Povežite se s nama

Vijesti

Intervju s direktorom VG Vodoopskrbe Ivanom Rakom – veće cijene su neophodne zbog razvoja sustava

“Poskupljenje građani uvijek, razumljivo, teško prihvaćaju, ali ono je neminovno zbog poskupljenja troškova rada i zbog unapređenja našeg vodoopskrbnog sustava”

Objavljeno

na

Vodno gospodarstvo u Hrvatskoj je u reformi, a najveća novost je uspostava uslužnih područja koja bi trebala ujednačiti upravljanje vodnim resursima i odvodnjom na nacionalnoj razini. Koje promjene su zahvatile VG Vodoopskrbu?

VG Vodoopskrba je prije godinu dana provela proces okrupnjavanja uslužnog područja te osim isporuke vode za građane Velike Gorice i općina Kravarsko, Pokupsko, Orle, u naše uslužne područje ušla je i općina Pisarovina, tako da smo mi sad isporučitelji i za tu općinu, ali i za dio grada Zagreba s odvodnjom turopoljskih naselja gdje je infrastruktura iz ranijih vremena gravitirala našem sustavu. Ukupno se radi o 935 km vodovodne i 440 km mreže odvodnje, a na tim cjevovodima je gotovo 30 tisuća priključaka vodoopskrbe i 23 tisuća priključaka odvodnje.

Tako veliki sustav potrebno je održavati i nadograđivati, koji su aktualni projekti?

Što se tiče vodovodne mreže VG Vodoopskrba je povukla sredstva iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti za rekonstrukciju cjevovoda u Zagrebačkoj ulici te su tu kompletno promijenjene vodovodne cijevi, a u suradnji s Gradom Velikom Goricom pri rekonstrukciji gradskih prometnica također mijenjamo podzemnu infrastrukturu jer nam je cilj tako smanjivati gubitke vode i dograđivati sustav. Glede razvoja mreže tu su bili radovi prema Dubrancu gdje je izgrađen vodovod. Ove godine prijavljujemo razvoj vodovodne mreže do Vukomerića, ali i u općini Pokupsko za naselje Pokupski Gladovec.

Osim toga, pokrenuli smo akcijski plan za smanjenje gubitaka vode. Vjerojatno dio naših sugrađana ne zna da Velika Gorica ima oko 40% gubitaka vode zbog dotrajalosti dijelova mreže. Naša posebnost je ta da s obzirom na to da vodu crpimo iz tla a ne recimo iz akumulacijskih jezera kao što je primjer dijela priobalja, mi ne gubimo vodu već imamo „samo“ veći trošak električne energije da je ponovno pumpama vratimo u cijevi. Ali dužni smo smanjivati gubitke i stoga zamjenjujemo cjevovode kod rekonstrukcije starih ulica u gradu.

Intenzivno smo krenuli u razvoj projekta Aglomeracija II gdje smo u pregovoru s Hrvatskim vodama oformili timove te bi tijekom mjesec dana krenuli u provođenje postupka nabava projektne dokumentacije. Ona bi trebala obuhvatiti cijeli dio Donjeg Turopolja u kojem prva Aglomeracija nije prošla. Govorimo o naseljima Novo Čiče, Ribnica, Jagodno, Čička Poljana i tom dijelu Turopolja koje moramo obuhvatiti kanalizacijom. Također se sprema i Aglomeracija Buna i projektiranje kanalizacije od područja Male Bune do Kravarskog i sva naselja koja su obuhvaćena tim dijelom. Također imamo u projektu i preko više od 100 km vodovodnih cijevi, što zamjene dotrajalih vodovodnih cijevi što gradnje na našem uslužnom području koji još, nažalost, nemaju pitku vodu, a to su naselja poput Strmca Bukevskog, Bukovčaka ili nekih drugih dijelova našeg grada, posebice na području Vrhovlja, ali i Pisarovine, Pokupskog, Kravarskog i Orla.

