Povežite se s nama

Vijesti

VAŽNO! Donosimo sve što trebate znati o glasovanju na lokalnim izborima

Saznajte kako, gdje i pod kojim uvjetima možete ostvariti svoje biračko pravo.

Objavljeno

na

Sutra, u nedjelju 18. svibnja, građani Republike Hrvatske izlaze na lokalne izbore kako bi izabrali svoje predstavnike u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Na lokalnim izborima biramo nositelje izvršne vlasti u općinama, gradovima i županijama – općinske načelnike, gradonačelnike i župane te njihove zamjenike. Osim toga, biramo i članove predstavničkih tijela – općinskih i gradskih vijeća, županijskih skupština te Gradsku skupštinu Grada Zagreba. U određenim sredinama, pripadnici nacionalnih manjina birat će i svoje zamjenike načelnika, gradonačelnika ili župana, kao i predstavnike u vijećima i skupštinama.

Premda smo nedavno imali superizbornu 2024. godinu u kojoj su građani glasali na parlamentarnim, europarlamentarnim i predsjedničkim izborima, neke stvari su ipak drukčije kada su u pitanju lokalni izbori. Stoga, odlučili smo vam napraviti vodič za lokalne izbore, prema uputama DIP-a, u kojem ćemo dati odgovore na najčešće nedoumice.

Proces glasovanja

Na dan lokalnih izbora, birači glasuju osobno na biračkom mjestu popunjavanjem glasačkog listića. Nema mogućnosti glasovanja putem pošte ili interneta.

Glasovanje traje od 7 do 19 sati, a svi birači koji se do 19 sati zateknu na biračkom mjestu imaju pravo glasovati i nakon tog vremena. Biračka mjesta se najčešće smještaju u javne prostore, škole, vrtiće, vatrogasne domove, kulturne centre i tako dalje. Svoje biračko mjesto možete provjeriti na www.izbori.hr.

Kada pristupite biračkom mjestu, Birački odbor prvo će provjeriti vaš identitet i utvrditi imate li pravo glasovanja na tom biračkom mjestu. Zatim vam uručuju glasačke listiće za sve izbore koji se tamo provode, osim ako vi izričito zatražite listiće samo za određene izbore.

Svaka vrsta izbora ima poseban glasački listić tiskani su na različitim bojama papira radi lakšeg razlikovanja. Listić se bira nasumično iz lepeze ili prema vašem izboru, ali ga uvijek uručuje član odbora.

Ako se na biračkom mjestu provode i izbori za zamjenike iz redova nacionalnih manjina, birač koji pripada toj manjini mora sam zatražiti glasački listić za taj izbor. Birački odbor nije dužan na to upozoriti.

Na glasačkom listiću:

  • Za predstavnička tijela (vijeća, skupštine), zaokružujete redni broj ispred jedne kandidacijske liste. Dakle, nema preferencijalnih glasova kao što je običaj na parlamentarnim i europarlamentarnim izborima.
  • Za načelnika, gradonačelnika, župana i njihove zamjenike, zaokružujete redni broj ispred imena jednog kandidata.

Glasovanje se odvija iza paravana, a prije ispunjavanja, preporučuje se pročitati napomenu na listiću vezano uz ispunjavanje, kako zbog jedne sitne greške vaš listić ne bi postao nevažeći. Kada završite, presavijate listić i ubacujete ga u odgovarajuću glasačku kutiju, koja je jasno označena prema vrsti izbora.

Nevažeći glasački listić je:

  • Neispunjeni glasački listić
  • Glasački listić popunjen na način da se ne može sa sigurnošću utvrditi za koju je kandidacijsku listu ili kandidata birač glasovao,
  • Glasački listić na kojem je birač glasovao za dvije ili više kandidacijskih lista odnosno za dva ili više kandidata.

Ako ne možete sami glasovati zbog tjelesne mane ili nepismenosti, možete to učiniti uz pomoć druge osobe, npr. pratnje koja vas dovede na biračko mjesto. Ta osoba mora biti pismena i ne smije biti član biračkog odbora. Ona će, prema vašim uputama, za vas ispuniti glasački listić.

