Povežite se s nama

Vijesti

VAŽNO! Donosimo sve što trebate znati o glasovanju na lokalnim izborima

Saznajte kako, gdje i pod kojim uvjetima možete ostvariti svoje biračko pravo.

Objavljeno

na

Sutra, u nedjelju 18. svibnja, građani Republike Hrvatske izlaze na lokalne izbore kako bi izabrali svoje predstavnike u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Na lokalnim izborima biramo nositelje izvršne vlasti u općinama, gradovima i županijama – općinske načelnike, gradonačelnike i župane te njihove zamjenike. Osim toga, biramo i članove predstavničkih tijela – općinskih i gradskih vijeća, županijskih skupština te Gradsku skupštinu Grada Zagreba. U određenim sredinama, pripadnici nacionalnih manjina birat će i svoje zamjenike načelnika, gradonačelnika ili župana, kao i predstavnike u vijećima i skupštinama.

Premda smo nedavno imali superizbornu 2024. godinu u kojoj su građani glasali na parlamentarnim, europarlamentarnim i predsjedničkim izborima, neke stvari su ipak drukčije kada su u pitanju lokalni izbori. Stoga, odlučili smo vam napraviti vodič za lokalne izbore, prema uputama DIP-a, u kojem ćemo dati odgovore na najčešće nedoumice.

Proces glasovanja

Na dan lokalnih izbora, birači glasuju osobno na biračkom mjestu popunjavanjem glasačkog listića. Nema mogućnosti glasovanja putem pošte ili interneta.

Glasovanje traje od 7 do 19 sati, a svi birači koji se do 19 sati zateknu na biračkom mjestu imaju pravo glasovati i nakon tog vremena. Biračka mjesta se najčešće smještaju u javne prostore, škole, vrtiće, vatrogasne domove, kulturne centre i tako dalje. Svoje biračko mjesto možete provjeriti na www.izbori.hr.

Kada pristupite biračkom mjestu, Birački odbor prvo će provjeriti vaš identitet i utvrditi imate li pravo glasovanja na tom biračkom mjestu. Zatim vam uručuju glasačke listiće za sve izbore koji se tamo provode, osim ako vi izričito zatražite listiće samo za određene izbore.

Svaka vrsta izbora ima poseban glasački listić tiskani su na različitim bojama papira radi lakšeg razlikovanja. Listić se bira nasumično iz lepeze ili prema vašem izboru, ali ga uvijek uručuje član odbora.

Ako se na biračkom mjestu provode i izbori za zamjenike iz redova nacionalnih manjina, birač koji pripada toj manjini mora sam zatražiti glasački listić za taj izbor. Birački odbor nije dužan na to upozoriti.

Na glasačkom listiću:

  • Za predstavnička tijela (vijeća, skupštine), zaokružujete redni broj ispred jedne kandidacijske liste. Dakle, nema preferencijalnih glasova kao što je običaj na parlamentarnim i europarlamentarnim izborima.
  • Za načelnika, gradonačelnika, župana i njihove zamjenike, zaokružujete redni broj ispred imena jednog kandidata.

Glasovanje se odvija iza paravana, a prije ispunjavanja, preporučuje se pročitati napomenu na listiću vezano uz ispunjavanje, kako zbog jedne sitne greške vaš listić ne bi postao nevažeći. Kada završite, presavijate listić i ubacujete ga u odgovarajuću glasačku kutiju, koja je jasno označena prema vrsti izbora.

Nevažeći glasački listić je:

  • Neispunjeni glasački listić
  • Glasački listić popunjen na način da se ne može sa sigurnošću utvrditi za koju je kandidacijsku listu ili kandidata birač glasovao,
  • Glasački listić na kojem je birač glasovao za dvije ili više kandidacijskih lista odnosno za dva ili više kandidata.

Ako ne možete sami glasovati zbog tjelesne mane ili nepismenosti, možete to učiniti uz pomoć druge osobe, npr. pratnje koja vas dovede na biračko mjesto. Ta osoba mora biti pismena i ne smije biti član biračkog odbora. Ona će, prema vašim uputama, za vas ispuniti glasački listić.

Na lokalnim izborima birači mogu glasovati isključivo na biračkom mjestu prema adresi svog prebivališta. Na isti dan održavaju se stotine različitih izbora u svakoj općini i gradu. Svaka jedinica ima svoje kandidate i glasačke listiće, pa je iz tehničkih razloga nemoguće omogućiti glasovanje izvan prebivališta.

