izlaze na lokalne izbore kako bi izabrali svoje predstavnike u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Na lokalnim izborima biramo nositelje izvršne vlasti u općinama, gradovima i županijama – općinske načelnike, gradonačelnike i župane te njihove zamjenike. Osim toga, biramo i članove predstavničkih tijela – općinskih i gradskih vijeća, županijskih skupština te Gradsku skupštinu Grada Zagreba. U određenim sredinama, pripadnici nacionalnih manjina birat će i svoje zamjenike načelnika, gradonačelnika ili župana, kao i predstavnike u vijećima i skupštinama.

Premda smo nedavno imali superizbornu 2024. godinu u kojoj su građani glasali na parlamentarnim, europarlamentarnim i predsjedničkim izborima, neke stvari su ipak drukčije kada su u pitanju lokalni izbori. Stoga, odlučili smo vam napraviti vodič za lokalne izbore, prema uputama DIP-a, u kojem ćemo dati odgovore na najčešće nedoumice.

Proces glasovanja

Na dan lokalnih izbora, birači glasuju osobno na biračkom mjestu popunjavanjem glasačkog listića. Nema mogućnosti glasovanja putem pošte ili interneta.

Glasovanje traje od 7 do 19 sati, a svi birači koji se do 19 sati zateknu na biračkom mjestu imaju pravo glasovati i nakon tog vremena. Biračka mjesta se najčešće smještaju u javne prostore, škole, vrtiće, vatrogasne domove, kulturne centre i tako dalje. Svoje biračko mjesto možete provjeriti na www.izbori.hr.

Kada pristupite biračkom mjestu, Birački odbor prvo će provjeriti vaš identitet i utvrditi imate li pravo glasovanja na tom biračkom mjestu. Zatim vam uručuju glasačke listiće za sve izbore koji se tamo provode, osim ako vi izričito zatražite listiće samo za određene izbore.

Svaka vrsta izbora ima poseban glasački listić tiskani su na različitim bojama papira radi lakšeg razlikovanja. Listić se bira nasumično iz lepeze ili prema vašem izboru, ali ga uvijek uručuje član odbora.

Ako se na biračkom mjestu provode i izbori za zamjenike iz redova nacionalnih manjina, birač koji pripada toj manjini mora sam zatražiti glasački listić za taj izbor. Birački odbor nije dužan na to upozoriti.

Na glasačkom listiću:

  • Za predstavnička tijela (vijeća, skupštine), zaokružujete redni broj ispred jedne kandidacijske liste. Dakle, nema preferencijalnih glasova kao što je običaj na parlamentarnim i europarlamentarnim izborima.
  • Za načelnika, gradonačelnika, župana i njihove zamjenike, zaokružujete redni broj ispred imena jednog kandidata.

Glasovanje se odvija iza paravana, a prije ispunjavanja, preporučuje se pročitati napomenu na listiću vezano uz ispunjavanje, kako zbog jedne sitne greške vaš listić ne bi postao nevažeći. Kada završite, presavijate listić i ubacujete ga u odgovarajuću glasačku kutiju, koja je jasno označena prema vrsti izbora.

Nevažeći glasački listić je:

  • Neispunjeni glasački listić
  • Glasački listić popunjen na način da se ne može sa sigurnošću utvrditi za koju je kandidacijsku listu ili kandidata birač glasovao,
  • Glasački listić na kojem je birač glasovao za dvije ili više kandidacijskih lista odnosno za dva ili više kandidata.

Ako ne možete sami glasovati zbog tjelesne mane ili nepismenosti, možete to učiniti uz pomoć druge osobe, npr. pratnje koja vas dovede na biračko mjesto. Ta osoba mora biti pismena i ne smije biti član biračkog odbora. Ona će, prema vašim uputama, za vas ispuniti glasački listić.

Na lokalnim izborima birači mogu glasovati isključivo na biračkom mjestu prema adresi svog prebivališta. Na isti dan održavaju se stotine različitih izbora u svakoj općini i gradu. Svaka jedinica ima svoje kandidate i glasačke listiće, pa je iz tehničkih razloga nemoguće omogućiti glasovanje izvan prebivališta.

