Poveži se s nama

Kultura

Usna harmonika, mokasine, tamburica, udica, ogledalo… I to je Muzej!

Muzej odbačenih predmeta ovog je petka otvorio svoja vrata u Velikoj Gorici. Na samo jedan dan, s posebnim konceptom, kao početak priče koja bi trebala obići cijelu Hrvatsku… Ana Katulić i Irena Boćkai, autorice projekta, uspjele su u svojoj namjeri

Objavljeno

Već od jutra otvorila su se vrata prostora na adresi Zagrebačka 6, čime je počeo projekt pod nazivom, kako je lijepo pisalo i na plakatima u izlozima, Muzej odbačenih predmeta. Sve je prštalo od neke neobične energije, ljudi su ulazili i izlazili, sa zanimanje se raspitivali o čemu se tu radi, kako mogu sudjelovati… A odgovore na sva pitanja imale su autorice svega ovoga, Irena Boćkai i Ana Katulić.

– Muzej odbačenih predmeta je interdisciplinarni projekt, koji smo pokrenule kolegica Irena Boćkai iz udruge Trećeprostor i ja, ispred obrta Plartforma iz Velike Gorice. To je projekt koji je svoj put počeo prije nekih godinu dana, kad smo ona i ja u nekom ‘brainstormingu’ došle na ideju da bi mogle napraviti nešto ovakvo, ali u tom trenutku nismo imali viziju što točno želimo. Prijavili smo se na nekoliko natječaja i Grad Velika Gorica bio je jedini koji je prepoznao projekt kao vrijedan te ga odlučio sufinancirati. Baš zato smo s projektom i krenuli upravo ovdje, u Velikoj Gorici, a nadamo se da ćemo u budućnosti obići i druge hrvatske gradove – objasnila je Ana, gorička umjetnica, glumica i novinarka.

Ideja nije bila skupiti velik broj predmeta, puno je važnije bilo dovesti u Muzej one predmete koji su drukčiji, posebni, koji imaju neku svoju priču.

– Namjera je u različitim hrvatskim gradovima otvarati Muzej odbačenih predmeta na jedan dan. S jedne strane, to je zanimljivo zato što stanovništvo određenoga grada dobije cjelodnevni sadržaj, koji ima više benefita. Ljudi se mogu uključiti i donirati predmete koje su odlučili odbaciti, s tim da to nije reciklaža ni bilo kakvo smeće, nego predmeti koji su za nas u nekom trenutku života predstavljali određenu emotivnu ili dekorativnu vrijednost. Sad, evo, više ne znamo što bismo s njima i odlučimo ih donirati muzeju. U tom slučaju oni ne gube svoju vrijednost, nego im mi dajemo novu vrijednost, budući da svaki od tih predmeta netko može udomiti – pojasnila je Ana.

Mnogima će možda ovakav koncept biti čudan, neobičan, možda ga i neće potpuno razmijeti, ali upravo taj detalj su djevojke željele i promijeniti svojim drukčijim pogledom na umjetnost.

– Prvi dio dana je interaktivan, s publikom i sugrađanima, koji se aktivno uključuju u sadržaj, predmetima koji su zabavni, ali to je istovremeno i performativno-kulturni sadržaj. U drugom dijelu dana, u 20 sati, otvara se izložba predmeta koje smo prikupili taj dan, uz popratni performans, gdje ćemo Irena i ja, s obzirom na predmete koje smo taj dan zaprimile, ispričati priču o njima, dati publici i taj umjetnički dio. Pokušavamo razviti novu publiku, koja bi trebala prepoznati što je to kultura i umjetnost, da to ne mora biti samo kazališna predstava ili koncert. Kultura i umjetnost mogu biti i nešto što je naizgled svakodnevno, što već postoji. Kao, recimo, Muzej odbačenih predmeta. A onda ih, kroz umjetnost, propitkujemo o vrijednostima koje mi kao ljudski rod ostavljamo iza sebe ili odbacujemo – kazala je Katulić.

U večernjim satima taj je performans i održan, pri čemu su gotovo svi predmeti pronašli svoje nove vlasnike. I crne mokasine, i usna harmonika, i ogledalce, i kuta medicinske sestre, i Arsenova ploča, i CD grupe Nola…

– Muzej je zamišljen kao virtualna stvar, on nema svoju stalnu adresu, uvijek je dostupan na webu, na www.mop.show. Za ovaj muzej ne treba vam ulaznica, u njega možete ući u bilo kojem trenutku dana i noći, vidjeti što se u njemu nudi. A onda, otvaranjem privremenih ureda, aktiviramo lokalno stanovništvo da ga puni. On je cirkularan, predmeti ulaze i udomljavanjem izlaze iz njega – dovršila je svoju priču Ana Katulić.

Kultura

Povjesničar koji je zadužio Turopolje

Na 70 obljetnicu njegove smrti u Muzeju Turopolja održat će se predavanje o Emiliju Laszowskom

Objavljeno

on

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Gradska knjižnica i Plemenita opčina turopoljska prigodnim predavanjem prisjetit će se povjesničara Emilija Laszowskog koji se svojim povijesnim djelima zadužio Turopolje.