Na lokalnim izborima birači mogu glasovati isključivo na biračkom mjestu prema adresi svog prebivališta. Na isti dan održavaju se stotine različitih izbora u svakoj općini i gradu. Svaka jedinica ima svoje kandidate i glasačke listiće, pa je iz tehničkih razloga nemoguće omogućiti glasovanje izvan prebivališta.

16.5.2021. Petrovina – Lokalni izbori 2021. Foto: Vanja Stanojević/Cityportal.hr

Tko ima pravo glasati na lokalnim izborima?

Pravo glasa imaju svi hrvatski državljani s navršenih 18 godina koji imaju prebivalište na području općine, grada ili županije u kojoj se izbori provode. Ključno je, dakle, gdje imate prijavljeno prebivalište jer glasati možete isključivo u jedinici lokalne samouprave u kojoj ste prijavljeni.

Kada je riječ o izborima zamjenika načelnika, gradonačelnika ili župana iz redova nacionalnih manjina, tada pravo glasa imaju samo pripadnici te manjine, ali samo ako su kao takvi upisani u registar birača. Taj registar vodi Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, a birači su u njemu evidentirani prema svom prebivalištu.

Samo osobe s važećom osobnom iskaznicom ulaze u popis birača. Ako vam osobna nije važeća, iako ste u registru, nećete moći glasati. Glasovanje je osobno, slobodno i tajno. Nitko ne može glasovati umjesto vas, a vi odlučujete za koga ćete glasati. Svaki birač glasa samo jednom.

Državljani drugih država članica Europske unije također imaju pravo glasovati na lokalnim izborima u Hrvatskoj, ali samo za predstavnička tijela (općinska i gradska vijeća, županijske skupštine, Gradska skupština Grada Zagreba).

Da bi ostvarili to pravo, moraju ispuniti određene zakonske uvjete i biti pravodobno upisani u registar birača. Za razliku od hrvatskih državljana koji se automatski upisuju, državljani drugih država EU moraju podnijeti zahtjev za upis u registar birača. Zahtjev se predaje nadležnom upravnom tijelu prema mjestu prebivališta (u županiji ili Gradu Zagrebu).

Posebna pravila za glasovanje izvan i ispred biračkog mjesta

Postoje iznimke kada glasovanje može biti omogućeno i izvan ili ispred biračkog mjesta. Takva mogućnost postoji za one birače koji zbog teže bolesti, nemoći ili tjelesnog oštećenja ne mogu doći na biračko mjesto. U tom slučaju, glasovanje se može organizirati na adresi na kojoj se birač nalazi, ali samo ako se ta adresa nalazi unutar područja biračkog mjesta u kojem je upisan u registar birača. Kako bi koristili ovu mogućnost, birači ili osoba od njihovog povjerenja trebaju pravodobno obavijestiti nadležno izborno povjerenstvo, najranije tri dana prije izbora ili najkasnije do 12 sati na dan izbora. Ako birač ne može sam obavijestiti nadležno tijelo, to može učiniti član obitelji ili druga pouzdana osoba.

Na dan izbora, najmanje dva člana biračkog odbora dolaze na adresu birača i donose sve potrebne glasačke listiće za izbore koji se provode na tom biračkom mjestu. Glasanje se odvija u tajnosti, uz korištenje paravana ili sličnih sredstava, a birač samostalno ispunjava glasački listić. Nakon glasovanja, listići se stavljaju u zasebnu omotnicu koju članovi biračkog odbora vraćaju na biračko mjesto, gdje se bez otvaranja ubacuju u glasačke kutije.

U slučajevima kada biračko mjesto nije prilagođeno osobama s tjelesnim oštećenjima, biraču se omogućuje glasovanje ispred biračkog mjesta. Postupak je isti kao i kod glasovanja izvan biračkog mjesta, a birački odbor dolazi do birača ispred prostorije kako bi mu osigurao uvjete za tajno glasovanje.

Važno je naglasiti da birači koji ne žele glasovati na svim vrstama izbora na kojima imaju pravo, mogu izostaviti određene glasačke listiće. Listići koji nisu iskorišteni vraćaju se među neupotrebljene i neće se brojati.