16.5.2021. Petrovina – Lokalni izbori 2021. Foto: Vanja Stanojević/Cityportal.hr

Tko ima pravo glasati na lokalnim izborima?

Pravo glasa imaju svi hrvatski državljani s navršenih 18 godina koji imaju prebivalište na području općine, grada ili županije u kojoj se izbori provode. Ključno je, dakle, gdje imate prijavljeno prebivalište jer glasati možete isključivo u jedinici lokalne samouprave u kojoj ste prijavljeni.

Kada je riječ o izborima zamjenika načelnika, gradonačelnika ili župana iz redova nacionalnih manjina, tada pravo glasa imaju samo pripadnici te manjine, ali samo ako su kao takvi upisani u registar birača. Taj registar vodi Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, a birači su u njemu evidentirani prema svom prebivalištu.

Samo osobe s važećom osobnom iskaznicom ulaze u popis birača. Ako vam osobna nije važeća, iako ste u registru, nećete moći glasati. Glasovanje je osobno, slobodno i tajno. Nitko ne može glasovati umjesto vas, a vi odlučujete za koga ćete glasati. Svaki birač glasa samo jednom.

Državljani drugih država članica Europske unije također imaju pravo glasovati na lokalnim izborima u Hrvatskoj, ali samo za predstavnička tijela (općinska i gradska vijeća, županijske skupštine, Gradska skupština Grada Zagreba).

Da bi ostvarili to pravo, moraju ispuniti određene zakonske uvjete i biti pravodobno upisani u registar birača. Za razliku od hrvatskih državljana koji se automatski upisuju, državljani drugih država EU moraju podnijeti zahtjev za upis u registar birača. Zahtjev se predaje nadležnom upravnom tijelu prema mjestu prebivališta (u županiji ili Gradu Zagrebu).

Posebna pravila za glasovanje izvan i ispred biračkog mjesta

Postoje iznimke kada glasovanje može biti omogućeno i izvan ili ispred biračkog mjesta. Takva mogućnost postoji za one birače koji zbog teže bolesti, nemoći ili tjelesnog oštećenja ne mogu doći na biračko mjesto. U tom slučaju, glasovanje se može organizirati na adresi na kojoj se birač nalazi, ali samo ako se ta adresa nalazi unutar područja biračkog mjesta u kojem je upisan u registar birača. Kako bi koristili ovu mogućnost, birači ili osoba od njihovog povjerenja trebaju pravodobno obavijestiti nadležno izborno povjerenstvo, najranije tri dana prije izbora ili najkasnije do 12 sati na dan izbora. Ako birač ne može sam obavijestiti nadležno tijelo, to može učiniti član obitelji ili druga pouzdana osoba.

Na dan izbora, najmanje dva člana biračkog odbora dolaze na adresu birača i donose sve potrebne glasačke listiće za izbore koji se provode na tom biračkom mjestu. Glasanje se odvija u tajnosti, uz korištenje paravana ili sličnih sredstava, a birač samostalno ispunjava glasački listić. Nakon glasovanja, listići se stavljaju u zasebnu omotnicu koju članovi biračkog odbora vraćaju na biračko mjesto, gdje se bez otvaranja ubacuju u glasačke kutije.

U slučajevima kada biračko mjesto nije prilagođeno osobama s tjelesnim oštećenjima, biraču se omogućuje glasovanje ispred biračkog mjesta. Postupak je isti kao i kod glasovanja izvan biračkog mjesta, a birački odbor dolazi do birača ispred prostorije kako bi mu osigurao uvjete za tajno glasovanje.

Važno je naglasiti da birači koji ne žele glasovati na svim vrstama izbora na kojima imaju pravo, mogu izostaviti određene glasačke listiće. Listići koji nisu iskorišteni vraćaju se među neupotrebljene i neće se brojati.

Ovakva pravila osiguravaju da pravo glasa mogu ostvariti i oni birači kojima je otežan ili onemogućen dolazak na biračko mjesto, a sve s ciljem omogućavanja što veće participacije građana na lokalnim izborima.

16.5.2021. Petrovina – Lokalni izbori 2021. Foto: Vanja Stanojević/Cityportal.hr

Identifikacija birača i utvrđivanje prava glasa

Kada birač dođe na biračko mjesto, članovi biračkog odbora prvo provjeravaju njegov identitet. To se radi pregledom osobne iskaznice, putovnice, vozačke dozvole ili druge javne isprave s fotografijom koja jasno potvrđuje tko je birač. Ako identitet ne može biti pouzdano utvrđen, glasovanje se ne može dopustiti. Zato je važno ponijeti jednu od navedenih isprava kako biste mogli ostvariti svoje biračko pravo.