16.5.2021. Petrovina – Lokalni izbori 2021. Foto: Vanja Stanojević/Cityportal.hr

Tko ima pravo glasati na lokalnim izborima?

Pravo glasa imaju svi hrvatski državljani s navršenih 18 godina koji imaju prebivalište na području općine, grada ili županije u kojoj se izbori provode. Ključno je, dakle, gdje imate prijavljeno prebivalište jer glasati možete isključivo u jedinici lokalne samouprave u kojoj ste prijavljeni.

Kada je riječ o izborima zamjenika načelnika, gradonačelnika ili župana iz redova nacionalnih manjina, tada pravo glasa imaju samo pripadnici te manjine, ali samo ako su kao takvi upisani u registar birača. Taj registar vodi Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, a birači su u njemu evidentirani prema svom prebivalištu.

Samo osobe s važećom osobnom iskaznicom ulaze u popis birača. Ako vam osobna nije važeća, iako ste u registru, nećete moći glasati. Glasovanje je osobno, slobodno i tajno. Nitko ne može glasovati umjesto vas, a vi odlučujete za koga ćete glasati. Svaki birač glasa samo jednom.

Državljani drugih država članica Europske unije također imaju pravo glasovati na lokalnim izborima u Hrvatskoj, ali samo za predstavnička tijela (općinska i gradska vijeća, županijske skupštine, Gradska skupština Grada Zagreba).

Da bi ostvarili to pravo, moraju ispuniti određene zakonske uvjete i biti pravodobno upisani u registar birača. Za razliku od hrvatskih državljana koji se automatski upisuju, državljani drugih država EU moraju podnijeti zahtjev za upis u registar birača. Zahtjev se predaje nadležnom upravnom tijelu prema mjestu prebivališta (u županiji ili Gradu Zagrebu).

Posebna pravila za glasovanje izvan i ispred biračkog mjesta

Postoje iznimke kada glasovanje može biti omogućeno i izvan ili ispred biračkog mjesta. Takva mogućnost postoji za one birače koji zbog teže bolesti, nemoći ili tjelesnog oštećenja ne mogu doći na biračko mjesto. U tom slučaju, glasovanje se može organizirati na adresi na kojoj se birač nalazi, ali samo ako se ta adresa nalazi unutar područja biračkog mjesta u kojem je upisan u registar birača. Kako bi koristili ovu mogućnost, birači ili osoba od njihovog povjerenja trebaju pravodobno obavijestiti nadležno izborno povjerenstvo, najranije tri dana prije izbora ili najkasnije do 12 sati na dan izbora. Ako birač ne može sam obavijestiti nadležno tijelo, to može učiniti član obitelji ili druga pouzdana osoba.

Na dan izbora, najmanje dva člana biračkog odbora dolaze na adresu birača i donose sve potrebne glasačke listiće za izbore koji se provode na tom biračkom mjestu. Glasanje se odvija u tajnosti, uz korištenje paravana ili sličnih sredstava, a birač samostalno ispunjava glasački listić. Nakon glasovanja, listići se stavljaju u zasebnu omotnicu koju članovi biračkog odbora vraćaju na biračko mjesto, gdje se bez otvaranja ubacuju u glasačke kutije.

U slučajevima kada biračko mjesto nije prilagođeno osobama s tjelesnim oštećenjima, biraču se omogućuje glasovanje ispred biračkog mjesta. Postupak je isti kao i kod glasovanja izvan biračkog mjesta, a birački odbor dolazi do birača ispred prostorije kako bi mu osigurao uvjete za tajno glasovanje.

Važno je naglasiti da birači koji ne žele glasovati na svim vrstama izbora na kojima imaju pravo, mogu izostaviti određene glasačke listiće. Listići koji nisu iskorišteni vraćaju se među neupotrebljene i neće se brojati.