Također u sklopu projektiranja te Aglomeracije planiramo izmjestiti i vodospremu s vodotornja na naše crpilište, kao i modernizaciju pumpi i bunara na našem vodocrpilištu, pa će to biti još jedan veliki projekt za koji želimo iskoristiti EU financiranje dok je još dostupno. Mi sada ulazimo u fazu projektiranja, a Aglomeracija II je nešto što nas čeka u budućnosti.

Dakle, Aglomeracija II bi uz širenje mreže bavila se i ključnim objektom vodocrpilišta, a što je s ključnim objektom Aglomeracije I – pročistačem otpadnih voda?

Aglomeracija I su završeni radovi mreže u svim cjelinama te su izdane sve uporabne dozvole. Krenuli smo dodatno u komunikaciju s predstavnicima mjesnih odbora i gradskih četvrti kroz koje je ta Aglomeracija i prolazila kako bismo u slučaju uočenih nedostataka, prilikom asfaltiranja ili drugih stvari prilikom gradnje te mreže, utvrdili probleme jer nam teku jamstveni rokovi koji traju pet godina, tako da mi ćemo koristiti tu garanciju da izvođači koji su izvodili radove o svom trošku poprave eventualne greške. Još bitnije, izdana je građevinska dozvola za novi pročistač, Strabag je izvođač radova te je rok za izvođenje gradnje kraj sljedeće godine. Nakon gradnje pročistača kreće spajanje naših korisnika na mrežu i puštanje u probni rad, oko 5000 novih priključaka, tako da bi tijekom dvije godine projekt i završio s velikom nadogradnjom našeg sustava odvodnje, boljom tehnologijom koja će ne samo primiti više priključaka i imati veću razinu pročišćavanja, već i anulirati neugodne mirise koji su se pojavljivali na postojećem pročistaču.

VG Vodoopskrba zaokružuje cijeli proces od crpljenja vode, distribucije, gradnje i održavanja mreže, pa sve do sakupljanja i pročišćavanja vode. Koliko ljudi je u tom sustavu i kakvo je stanje s radnom snagom?

Generalno mogu biti zadovoljan jer smo uspjeli zadržati kvalitetan radni kadar koji većinom čine naši sugrađani, a zbog čega smo lani morali ići u podizanje plaća za 25 % jer one nisu više pratile plaće u javnom sektoru. Nemamo stranih radnika. Danas je u VG Vodoopskrbi zaposleno 160 djelatnika koji brinu o cijelom sustavu na našem uslužnom području od Velike Gorice sve do Pisarovine, a prosječna plaća djelatnika je 1364 eura neto. Ono što mi, a i druga vodna gospodarstva u Hrvatskoj primjećujemo kao najveći problem su upravljačka radna mjesta poput voditelja sektora i druge pozicije za koje zakonom su propisani uvjeti koji ne uključuju samo visoku stručnu spremu već i prethodno radno iskustvo u sektoru. Tu teško konkuriramo plaćama u privatnom sektoru, ali i državnim tijelima i većim sustavima, pa se oslanjamo na to da je blizina radnog mjesta u svome gradu još uvijek najveći benefit pri privlačenju takvog kadra.

Ono što je svakako aktualno ovih dana je stupanje na snagu novoga cjenika koji nakon stagnacije cijena od 2022. godine donosi veće račune korisnicima. Zašto je to tako?

Pa prvo bi napomenuo da je VG Vodoopskrba zadnji puta dizala cijene prije uvođenja eura,prije ovih silnih poskupljenja materijala i energenata, ali i usluga, prije dizanja plaća našim zaposlenicima, tako da samo varijabilni dio je dizan korisnicima 2022. godine dok je fiksni dio nepromijenjen čak od 2011. godine. Mi kao javno komunalno poduzeće moramo poslovati s pozitivnom nulom, osigurati svoj udio sredstava u planiranim ulaganjima unaprijeđena sustava te održati 24 sata dnevno sedam dana u tjednu pouzdan, siguran sustav javne vodoopskrbe i odvodnje, a sve to više nije moguće s prihodima koje ostvarujemo starim cijenama.

