U dvorcu Lužnica u Zaprešiću u sklopu manifestacije „Dani zagrebačkih jagoda“ održano je potrošačko ocjenjivanje sorti jagoda koje se uzgajaju na području Zagrebačke županije i Zagreba. Nakon kušanja i bodovanja više sorti, najboljom je proglašena jagoda sorte Meggy.

Ocjenjivanje je provedeno uz stručno vodstvo prof. dr. sc. Borisa Duralije s Agronomskog fakulteta u Zagrebu.

“Ocjenjuju se svojstva, da vidimo koje su među ovim sortama najbolje jagode da možemo dati preporuke proizvođačima što preferiraju potrošači. Ove godine imamo 11 sorti koje su najzastupljenije u proizvodnji”, objasnio je Duralija.

Foto: Zagrebačka županija

U ime županije događaju je nazočio zamjenik župana Damir Tomljenović koji je istaknuo kontinuiranu podršku poljoprivrednicima kroz sustav potpora, od podizanja novih nasada i ulaganja u plastenike do prerade i promocije proizvoda. Naglasio je i kako je ove godine za poljoprivredu osigurano nešto više od 1,5 milijuna eura bespovratnih sredstava, što je oko 400 tisuća eura više nego lani.

“Ovo ocjenjivanje jagoda je samo jedno od aktivnosti u kojima županija pomaže svojim poljoprivrednim proizvođačima. Niz je mjera kako mi to radimo, a ovo je jedna od njih. Na ovaj način će biti vidljiviji, ali i ocijenjeni za svoju proizvodnju. Zovu nas ‘Zeleni prsten’ oko Zagreba i to želimo i ostati”, rekao je Tomljenović

Foto: Zagrebačka županija

Pročelnica županijskog odjela za poljoprivredu Gordana Županac osvrnula se na tržišne izazove s kojima se proizvođači suočavaju te istaknula kako su se mnogi okrenuli plasmanu izvan lokalnog područja, prema Istri, Primorju pa i Dalmaciji.

Tomljenović je dodao kako županija ima poseban fokus na ekološku poljoprivredu.

“Ono što nam je glavna namjera i želja je da bude što više ekološke poljoprivrede jer je ona interesantnija za šira tržišta te čuva naš okoliš. U okviru županije ćemo sve napraviti da idemo u tom smjeru i upravo zbog toga imamo veća sredstva za poljoprivrednike koji se bave ekološkom proizvodnjom. Osim potpora, ulažemo i u njihov prostor, dakle dodatno sufinanciramo ruralne prostore kako bi ljudi tamo imali isti standard kao i na ostalim područjima županije”.

Prije početka susreta domaća uprava prigodnim je dresom s brojem 200 nagradila Ivana Kosa za dvjestoti nastup u dresu Mraclina, a iskusni napadač jubilej je obilježio asistencijom i pogotkom. Nogometaši Mraclina ostvarili su važnu pobjedu u borbi za bijeg iz donjeg dijela tablice svladavši na Novoj grabi Metalac iz Siska rezultatom 3:0.

Domaćini su do prednosti stigli u 34. minuti kada je nakon ubačaja Frana Krilića s desne strane glavom precizan bio Dominik Smolković. Mraclin je i u nastavku bio bolja momčad, a vodstvo je povećano u 52. minuti. Ivan Kos probio je desni bok gostiju i ubacio u peterac gdje je Igor Hajduk na drugoj vratnici pospremio loptu u mrežu za 2:0.

Točku na zasluženu pobjedu stavio je upravo slavljenik Ivan Kos u 70. minuti. Nakon kornera i nekoliko odbijanaca lopta je stigla do domaćeg napadača koji je s četrnaest metara preciznim prizemnim udarcem pogodio iza leđa vratara Blagojevića. Ovom pobjedom Mraclin je dva kola prije kraja napravio važan korak prema očuvanju četvrtoligaškog statusa.

IV. NL SREDIŠTE ZAGREB – B, 28. kolo

MRACLIN – METALAC (S) 3:0

Stadion Nova graba. Gledatelja 70.
Sudac: Juraj Mikšec (Vrbovec). Pomoćnici: Luka Bradašić (Novska) i Veronika Muraja (Rajić).

STRIJELCI: 1:0 – Smolković (34), 2:0 – Hajduk (52), 3:0 – I. Kos (70).

MRACLIN: Matejčić (od 78. Zagorac), Marjanović, J. Domitrović, Rajić, Brdek, Smolković (od 60. Matić), Borovac, Tokić, Krilić, Hajduk, I. Kos (od 83. Hodalin). Trener: Marko Pancirov.