Ovakva pravila osiguravaju da pravo glasa mogu ostvariti i oni birači kojima je otežan ili onemogućen dolazak na biračko mjesto, a sve s ciljem omogućavanja što veće participacije građana na lokalnim izborima.

16.5.2021. Petrovina – Lokalni izbori 2021. Foto: Vanja Stanojević/Cityportal.hr

Identifikacija birača i utvrđivanje prava glasa

Kada birač dođe na biračko mjesto, članovi biračkog odbora prvo provjeravaju njegov identitet. To se radi pregledom osobne iskaznice, putovnice, vozačke dozvole ili druge javne isprave s fotografijom koja jasno potvrđuje tko je birač. Ako identitet ne može biti pouzdano utvrđen, glasovanje se ne može dopustiti. Zato je važno ponijeti jednu od navedenih isprava kako biste mogli ostvariti svoje biračko pravo.

Nakon utvrđivanja identiteta birača, birački odbor provjerava ima li birač pravo glasa na tom biračkom mjestu. To se radi pregledom izvatka iz popisa birača ili tzv. plave potvrde. Birači upisani u izvadak iz popisa imaju pravo glasa i ne moraju dodatno dokazivati svoj status, a birački odbor ih označava kao glasale te im uručuje glasački listić.

Birači koji nisu u izvatku, ali imaju prebivalište na tom biračkom mjestu, pravo glasa dokazuju plavom potvrdom. Takvi birači trebaju potvrdu pribaviti u nadležnom upravnom tijelu. Plava potvrda vrijedi samo za biračko mjesto prema prebivalištu. Nakon što je potvrda predočena, birački odbor uručuje glasačke listiće i evidentira glasovanje.

Glasovanje se ne može dopustiti ako biračko pravo nije jasno utvrđeno.

Kada dolaze rezultati?

Nakon završetka glasovanja u 19 sati, birački odbori započinju prebrojavanje glasova. Najprije otvaraju glasačke kutije i odvajaju važeće od nevažećih listića, a zatim utvrđuju broj glasova koje su dobile pojedine liste i kandidati za svaku vrstu lokalnih izbora. Ti se podaci unose u zapisnik o radu biračkog odbora, koji se dalje koristi za službenu obradu rezultata.

Rezultati s biračkih mjesta unose se u informatički sustav, čime se omogućava brzo objavljivanje privremenih rezultata na mrežnoj stranici izbori.hr već istoga dana navečer. Potpuni rezultati objavljuju se nakon što pristignu podaci sa svih biračkih mjesta, a dostupni su javnosti putem interneta, lokalnih radija, novina i oglasnih ploča.

Ako nijedan kandidat za načelnika, gradonačelnika ili župana ne osvoji više od 50 % glasova, održava se drugi krug izbora između dvoje kandidata s najviše glasova. Za predstavnička tijela jedinica koristi se D’Hondtova metoda raspodjele mandata, pri čemu pravo na mandate imaju samo liste koje osvoje najmanje 5 % važećih glasova. Sve ostale informacije možete pronaći ovdje.

04.06.2017. Velika Gorica – Drugi krug lokalnih izbora 2017. godine. Foto: Cityportal.hr

Sudjelovanje na lokalnim izborima ključan je način na koji građani izravno oblikuju svoju zajednicu i odlučuju o pitanjima koja najviše utječu na njihov svakodnevni život. Svaki glas ima težinu, a odgovornost i pravo glasovanja temelj su demokracije. Stoga iskoristite priliku, informirajte se i ono najvažnije, izađite na izbore

Vijesti

U drvenim kapelama kroz Turopolje i Pokuplje! Bliži se 7. Festival Sancta Barbara

Tjedan dana vrhunske glazbe na povijesnim lokacijama od Velike Mlake do Jakuševca vraća publiku u ozračje tradicije, duhovnosti i glazbe.