Cijena je, treba naglasiti, i uvjetovana novom metodologijom koju je odredila država i Hrvatske vode svojim propisima, tako da svi vodovodi u Republici Hrvatskoj su sad dužni donositi cjenike sukladno toj metodologiji te će cijene vodnih usluga u Hrvatskoj biti ujednačene na svim uslužnim područjima. Mislim da je mogućnost nekakvog odstupanja cijena u gradovima svega 10 do 15%, tu izuzetak može biti samo Zagreb zbog broja korisnika i gustoće naseljenosti. Kada gledamo vodoopskrbe u okruženju ili uslužna područja s kojima se mi možemo usporediti, a to je primjerice Zaprešić ili Vodovod i odvodnja Zagrebačke županije ili Zagorski vodovod odnosno Međimurski vodovod, možete jasno vidjeti i usporediti cijene da su oni, cijenama slični nama, nešto i skuplji. Nažalost, mi nemamo zakonsku mogućnost uvođenja posebnih kategorija korisnika, primjerice po imovinskom cenzusu ili popusta za umirovljenike, to je jasno propisano Zakonom o vodnim uslugama i Uredbom o metodologiji određivanja cijene gdje je izrekom propisano da samo građani koji primaju socijalnu pomoć za troškove stanovanja mogu ostvariti povoljniju cijenu vodnih usluga. Ako to ne promijeni zakonodavac, ostaje da ćemo istu cijenu plaćati ja direktor javnog poduzeća i moj otac umirovljenik.

U prvom dijelu razgovora smo govorili o ulaganjima, a vidljivo je da imamo kapitalne projekte u samome gradu van vodnog sustava, pa i gradske politike poput besplatnih vrtića i javnog prijevoza, je li to utjecalo na povećanje cijena vode?

Apsolutno ne. Gradski proračun i naš proračun nisu vezani, mi „ne punimo“ gradski proračun prodajom vode već prihodima isključivo održavamo svoj zatvoreni sustav vodnog gospodarenja. Tom logikom bi naši korisnici iz općine Pisarovina omogućavali besplatan vrtić za djecu Velike Gorice, a svojoj ne. Osim što grad subvencionira pražnjenje septičkih jama i što zajedno sudjelujemo u nekim infrastrukturnim projektima, poput gradnje u sklopu aglomeracije ili zamjene cjevovoda kod rekonstrukcije ulica na području grada, za što s naše strane financiramo iz naknade za razvoj prikazane na računu, mi praktički nemamo financijskih tokova, naročito onih koje bi se iz našeg proračuna prelijevali u gradski. Nama niti Grad ili Gradsko vijeće ne odobrava cjenik već Vijeće za vodne usluge na državnoj razini te ako cjenik nije u skladu s državnom Uredbom o metodologiji određivanje cijene, on će biti odbijen, ako je cijena previsoka u odnosu na stvarne potrebe društva, bit će odbijen kao i ako je cijena preniska. Dakle, cijena mora bit realna i u skladu s našim troškovima i trenutačnim poslovanjima i to je država tako uredila kako bi umanjila lokalne političke odluke u ovako bitnom sektoru kao što je vodni jer ne zaboravimo voda život znači i stoga se svi moramo odgovorno odnositi prema tako bitnom resursu.

Gospodarstvo

HZZ objavio brojke, evo što se događa na tržištu rada u Velikoj Gorici

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Vojtech Okenka/pexels.com

Krajem travnja 2026. na području Velike Gorice u evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje bilo je 815 nezaposlenih osoba, što predstavlja pad od 4,0 % u odnosu na ožujak te 14,6 % manje nego u istom razdoblju prošle godine.

