CityLIGHTS

Ugodni razgovori sa Stjepanom pl. Brigljevićem

Prošetali smo se sa zapovjednikom voda turopoljskog banderija, povijesne vojne postrojbe našega kraja, danas najpoznatije po rubcu koji nosi oko vrata – podgutnici koju je i Luj XIV. primjetio u 16. stoljeću u Parizu. Stjepan pl. Brigljević član je ove postrojbe oko 23 godine. Otkrio nam je ponešto o povijesti turopoljskih banderijalaca, svojoj odori, a malo smo se našalili i na račun Zagoraca

Objavljeno

prije 7 godina

18. kolovoza 2019.

Objavio/la

Tomislava Bradić

Iz obveze Plemenite opčine turopoljske da se plemići odazovu kraljevom pozivu u vojnu službu stvoren je Turopoljski banderij, počasni zbor turopoljskih plemenitaša, koji je ratovao kao samostalna postrojba pod svojom zastavom, a pod zapovjedništvom hrvatskog bana. Danas je Turopoljski banderij svečana povijesna postrojba hrvatske vojske koja sudjeluje na važnim gradskim, županijskim i državnim manifestacijama i događanjima.

Imali smo čast razgovarati sa zapovjednikom turopoljskog voda banderija, Stjepanom pl. Brigljevićem, koji nam je otkrio ponešto o povijesti turopoljskih banderijalaca, svojoj odori, ali i zanimljivost o mašni koja nalikuje na kravatu, a koju je nosio na sebi.

Foto:Tomislava Bradić/Cityportal

– Turopoljski banderij je od Bele IV. do 1224. godine ustoličen za obranu Gradeca, i to su bili njegovi prvi čuvari. To je jedina povijesna postrojba koja se borila za sve vlastodršce. Bili smo pravi ratnici, borili smo se za Austro-Ugarsku, Francusku, u Tridesetogodišnjem ratu, u Češkoj, Moravskoj, Slovačkoj, u Szegedvaru itd.

Pl. Brigljević kaže kako Turopoljci prepoznaju odoru koju nosi, a svim ostalima je nepoznata, ali zanimljiva.

– Ovo što nosim je odora za ratnika konjanika, zato se menten (gornji dio odore) nosi preko lijevog ramena da bi se desnom rukom moglo baratati sabljom, a u zimskim danima preoblačila se i na desno zbog hladnoće, naravno. Mašna koju nosim zove se turopoljska podgutnica. Nju su na vrat mladića, odnosno pod gut vezale djevojke i žene dok je bio na konju pri odlasku u bitku. Crveni rubac bio je znak ljubavi i sjećanja na njih i dom. Turopoljski konjanik se sam morao opskrbljivati, spremiti si zalihe hrane, ratnici su sami šivali odoru, takav je bio zakon. Turopoljsku podgutnicu je vojska donijela u Tridesetogodišnjem ratu do Pariza, gdje je tadašnjeg zapovjednika Pogledića iz Kurilovca primjetio i Luj XIV, a vezanje ovog rubca nazvao ‘a la Croat’. Vjeruje se da je to preteča današnje kravate.

Zapovjednik voda, plemeniti Brigljević, našalio se i kako ih od 1573. godine Matija Gubec nije naročito volio jer su ih u Zagori i kod Kerestinca porazili.

– Zato se može reći da su današnji Zagorci 50 posto Turopoljci, jer kad smo riješili muže, Turopoljci su ostali održavati mir i poženili Zagorke. To je malo onak’ šala – smije se plemeniti Brigljević.

CityLIGHTS

Velika Gorica u središtu rasprave: SDP gura ideju četverodnevnog radnog tjedna

Sudionici su poručili kako skraćenje radnog vremena ne smije značiti niže plaće, već postupnu promjenu modela rada, uz naglasak na kvalitetu života, veću produktivnost i dugoročnu održivost gospodarstva.

Objavljeno

prije 1 sat

13. travnja 2026.

Objavio/la

Morena Martinović

Foto: SDP

U Velikoj Gorici održana je panel rasprava o skraćenju radnog vremena, čime je SDP otvorio travanjsku inicijativu usmjerenu prema uvođenju četverodnevnog radnog tjedna uz zadržavanje pune plaće.

Panel „Raditi da bismo živjeli“ dio je šire kampanje koja slijedi ožujske rasprave o prekarijatu, a temelji se na Programskoj deklaraciji stranke. Sudionici su istaknuli kako pitanje radnog vremena nije samo ekonomsko, već i društveno, naglašavajući potrebu pravednije raspodjele koristi tehnološkog napretka.