Objavljeno

na

Objavio/la

Sedmi Festival drvenih kapela Sancta Barbara održat će se od 6. do 13. srpnja 2025. godine, svakoga dana s početkom u 20 sati, na lokacijama diljem Turopolja, Pokuplja i Vukomeričkih gorica. Ovaj jedinstveni festival okuplja vrhunske glazbenike u ambijentima preko 300 godina starih drvenih kapela, koje predstavljaju najvredniju kulturnu baštinu sjeverne Hrvatske.

Festival će otvoriti Trio Adriatico u nedjelju 6. srpnja u Kapeli sv. Barbare u Velikoj Mlaki. Ova kapela, smještena u predgrađu Velike Gorice, smatra se najreprezentativnijim primjerom drvenog baroknog sakralnog graditeljstva sjevernohrvatskog prostora. Trio Adriatico čine glazbenici Helga Korbar (barokna violina), Mauro Colantonio (viola da gamba, flaute, gajde) i Franjo Bilić (čembalo), specijalizirani za izvođenje rane glazbe na povijesnim instrumentima.

U utorak 8. srpnja Festival seli u Brest Pokupski, u novoizgrađenu Kapelu sv. Barbare, podignutu na mjestu porušene crkve iz Domovinskog rata. Oltari iz 1675. godine, koji su tada spašeni i restaurirani, danas ponovno krase ovu kapelu. Na programu su engleske arije za glas i lutnju, a izvest će ih sopranistica Antonija Žarković i lutnjist Igor Paro.

Srijeda 9. srpnja rezervirana je za Gustelnicu i Kapelu sv. Antuna Padovanskog, građenu 1888. godine prema nacrtima Hermana Bollea. U njoj će nastupiti Stjepan Nodilo (barokna oboa) i Franjo Bilić (čembalo) s baroknim repertoarom.

U Buševcu, u četvrtak 10. srpnja, publika će imati priliku poslušati Duo Croatico. Ovaj inovativni sastav, kojeg čine Martina Jembrišak i Valentino Šeremet, donosi program pod nazivom „Hrvatska razglednica“. Kombinacijom instrumenata poput bandoneona, sopila i harmonike oživjet će klasičnu i folklornu glazbu, uz obilježavanje 140. obljetnice rođenja Dore Pejačević i 100. godišnjice rođenja Miroslava Miletića.

U petak 11. srpnja Festival se vraća u Veliku Goricu, gdje će u Kapeli Ranjenog Isusa nastupiti ansambl Plavca Nova. Program će obuhvatiti renesansnu glazbu iz vremena Marka Marulića i Leonarda da Vincija, uključujući sakralne motete, glazbene žalopojke te instrumentalne skladbe iz europske glazbene baštine 15. i 16. stoljeća.

Tradicionalno festivalsko „ladanje“ održat će se u subotu 12. srpnja ispred Kurije Modić-Bedeković u Donjoj Lomnici pod nazivom „Ladanje ispred Kurija Zagrebačke županije“. Jazz kvartet Sing A Song u sastavu Nikola Šantek (hammond), Mirsad Dalipi (bubnjevi), Kristijan Beluhan (vokal) i Zvonimir Bajević (truba, krilnica) izvest će jazz standarde, šansone, folklorne obrade i brazilske ritmove.

Završnica Festivala održat će se u nedjelju 13. srpnja u jedinoj zagrebačkoj drvenoj kapeli, Župnoj crkvi sv. Marka Evanđeliste u Jakuševcu. Festivalski ansambl Capella Lignum, kojeg ove godine čine Luka Galuf (violončelo) i Alen Kopunović Legetin (orgulje), izvest će program na restauriranim orguljama graditelja Pavla Pumppa, čije je djelovanje ostavilo neizbrisiv trag upravo u regiji Festivala.

Festival drvenih kapela Sancta Barbara i ove godine spaja vrhunsku glazbu i vrijednu kulturnu baštinu, pozivajući publiku da okrijepi duh i tijelo na povijesnim lokacijama koje svjedoče o majstorstvu domaćih i stranih graditelja.

Nastavite čitati

Sport

Međusobna tekma subotom: U prvoj utakmici priprema i dva nova igrača?!