Podaci HZZ-a pokazuju i da je tijekom travnja iz evidencije zaposleno 93 osobe. Najčešće su posao pronalazile u zanimanju čistača, gdje je zaposleno ukupno devet osoba.

Istodobno, poslodavci su u istom mjesecu prijavili 162 slobodna radna mjesta na području ispostave Velika Gorica. Među oglašenim poslovima najviše je traženih poštara, točnije njih 26.

Nastavite čitati

Sport

Naš Jakir!

Sergej Jakirović napravio je čudo s Hull Cityjem, s klubom kojem su predviđali ispadanje iz drugog ranga engleskog nogometa on je – ušao među elitu! A mi smo posebno ponosni, jer Jakir je bio i ostao naš čovjek…

Objavljeno

na

Objavio/la

Od Velike Gorice do Hulla, lučkoga grada na istočnoj engleskoj obali, udaljenosti je, kažu izračuni, točno 2001 kilometar. Ili, ako ćemo računati iz perspektive Sergeja Jakirovića, točno 1914 dana. U tu se razdaljinu, i kilometarsku i vremensku, smjestio cijeli koloplet zbivanja, a ono što se dogodilo ove subote poslijepodne na monumentalnom Wembleyu samo je završni čin jedne nogometne bajke. Zasad završni, jer novi izazovi, još luđi i još veći, tek slijede…

Sergej Jakirović stigao je u Veliku Goricu u ljeto 2018. godine, na početku priprema za prvu goričku prvoligašku sezonu. Stigao je u naš grad s nogometnim CV-jem koji je pričao uspješnu i zanimljivu igračku priču, dok je ona trenerska bila na samim počecima. Prije Gorice, Jakir je vodio juniore Dugog Sela i Sesveta, a prilika u Gorici stigla je u idealnom trenutku. Novi prvoligaš i mladi trener spojili su svoje interese, svoje želje za dokazivanjem, a neke stvari već su u tom trenutku postale jasne.

Prvo, Gorica je pokazala da misli ozbiljno, da nema namjeru biti prolaznik u elitnom društvu hrvatskog nogometa. A Sergej Jakirović pokazao da je ima trenerski gen, da znam izvući i više od onoga što je možda realno. U tom trenutku bila je to borba za Europu, koju bi Gorica već u toj prvoj sezoni i izborila da je tih godina bilo VAR-a u funkciji. U okolnostima koje su tad vladale Jakir i Gorica ipak nisu uspjeli, ali baš su te sezone udareni čvrsti temelji onoga što će slijediti – Gorica se pretvorila u stabilnog prvoligaša, a Sergej u trenerčinu.

Rastanak je uslijedio u veljači 2020. godine, nakon 616 zajedničkih dana, nakon razdoblja u kojem je Jakiri postao – naš. Voljen, cijenjen, prijatelj mnogima, najmanje iznimno korektan prema baš svima. I zato su veze ostale…

Jakir je rastao zajedno s Goricom, zavolio je ovaj grad i klub, ljudi su zavoljeli njega i on njih, a cijela priča zapravo je velikim dijelom bila obiteljska. Supruga Marina i godinama kasnije će reći da im je kao obitelji bilo najljepše baš u tim goričkim danima, a i svima nama koji smo bili oko klubova to su definitivno dani za pamćenje. Preplavljeni lijepim uspomenama, trenucima koji se pamte, bilo da je riječ o velikim pobjedama i uspjesima koji ostaju, bilo da je riječ o svakoj kavi kod Peveca. Jer, on je prije svega top čovjek, normalan, skroman, duhovit i srdačan, a tek onda top trener.

Naš i gotovo.

I zato su veze ostale čvrste i snažne, zato smo svaki njegov sljedeći korak pratili s posebnom pozornošću. U Mariboru nije sve išlo po planu, ali ta epizoda nije mogla zaustaviti ozbiljnu trenersku priču u nastajanju. Sa Zrinjskim je pokorio BiH, od kluba iz Mostara stvorio je tamošnju verziju Real Madrida, pa preselio u Rijeku, s kojom je odradio novu dozu briljantnog posla. Sjajan je bio i na klupi Dinama, na dotad najvišoj postaji njegove karijere, koliko god su ga pokušavali osporavati, koliko god mu nije bilo lako. Uzeo čovjek prvenstvo i Kup, pa nakon Bayerna krenuo dalje.