Nakon utvrđivanja identiteta birača, birački odbor provjerava ima li birač pravo glasa na tom biračkom mjestu. To se radi pregledom izvatka iz popisa birača ili tzv. plave potvrde. Birači upisani u izvadak iz popisa imaju pravo glasa i ne moraju dodatno dokazivati svoj status, a birački odbor ih označava kao glasale te im uručuje glasački listić.

Birači koji nisu u izvatku, ali imaju prebivalište na tom biračkom mjestu, pravo glasa dokazuju plavom potvrdom. Takvi birači trebaju potvrdu pribaviti u nadležnom upravnom tijelu. Plava potvrda vrijedi samo za biračko mjesto prema prebivalištu. Nakon što je potvrda predočena, birački odbor uručuje glasačke listiće i evidentira glasovanje.

Glasovanje se ne može dopustiti ako biračko pravo nije jasno utvrđeno.

Kada dolaze rezultati?

Nakon završetka glasovanja u 19 sati, birački odbori započinju prebrojavanje glasova. Najprije otvaraju glasačke kutije i odvajaju važeće od nevažećih listića, a zatim utvrđuju broj glasova koje su dobile pojedine liste i kandidati za svaku vrstu lokalnih izbora. Ti se podaci unose u zapisnik o radu biračkog odbora, koji se dalje koristi za službenu obradu rezultata.

Rezultati s biračkih mjesta unose se u informatički sustav, čime se omogućava brzo objavljivanje privremenih rezultata na mrežnoj stranici izbori.hr već istoga dana navečer. Potpuni rezultati objavljuju se nakon što pristignu podaci sa svih biračkih mjesta, a dostupni su javnosti putem interneta, lokalnih radija, novina i oglasnih ploča.

Ako nijedan kandidat za načelnika, gradonačelnika ili župana ne osvoji više od 50 % glasova, održava se drugi krug izbora između dvoje kandidata s najviše glasova. Za predstavnička tijela jedinica koristi se D’Hondtova metoda raspodjele mandata, pri čemu pravo na mandate imaju samo liste koje osvoje najmanje 5 % važećih glasova. Sve ostale informacije možete pronaći ovdje.

04.06.2017. Velika Gorica – Drugi krug lokalnih izbora 2017. godine. Foto: Cityportal.hr

Sudjelovanje na lokalnim izborima ključan je način na koji građani izravno oblikuju svoju zajednicu i odlučuju o pitanjima koja najviše utječu na njihov svakodnevni život. Svaki glas ima težinu, a odgovornost i pravo glasovanja temelj su demokracije. Stoga iskoristite priliku, informirajte se i ono najvažnije, izađite na izbore

Vijesti

Nakon tri desetljeća pronađeni posmrtni ostaci francuskog heroja iz Vukovara! Identificiran Jean-Michel Nicolier

Francuski dragovoljac koji je 1991. godine došao braniti Hrvatsku među četiri je branitelja čiji su posmrtni ostaci identificirani u Nacionalnoj bolnici “Dr. Juraj Njavro”.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Andrej Plenković/FB

Ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved potvrdio je danas, u srijedu 29. 10., da su identificirani posmrtni ostaci četvorice hrvatskih branitelja ekshumiranih na području Vukovara, među kojima je i francuski dragovoljac Jean-Michel Nicolier. Identifikacija je obavljena u Nacionalnoj bolnici “Dr. Juraj Njavro” u Vukovaru, a događaju su nazočili Nicolierova majka, brat i nećak, koji su u Hrvatsku doputovali iz Francuske.

Kako prenosi N1, uz Nicoliera, identificirani su i Josip Batorel (rođen 1947., ubijen na Ovčari), Zorislav Gašpar (rođen 1971., ubijen na Ovčari) te Dragutin Štit (rođen 1939., čiji su ostaci ekshumirani na Petrovačkoj doli).

Na identifikaciju francuskog branitelja osvrnuo se i Premijer Andrej Plenković. “Ovaj trenutak posebno je važan njegovoj majci Lyliane Fournier i cijeloj obitelji, kojoj izražavamo punu podršku i poštovanje. Zahvaljujem PPVRH Tomi Medvedu i Ministarstvu hrvatskih branitelja na ustrajnosti i intenzivnim naporima koje ulažu u zahtjevnom procesu pronalaska nestalih osoba iz Domovinskog rata. Vlada Republike Hrvatske neće prestati tragati za još 1.740 nestalih osoba, što dugujemo njihovim obiteljima i svim hrvatskim braniteljima koji su dali svoje živote za slobodu”, poručio je Plenković putem svog Facebook profila.