Na kraju prvog radnog tjedna u sklopu priprema za novu sezonu nogometaši Gorice odigrat će utakmicu međusobno, podijeljeni u dvije momčadi. Uz tri nova igrača, juniore i povratnike s posudbe, moglo bi biti i još novih lica…

Objavljeno

na

Objavio/la

Prvi radni tjedan priprema ostao je iza nogometaša Gorice. Radilo se u tropskim uvjetima, ni rani jutarnji termin nije imao šanse u obračunu s temperaturama, ali ide se maksimalno. Nema druge, jer sad se grade temelji, a u velikom broju slučajeva love se i startne pozicije, pa valja dati najbolje od sebe…

Tako će to nekako izgledati, kao prilika za dokazivanje za veliki broj mladih igrača, i u subotu poslijepodne. Na glavnom terenu Gradskog stadiona, koji samo što nije krenuo u veliku renovaciju, Mario Carević će pratiti ogled dviju momčadi sastavljenih od igrača koje trenutačno ima na raspolaganju. Uz niz priključenih juniora i igrača na posudbi, moći će Carević u ovoj trening utakmici vidjeti i tri nova igrača, Davora Matijaša, Stefana Perića i Vanju Pelka.

Drugih pojačanja tijekom tjedna nije bilo, iako je trener Carević najavio kako se “mora potpisati još desetak igrača”. To bi se moglo promijeniti u subotu, jer moguće je da se u međusobnom ogledu predstave još dva nova igrača! O kome se točno radi, doznat će od 18 sati, kad kreće prva provjera Goričana na ovim pripremama.

Druga će biti neusporedivo ozbiljnija, jer u slovenskom Brdu će se 4. srpnja igrati protiv Šahtara iz Donjecka, u kojem je sportski direktor Carevićev veliki prijatelj Darijo Srna. Dva dana poslije protivnik će biti momčad Nogometnog sindikata, a 12. srpnja imat ćemo velikogorički okršaj u Čatežu. S jedne strane Gorica, s druge naši Dean Klafurić i Damir Milanović, odnosno Široki Brijeg.

U drugoj polovici pripremnog raspored, koji sadrži osam utakmica, smjestili su se ogledi s Austrijom Klagenfurt 16. srpnja u Kranjskoj Gori, u kojoj će se igrati i 19. srpnja protiv Charltona, povratnika u engleski Championship, te 23. srpnja protiv prvaka Afrike, egipatskog Pyramidesa, kojeg vodi Kruno Jurčić. Oni koji tu ne budu imali minutažu dobit će je 25. srpnja, protiv Triglava u Kranju.

Prvenstvo starta prvi vikend u kolovozu, a Gorica otvara gostovanjem u Varaždinu.

Nastavite čitati

Priča iz kvarta

Na bureku kod Zvone. Bez zvone…

Prošlo je mjesec dana otkad nas je napustio Zvonimir Šimić, među Velikogoričanima omiljeni Zvone. Njegova radnja na placu, čuvena i izvan goričkih okvira, bila je zatvorena 11 dana, ali sad opet radi. Bez uobičajenih jutarnjih poziva…

Objavljeno

na

Objavio/la

Dugo ga već nije bilo tamo gdje smo navikli da bude, dugo je već na pitanje “kako je Zvone” slijedilo slijeganje ramenima, pogled u pod i odgovor u stilu “nije dobro”. Opaka bolest mučila je i izmučila Zvonimira Šimića, čovjeka koji je na svoj način obilježio posljednja desetljeća u životu našega grada. Zauvijek je zaspao 28. svibnja, a te je srijede ogroman broj Velikogoričana pustio i poneku suzu, jer tamo na placu, kod Zvone, više neće biti Zvone…

Njegova mala i šarmantna, nadaleko poznata radnja u našem Tržnom centru godinama je bila sinonim za vrhunski burek. I daleko šire od našega kraja znalo se za čuveni Zvonin burek, a svi mi koji smo dolazili malo češće znali smo da nije tajna samo u odličnom bureku. Tajna je bila u njemu, u njegovom pristupu i nastupu.