U HNL-u je time “prešao igricu” i bilo je jasno da je vrijeme za novi korak. Šansa se otvorila u Turskoj, u klubu koji je bio u ozbiljnim problemima, ali i klubu u kojem valjda i danas drže Jakirovu sliku iznad nekakvog njihovog nogometnog oltara. Bila je to epizoda koja je otvorila put prema Engleskoj, prema Championshipu, prema Hull Cityju, još jednom klubu u kojem je doživio sve ono što je doživljavao i ranije.

Sergeja Jakirovića, naime, tijekom gotovo cijele su njegove karijere bezrazložno podcijenjivali, tražili mu mane i izbjegavali glorificirati postignuća koja su zaslužila glorifikaciju. Sve dok im, gdje god da bio, više nije ostavljao izbora. Bilo je tako, da se ne lažemo, i u danima dok je bio u Gorici, ali već tad je pokazao da ga za takve stvari nije briga. I da zna kako dokazati da vrijedi. Kroz rad, kroz rezultat, kroz odnose koji su ostajali iza njega.

I baš zato je ove subote na Wembleyu, u trenucima koje Jakir nikad u životu neće zaboraviti, uz njega bila i jedna ozbiljna gorička ekipa. Prijatelji iz goričkih dana su se javili, Jakir je odgovorio onako kako on odgovara, i dvije priče na taj su se način spojile. Ona iz Gorice, sa samih početaka, i ova iz Hulla, sa njegovog trenutačnog nogometnog Olimpa.

Goričani su u ozbiljnom broju ove subote bili uz finale doigravanja u Championshipu, i na tribinama i uz televizijske ekrane, pratili su tvrdi sudar Hulla i Middlesbrougha s posebnom emocijom. I na kraju uživali s posebnim ponosom. Jer, Jakir je naš. Bio i ostao.

Bravo, majstore, svaka čast, trenerčino!

Marin Ivančić i Sergej Jakirović rade zajedno još od Sesveta, zajedno su potpisali i ovaj posljednji mega uspjeh… Photo: Marko Lukunic/PIXSELL

P. S. Naš Marin!

Još od goričkih dana Sergej Jakirović ima uz sebe prijatelja, suradnika i desnu ruku Marina Ivančića. Sve što vrijedi za Jakira, vrijedi i za Marina. Briljantan kondicijski trener, ali i bivši nogometaš, u Goricu je stigao kao 25-godišnji klinac na početku trenerske karijere, ali vidjelo se već tad koliko je Sergeju važan. I koliko mu Sergej vjeruje.

Nudili su mu iz kluba, nakon Jakirova odlaska, da ostane i nastavi raditi svoj posao, ali to nije dolazilo u obzir.

– Hvala, ali ne hvala. Ostajem s njim.

Ostao je, radio, gradio se i napredovao uz šefa i prijatelja sve do današnjih dana. Na svim postajama, u svim okolnosima, u lijepim i manje lijepim trenucima. Nije nikakva tajna da je Marin velika pomoć i podrška Jakiru, a što se njegovih goričkih dana tiče, priča je vrlo slična Jakirovoj… I Marin je ovdje ostavio fenomenalan dojam, i u ljudskom i u stručnom smislu, i zato je definitivno zaslužio barem jedan odlomak nakon njihova zajedničkog uspjeha.

Bravo, Marine, svaka čast, trenerčino!

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Velika Gorica sve više ulaže u poduzetnike i obrtnike, grad među vodećima po rastu pomoći

Hrvatski gradovi prošle su godine za subvencije poduzetnicima i obrtnicima izdvojili više od 53 milijuna eura, a Velika Gorica našla se među deset gradova s najvećim rastom izdvajanja u odnosu na godinu ranije.

