Poveži se s nama

Kultura

U Buševcu fešta “3 u 1”: Malo kestena, malo traktor kosilica i kalendar…

Buševčani su u subotu uživali u šestom izdanju svoje kestenijade, a u sklopu tog događaja održana je i utrka traktorskih kosilica te promocija kalendara udruge Moj Buševec

Objavljeno

Subota poslijepodne, topla i ugodna, jesen u svom najljepšem izdanju… Kulisa koja se nadvila nad Buševec dvanaestog dana mjeseca listopada bila je idealna za druženje na otvorenom, a u udruzi Moj Buševec kao da su u dosluhu sa Zoranom Vakulom i društvom. Baš na ovaj dan organizirali su ne jedan, ne dva, nego tri događaja! Kestenijada, utrka traktor kosilica i promocija kalendara u izvedbi ove udruge zapravo su bili jedan, spojeni događaj, ali podijeljen u tri cjeline.

Prva među njima bila je vezana, dakle, uz kestene.

– Evo, na redu je 6. Buševska kestenijada, koja svake godine privlači sve više ljubitelja toga ploda. Dio kestena nabavljamo u Vukomeričkim Goricama, drugi u Hrvatskoj Kostajnici, a sve kako bismo ljudima iz našega kraja približili važnost kestena. Svatko ima svoju omiljenu deliciju, ali dosta kestena u okolici Turopolja ljudi beru i jedu, a vole doći i k nama u Buševec – kaže Danijel Rožić, predsjednik udruge Moj Buševec.

Miris kestena širio se cijelim prostorom iza Društvenog doma, a to ima veze s činjenicom što se nisu pekli onako kako se peku inače.

– Svatko ima svoju varijantu, a mi smo izabrali jednu specifičnu. Kestene pečemo onako kako se to radilo nekad u davninama. Imamo člana udruge koji se potrudio, proučio taj način pečenja, ali to je njegova tajna. Samo on zna kako rezati, ali i peći kestenje – kazao je Rožić s imenom Danijel.

Njegov prezimenjak Ivan, pak, bio je zadužen za kalendar za 2020. godinu, koji je ovom prilikom imao svoje javno predstavljanje.

– Općenito, kalendar je starinski, pravljen je prema Habdelićevu kalendaru iz 17. stoljeća, a radi se o tome da se sačuvaju stari kajkavski nazivi blagdana tijekom godine, jer današnja mladež ih više ne poznaje. Ne znaju što su ‘trojaki’, što je ‘trojački pondelek’, ne znaju kad je ‘marejne’, što je to ‘kraljevo’… Ima cijeli niz blagdana koji su se nekad slavili, a danas su zaboravljeni jer su prevladali štokavski nazivi. Želimo nekako čuvati tradiciju koja je postojala – kazao je Ivan Rožić i nastavio:

– Kalendar je svake godine pun motiva Buševca, a ove godine posvećen je 120. godišnjici osnutka našeg DVD-a i 100. godišnjici osnutka Ogranka seljačke sloge Buševec. U kalendaru su dva vatrogasna motiva i dva motiva iz rada OSS-a, ima četiri stranice, a na svakoj su po tri mjeseca.

Borba za opstanak turopoljskog narječja sve je teža i teža, ali ima još onih koji se trude i pokušavaju.

– Trudimo se, iako vrijeme ide, leti, nestaju čitavi jezici, a to bi se moglo dogoditi i s narječjima. Ali neka ostane zabilježeno i sačuvano, možda netko nekad opet to pokrene. Na tome dosta radi i gorički ogranak Matice Hrvatske, koji se izborio da turopoljski govor dobije potvrdu svoje osobitosti. Voljeli bismo kad bi se to narječje učilo i u školama – kazao je gospon Rožić.

Cijelo to vrijeme čuo se i zvuk motora, jer samo nekoliko desetaka metara dalje na livadi je iscrtana i staza za utrku kakve na našim prostorima dosad nije bilo. Utrkivale su se, naime, traktorske kosilice!

– Ideja je potekla iz SAD-a i Engleske, budući da ovakvih utrka na području Hrvatske dosad nije bilo. Doduše, bilo je natjecanja u kojima su sudjelovali motokultivatori i drugih strojeva, ali utrka traktorskih kosilica dosad nije bilo – kazao je Davor Sovina, organizator utrke Tur Challenge, pa pojasnio pravila:

– Pravila su slična kao u Formuli 1. Prvo idu kvalifikacije, kroz koje se određuje tko će s koje pozicije startati, a zatim i utrka, koja se vozi 15 krugova. Sve skupa traje oko 40 minuta kad je riječ o ovakvim vrstama kosilica, koje idu između osam i deset kilometara na sat.

Trebalo je na stazi prolaziti i prepreke, pokazati vještinu, a jedino što ovoga puta nije bilo važno je košenje trave.

– Mislim da je ovo zabavnije nego kositi, ha, ha. Prvi nam je put da radimo ovako nešto, možda su kosilice i prespore za ovakvu stazu, ali vidjet ćemo… Ovo nam je prva utrka, a u budućnosti želimo da postane tradicionalna, da se uključe i ‘nabrijane’ kosilice, da sve malo više sliči na Street race – poželio je Sovina.