– Stvarno je bio duša od čovjeka, uvijek nasmijan i svakome bi izmamio osmijeh na lice – kaže nam jedna mušterija dok čeka u redu pogledavajući prema vrijednim djelatnicama.

– Nisam mogla vjerovati kad sam čula, njegov odlazak je veliki gubitak za Veliku Goricu, izgubili smo čovjeka koji je bio dobri duh našega grada, duša od čovjeka – nadovezala se druga mušterija, sublimirajući zapravo sve ono što misli i osjeća i najveći dio naših sugrađana.

Cijelih 11 dana radnja je bila zatvorena, rješavala su se birokratska pitanja, a onda je posao krenuo dalje. Burek je jednako dobar, ali nije to više isto bez gazde.

– Ma on i nije bio šef u punom smislu, nije tu bilo šefovskog autoritet… Zvone je svima nama prije svega bio prijatelj, uvijek smo se šalili, mogli reći što god želimo. Takvih ljudi nema puno – kaže nam jedna od njegovih zaposlenica.

Neobičan je bio taj šarm koji je Zvonimir Šimić nosio u sebi, valjda zato što ga je nosio i dijelio tako lako, jednostavno i neopterećeno. U svakoj komunikaciji bio je isti, svoj, pun duha i empatije.

– Kad god bi se dogodilo da nekome fali novaca, da nema za platiti, to nije bilo problem. Uvijek bi dao burek, govorio ljudima da ne moraju ni platiti… Koliko puta se dogodilo da netko uzme pet bureka, a on mu stavi i šesti. Ili netko uzme deset kiflica, a on ih stavi 15… Ne znam, možda su ga i zato ljudi voljeli. Uvijek je tako radio, a govorio je o tome i u ovom posljednjem razdoblju. Puno puta je ponovio: “I kad mene ne bude, radite na isti ovaj način…” – prenosi nam jednu od posljednjih poruka njegova dugogodišnja kolegica.

Ispratila ga je cijela ekipa iz radnje na posljednji počinak, i gotovo mjesec dana poslije knedla je ostala u grlu kad krene priča o Zvoni, a tog se osjećaja još barem neko vrijeme neće riješiti.

– Dugo ga već fizički nije bilo, zbog bolesti nije mogao dolaziti, ali svako jutro bi obavezno zvao i raspitivao se ide li sve po planu. Pa još nekoliko puta tijekom dana. I stvarno je osjećaj kao da nam fali jedan dio svih nas. Kao da se nešto odlomilo… Ali to je tako, ideš dalje, nema druge.

Više od dva i pol desetljeća rado smo ga viđali, još radije častili nepce njegovim proizvodima, burekom koji je drukčiji.

– Nema tu neke tajne. Radimo sa istim sastojcima kao i svi drugi, jedina razlika je što nema nikakvih aditiva i što stavimo malo više mesa nego ostali. Ne postoji misterij, i mi koristimo sol, papar i luk, jaje koje poveže smjesu i to je to. Možda je stvar u tome da se osjeti kad netko radi s puno ljubavi, volje i truda. A mi oduvijek tako radimo. Dobro smo se osjećali uz njega, radili smo s guštom i rekla bih, ako postoji, da je u tome tajna – priča nam Zvonina djelatnica.

– Hoće li sve ostati isto? Iskreno, ne znam. On je bio duša cijele ove priče i teško je reći kako će to funkcionirati bez njega…

Zvone porijeklo vukao iz Bosne i Hercegovine, odnosno s Kupresa. Doduše, rodio se u Slavoniji, iz koje je početkom rata i stigao u Veliku Goricu, a od kuće je ponio ljubav prema pitama. Počeo je raditi već na izlasku iz tinejdžerskih godina, prvi posao dobio je na Trgu bana Jelačića, a ubrzo je otvorio radnju na placu zajedno s Jurom Grlićem, poznatijim kao Burek Jura. Ubrzo je ta suradnja prekinuta, a Zvone je nastavio raditi sam. Potrajalo je to više od 25 godina, sve do one tužne srijede kad je zauvijek otišao.