Objavljeno

na

Objavio/la

Velika Gorica povećala je izdvajanja za subvencije poduzetnicima i obrtnicima za 661 tisuću eura u odnosu na 2024. godinu, pokazuju podaci Ministarstva financija o izvršenju proračuna za 2025. godinu. Time se Gorica svrstala među gradove koji su najviše pojačali financijsku podršku gospodarstvu i obrtništvu, prenosi Gradonačelnik.hr.

Prema analizi proračunskih izdvajanja hrvatskih gradova, najveći nominalni rast subvencija ostvario je Bjelovar, a odmah iza njega slijede Split, Sveta Nedelja i Šibenik. Velika Gorica nalazi se u društvu 10 gradova s najvećim povećanjem izdvajanja, ispred Samobora, Varaždina, Pule i Rijeke.

Ukupno su hrvatski gradovi prošle godine za subvencije poduzetnicima i obrtnicima izdvojili 53,3 milijuna eura, što je oko 11,5 milijuna eura više nego godinu ranije. Rast izdvajanja zabilježio je 71 grad.

Analiza pokazuje i da interes za obrtništvo i dalje raste. Prema podacima Obrtnog registra Ministarstva gospodarstva, krajem 2025. godine u Hrvatskoj je poslovalo više od 133 tisuće obrta, odnosno više od deset tisuća više nego godinu prije.

Nastavite čitati

Sport

Mlada nada velikogoričke atletike! Nelli “Express” Komljenović protutnjala do naslova prvakinje Hrvatske

Atletičarka AK Maraton Velika Gorica iza sebe ima sjajan tjedan.

Objavljeno

na

Objavio/la

Nelli Komljenović, članica AK Maraton Velika Gorica, osvojila je naslov državne prvakinje Hrvatske u višeboju za limačice na Prvenstvu Hrvatske za mlađe uzraste održanom u Zagrebu.

Do zlata je stigla nakon tri discipline i ukupno osvojenih 1410 bodova. Natjecanje je otvorila utrkom na 200 metara, gdje je s vremenom 28,36 sekundi osvojila drugo mjesto i odmah se uključila u borbu za vrh. Najbolji rezultat ostvarila je u skoku u dalj, u kojem je s odličnih 4,83 metra bila najbolja među konkurencijom i preuzela vodstvo u ukupnom poretku.

Naslov prvakinje potvrdila je u završnoj disciplini, bacanju vortexa, gdje je hicem od 41,95 metara ponovno završila na drugom mjestu, što joj je bilo dovoljno za ukupnu pobjedu i državno zlato.

Sjajnu formu Nelli je pokazala i samo dva dana ranije na Erste plavoj ligi. Tamo je osvojila prvo mjesto na 60 metara s rezultatom 9,10 sekundi, a zatim slavila i u skoku u dalj s novim odličnim nastupom od 4,85 metara.

Nastavite čitati

Sport

Poraz za kraj: ‘Nogomet nikad ne laže, tamo smo gdje trebamo biti’

Nogometaši Gorice poraženi su 2-0 od Rijeke na Rujevici u posljednjem kolu SuperSport HNL-a. Goričani su na kraju završili na osmome mjestu, s dva boda manje od petoplasirane momčadi…

Objavljeno

na

Objavio/la

Pravih ljetnih 28 stupnjeva dočekalo je nogometaše Gorice na Rujevici, zajedno s igračima Rijeke, koji su se nadali i vjerovali da na kraju ipak nekako mogu do trećega mjesta. Gorica je, s druge strane, pobjedom mogla do petoga mjesta u prvenstvu, što bi bio uspjeh kakav nismo doživjeli od one sezone kad je Gorica porazom upravo na Rujevici skliznula na peto mjesto i ostala bez povijesnog plasmana u Europu.