– Hrvatski arhivist i povjesničar, kulturni i javni djelatnik; čovjek neobične životne sudbine, svestrane inventivnosti i raznolikosti strukovnih zanimanja; preteča modernoga interdisciplinarnog znanstvenika; akribični intelektualac koji je znanošću, prosvjetom i kulturom služio hrvatskom narodu i domovini, a svoje stvaralaštvo posvetio hrvatskoj prošlosti i baštini – rekao je za njega Milan Petković iz Družbe ‘Braća hrvatskog zmaja’.

Uz Petkovića, o ovom istaknutom kulturnom i javnom djelatniku govorit će akademik Željko Cvetnić, Katja Matković Mikulčić i župan POT-a Juraj Odrčić.
Predavanje možete poslušati 28. studenog od 19 sati u Muzeju Turopolja.

Nastavi čitati

Kultura

FOTO Vino, rakija, a može i limončelo

Objavljeno

on

20.11.2019. Velika Gorica. Predstavljanje knjige ”Vino, rakija, a može i limončelo” autorice Melanije Belaj. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Predstavljanje knjige ”Vino, rakija, a može i limončelo” autorice Melanije Belaj održano je sinoć u prostoru Muzeja Turopolja. Podnaslov knjige glasi: Etnografija obiteljske proizvodnje i konzumacije alkoholnih pića. Autorica je u zaključku knjige napisala: ”Željala sam pokazati emotivne i simboličke aspekte kulture obiteljske proizvodnje i konzumacije alkoholnih pića, kao i njihovu ulogu i važnost u konstrukciji obiteljskog, osobnog i rodnog identiteta.”

20.11.2019. Velika Gorica. Predstavljanje knjige ”Vino, rakija, a može i limončelo” autorice Melanije Belaj. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Slobodno interpretirano, autorica Belaj je povezala njen doktorski rad s temom obrađenom u knjizi dajući joj poetičnu dimenziju. Lajtmotiv knjige je autoričin pokušaj da se naglasi uloga žene u obitelji, kojoj se ne daje značaj ni približno u onolikoj mjeri koliko ga zaslužuje. Na promociji bili su nazočni, osim članova obitelji Glagolić i Belaj, njihovi prijatelji i štovatelji književnih djela.

20.11.2019. Velika Gorica. Predstavljanje knjige ”Vino, rakija, a može i limončelo” autorice Melanije Belaj. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Melanija Belaj (rođ. Glagolić), rođena je 1975. u Zagrebu. Diplomirala je etnologiju i komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 2000. godine. Na istom fakultetu magistrirala je pet godina kasnije, a doktorski rad iz etnologije i kulturne antropologije ”Etnološki i kulturnoantropološki pristup kulturi obiteljske proizvodnje i uživanja alkohola” obranila je 2010. godine. Od 2001. godine zaposlena je na Institutu za etnologiju i folkloristiku. Radove objavljuje u znanstvenoj, stručnoj i popularnoj periodici te znanstvenim zbornicima, a priprema ih i za elektroničke medije.

Galerija fotografija

Nastavi čitati

Kultura

FOTO Plesni klub Barbara s tamburašima dočekao svoje ”ruske carice”

Objavljeno

on

18.11.2019. Velika Mlaka. Doček mažoretkinja PK Barbara nakon povratka iz Moskve. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Plesni klub Barbara svečano je jučer dočekao svoje zlatne mažoretkinje nakon njihovog povratka iz Moskve, gdje su na 10. GrandPrixu u sklopu Festivala AVANGARD Open osvojile dvije zlatne medalje i jednu srebrnu. Doček u domu DVD-a Velika Mlaka, pod geslom ”Dobrodošle ruske carice”, bio je s tamburašima, tortama, darovima, beskrajnim čestitanjima, pjesmom, plesom i obećanjima da će klub i u budućnosti na najljepši način promovirati Republiku Hrvatsku te Veliko Polje, Veliku Mlaku i Odru.

18.11.2019. Velika Mlaka. Doček mažoretkinja PK Barbara nakon povratka iz Moskve. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Predsjednik Hrvatskog udruženja mažoret timova (HUMT) i vođa puta u glavni grad Rusije Vlado Palac hvalospjevima je opisao uzorno ponašanje mladih sportašica i njihovih trenerica Ivane Mišević i Lucije Palac te pohvalio i ostale članove HUMT-a koji su sudjelovali na moskovskom Festivalu, Triljske mažoretkinje i Petru Rakovac (PU Ritmokracija). Naravno, pohvalio je i mame koje su bile u ruskoj ekspediciji i koje su svoj dio obveza perfektno odradile.

18.11.2019. Velika Mlaka. Doček mažoretkinja PK Barbara nakon povratka iz Moskve. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Predsjednik je naglasio važnost sudjelovanja i uspješnost na međunarodnom natjecanju, jer to je jedini način da se klub razvija i dostigne visoke standarde u suvremenom mažoret sportu.

Galerija fotografija

Nastavi čitati

Reporter 387 - 24.10.2019.

Facebook

Izdvojeno