Mirno spavaj, dobri čovječe…

Nastavite čitati

Sport

Propao mu Hajduk, javilo se Sarajevo: Ivan Banić otišao kod Zekića!

Iako se činilo da je na milimetar od potpisa za Hajduku, Ivan Banić postao je novi igrač FK Sarajeva. Na Koševu će ga dočekati trener Zoran Zekić, ali i cijeli niz poznatih lica iz svijeta HNL-a

Objavljeno

na

Objavio/la

Smatralo se riješenom stvari da će Ivan Banić postati novi golman Hajduka, kluba u kojem je nogometno odrastao, u kojem se, takav je bio plan, trebao postaviti u ulogu podrške mladom Toniju Siliću. U jednom se trenutku zaista prezentiralo da je sve gotovo, da će dojučerašnji dokapetan i ponajbolji igrač Gorice po novome biti doma, u Sinju, a nogometom se baviti u obližnjem Splitu, no Hajduk je to…

A kad je Hajduk u pitanju, sve je moguće. Između ostaloga i to da se izbori za ljude koji će voditi klub smjeste na više od mjesec dana od završetka prošle sezone, usred priprema za novu sezonu, u terminu u kojem bi se štošta već trebalo znati. A na Poljudu se, čini se, i dalje ne zna ništa. Ni tko će slagati momčad, ni tko će sjediti u ključnim klupskim tijelima, ni tko će odlučivati o dovođenju novih igrača.

Ivan Banić, kako se može doznati, doista je dobio ponudu Hajduka, na nju je pristao, i dogovorio je bio da će mu se javiti kad da dođe potpisati ugovor. Bane je čekao, čekao, čekao i čekao. Trenirao je sa Zlatkom Runjom u svom Sinju, uživao u obiteljskom okruženju… I čekao i dalje. Kako se sve skupa već stvarno previše odužile, nije bilo druge nego aktivirati se na tržištu. Uostalom, za golmana njegove kvalitete i iskustva bilo je dovoljno samo pustiti glas da je na raspolaganju.

Najbrži i najkonkretniji bio je Zoran Zekić, odnosno FK Sarajevo, osvajač Kupa i treća momčad prvenstva u prošloj sezoni Premijer lige BiH.

“Ivan Banić novi čuvar mreže FK Sarajevo! Fudbalski klub Sarajevo s ponosom objavljuje dolazak iskusnog golmana Ivana Banića, koji je sa Bordo klubom potpisao ugovor do ljeta 2028. godine.

Banić dolazi iz redova hrvatskog prvoligaša Gorice, gdje je proteklih sezona bio jedan od najpouzdanijih čuvara mreže u SuperSport HNL-u. Tijekom svoje karijere, upisao je nastupe i u dresu slovenske Olimpije, dok je svoje prve nogometne korake napravio u omladinskom pogonu splitskog Hajduka.

Banić je u mlađim danima nosio dres U17 reprezentacije Hrvatske, za koju je upisao 12 nastupa. Dobro došao Ivane!”, predstavili su iz Sarajeva svog novog igrača.

I dalje će tako naš Bane, baš kao i u Gorici, nositi broj 31, koji će biti ispisan na stražnjoj strani dresa kluba s bogatom poviješću. Travnjakom Banićeva novog doma, stadiona na Koševu, trčao je svojedobno i veliki Asim Ferhatović Hase, čovjek opjeva u pjesmi “Zabranjenog pušenja”, ali i još niz klupskih legendi: Safet Sušić, Faruk Hadžibegić, Husref Musemić, Elvir Baljić…

Danas su neka druga, za nijansu manje romantična vremena, a Banića će u svlačionici dočekati i brojna lica iz svijeta HNL-a. U ulozi prvoga golmana zamijenit će bivšega golmana Šibeniku Lovru Rogića, ali u momčadi bi trebali ostati bivši igrač Lokomotive Vladan Bubanja, bivši igrači Slaven Belupa Vinko Soldo i Karlo Butić, bivši igrač Osijeka i Rudeša Karlo Lulić, bivši igrač Rijeke i Dinama Domagoj Pavičić…

Sretno, Bane!

