Povežite se s nama

Obrazovanje

Tu se trenira mozak: ‘Ono što naša djeca mogu, nama odraslima je nezamislivo…’

U pokušaju da pronađemo odgovor na pitanje što je to točno mentalna aritmetika, otišli smo do velikogoričkog Aloha centra, u kojoj su nam trenerice Maja i Ana pokušale približiti ovaj koncept, s razlogom namijenjen djeci…

Objavljeno

na

Svaki prosječni bjegunac od nepoznatog i apstaktnog, a takvih nas ima koliko hoćeš, vjerojatno je nekad u životu naletio na sintagmu “mentalna aritmetika”. I, u značajnom broju slučaja, ostao na tome. Zvuči prekomplicirano, to je nešto vezano uz matematiku, što znači – bježi od toga što dalje možeš…

A mi smo, eto, udarili kontru. I odlučili doznati o čemu se tu točno radi, pogotovo zato što već neko vrijeme takva aktivnost postoji i u našem gradu. Pod nazivom “Aloha” krije se ideja neuroznanstvenice Branke Novosel, koja je na temelju rezultata istraživanja u kojem su sudjelovali psiholozi i neuroznanstvenici uspostavila metodu koja se pokazala učinkovitom za ono što se, najjednostavnije rečeno, zove…

– Trening mozga! I, odmah da kažemo, pogrešna je predrasuda da je ovo neka vrsta matematike.

Tako će nam to za početak objasniti Ana Deverić i Maja Trupčević, Aloha trenerice u velikogoričkom centru. Iako, priča je puno dublja, uključuje cijeli niz pojašnjenja i upitnika iznad glava koji ostaju, ali Maja i Ana će to opet malo drukčije objasniti.

– Da, djeluje apstraktno, ali zapravo je vrlo jednostavno – pokušat će nas za početak uvjeriti Ana i Maja, dok sjedimo pokraj tog čuvenog abakusa, kuglica koje su pomiče i time trenira mozak.

– Ove kuglice su samo alat, za koji je utvrđeno da funkcionira kod razvoja mozga. Točnije, razvoja sinapsi i puteva koji su potrebni mozgu da bi surađivale desna i lijeva polutka. Školski sustav koncipiran je tako da koristimo samo jednu stranu mozga – lijevu, logičku – jer rijetko se potiče ta suradnja. Zato smo možda sporiji, zato su nam teže neke stvari. Kod nas i u igri i u radu na abakusu dvije strane mozga stalno surađuju. I tako dolazi do toga da djeca u par sekundi, zamišljajući te kuglice, mogu mentalno računati toliko uspješno da je nama odraslima to neshvatljivo – objašnjava nam osnovni princip Maja Trupčević.

– Čak ni nas trenere na edukacijama ne traže da mentalno računamo, jer mozak odraslih ljudi nema takve kapacitete, nije toliko prilagodljiv kao kod djece. To je ta neoplastičnost mozga, sposobnost upijanja informacija, zbog koje je sve ovo njima jako jednostavno. Nama odraslima je to teško jer je tu puno radnji odjedanput, ali kad surađuju obje polutke mozga, nije teško. A ovo je alat koji trenira taj način rada mozga – nadovezuje se Ana Deverić.

Aloha je program namijenjen za djecu od četiri do 13 godina, prolazi se osam razina, svaka traje četiri mjeseca… I već na trećoj se uglavnom događa da djeca računaju višeznamenkaste brojeve – zbrajaju, oduzimaju, množe i dijele – u samo nekoliko sekundi.

– Nevjerojatno je to vidjeti, ali oni koji završe svih osam razina stvarno tako računaju. Ima čak i onih koji izmisle neke svoje načine računanje, a tu se možda najbolje vidi ta suradnja polutki u mozgu, kad dijete nadogradi ono što si mu dao kao temelj – kaže trenerica Maja.

Istraživanja znanstvenika, ali i iskustva roditelja, kažu da djeca koja se bave mentalnom aritmetikom brže razmišljaju, puno lakše usvajaju informacije, puno bolje zapažaju… I sve to, kako nam objašnjavaju trenerice, zbog suradnje dviju polutki u mozgu. Pomažu tu i živčani završeci na prstima, kojima djeca pomiču kuglice, budući da su istraživanja pokazala da mozak puno bolje pamti uz pokret. Pa djeca već po pokretu prstima znaju o kojem se broju radi, prije nego i počnu računati.