“Sto godina nakon što je uvedeno osmosatno radno vrijeme, moderne tehnologije nam omogućuju daljnji iskorak u borbi za prava radnika, a to je radni tjedan od četiri dana. Promoviranjem skraćivanja radnog tjedna SDP se vraća radničkim temeljima i zastupanju interesa radnika. Omjer plaća direktora u odnosu na plaće radnika sredinom prošlog stoljeća u razvijenim svijetu bio je 1:20, a danas je 1:300 pa i više. Profit je potrebno pravednije podijeliti između radnika i poslodavaca. Dodatnim slobodnim danom radnici će biti zadovoljniji, jednako produktivni, a imat će više vremena za obiteljske obaveze i zaustavit će se iseljevanje u inozemstvo,” rekao je Denis Kralj.

U raspravi je naglašeno kako bi umjetna inteligencija i automatizacija mogle preuzeti rutinske poslove, čime se otvara prostor za kraći radni tjedan bez pada produktivnosti.

“Umjetna inteligencija u Hrvatskoj ne bi trebala biti bauk koji donosi otkaze, nego prilika za povijesno skraćenje radnog tjedna. Ako AI poveća produktivnost, taj se dobitak mora podijeliti s radnicima kroz više slobodnog vremena, a ne samo pretočiti u veći profit vlasnika. Rutinske poslove (administracija, logistika) treba što više prepustiti AI-ju kako bi se otvorio prostor za četverodnevni radni tjedan uz punu plaću. Konkurentnost temeljena na izrabljivanju je utrka prema dnu. Podaci iz europskih pilot-projekata pokazuju da su odmorniji radnici fokusiraniji i rade manje grešaka,” rekao je Gordan Gledec.

Nastavite čitati

CityLIGHTS

Gudci dobili prvi „Drvored srčekovaca“ u Hrvatskoj, sadnji se pridružio i gradonačelnik Ačkar

Organizatori vjeruju kako će upravo Gudci postati primjer drugim sredinama te potaknuti slične akcije diljem zemlje.

Objavljeno

prije 3 sata

13. travnja 2026.

Objavio/la

Morena Martinović

Foto: Gorica.hr

U Gudcima je posađen prvi i zasad jedinstveni „Drvored srčekovaca“ u Hrvatskoj, posvećen djeci i odraslima s urođenim srčanim manama.

Novi drvored čine stabla lividambra i javora, posađena kao znak podrške sugrađanima s prirođenim srčanim greškama. Svako od posađenih stabala nosi drveno srce s imenom djeteta, čime simbolizira snagu, nadu i podršku obiteljima koje se svakodnevno suočavaju s tim izazovima.

Projekt je pokrenut zajedničkom suradnjom Udruge mještana Gudci i Udruge Veliko srce malom srcu, uz potporu Mjesnog odbora Gudci i Grada Velike Gorice.

Akciji sadnje pridružili su se i gradonačelnik Velike Gorice Krešimir Ačkar te pročelnica Upravnog odjela za predškolski odgoj, školstvo i društvene djelatnosti Lana Krunić Lukinić.

„Sudjelovali smo u jednoj posebnoj akciji sadnje drveća te smo se rado priključili ovoj inicijativi posvećenoj djeci s prirođenim srčanim greškama, u čiju su čast posađena stabla kao simbol ljubavi, rasta i nade. U sadnji su sudjelovali roditelji i djeca, što cijelom projektu daje dodatnu vrijednost i snažnu poruku zajedništva. Hvala svim organizatorima na trudu, predanosti i velikom srcu koje stoji iza ove lijepe priče“, istaknuo je Ačkar.

Prema riječima organizatora, u akciji je sudjelovalo više od stotinu građana, roditelja, djece i volontera.

„Ponosni smo na više od 100 sudionika koji su podržali ovu jedinstvenu inicijativu. Veliko hvala Gradu Velikoj Gorici, Mjesnom odboru Gudci i svim volonterima na nesebičnoj pomoći. Posebnu zahvalnost upućujemo roditeljima i djeci koji su ovom projektu dali najljepši smisao. Zajedno smo pokazali koliko zajedništvo može učiniti velike stvari. Nadamo se da će ‘Drvored srčekovaca’ rasti zajedno s ovom lijepom pričom i širiti se diljem Hrvatske“, poručili su inicijatori projekta.

Simbol zajedništva i podrške

Posebnost ovog drvoreda nije samo u njegovoj simbolici, nego i u činjenici da je riječ o prvom takvom projektu u Hrvatskoj. Organizatori vjeruju kako će upravo Gudci postati primjer drugim sredinama te potaknuti slične akcije diljem zemlje.

Nastavite čitati

CityLIGHTS

FOTO Sajam Vježbeničkih tvrtki Ekonomske škole Velika Gorica

Objavljeno

prije 2 dana

11. travnja 2026.

Objavio/la

David Jolić

Sajam Vježbeničkih tvrtki Ekonomske škole Velika Gorica održan je jučer (petak, 10.4.2026.) u Ekonomskoj školi Velika Gorica. Sudjelovale su vježbeničke tvrtke 3. i 4. razreda. Sajam je pozdravnim govorom otvorila ravnateljica Ekonomske škole Vesna Brkljačić.