Ovoga puta ulog nije bio toliko velik, ali očekivano je bilo vidjeti nogometaše koji su motivirani bez obzira na činjenicu da je riječ o zadnjih devedeset minuta u sezoni. Takvi su Riječani i Goričani i bili, no teško je ovu utakmicu u bilo kojem smislu svrstati među nogometne događaje koji će se pamtiti. Dapače, sve je riješeno u dva poteza, utakmica je bila lišena velikog broja prilika i uzbuđenja, a pogotovo se to odnosi na uzbuđenja pred riječkim vratima.

Gorica je bila bez Pršira, Čabraje i Filipovića, pa su ispred Matijaša startali Leš, Perić i Moustapha, na bokovima Trontelj i Bogojević, a u sredini Kavelj, Pozo, Pavičić i mladi Stjepan Kučiš u Prširovoj ulozi. U vrhu napada, s kapetanskom trakom oko ruke, i ovoga je puta startao Ante Erceg.

U prvom poluvremenu takva je Gorica limitirala Rijeku na jednu opasniju situaciju, u kojoj je sjajno reagirao Matijaš, dok s druge strane opasnosti nije bilo. Nije ih pred riječkim vratima bilo previše ni u nastavku, dok je Rijeka sve riješila – “američki”! Amer Gojak pogađao je u 66. i 84. minuti, golovi da ne znaš koji je ljepši, da li zakucavanje u rašlje za 1-0 ili bomba koja je od prečke ušla za konačnih 2-0…

Ukratko, utakmica nakon koje će navijačima Gorice dobro sjesti to što je sezona završila. A i treneru će odmor dobro doći.

– Bili smo dosta stabilni u prvom poluvremenu, dosta dobri defenzivno, međutim imali smo četiri-pet situacija za kontranapad kakve očito ne znamo rješavati – krenuo je u analizu Mario Carević, pa nastavio:

– To nam je nekako i ogledalo cijele sezone. Ponavljam se u ovim izjavama nakon utakmice, stalno pričam iste stvari, ali to je činjenica. Moraš takve situacije odraditi tako da uputiš udarac, da golman mora reagirati, da uđeš u highlightse… Tu smo nedorečeni i za sljedeću sezonu ćemo sigurno tražiti pojedince koji će nam pomoći. Moramo to i trenirati, iako je teško trenirati donošenje odluka.

Mario Carević ove je sezone postao najdugovječniji trener u prvoligaškoj povijesti Gorice… Foto: Slavko Midžor/PIXSELL

Naravno da je Carević razmišljao i o tablici.

– Da smo pobijedili, završili bi peti, što bi trebalo biti ogroman motiv, a da smo uzeli i bod, bili bismo sedmi. Ovako smo završili na osmome mjestu – slegnuo je ramenima trener Gorice, koji je s takvim učinkom na kraju zadovoljan.

– Vratit ću se malo na početak sezone. Otišlo nam je 25 igrača, morali smo raditi totalno novu selekciju i ja sam na kraju mogu biti zadovoljan sa izvedbom i rezultatom. Moglo je to biti i bolje, jer kad vratim film, prosuli smo puno bodova zbog promašenih šansi, penala… A opet, najiskrenije rečeno, nogomet nikad ne laže. Nogomet je nakon tih 36 kola u pravu i to je nekakva naša realnost. Da, dojam je da smo igrali puno bolje nego što to govori broj bodova, ali očito nam nešto fali za nešto više.

Dotaknuo se za kraj i pitanja pobjedničkog mentaliteta…

– Taj mentalitet pobjednika gradi se kroz više prijelaznih rokova, moramo raditi doselekciju i točno znamo što nam treba. Nadam se da ćemo uspjeti dovesti neke nove igrače, da ćemo ući u pripreme kako treba i biti bolji u tim segmentima sljedeće godine – zaključio je Carević.

Nastavite čitati

Reporter 459 - 30.04.2026.

Facebook

Izdvojeno