U višim razinama mentalne aritmetike radi se na razvoju dugoročnog i kratkoročnog pamćenja te prostornu orijentaciju, ali prije svega je važno riješiti se problema kojeg mnogi roditelji imaju.

– Često nam dolaze djeca s poremećajima koncentracije, s raspršenom pažnjom, jer danas to muči jako velik broj djece. A takav problem povlači i puno toga lošega za sobom… Za takvu djecu Aloha je idealna, jer imamo puno alata osmišljenih od stručnjaka kojima djetetu možemo i vratiti koncentraciju, pomoći s tim problemom – ističe trenerica Ana.

U grupama je, kažu cure, po desetak djece, cijeli koncept osmišljen je tako da se djeca prije svega zabave, ali i treniraju mozak. Čak i kad se zabavljaju, čak i kad je riječ o superjunacima.

– Kod nas mozak cijelo vrijeme mora raditi. Zna to djecu i umoriti, zato imamo i naše kratke pauze koje zovemo “brain breaks”, ali poanta je da mozak i tad bude u pogonu. U tim pauzama dajemo im zabavne igre, kod kojih oni ni ne kuže da također vježbaju – ističe trenerica Ana.

– Recimo, kad nam djeca tek dođu, nakon što ih upoznamo s abakusom, upoznamo ih i s knjigama, pa tako i s junakom koji se zove John Neuron. Njegove supermoći su pažnja i koncentracija, a njegov zadatak pomoći djeci da istjeraju Distraktora. On najčešće dolazi kad više ne možeš računati, uđe ti u glavu i tjera te na neke druge stvari. Ako koristiš tehnike Johna Neurona, koji živi u galaksiji Braintrix, možeš pobijediti Distraktora. Na taj način lakše je shvatiti da nisi ti kriv što imaš problem s pažnjom, nego Distraktor, kojega sad znam pobijediti – objašnjava trenerica Maja.

I tu su negdje dvije trenerice pokušale jednom novinaru u kratkim crtama objasniti kako se računa na abakusu, koji je to princip razmišljanja, ali dim iz novinarskog mozgića krenuo je već nakon nekoliko sekundi. Malo nakon toga i gospodin Distraktor je zauzeo svoje mjesto u tom skučenom prostoru, pa je na kraju postalo i pomalo besmisleno pokušati prenijeti taj proces na papir. Vjerovat ćemo da je djeci jednostavno, ali odraslima definitivno nije…

A kad smo već kod odraslih, ali u ovom slučaju kod onih koji su se kao djeca upoznali s mentalnom aritmetikom, benefiti apsolutno ostaju.

– Sve sinapse koje čovjek uspije probuditi u ranoj fazi djetinjstva ostaju budne i kasnije u životu. Ovo su, slikovito rečeno, temelji. Ako se čovjek u životu bavi nečim što zahtjeva kreativnost, a takvih poslova je sve više, bit će u prednosti. Prostorna orijentacija, brzo razmišljanje, rješavanje problema, pamćenje… Sve to donosi takvo funkcioniranje mozga, a posebno važno je to što se razvija stav da se ne odustaje od traženja rješenja problema, što može biti jako korisno u životu. Uz to dolazi i samopouzdanje, sposobnost da se možeš verbalno izraziti, izreći svoj stav… – nabrajaju trenerice sve prednosti onoga što pokušavaju prenijeti djeci.

I tu je negdje naše vrijeme isteklo. Sve je bilo spremno za prezentacijski sat, nova sezona Alohe u Velikoj Gorici taman je trebala krenuti, pa je došao trenutak da novinar ode svojim putem. I prepusti ovakve stvari onima koji su u tome neusporedivo bolji, klincima koji dolaze.

– Ima nevjerojatne djece, dolaze nam čak i klinci koji u drugom razredu osnovne škole računaju potencije, ali naravno da su dobrodošli i svi ostali. A mi ćemo, naravno, dati sve od sebe da ih što bolje, ljepše i ugodnije uvedemo u ovaj svijet – zaključile su naše druženje trenerice.