Jean-Michel Nicolier rođen je 1966. godine u Vesoulu u Francuskoj, gdje je završio osnovnu i srednju školu. Imao je dvojicu braće, Pierrea i Paula. Kada je u ljeto 1991. na televiziji gledao izvještaje o ratu u Hrvatskoj, odlučio je napustiti dom i doći pomoći zemlji koju dotad nije poznavao. “Želim pomoći tim ljudima, oni me trebaju. Ja moram ići, ali vratit ću se. Ti znaš da sam ja divlja trava koja nikada ne nestaje”, rekao je tada majci prije odlaska.

U srpnju 1991. godine vlakom je stigao u Zagreb i priključio se Hrvatskim obrambenim snagama (HOS). Bio je jedan od 481 stranog dragovoljca Domovinskog rata iz 35 zemalja. U podrumu vukovarske bolnice, nekoliko sati prije nego što su ga srpske snage odvele na Ovčaru, dao je svoj posljednji intervju francuskim novinarima.  “Izgubio sam previše prijatelja, vidio sam previše ljudi kako plaču, previše patnji. Više su mi puta predložili da izađem iz Vukovara i vratim se u Francusku, ali ja sam ostao. To je moj izbor, i u dobru i u zlu.”

Trideset i tri godine nakon pogibije, posmrtni ostaci Jean-Michela Nicoliera napokon su pronađeni i identificirani. Time je zatvoreno jedno od najpotresnijih poglavlja priče o Vukovaru, ali i potvrđeno sjećanje na čovjeka koji je u najtežim trenucima odlučio stati uz Hrvatsku, zemlju u kojoj možda nije rođen, ali koju je izabrao srcem.

Nastavite čitati

HOTNEWS

Zelinska Kestenijada u finalu ‘Green Destinations Top 100 Story Awards’

Na listu ulaze samo najuspješniji primjeri praksi održivog turizma.

Objavljeno

na

Sveti Ivan Zelina potvrdio je svoj status jedne od vodećih destinacija održivog turizma, i to poznatom manifestacijom Zelinska kestenijada koja je nominirana za Green Destinations Top 100 Story Awards, čime je ovaj grad prepoznat kao destinacija s najboljim primjerom održivosti u svijetu.

Ujedno, ovo je prilika da ova hrvatska destinacija osvoji glavno priznanje, koje će biti dodijeljeno na ITB sajmu u Berlinu sljedeće godine, a nominacije pogledajte OVDJE.

Na Top 100 Stories listu ulaze samo najuspješniji primjeri praksi održivog turizma.

-Velika je čast i zadovoljstvo biti među nominiranima za ovu prestižnu nagradu. Iskrena zahvala ide svakom turističkom djelatniku, posjetitelju, turistu i, naravno, našim sugrađanima. Njihova spremnost da prihvate ideju održivog razvoja bila je ključna da naša destinacija zasluži mjesto među najboljima u održivosti – rekla je Marinka Zubčić Mubrin, direktorica Turističke zajednice grada Svetog Ivana Zeline.

Podsjetimo, Kestenijada je 2024. godine postala održivi događaj. Na festivalu sudjeluju samo lokalni proizvođači s lokalnim proizvodima, tijekom festivala se ne koristi plastika u pripremi i posluživanju hrane, postavljeni su spremnici za odvojeno prikupljanje otpada (biootpad i papir) čime su količine otpada nakon događaja smanjenje za 80%, organizirane s dječje utrke uz upotrebu prirodnih materijala poput drva i jute, a prometnom signalizacijom potiče posjetitelje na pješačenje…

Nastavite čitati

Vijesti

Rekonstrukcija Jelačićeve u Kurilovcu pri kraju, privremena regulacija prometa do 30. studenog

Radovi na 1.264 metra obuhvatili su gradnju novih vodoopskrbnih cijevi, oborinske odvodnje, pješačko-biciklističke staze i nogostupa.

Objavljeno

na

U tijeku su završni radovi na rekonstrukciji Ulice bana Josipa Jelačića u Kurilovcu.

Riječ je o jednom od najistaknutijih projekata u tom dijelu grada, a radovi na 1.264 metra dugačkom dijelu ulice, od Ulice Slavka Kolara do Kolodvorske ulice, obuhvatili su gradnju novih vodoopskrbnih cijevi, oborinske odvodnje, pješačko-biciklističke staze i nogostupa.