Ovakva pravila osiguravaju da pravo glasa mogu ostvariti i oni birači kojima je otežan ili onemogućen dolazak na biračko mjesto, a sve s ciljem omogućavanja što veće participacije građana na lokalnim izborima.

16.5.2021. Petrovina – Lokalni izbori 2021. Foto: Vanja Stanojević/Cityportal.hr

Identifikacija birača i utvrđivanje prava glasa

Kada birač dođe na biračko mjesto, članovi biračkog odbora prvo provjeravaju njegov identitet. To se radi pregledom osobne iskaznice, putovnice, vozačke dozvole ili druge javne isprave s fotografijom koja jasno potvrđuje tko je birač. Ako identitet ne može biti pouzdano utvrđen, glasovanje se ne može dopustiti. Zato je važno ponijeti jednu od navedenih isprava kako biste mogli ostvariti svoje biračko pravo.

Nakon utvrđivanja identiteta birača, birački odbor provjerava ima li birač pravo glasa na tom biračkom mjestu. To se radi pregledom izvatka iz popisa birača ili tzv. plave potvrde. Birači upisani u izvadak iz popisa imaju pravo glasa i ne moraju dodatno dokazivati svoj status, a birački odbor ih označava kao glasale te im uručuje glasački listić.

Birači koji nisu u izvatku, ali imaju prebivalište na tom biračkom mjestu, pravo glasa dokazuju plavom potvrdom. Takvi birači trebaju potvrdu pribaviti u nadležnom upravnom tijelu. Plava potvrda vrijedi samo za biračko mjesto prema prebivalištu. Nakon što je potvrda predočena, birački odbor uručuje glasačke listiće i evidentira glasovanje.

Glasovanje se ne može dopustiti ako biračko pravo nije jasno utvrđeno.

Kada dolaze rezultati?

Nakon završetka glasovanja u 19 sati, birački odbori započinju prebrojavanje glasova. Najprije otvaraju glasačke kutije i odvajaju važeće od nevažećih listića, a zatim utvrđuju broj glasova koje su dobile pojedine liste i kandidati za svaku vrstu lokalnih izbora. Ti se podaci unose u zapisnik o radu biračkog odbora, koji se dalje koristi za službenu obradu rezultata.

Rezultati s biračkih mjesta unose se u informatički sustav, čime se omogućava brzo objavljivanje privremenih rezultata na mrežnoj stranici izbori.hr već istoga dana navečer. Potpuni rezultati objavljuju se nakon što pristignu podaci sa svih biračkih mjesta, a dostupni su javnosti putem interneta, lokalnih radija, novina i oglasnih ploča.

Ako nijedan kandidat za načelnika, gradonačelnika ili župana ne osvoji više od 50 % glasova, održava se drugi krug izbora između dvoje kandidata s najviše glasova. Za predstavnička tijela jedinica koristi se D’Hondtova metoda raspodjele mandata, pri čemu pravo na mandate imaju samo liste koje osvoje najmanje 5 % važećih glasova. Sve ostale informacije možete pronaći ovdje.

04.06.2017. Velika Gorica – Drugi krug lokalnih izbora 2017. godine. Foto: Cityportal.hr

Sudjelovanje na lokalnim izborima ključan je način na koji građani izravno oblikuju svoju zajednicu i odlučuju o pitanjima koja najviše utječu na njihov svakodnevni život. Svaki glas ima težinu, a odgovornost i pravo glasovanja temelj su demokracije. Stoga iskoristite priliku, informirajte se i ono najvažnije, izađite na izbore

Obrazovanje

Zagrebačka županija među rijetkima bez većeg pada broja učenika

U Hrvatskoj 63 tisuće učenika manje, ali Zagrebačka županija, zajedno s Goricom, ide u suprotnom smjeru

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: lil artsy/pexels.com

Prema podacima sustava eRudnik, u hrvatskim školama ove je godine upisano ukupno 445.881 učenika, što je 63.283 manje nego prije 12 godina, pad od 12,43 %. Najveći gubitak bilježe slavonske županije, dok Zagreb i njegova okolica, uključujući Zagrebačku županiju, pokazuju otpornost na dugotrajni demografski pad.