Obrazovanje

FOTO Radni posjet prof.dr.sc. Sanje Kalambure na Laurea University of Applied Sciences u Finskoj

Objavljeno

na

Objavio/la

U okviru međunarodne CONRIS zimske škole, prodekanica za znanost Veleučilišta Velika Gorica prof.dr.sc. Sanja Kalambura boravila je u radnom posjetu na Laurea University of Applied Sciences u Finskoj. Zajedno s kolegama i studentima iz deset europskih zemalja sudjelovala u programu posvećenom suvremenim sigurnosnim izazovima, razvoju sustava civilne zaštite te utjecaju klimatskih promjena na nordijske zemlje. Ovaj međunarodni susret okupio je 40 studenata i profesora iz Finske, Portugala, Njemačke, Belgije, Nizozemske, Češke, Velike Britanije, Španjolske, Francuske i Hrvatske te još jednom potvrdio važnost suradnje, mobilnosti i razmjene znanja u visokom obrazovanju.

Finska, veljača 2026. Radni posjet prof.dr.sc. Sanje Kalambure na Laurea University of Applied Sciences. Foto: Sanja Kalambura

Tijekom boravka prodekanica je aktivno sudjelovala u radu sa studentima, predstavila projekte i programe matične institucije te s partnerima dogovorila nove oblike buduće suradnje. U razgovoru za naš portal osvrnula se na značaj međunarodnog umrežavanja, iskustva finskog obrazovnog modela te važnost otvaranja dodatnih prilika za studente kroz europske projekte i mobilnosti.

Finska, veljača 2026. Radni posjet prof.dr.sc. Sanje Kalambure na Laurea University of Applied Sciences. Foto: Sanja Kalambura

Kako biste opisali svoje iskustvo boravka u Finskoj? – Boravak na Laurea University of Applied Sciences bio je iznimno vrijedno i poticajno međunarodno iskustvo te još jednom potvrdilo koliko su umrežavanje, razmjena znanja i međunarodna mobilnost ključni za razvoj suvremenog i kvalitetnog visokog obrazovanja. ”Svaka međunarodna mobilnost prilika je za profesionalni rast, ali i za preispitivanje vlastitih praksi. Upravo kroz usporedbu sustava i otvoreni dijalog učimo jedni od drugih i podižemo kvalitetu obrazovanja na višu razinu“, istaknula je prodekanica.

Finska, veljača 2026. Radni posjet prof.dr.sc. Sanje Kalambure na Laurea University of Applied Sciences. Foto: Sanja Kalambura

Što Vas je posebno dojmilo u organizaciji i programu? – Domaćini s Lauree pokazali su iznimnu profesionalnost i organizacijsku izvrsnost. Program je bio jasno strukturiran i sadržajno bogat, a sudionicima je predstavljen finski koncept civilne zaštite kroz niz aktualnih tema koje oblikuju suvremeno sigurnosno okruženje – od geopolitičkih izazova do klimatskih promjena.

Finska, veljača 2026. Radni posjet prof.dr.sc. Sanje Kalambure na Laurea University of Applied Sciences. Foto: Sanja Kalambura

”Posebno me dojmio njihov interdisciplinarni pristup. Sigurnost danas više nije isključivo pitanje jednog sektora – ona uključuje obrazovanje, tehnologiju, društvene znanosti i upravljanje krizama. Takav pristup smatram nužnim i za daljnji razvoj naših studijskih programa.”

Finska, veljača 2026. Radni posjet prof.dr.sc. Sanje Kalambure na Laurea University of Applied Sciences. Foto: Sanja Kalambura

Kakva je bila međunarodna dimenzija programa? – Na zimskoj školi sudjelovalo je ukupno 40 studenata i profesora iz deset zemalja što je stvorilo raznolikost perspektiva i dodatno obogatilo rasprave te radne aktivnosti. Međunarodno okruženje potiče studente na kritičko razmišljanje i širenje vidika. Kada mladi ljudi zajedno rješavaju konkretne zadatke, razmjenjuju iskustva i uče o različitim sustavima, ostvarujemo pomak u našem obrazovanju.

Finska, veljača 2026. Radni posjet prof.dr.sc. Sanje Kalambure na Laurea University of Applied Sciences. Foto: Sanja Kalambura

Finska, veljača 2026. Radni posjet prof.dr.sc. Sanje Kalambure na Laurea University of Applied Sciences. Foto: Sanja Kalambura

Kakva je bila Vaša uloga tijekom zimske škole? – Aktivno sam sudjelovala u radu sa studentima pri izradi njihovih tematskih zadataka, pružajući im mentorsku podršku i stručne smjernice. Također sam predstavila nadolazeće aktivnosti Veleučilišta poput BIP programa koji organiziramo u lipnju, kao i 19. međunarodnu DKU konferenciju. Posebno je važno biti vidljiv i aktivan partner u europskom prostoru visokog obrazovanja.