Radovi se privode kraju, obavijestio je Grad Velika Gorica, a privremena regulacija prometa vrijedit će do 30. studenog.

Rute linija javnog prijevoza pogledajte OVDJE.

Nastavite čitati

Sport

Ozbiljan izazov srijedom: Može li se crni niz zaustaviti u Rudešu?

Nogometaši Gorice u srijedu u 13 sati gostuju kod Rudeša u osmini finala Kupa Hrvatske, u utakmici u kojoj će pokušati zaustaviti negativan rezultatski niz

Objavljeno

na

Objavio/la

Točno mjesec i pol dana prošlo je od posljednjega gostovanja nogometaša Gorice, tog 14. rujna gostovalo se u obližnjem Zagrebu, da bi nakon toga uslijedilo pet uzastopnih domaćih ogleda. Jednu pobjedu i četiri uzastopna poraza kasnije, Gorica ponovno ide u goste u Zagreb, ali na drugi kraj grada. Sredinom rujna ispisivala se povijest, jer tog je dana na Maksimiru pao Dinamu, a krajem listopada došli smo do situacije da se mora – spašavati stvar!

Goričani, naime, u srijedu od 13 sati kreću u svoj ogled osmine finala Kupa Hrvatske protiv Rudeša, trenutačno vodećega kluba drugog ranga hrvatskog nogometa. Rudešani su u dobroj formi, naglašeno su ambiciozni po pitanju pokušaja povratka u HNL-u, a motivacija će im biti ogromna u sudaru s klubom koji dolazi iz tog društva. Sve to neće ići u prilog Gorici u ovom i ovakvom trenutku, iz čega jasno proizlazi zaključak da ove srijede Goricu čeka jako ozbiljan izazov.

Bio bi i još malo ozbiljniji da je u kadru Rudeša zdravi i spremni Kristijan Lovrić, no najbolji strijelac u povijesti našega kluba trenutačno je ozlijeđen i utakmicu će pratiti samo kao navijač. Unatoč tome, bit će na terenu jako puno “nagaznih mina”, igrača na koje će trebati obratiti posebnu pozornost, pri čemu je više nego jasno da u ovom trenutku razloga za bilo kakvo podcjenjivanje nema ni u naznakama. Gorica će morati odigrati utakmicu na ozbiljnoj razini želi li odraditi posao i osigurati sljedeću fazu.

Osim četvrtfinala, pobjedom će Goričani kupiti i malo mira uoči ogleda sljedećega kola prvenstva, u kojem na Gradskom stadionu gostuje Lokomotiva. Međutim, da bi do pobjede došli, morat će nogometaši Marija Carevića pokazati kudikamo više nego što su pokazivali u posljednjih mjesec i osam dana, koliko je prošlo od posljednje pobjede. Vrlo brzo borba za “europska” mjesta pretvorena je u poziciju u donjem dijelu tablice i valjalo bi pod hitno podići razinu forme.

Svjestan je toga, naravno i sam trener Carević. Trener koji u hrvatskom nogometu poveže četiri poraza automatski je pod povećalom, a ništa drukčije nije ni sa Carevićem. Poraze je nizao protiv većih i bogatijih Osijeka, Rijeke i Hajduka, tu se ugurao i jako dobri Varaždin, pa se snaga protivnika djelomično može uzeti kao olakotna okolnost, ali nakon svega toga Rudeš je gotovo pa utakmica istine.

Nije poznato kako i u kojem smjeru razmišlja novi vlasnik kluba Ilija Karamatić i njegovi suradnici, ne znamo puno ni o njihovim vizijama i planovima, ali logično je pretpostaviti da bi eventualni neuspjeh u ovom susretu doveo do ozbiljnih razgovora. Kao što bi eventualna pobjeda, na koju bi se onda možda nadovezala ona protiv Lokomotive, dovela do smirivanja situacije i povratka u ritam u kojem smo bili ne tako davno.

Zanimljivo će biti vidjeti i koliko će Carević mijenjati po pitanju sastava, koliko će promjena raditi, ali sve nekako daje naslutiti da će na teren ići najjače moguće snage. Uz nadu da će dečki držati plana pod radnim nazivom “Rudeš, ispal budeš”.

Nastavite čitati

HOTNEWS

VIŠI CILJ Stigao novi terenac za samoborske HGSS-ovce

Sloga Županije, gradova i jedne općine pokazala da je čovjek uvijek na prvome mjestu.