Kultura

Povjesničar koji je zadužio Turopolje

Na 70 obljetnicu njegove smrti u Muzeju Turopolja održat će se predavanje o Emiliju Laszowskom

Objavljeno

on

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Gradska knjižnica i Plemenita opčina turopoljska prigodnim predavanjem prisjetit će se povjesničara Emilija Laszowskog koji se svojim povijesnim djelima zadužio Turopolje.

– Hrvatski arhivist i povjesničar, kulturni i javni djelatnik; čovjek neobične životne sudbine, svestrane inventivnosti i raznolikosti strukovnih zanimanja; preteča modernoga interdisciplinarnog znanstvenika; akribični intelektualac koji je znanošću, prosvjetom i kulturom služio hrvatskom narodu i domovini, a svoje stvaralaštvo posvetio hrvatskoj prošlosti i baštini – rekao je za njega Milan Petković iz Družbe ‘Braća hrvatskog zmaja’.

Uz Petkovića, o ovom istaknutom kulturnom i javnom djelatniku govorit će akademik Željko Cvetnić, Katja Matković Mikulčić i župan POT-a Juraj Odrčić.
Predavanje možete poslušati 28. studenog od 19 sati u Muzeju Turopolja.

Nastavi čitati

Kultura

FOTO Vino, rakija, a može i limončelo

Objavljeno

on

20.11.2019. Velika Gorica. Predstavljanje knjige ”Vino, rakija, a može i limončelo” autorice Melanije Belaj. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Predstavljanje knjige ”Vino, rakija, a može i limončelo” autorice Melanije Belaj održano je sinoć u prostoru Muzeja Turopolja. Podnaslov knjige glasi: Etnografija obiteljske proizvodnje i konzumacije alkoholnih pića. Autorica je u zaključku knjige napisala: ”Željala sam pokazati emotivne i simboličke aspekte kulture obiteljske proizvodnje i konzumacije alkoholnih pića, kao i njihovu ulogu i važnost u konstrukciji obiteljskog, osobnog i rodnog identiteta.”

20.11.2019. Velika Gorica. Predstavljanje knjige ”Vino, rakija, a može i limončelo” autorice Melanije Belaj. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Slobodno interpretirano, autorica Belaj je povezala njen doktorski rad s temom obrađenom u knjizi dajući joj poetičnu dimenziju. Lajtmotiv knjige je autoričin pokušaj da se naglasi uloga žene u obitelji, kojoj se ne daje značaj ni približno u onolikoj mjeri koliko ga zaslužuje. Na promociji bili su nazočni, osim članova obitelji Glagolić i Belaj, njihovi prijatelji i štovatelji književnih djela.

20.11.2019. Velika Gorica. Predstavljanje knjige ”Vino, rakija, a može i limončelo” autorice Melanije Belaj. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Melanija Belaj (rođ. Glagolić), rođena je 1975. u Zagrebu. Diplomirala je etnologiju i komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 2000. godine. Na istom fakultetu magistrirala je pet godina kasnije, a doktorski rad iz etnologije i kulturne antropologije ”Etnološki i kulturnoantropološki pristup kulturi obiteljske proizvodnje i uživanja alkohola” obranila je 2010. godine. Od 2001. godine zaposlena je na Institutu za etnologiju i folkloristiku. Radove objavljuje u znanstvenoj, stručnoj i popularnoj periodici te znanstvenim zbornicima, a priprema ih i za elektroničke medije.

Galerija fotografija

Nastavi čitati

Kultura

FOTO Plesni klub Barbara s tamburašima dočekao svoje ”ruske carice”

Objavljeno

on

18.11.2019. Velika Mlaka. Doček mažoretkinja PK Barbara nakon povratka iz Moskve. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Plesni klub Barbara svečano je jučer dočekao svoje zlatne mažoretkinje nakon njihovog povratka iz Moskve, gdje su na 10. GrandPrixu u sklopu Festivala AVANGARD Open osvojile dvije zlatne medalje i jednu srebrnu. Doček u domu DVD-a Velika Mlaka, pod geslom ”Dobrodošle ruske carice”, bio je s tamburašima, tortama, darovima, beskrajnim čestitanjima, pjesmom, plesom i obećanjima da će klub i u budućnosti na najljepši način promovirati Republiku Hrvatsku te Veliko Polje, Veliku Mlaku i Odru.

18.11.2019. Velika Mlaka. Doček mažoretkinja PK Barbara nakon povratka iz Moskve. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Predsjednik Hrvatskog udruženja mažoret timova (HUMT) i vođa puta u glavni grad Rusije Vlado Palac hvalospjevima je opisao uzorno ponašanje mladih sportašica i njihovih trenerica Ivane Mišević i Lucije Palac te pohvalio i ostale članove HUMT-a koji su sudjelovali na moskovskom Festivalu, Triljske mažoretkinje i Petru Rakovac (PU Ritmokracija). Naravno, pohvalio je i mame koje su bile u ruskoj ekspediciji i koje su svoj dio obveza perfektno odradile.

18.11.2019. Velika Mlaka. Doček mažoretkinja PK Barbara nakon povratka iz Moskve. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Predsjednik je naglasio važnost sudjelovanja i uspješnost na međunarodnom natjecanju, jer to je jedini način da se klub razvija i dostigne visoke standarde u suvremenom mažoret sportu.

Galerija fotografija

Nastavi čitati

Reporter 387 - 24.10.2019.

Facebook

Izdvojeno