Finska, veljača 2026. Radni posjet prof.dr.sc. Sanje Kalambure na Laurea University of Applied Sciences. Foto: Sanja Kalambura

Koliko je, po Vašem mišljenju, važna međunarodna suradnja u visokom obrazovanju? – Međunarodna suradnja nije dodatna vrijednost, ona je danas nužnost. Kvalitetno obrazovanje podrazumijeva otvorenost, razmjenu iskustava i kontinuirano usavršavanje, a kroz suradnju razvijamo kompetencije koje su potrebne našim studentima kako bi bili konkurentni na europskom i globalnom tržištu rada.

Finska, veljača 2026. Radni posjet prof.dr.sc. Sanje Kalambure na Laurea University of Applied Sciences. Foto: Sanja Kalambura,2

Finska, veljača 2026. Radni posjet prof.dr.sc. Sanje Kalambure na Laurea University of Applied Sciences. Foto: Sanja Kalambura Zaključno, radni posjet Laurei i sudjelovanje u CONRIS zimskoj školi dodatno su učvrstili međunarodne veze, otvorili nove mogućnosti suradnje te potvrdili stratešku usmjerenost prema internacionalizaciji i izvrsnosti u visokom obrazovanju. (Tekst i foto: prof.dr.sc.Sanja Kalambura)

Galerija fotografija

Nastavite čitati

HOTNEWS

VIDEO Mali vatrogasci na zadatku

Objavljeno

na

Objavio/la

Javna vatrogasna postrojba Velika Gorica u suradnji sa školama djeci približava rad vatrogasaca, ali ih i uči kako pravilno reagirati u kriznim situacijama.

Pogledajte kako je protekao njihov posjet i što su sve mališani naučili.

Nastavite čitati

Obrazovanje

Otvorene prijave za državne stipendije za obrtnička zanimanja – evo kako se prijaviti

Stipendije su namijenjene učenicima koji pohađaju trogodišnje strukovne programe deficitarnih zanimanja.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Maitree Rimthong/pexels.com

Ministarstvo gospodarstva otvorilo je prijave za stipendije namijenjene učenicima koji se školuju za obrtnička zanimanja. Riječ je o projektu „Stipendiranje učenika u obrtničkim zanimanjima“ za školsku godinu 2025./2026., a prijave su otvorene do 30. ožujka.

Stipendije su namijenjene učenicima koji pohađaju trogodišnje strukovne programe za zanimanja koja su na tržištu rada označena kao deficitarna na temelju preporuka Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.

Potporu je moguće dobiti i za druga trogodišnja zanimanja ako se na određenom području nalaze na popisu deficitarnih zanimanja. Više informacija dostupno je ovdje.

Nastavite čitati

Obrazovanje

Održan najveći srednjoškolski hackathon u Hrvatskoj – 100 učenika izradilo vlastite joysticke!

Zaprimljeno je čak 175 prijava, a na natjecanje su odabrani timovi iz više hrvatskih gradova, među kojima je Velika Gorica.

Objavljeno

na

Objavio/la

Zaprimljeno 175 prijava – dio je iz Velike Gorice

Na Fakultetu elektrotehnike i računarstva u Zagrebu održano je prvo izdanje Codeplaya, najvećeg hackathona u Hrvatskoj namijenjenog srednjoškolcima. Tijekom dva dana natjecanja 100 učenika podijeljenih u 20 timova radilo je na izradi vlastitog elektroničkog joysticka kojim su na kraju upravljali igricom organizatora.

Interes za sudjelovanje bio je velik – zaprimljeno je čak 175 prijava, a na natjecanje su odabrani timovi iz više hrvatskih gradova, među kojima su Zagreb, Požega, Varaždin, Velika Gorica, Karlovac, Zadar i Split.

Natjecatelji su u 24 sata morali sastaviti i isprogramirati joystick koristeći dobivene elektroničke komponente i mikrokontroler. Uz to su rješavali niz tehničkih zadataka, napisali kratku dokumentaciju projekta i snimili video prezentaciju svog rješenja.