METALAC (S): Blagojević, Čajani, Acel, Matić (od 53. Pupić), Bičanić, Ayuba, Kesse (od 53. Perić), Brlečić, Krištopović, Knežević (od 57. Bekonjić), Vincelj (od 53. Brlić). Trener: Dalibor Sanader.

Gradovi i općine u Zagrebačkoj županiji dobili su prve ugovore za sufinanciranje komunalnih projekata vrijedne oko 1,3 milijuna eura. Ugovore je predstavnicima pet gradova i devet općina uručio župan Stjepan Kožić, a riječ je o projektima vezanima uz prometnu infrastrukturu, odvodnju i komunalne sustave.

Kožić je pritom naglasio kako su potrebe gradova i općina sve veće, zbog čega županija iz godine u godinu povećava sredstva za potpore i razvojne projekte.

“Ukupno gledano, Zagrebačka županija je za gradove i općine, ove godine osigurala rekordnih 8,2 milijuna eura za 13 javnih poziva i natječaja iz područja gospodarstva, poljoprivrede, prometa ,komunalne infrastrukture, ruralnog razvoja i socijalne skrbi. Siv ti projekti bez obzira na područje imaju isti cilj. Zadržati što više stanovnika na području Zagrebačke županije, osigurati ravnomjeran razvoj i ono što je najvažnije, nastaviti stvarati uvjete za gospodarski rast”, istaknuo je Kožić

Ovo je prvi krug dodjele sredstava, dok je ukupno za projekte komunalne infrastrukture ove godine osigurano više od 2,3 milijuna eura.

Osim komunalnih projekata, velik dio ulaganja i dalje odlazi na prometnu infrastrukturu. Za lokalne i županijske ceste ove je godine osigurano oko tri milijuna eura, a među važnijim projektima spomenute su buduće obilaznice Dugog Sela te obilaznica Volavje – Petrovina kod Jastrebarskog.

U ime gradova i općina na dodijeljenim sredstvima zahvalio je gradonačelnik Željko Turk, koji je istaknuo kako su upravo ulaganja u cestovnu i željezničku infrastrukturu jedan od ključnih temelja gospodarskog razvoja.

Foto: Zagrebačka županija

“Svi želimo našim građanima stvoriti uvjete za bolji život, a tome je svakako uloga komunalne infrastrukture jedna od temeljnih, koju ova županija intenzivno, kvalitetno i dobro radi. Poveznica između izgradnje i obnove cestovne infrastrukture te kada tome dodamo željezničku infrastrukturu, stavlja temelje elementa razvoja i zato u ovom trenutku, Zagrebačka županija, ako izuzmemo Grad Zagreb, je županija u kojoj je gospodarski razvoj najjači u Republici Hrvatskoj. To svakako nije slučajno, to je kontinuitet rada u županiji”, rekao je Turk.

Župan je podsjetio i na velike državne infrastrukturne projekte, među kojima su proširenje zagrebačke obilaznice trećim trakom te modernizacija željezničkih pravaca Dugo Selo – Novska i Hrvatski Leskovac – Karlovac, investicije vrijedne više od milijardu eura.

“Riječ je o ulaganjima koja će dugoročno povećati prometnu protočnost i sigurnost, unaprijediti povezanost te dodatno potaknuti gospodarski razvoj cijelog područja naše županije”, dodao je.

Dio sredstava usmjeren je i na zdravstvene, obrazovne i socijalne projekte. Trenutačno se s gotovo tri milijuna eura financira gradnja ambulanti u Kupinovu i Rugvici, dok se sa šest milijuna eura sufinancira izgradnja Centra za starije osobe u Velika Gorica. U tijeku su i ulaganja u glazbenu školu u Samoboru, školske radionice u Svetom Ivanu Zelini te energetsku obnovu škola i domova zdravlja.

Kožić je najavio i najveći investicijski ciklus u školstvu do sada, gradnju i dogradnju školskih objekata radi uvođenja jednosmjenske nastave.

“Najveći posao tek slijedi, gradnja i dogradnja školskih objekata s ciljem osiguranja jedno smjenske nastave. Zagrebačkoj županiji je do sada, za realizaciju 22 projekta, iz bespovratnih sredstava NPOO-a dodijeljeno 98 milijuna eura za investicije ukupne vrijednosti 121 milijun eura. Očekujemo još odluke o financiranju za 5 objekata i realizaciju ukupno 27 projekata u vrijednosti 150 milijuna eura”, zaključio je Kožić.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.