Kako prenosi Župan.hr, u Zagrebačkoj županiji, koja ima 133 obrazovne ustanove, trenutno školu pohađa 30.763 učenika, a u odnosu na prošlu školsku godinu broj učenika gotovo da se nije promijenio, zabilježen je pad od samo 0,13 %. Time Zagrebačka spada među rijetke županije s minimalnim oscilacijama u broju učenika.

Grad Velika Gorica, kao najveći grad županije, među onima je koji bilježe rast broja učenika u apsolutnim brojkama. U odnosu na prošlu godinu, Gorica ima 51 učenika više, što je među većim pojedinačnim porastima u državi. Najveći broj učenika i dalje ima Grad Zagreb, gotovo 100 tisuća učenika, slijede Splitsko-dalmatinska i Zagrebačka županija.

S druge strane, najveći pad učenika bilježe slavonske županije, Vukovarsko-srijemska (-33,76 %), Brodsko-posavska (-30,86 %) i Požeško-slavonska (-30,38 %).

Kada se promatraju vrste škola, u Hrvatskoj djeluje 1.974 osnovnih i 410 srednjih škola, uz 65 glazbenih. Broj razrednih odjela povećao se u Zagrebu i još nekoliko jadranskih županija, dok većina ostalih bilježi pad. Zanimljivo, iako je ukupno manje učenika, broj srednjoškolaca raste. U čak 14 županija, među njima i Zagrebačkoj, koja bilježi rast od 2,6 %, odnosno 167 srednjoškolaca više nego lani.

Nastavite čitati

Politika

Kristalni globus, oklade, vitezi i otorinolaringolog u raspravi o proračunu

Grad je u prvih šest mjeseci ove godine poslovao s manjkom od nešto više od četiri milijuna eura, a zajedno s naslijeđenim manjkom iz prošle godine, brojka se penje na 15 milijuna eura

Objavljeno

na

U sklopu prve točke sjednice Gradskog vijeća, izvješću o izvršenju proračuna u prvih šest mjeseci, pročelnica Žaneta Štefančić istaknula je kako je u prvoj polovici godine ostvario prihode od 49,6 milijuna eura, što je 30,4 posto od godišnjeg plana. S druge strane, utrošeno je 53,7 milijuna eura, odnosno nešto manje od 33 posto planiranog.

– Grad u prvih šest mjeseci poslovao s proračunskim manjkom u visini od 4,1 milijuna eura, što s manjkom iz prethodne godine od 11,5 milijuna čini proračunski manjak u visini od 15.621.465 eura – rekla je Štefančić.

U podužem izlaganju pročelnica je iznijela i još cijeli niz brojki, vezanih uz razne stavke, ali sve to nije bilo dovoljno detaljno za Ivu Jelušića iz SDP-a.

– Ovo izvršenje proračuna je vrlo netransparentno, radi se na minimalnoj zakonom propisanoj razini, umjesto da se ide na višu razinu, što detaljnije, da bi vijećnici koji su izabrani da donose i kontroliraju proračun mogli imati uvid. Mi nažalost dobar dio uvida nemamo, i to ću ponavljati dok god se nešto ne promijeni – rekao je Jelušić i nastavio:

– Prvo što vidimo u ovom izvještaju je da su prihodi realizirani sa 30 posto, iako bi bilo za očekivati da na polovici godine to nude oko 50 posto. Ogroman podbačaj, što i ne bi bilo toliki problem da se događa prvi put. Međutim, to je nažalost praksa i u prošlom i u ovom sazivu Vijeća, da se uvijek predlaže nerealan proračun, s prihodima koji se nikad dosad nisu ni izbliza realizirali. Za to postoji niz razloga i razina odgovornosti. Prvi je odgovoran onaj tko to tako stručno predlaže, drugi onaj tko određuje nerealne okvire, a treći vijećnici iz većine, koji prihvaćaju takav nerealan prijedlog. Ima jedna narodna izreka koja kaže ovako: Ako me prevariš jedanput, sram te bilo, ali ako me prevariš drugi put, sram me bilo. A vi si dozvoljavate da vas se prevari po tko zna koji put. Zašto?