Glavna nagrada, posebne nagrade i iznenađenje za organizatore

Prvo mjesto osvojio je tim MIOC AA Meeting iz Matematičke gimnazije, drugo mjesto pripalo je timu Ništavni pokazivači, dok je treće mjesto osvojio tim Vranjice iz Gimnazije Lucijana Vranjanina. Osim glavnih nagrada, dodijeljene su i posebne nagrade za najbolji kod, najbolje ime tima, najbolji video te najbolji rezultat u igrici. Posebno zanimljivo bilo je to što je završni zadatak hackathona osmišljen kao vrlo zahtjevan izazov za koji su organizatori pretpostavili da ga timovi neće uspjeti riješiti u tako kratkom vremenu. Ipak, čak pet timova uspjelo je dovršiti i taj zadatak.

Svim timovima tijekom natjecanja pomagali su mentori – studenti viših godina FER-a, dok su projekte ocjenjivali profesor s FER-a, predstavnik partnerske tvrtke Njuškalo te studenti završnih godina fakulteta.

Hackathon je organizirala studentska udruga EESTEC LC Zagreb uz podršku FER-a i deset partnerskih tvrtki. Nakon završetka natjecanja svi sudionici dobili su komponente koje su koristili tijekom hackathona kako bi mogli nastaviti razvijati vlastite projekte i učiti programiranje i elektroniku kod kuće.

Organizatori ističu kako se nadaju da će Codeplay u idućim godinama rasti i okupiti još veći broj srednjoškolaca zainteresiranih za tehnologiju.

Foto: Codeplay

Nastavite čitati

Obrazovanje

FOTO Održana tribina ”Nevidljivi teret majčinstva”

Objavljeno

na

Objavio/la

Centar za djecu, mlade i obitelj Velika Gorica organizirao je jučer (utorak, 10.03.2026.) tribinu u Vijećnici Pučkog otvorenog učilišta u Velikoj Gorici povodom Tjedna psihologije koji se obilježava u ožujku. Na tribini ”Nevidljivi teret majčinstva” govorile su stručnjakinje o svojim iskustvima majčinstva i koja su im se pitanja i izazovi pojavljivali na tom putu.

Velika Gorica, 10.03.2026. Tribina ”Nevidljivi teret majčinstva”. Foto: David Jolić/cityporta.hr

Velika Gorica, 10.03.2026. Tribina ”Nevidljivi teret majčinstva”. Foto: David Jolić/cityporta.hr

Na tribini su otvorena brojna pitanja, pa je prof. dr.sc. Gordana Keresteš s Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu govorila o promjenama koje se događaju u tijelu trudnica i mladih majki i kako to utječe na njihovo ponašanje. Također je govorila o očekivanjima okoline na majke i kako to utječe na njihovo mentalno zdravlje.

Velika Gorica, 10.03.2026. Tribina ”Nevidljivi teret majčinstva”. Foto: David Jolić/cityporta.hr

Velika Gorica, 10.03.2026. Tribina ”Nevidljivi teret majčinstva”. Foto: David Jolić/cityporta.hr

Iva Bezinović-Haydon, spisateljica, je iznijela svoje iskustvo samohrane majke troje djece koja je ujedno i privatna poduzetnica i spisateljica. Prisutni u publici su mogli čuti kako je lako izgubiti sebe u tim brojnim ulogama.

Velika Gorica, 10.03.2026. Tribina ”Nevidljivi teret majčinstva”. Foto: David Jolić/cityporta.hr

Velika Gorica, 10.03.2026. Tribina ”Nevidljivi teret majčinstva”. Foto: David Jolić/cityporta.hr

Jelena Cvetnić, psihologinja u Centru za djecu, mlade i obitelj Velika Gorica i majka dvoje male djece, opisala je kako je izgledao njen nedavni povratak na posao nakon dva uzastopna porodiljna dopusta i kako se uspjela prilagoditi na zahtjeve posla i svoje obitelji.

Velika Gorica, 10.03.2026. Tribina ”Nevidljivi teret majčinstva”. Foto: David Jolić/cityporta.hr

Moderatorica Sanda Puljiz Vidović, psihologinja i ravnateljica Centra za djecu, mlade i obitelj otvorila je pitanje poplave savjeta koje roditelji mogu naći na internetu i u medijima.

Velika Gorica, 10.03.2026. Tribina ”Nevidljivi teret majčinstva”. Foto: David Jolić/cityporta.hr

Zanimljivo je bilo čuti i iskustva majki iz publike, a svi su zaključili koliko je važna podrška okoline majkama, ali i očevima.

Galerija fotografija

Nastavite čitati

Reporter 457 - 26.02.2026.

Facebook

Izdvojeno