Zagrebačka županija i dalje drži titulu najsigurnije u Hrvatskoj, pokazali su podaci koje je na sjednici Županijske skupštine predstavio načelnik Policijske uprave zagrebačke Marko Rašić. Prema statistikama za prošlu godinu, na području županije zabilježeno je nešto više od tri tisuće kaznenih djela, što je pad od oko 5 % u odnosu na godinu ranije, dok je smanjen i broj prometnih nesreća.

“I ove godine smo po stopi kriminaliteta, najsigurnija županija u Republici Hrvatskoj. Bilježimo 1.029 kaznenih djela na 100 tisuća stanovnika. Imamo i dobru učinkovitost policije u uočavanju kriminalnih djela, povoljno stanje je stanje sigurnost i vezano za javni red i mir, također, u prometu. Najveći izazovi su nastaviti ovakav rad da zadržimo ovo stanje sigurnosti na zadovoljstvo naših građana”, dodao je Rašić

Foto: Zagrebačka županija/FB

Osim sigurnosti, jedna od glavnih tema bio je i proračun. Skupština je prihvatila godišnje izvješće o izvršenju proračuna za prošlu godinu, a iz županijske uprave poručuju kako je razlog slabije realizacije dijela planiranih rashoda vezan uz velike projekte školstva koji tek ulaze u fazu izvođenja radova.

“Imali smo ostvarenje od 96 % plana. Realizacija je 70 % od planiranog. Razlog tome je što smo osigurali sredstva iz NPOO-a za gradnju i dogradnju školskih objekata, a čija je realizacija sada, u 2026. godini u tijeku. Podsjetit ću da je Zagrebačka županija za 22 školska objekta, do sada, ishodila 98 milijuna eura bespovratnih sredstava iz NPOO-a. Ukupna vrijednost za ovih 22 objekta je 120 milijuna eura, kada tome pridodamo da je županija prijavila dodatno pet školskih objekata, u ovoj fazi imat ćemo 27 školskih objekata koje ćemo nadograđivati i graditi, a ukupna procijenjena vrijednost je preko 150 milijuna eura”, objasnio je Ervin Kolarec, zamjenik župana Zagrebačle županije.

Foto: Zagrebačka županija/FB

Na sjednici je donesena i odluka o ovogodišnjim dobitnicima javnih priznanja. Među njima su i Velikogoričanin Dražen Kurilovčan te Društvo žena Buševec, a priznanja će biti uručena na svečanoj sjednici povodom Dana županije 15. srpnja.

Vijećnici su tijekom aktualnog sata otvorili niz tema, od južne obilaznice Dugog Sela i rokova za izdavanje građevinskih dozvola do problema divljih odlagališta, projekata navodnjavanja i novih ulaganja u turističku infrastrukturu. Raspravljalo se i o proširenju kapaciteta školskih objekata, energetskim obnovama javnih zgrada te projektima u poljoprivredi i zdravstvu.

Ponovna javna rasprava o Prijedlogu VIII. izmjena i dopuna Prostornog plana Zagrebačke županije otvorena je od 19. svibnja do 17. lipnja 2026. godine, a u istom razdoblju traje i rasprava o Strateškoj studiji utjecaja na okoliš. Građani, stručnjaci i zainteresirana javnost mogu u tom roku pregledati dokumente i poslati svoje prijedloge i primjedbe.

“Pozivamo sve zainteresirane da pogledaju prostorni plan i stratešku studiju utjecaja na okoliš na internetskim stranicama Zagrebačke županije, na stranicama informacijskog sustava prostornog uređenja ili na stranicama našeg zavoda”, rekla je Željka Kučinić, ravnateljica Zavoda za prostorno ređenje ZŽ. Dodala je kako će tiskani elaborati i karte biti izloženi u svim gradovima i općinama na području Zagrebačke županije. Također, uvid u dokumentaciju moguć je u sjedištu Županije, radnim danom od 9 do 14 sati, u zgradi županijske uprave u Ulici Ivana Lučića 2a u Zagrebu.

Središnji događaj rasprave bit će javno izlaganje u utorak, 2. lipnja, s početkom u 10 sati, u hotelu International u Zagrebu (dvorana Sinergy). Tamo će stručnjaci predstaviti dopunjeni prijedlog plana i stratešku studiju te odgovarati na pitanja.

“Glavni ciljevi ovih izmjena i dopuna su definiranje lokacija i uvjeta za obnovljive izvore energije, zatim usklađenje s novim Zakonom o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika kao i planiranje novih turističkih i gospodarskih zona”, objasnila je Kučinić.

Primjedbe i prijedlozi mogu se predati izravno u zapisnik tijekom javnog izlaganja ili poslati pisanim putem nadležnom upravnom odjelu Zagrebačke županije, zaključno do 17. lipnja.