 

– Umjesto da se proračun planira realno, da bude na stotinu i nešto milijuna, on je otišao na 160 milijuna. I naravno da se to ne može realizirati, niti ima šanse da se u drugoj polovici godine realizira. Ako se tako nastavi i u toj drugoj polovici, imat ćemo ogroman minus od nekoliko desetaka milijuna eura.

– Mi za ove podatke znamo zadnjih tjedan dana, ali gradske službe znale su za to od početka srpnja. Baš zato mi smo danas morali imati rebalans proračuna, jer zakonska je obaveza da se ide na taj korak kad shvatiš da plan ne možeš realizirati. Zadaća rebalansa je uskladiti plan i realnost. Ako ga ne donesemo, a danas ga nećemo donijeti, novac će se trošiti i dalje, što će nas dovesti od enormnog manjka – upozorio je Jelušić, uz zaključak:

– Zašto niste dali nalog i zašto nije napravljen rebalans? Garantiram da će njega biti na sljedećoj sjednici, mora ga biti, ali u prosincu je za to kasno, jer godina je već prošla. Zašto su prihodi tako napuhani? A ljudi moji, bila je izborna godina… Treba obećati, svašta staviti u proračun, a znali ste da to nećete realizirati.

Prvi mu je odgovorio HDZ-ov vijećnik Vedran Zobec.

– Po čemu je to netransparentno izvješće? Sami ste rekli da je sve u okvirima, ali da se moglo raditi na drugoj, petoj ili desetoj razini. Dakle, izvješće nije netransparentno. Hoće li se prihodi ostvariti do kraja godine ne mogu znati, možda vi imate kristalnu kuglu pa znate, ali to ćemo vidjeti na kraju godine. A kakvo mišljenje imaju o ovom vodstvu grada, naši su građani jasno rekli u svibnju. Znam da poraz boli, ali to je demokracija i vi to morate prihvatiti. Vrijeme brzo leti, i ove četiri godine će brzo proći, imate vremena da se pripremite, žao bi mi bilo da odete u političku mirovinu, jer lijepo je s vama ovdje debatirati – kazao je Zobec, no tu je mogućnost Jelušić otklonio u svojoj replici, u kojoj je rekao i ovo:

– Kolega Zobec, i vaš ću izgleda morati poslati otorinolaringologu, jer rekao sam zašto je netransparentan. Morate malo sluh pregledati. A što se proračuna tiče, imam dovoljno iskustva da mogu procijeniti da nema šanse da se prihodi ostvare. Možemo se nas dvojica i kladiti. Ako budu ostvareni, ja častim cijelo Gradsko vijeće. Ako ne budu, vi častite samo mene i gradonačelnika.

Stipo Duvnjak iz vladajuće većine rekao je kako treba “vjerovati našem gradonačelniku, jer za grad poput našega, a Gorica je velika, minus od četiri milijuna eura nije toliko značajan.”

– Gorica je velika, ali nije i prevelika. A ova su odstupanja prevelika. Ukupno to nisu četiri nego 15 milijuna eura, skupa s onim naslijeđenim, a to je previše za grad poput našega. Ne bih vam bio u koži kad budete tražili način kako se iz toga izvući. Vi vjerujete gradonačelniku, a ne svojim očima. Rebalans će morati biti drastičan, a da je bilo odgovornosti, trebali smo ga raditi već danas – odgovorio je Jelušić.

Replicirao mu je i Josip Vitez, također iz HDZ-a.

– Možda nešto što je nerealno za kolegu Jelušića za mene ne mora biti. Za mene je realno da su građani dali podršku od preko 70 posto na izborima, a nisu je dali zato što misle da su ljudi koji vode grad neambiciozni i da nemaju plan. Predviđene su neke stvari o kojima ovaj izvještaj govori, jer ako imamo cilj, imamo i plan kako do tog cilja doći – rekao je, a Jelušić je opet imao odgovor:

– Kolega Vitez, ovo nije bilo nimalo viteški. Da ste vi pravi vitez, ovdje bi viteški pitali gradonačelnika zašto nije predložio rebalans. To bi bila istina. Ali vi ste između toga da budete pravi vitez ili da opet budete na listi za Gradsko vijeće izabrali ovo drugo. Prezime ne možete promijeniti, ali ponašanje možete.