Nastavite čitati

Moja županija

Div iz predgrađa na pola puta: ‘Dvije godine, dvije titule… Neka se tako nastavi!’

Bernard Gulić, trener Inkera iz Zaprešića, gostovao je u novom nastavku serijala “Sport Zagrebačke županije” i prisjetio se šampionske sezone iza nas, igračkih dana, ali i pogledao prema naprijed…

Objavljeno

na

Objavio/la

Uz onu na najvećoj razini, onu originalnu, imali smo u hrvatskom nogometnom svijetu još najmanje jednu “a kaj ako uspijemo” situaciju u sezoni iza nas. Događalo se to u petom rangu, u ligi koja se kompleksno zove 4. NL Središte Zagreb poskupina B, a u ovom slučaju, za razliku od Dinama u HNL-u, Inker iz Zaprešića je uspio. Naizgled neuhvatljiv bio je Vrbovec, no na kraju je Inker čak i u miru i spokoju dočekao zadnje kolo sezone.

– Uh, sezona je bila jako kompleksna. U jednom trenutku stvarno je izgledalo da nema šanse da stignemo Vrbovec, koji je imao osam bodova prednosti, ali odlučili smo napraviti sve da se na kraju sezone možemo pogledati u oči, spremni čestitati Vrbovčanima ako budu prvaci. U svlačionici sam imao skupinu igrača koji su puno toga prošli, koji zajedno imaju više od 500 utakmica prve lige, a zbog njih je i meni bilo puno lakše. Bili smo mirni, išli iz utakmice u utakmicu i sezonu završili s 10 pobjeda i tri remija. Pobijedili smo i Vrbovec u gostima, u utakmici koju je pratila pozornost nevjerojatna za peti rang, i na kraju zasluženo uzeli naslov prvaka i drugu godinu zaredom – priča nam Bernard Gulić, nekog igrač Intera iz Zaprešića, a u prošloj sezoni trener ovog novog Inkera iz Zaprešića.

Priča je poznata, u ljeto 2022. godine NK Inter Zaprešić je ugašen, a novi subjekt pod imenom NK Inker Zaprešić nastavio je raditi kroz omladinsku školu. Jednu sezonu seniori nisu postojali, da bi se u ljeto 2023. oformila momčad i krenulo od šestog ranga. Klub koji je osvojio prvi kup Hrvatske 1992. godine, koji je 2005. do posljednjega kola bio u igri za naslov prvaka države, čiji dres su nosili i velikani poput Luke Modrića, Vedrana Ćorluke, Dejana Lovrena, Eduarda i ostalih, našao se u situaciji da gostuje u Lomnici, Kuču, Buševcu…

Sljedeći korak bila je sezona u kojoj je Inker gostovao u Mraclinu i Gradićima, na Novoj grabi i doživio prvi poraz već u prvom kolu (3-0), ali sve je završilo najbolje moguće po Zaprešićane.

– Moramo zahvaliti i Mraclinu, koji je uzeo dva boda Vrbovcu, ali pogotovo Naftaš Ivaniću, koji je u samoj završnici preokrenuo s 1-3 na 4-3 i ostavio Vrbovčane bez bodova – kaže trener Gulić.

Iako je odmor od nogometa u tijeku, rado je potpisnik ove druge titule zaredom dočekao našu ekipu na stadionu u Zaprešiću. Smjestili smo se u prekrasno uređenu svlačionicu prve momčadi i prevrtjeli ponešto tema iz sadašnjosti, prošlosti i budućnosti… U kojoj je želja, ne skrivaju to u Zaprešiću, doći “najmanje do drugog ranga”. Dakle, Bernard i prijatelji na polovici su puta.

 

Nastavite čitati

Reporter 450 - 26.06.2025.

Facebook

Izdvojeno