Objavljeno

na

Ključ novog terenskog vozila marke Toyota Land Cruiser u vrijednosti gotovo 119 tisuća eura jučer je uručen HGSS Stanici Samobor.

Posebno vozilo opremljeno je kukom, vitlom i drugom specijaliziranom opremom, čime će spasioci moći još brže i učinkovitije odgovoriti na zahtjevne intervencije.

Nabavu su zajednički financirali Grad Samobor s nešto više od 47 tisuća eura, Zagrebačka županija i Grad Jastrebarsko sa po gotovo 18 tisuća, gradovi Sveta Nedelja i Zaprešić sa po gotovo 15 tisuća, dok je Općina Brdovec sudjelovala s nešto manje od 6 tisuća eura.

-Imamo dosta stara vozila, što je osnovni razlog zašto smo krenuli u ovu inicijativu. Ovaj novi terenac nema samo jako dobre tehničke karakteristike, već raspolaže i velikim tovarnim prostorom, važnim kod prijevoza unesrećenih osoba u ležećem položaju – istaknuo je Nikola Tot, pročelnik HGSS-ove Stanice Samobor.

Inače, samoborska stanica HGSS-a iduće godine slavi 70 godina djelovanja i najstarija je u Hrvatskoj, a ovo je najveća pojedinačna donacija u njezinoj povijesti.

-Hvala kolegama što su se odazvali i sudjelovali u nabavci ovog vozila. Ovo je primjer kako funkcionirati. Zanemariti politička opredjeljenja i boje, gledati viši cilj i dobrobit svih naših građana, jer HGSS Stanica Samobor je uvijek na pomoći, uvijek spremni na intervencije a znamo da na samoborskom i žumberačkom području uvijek ima posla – rekla je gradonačelnica.

Zagrebačka županija sustavno izdvaja značajna sredstva za civilnu zaštitu, a samo u ovoj godini riječ je o više od milijun eura, naglasio je zamjenik župana Damir Tomljenović.

-Za razliku od prošle godine, Zagrebačka županija je u ovoj godini podigla izdvajanja za 300 tisuća eura. Uz ovogodišnji tradicionalni ugovor za samoborski HGSS, za sufinanciranje njihove redovne djelatnosti izdvojili smo i više od 23 tisuće eura, zatim i 11 tisuća eura za nabavu opreme potrebne za edukacije i spašavanje na visinama, plus financiranje ovog terenskog vozila. Ovo ne govorim zato da bi mislili da se hvalimo sredstvima, nego da pokažemo koliku pažnju posvećujemo onome što je najbitnije, a to je spašavanje života – naglasio je Tomljenović.

 

Bez ljudi, koji nesebično pomažu drugima, ni najbolja oprema ne bi imala vrijednost – poručio je gradonačelnik Jastrebarskog Zvonimir Novosel.

-Stoga i ovom prilikom čestitam i zahvaljujem ovim ljudima koji entuzijastično i bez naknade vrlo profesionalno obavljaju svoj posao. Ovo je pravi primjer kako bi i na nekim drugim projektima suradnja gradova i općina trebala izgledati – dodao je Novosel.

Zamjenik gradonačelnika Svete Nedelje Mario Pšeničnjak pohvalio je zajedništvo u realizaciji ovog plemenitog projekta.

-Čast mi je prisustvovati ovoj plemenitoj akciji i nadam se da ćemo se opet skupiti za druge plemenite ciljeve. Dečkima iz HGSS-a želim čim manje intervencija i uspjeh u budućem radu – poželio je Pšeničnjak.

Zamjenik gradonačelnika Zaprešića Željko Barun podsjetio je kako bez ljudi ovo vozilo – samo vozilo.

-Ono s ljudima iz HGSS-a dobiva svoju veličinu i operativnost. Hvala na svim odrađenim intervencijama i veselim se novim akcijama gdje ćemo dogovoriti nova vozila, novu opremu, novu suradnju – rekao je Barun.

Iako kapacitet općinskog proračuna nije velik kao kod susjednih gradova, i Općina Brdovec je izdvojila sredstva jer, kako je rekao načelnik Alen Prelec – Rijeka Sava uz koju živimo je i mogućnost i prijetnja, tako da je ovo jedan lijepi razlog oko kojeg smo se svi skupa vrlo brzo dogovorili.

(Foto: Zagrebačka županija)

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom

Nastavite čitati

Reporter 454 - 23.10.2025.

Facebook

Izdvojeno