Nastavite čitati

Vijesti

Poznati hrvatski književnici dolaze na Turbooks

Mali književni festival Turbooks otvara Mjesec hrvatske knjige uz gostovanje dvoje najčitanijih domaćih autora.

Objavljeno

na

Objavio/la

Gradska knjižnica Velika Gorica i ove godine otvara Mjesec hrvatske knjige tradicionalnim malim književnim festivalom “Turbooks”. Književni susret održat će se u četvrtak, 16. listopada 2025., u 19 sati u Središnjem odjelu za odrasle, a gosti su renomirani hrvatski autori Ivana Bodrožić i Kristian Novak.

Posjetitelji će imati priliku čuti dvoje najčitanijih suvremenih književnika koji će govoriti o svom stvaralaštvu, procesu pisanja i izvorima inspiracije. Osim razgovora, organizatori najavljuju i interaktivni dio u kojem će publika moći postavljati pitanja, a najzanimljivija će biti i nagrađena.

Foto: Gradska knjižnica Velika Gorica – Središnji odjel za odrasle/FB

Kristian Novak poznat je po romanima Črna mati zemla, Ciganin, ali najljepši i Slučaj vlastite pogibelji, za koje je osvojio niz uglednih nagrada, među njima t-portalovu nagradu za roman godine, nagradu Fric i regionalnu nagradu Meša Selimović. Ivana Bodrožić autorica je romana Hotel Zagorje i Sinovi, kćeri, zbirki poezije te zbirki priča 100% pamuk i Fikcija, kojima je potvrdila status jedne od najvažnijih autorica suvremene hrvatske književnosti.

Organizatori pozivaju sve zainteresirane da se pridruže večeri razgovora, inspiracije i književne strasti, uz slobodan ulaz i otvorena vrata knjižnice.

Nastavite čitati

Sport

Karas: ‘Do kraja studenog naši će sportaši ući u novu balon dvoranu’

Dugo očekivana balon dvorana, koja je niknula u blizini Gradske dvorane, uskoro će otvoriti svoja vrata, no posla još ima. Manje od dva mjeseca dijeli nas od prvog treninga u novoj dvorani…

Objavljeno

na

Sad već neko vrijeme, tamo u neposrednoj blizini Gradske dvorane, imamo priliku vidjeti lijepi bijeli balon. Riječ je, naravno, o novoj trenažnoj dvorani za velikogoričke sportaše, objektu koji će biti u formi balon-dvorane i trebao bi značajno poboljšati uvjete za rad svih gradskih sportskih udruga, pogotovo onih koje se bave košarkom, rukometom i odbojkom.

Prošetali smo do dvorane u nastajanju kako bismo vidjeli kako je stanje radova i prvi je dojam da posla još ima. O tome je, uostalom, na sjednici Gradskog vijeća govorio zamjenik gradonačelnika Neven Karas, koji je prvi čovjek tog projekta.

– Kolega vijećnik Damir Slojšek i ja što smo prije tri, četiri godine pričali smo o ovome uz kavu, na neki način to smo i pokrenuli, a u ovom trenutku ušli smo u završnu fazu. Bit će to jedan od najvećih zatvorenih sportskih objekata na našem području, dužine preko 70 i širine 33 metra. Tu će biti jedno veliko rukometno igralište po dužini i tri košarkaška, odnosno odbojkaška igrališta poprečno – rekao je Karas i nastavio:

– Kad smo prije tri godine krenuli s tim, zamišljeno je da naše mlađe dobne kategorije imaju gdje trenirati, da ne moraju trenirati u 23 sata. Koncept je takav da se mogu spustiti pregrade, pa da čak tri sekcije mlađih dobnih kategorija istovremeno mogu biti u dvorani.

Govorilo se i ranije o nekim rokovima, koji su spletom okolnosti probijeni, ali sad je jasno da će naši sportaši vrlo brzo početi koristiti novu dvoranu.

– Balon je podignut, a sad se montira osam kontejnera za spremišta i svlačionice, a nakon toga dolazi postavljanje poda i opreme, koševa, golova i ostalog. U tijeku je postavljanje vodovodnog priključka, kad se to završi, radit će se i priključak sa ceste uz Gradsku dvoranu. Očekujemo da bi tijekom studenog, ovisno o tehničkom pregledu, sve moglo biti gotovo. Hoće li to biti sredinom ili krajem studenog, u ovom trenutku ne mogu reći, ali do kraja mjeseca bi moralo biti – kazao je Karas.

Nastavite čitati

Politika

Bratstvo gotovo do kraja studenog, u planu i Ulica AKM, vrtić stiže i u Kobilić

U drugom dijelu Aktualnog sata na Gradskom vijeću vijećnike je zanimalo što se događa s radovima u Bratstvu, Rakarju i Starom Čiču, kao i kad će ponovno u funkciji biti Gradska tržnica, pod novom nadstrešnicom

Objavljeno

na

U drugom dijelu Aktualnog sata sjednice Gradskog vijeća razgovaralo se o pješačkoj stazi u Novom Čiču, za koju je već ishođena građevinska dozvola, a jedno se pitanje odnosilo i na “ležeće policajce” u ulici Andrije Kačića Miošića.

– Već sad imamo dosta oprečnih mišljenja oko ležećih policajaca. Sve ih je više i više, ljudi nam govore “pa vi niste normalni”, ali pronaći balans je jako teško. Prvi sam protiv uspornika i mislim da bi policija morala sprečavati ludu vožnju u noćnim satima. Moram reći da je “ležeći policajac” jako skupa priča. Stoji oko 10.000 eura, što nije jeftino, a policijske kamere postižu bolji efekt i nešto su jeftinije. Mislim da bi trebali ići u tom smjeru – rekao je pročelnik Dubravko Katulić.

Govorilo se i o divljim deponijama, čiji broj je u padu, jednako kao i količina prikupljenog smeća s ilegalnih odlagališta, a za pročelnika Katulića bilo je i pitanje o nathodniku na željezničkog kolodvoru, najavljenom još u lipnju 2023. godine.

– Za nathodnik smo dobili projektnu dokumentacijom, a sad čekamo suglasnost od HŽ-a, budući da radimo na njihovu zemljištu, za izdavanje građevinske dozvole. Mi smo u završnoj fazi s tim, ali s obzirom da je HŽ malo inertan, vjerojatno ćemo morati pričekati na početak radova. Tendencija Grada je da većinu putnika usmjerimo na vlak, koji je najbrži i može prevesti puno veći broj putnika – odgovorio je Katulić.

Pitanje je imao i Damir Slojšek iz MOST-a, kojeg je zanimalo što se događa s rekonstrukcijom ulice Bratstvo I, čiji stanovnici su nezadovoljni ritmom radova, ali i što ćemo s prometnim kaosom na Ulici Andrije Kačića Miošića. Ponovno je odgovarao pročelnik Katulić.

– Bratstvo je jedna složena ulica, uska, koja je bila jednosmjerna. Teško je u njoj nešto napraviti na brzinu, jer kad uđe jedan kamion ili stroj, nitko drugi ne može proći. Do sad je odrađeno jako puno, izgrađen je novi vodovod s priključcima, oborinska kanalizacija, iako stoji ovo da se jedno vrijeme nije radilo. Radi se o razdoblju od dva tjedna. Angažirali su domaću firmu koja će im pomoći i sad je to navodno krenulo.

– Najveći problem u Bratstvu je oborinska odvodnja. Mali su padovi i ispalo je da moramo raditi crpnu stanicu kako bismo to mogli riješiti, što će odužiti projekt za neko vrijeme. Radovi idu dobro, zadovoljavajuće. S obzirom da imamo pješačku stazu samo s jedne strane, bit će to brzo gotovo, kraj studenog je realna opcija. Mene u svemu tome veseli što će se ulica završiti. Dugi niz godina imali smo prigovore, i to s razlogom, a sad ćemo to riješiti – rekao je Katulić pa odgovorio i na drugo pitanje:

– Ulica Andrije Kačića Miošića je u projektiranju, jednako kao i križanje Kurilovečke i AKM-a, koje će nam malo više potrajati, budući da moramo rješavati imovinsko-pravne odnose. Kad se steknu uvjeti, naravno da ćemo je staviti u proračun, jer ta nam je ulica jako važna, meni osobno i najbitnija. Ona će nam rasteretiti gužve koje sad imamo na Matice Hrvatske, a još kad bi riješili s Hrvatskim cestama produžetak ceste preko radara do Novog Čiča, gdje bi nam bio kraj.

Slojšek nije bio zadovoljan odgovorom.

– Nemojte se ljutiti, ali već treći mandat slušam da ta ulica ide, ide, ide, ide… Budući da je sad, otkad se radio dio Matice Hrvatske, cijeli promet usmjeren na AKM, jako dobro vidimo da moramo požuriti, jer ta prometnica je najveći problem od svih prometnica u gradu.

Josip Vitez iz HDZ-a pitao je pročelnicu Lanu Krunić Lukinić hoće li se otvarati još podružnica dječjih vrtića, nakon što su otvorene u Buševcu, Selnici i Gradićima.

– Tri odgojne skupine imamo u Gradićima, a već sam rekla da su počeli radovi u Pokupskoj i dogradnja u Kolarevoj. U tijeku ove godine izradili smo glavni projekt i za budući područni vrtić u Kobiliću. Projekt je predan na ishođenje radne dozvole, vrtić će imati dvije skupine, po jednu jasličku i vrtićku, a objekt će se nalaziti u sklopu Društvenog doma Kobilić. Adaptacija i nadogradnja će krenuti, a u budućnosti će biti napravljena nova fasada i mijenjat će se stolarija, uredit će se parkiralište, kao i budući park za potrebe vrtića. Nadamo se da će u tijeku sljedeće godine biti otvoren još jedan područni vrtić.

Zoran Lovrić ustao je iz oporbenih klupa kako bi pitao radi li grad što po pitanju priuštivog stanovanja, ali i koliko je u posljednjih desetak godina izgrađeno potpuno novih dječjih igrališta.

– Cijene stanova su uistinu previsoka s obzirom na primanja, a kad govorimo o tome, moramo znati da su 123 stambena objekta u vlasništvu Grada u potpunosti pod zaštićenim cijenama. Predani su na korištenje onima koji su najugroženiji u našem društvu. Tu treba raditi daljnje iskorake, u suradnji s Vladom, a to ćemo i činiti – odgovorio je gradonačelnik Ačkar i nastavio:

– Kad govorimo o dječjim igralištima, govorimo o nečemu što prije mandata Krešimira Ačkara uopće nije bilo u fokusu interesa. Baš u vašem Cvjetnom naselju možete vidjeti koliko je igralište prošireno i obogaćeno sadržajima. Nikad u povijesti nije bilo više obnovljenih i izgrađenih dječjih igrališta. To je činjenica. Može li ih biti i više? Naravno da može, nećemo stati na ovome, napravit ćemo još više po tom pitanju.

HDZ-ov vijećnik Dragan Perić pitao je i kad ćemo se vratiti na Gradsku tržnicu, koja dobiva nadstrešnicu?

– Krov na tržnici je postavljen, a trenutno se postavljaju brisoleji koji će štititi od sunca. Moraju se postaviti još i limovi i rasvjetna tijela, treba napraviti i sve elektro razvode, a trebat će prilagoditi i prilaz, odnosno ulazna vrata. Kod zadnjih kiša imali smo i problem oborinske vode, morat ćemo napraviti još jednu kanalicu kako bismo to riješili, a to će neznatno produžiti radove. Želimo i napraviti nekakve zaštite od golubova, koji bi se tu vrlo rado uvukli. Tražimo model kako to napraviti primjereno. Svi ti radovi trebali bi završiti za 15 dana, nakon čega ćemo pripremiti objekt za tehnički pregled. Nakon toga ćemo se vratiti na tržnicu – rekao je pročelnik Katulić.

Nastavite čitati

Reporter 453 - 22.09.2025.

Facebook

Izdvojeno