Više od 2,8 milijardi eura izdvojile su hrvatske županije za obrazovanje tijekom prošle godine, što je najveći iznos dosad, pokazuje analiza proračunskih podataka Ministarstva financija. Među županijama koje su najviše povećale ulaganja nalazi se i Zagrebačka županija, dok je Velika Gorica ponovno među gradovima koji za obrazovanje izdvajaju najviše novca.

Kako prenosi Župan.hr, prema podacima za 2025. godinu, Zagrebačka županija za obrazovanje je izdvojila 128,2 milijuna eura, čime se svrstala među pet županija s najvećim ulaganjima u Hrvatskoj. U odnosu na godinu ranije, sredstva su povećana za gotovo 23 milijuna eura, što je jedan od najvećih nominalnih rastova na nacionalnoj razini.

Istodobno, hrvatski gradovi su za obrazovanje izdvojili više od 2,3 milijarde eura, odnosno više od 400 milijuna eura više nego godinu prije. Čak 110 od ukupno 128 gradova povećalo je ulaganja, ponajviše zbog projekata gradnje i dogradnje škola te sportskih dvorana financiranih europskim sredstvima, piše Gradonačelnik.hr.

Kada se iz usporedbe izuzme Zagreb, najveća izdvajanja bilježi Split, a među deset gradova koji su za obrazovanje izdvojili najviše novca našla se i Velika Gorica.

Prosječno su županije prošle godine povećale izdvajanja za 17,1 %, gradovi za 25 %, a općine za čak 68 %, što se ponajprije povezuje s velikim investicijskim ciklusom u školsku infrastrukturu i uvođenjem jednosmjenske nastave.

Lijepi su ovo dani, čak i prekrasni, za velikogorički školski sport. U okruženju u kojem rezultat možda i nije prioritet, u kojem je važnije aktivirati djecu nego pobijediti, konačna pobjeda dođe kao nagrada za sav uloženi trud i odvojeno vrijeme. A upravo to se dogodilo klincima iz najstarije velikogoričke škole na državnoj završnici u graničaru, sportu kojim se u ovom priči bave učenici nižih razreda.

Dakle, nakon osvajanja prvo gradskog, zatim županijskog, pa onda i poluzavršnog državnog natjecanja, učenici OŠ Eugena Kvaternika pobijedili su i na završnom državnom natjecanju i i postali prvaci Hrvatske! Čudesan je to uspjeh naših djevojčica i dječaka, pod vodstvom profesora Ivice Hercega, u sportu koji je sve zanimljiviji klincima iz trećih i četvrtih razreda.

Od utorka do četvrtka u Vinkovcima je održano završno državno natjecanje u graničaru, na koje su se plasirale četiri najbolje ekipe sa regionalnih natjecanja: OŠ Petra Preradovića iz Zagreba, OŠ Dr. Jure Turića iz Gospića, OŠ Retfala iz Osijeka i naša OŠ Eugena Kvaternika, koja nastupa pod imenom ŠŠD Tur.

U polufinalnim utakmicama ekipa iz Zagreba je pobijedila ekipu iz Osijeka, a naša škola na tom je prvom koraku pobijedila ekipu iz Gospića. Ekipa sastavljena od učenica i učenika OŠ Eugena Kvaternika tako je ušla u finale, gdje je pobjedom protiv Zagrepčana osvojila naslov prvaka Hrvatske. U borbi za treće mjesto Gospićani su pobijedili su Osječane, a sve skupa bilo je nezaboravno iskustvo za svu uključenu djecu. Ova naša, iz Kvaternika, imat će uspmenu za cijeli život…

Za osvajanje naslova prvaka zaslužni su:
Grgur Zuanović 4.a, Borna Piličić 4.a, Damjan Zrinski 4.a, Alan Mate Hadžić 4.b, Marko Budak 4.b, Ivan Prahir 4.a, Una Komosar 4.a, Dora Ćosić 4.a, Paula Juranović 4.a, Matea Pavunčec 4.b, Katja Čavar 4.b i Maya Orozović 4.a i njihov voditelj i trener ekipe profesor Ivica Herceg.

Ljetni praznici se bliže, a i ove godine će se održavati besplatne radionice zu organizaciji Centra za djecu, mlade i obitelj Velika Gorica. Program traje od 23. lipnja do 28. srpnja 2026. godine, a obuhvaća kreativne, edukativne i zabavne sadržaje prilagođene različitim uzrastima.

Program je namijenjen različitim uzrastima, od predškolaca do srednjoškolaca, pa će svatko moći pronaći nešto za sebe. U ponudi su likovne i dramske radionice, igraonice, kreativno pisanje, mindfulness, STEM sadržaji, matematičke radionice i Game Club, ali i nešto opušteniji formati poput “Paint & Juicea”.

Najmlađi će moći sudjelovati u igraonicama i radionicama poput “Hokus pokusa” i “STEManja”, dok su za starije osnovnoškolce i srednjoškolce pripremljeni programi kreativnog pisanja, mindfulnessa i društvenih igara. Organiziran je i program podrške roditeljstvu.

Sve radionice su besplatne, a prijave se primaju radnim danom od 8 do 15 sati na brojeve 01/6231-734 i 091/6231-734 te putem e-maila [email protected].

Foto: Centar za djecu, mlade i obitelj Velika Gorica/FB

Osnovna škola Eugena Kvaternika organizira panel raspravu “Umjetna inteligencija u obrazovanju: stavovi, praksa i etičke dileme”, koja će se održati u petak, 29. svibnja, u 14 sati u Dvorani Gorica Pučkog otvorenog učilišta Velika Gorica.

Na panelu će sudjelovati stručnjaci iz područja obrazovanja, psihologije i tehnologije, prof. dr. sc. Saša Mladenović, dr. sc. Lana Ceraj, dr. sc. Ivna Ivanković i učiteljica informatike Vjera Barbir Alavanja, dok će dio rasprave donijeti i perspektivu učenika koji odrastaju uz umjetnu inteligenciju. Projekt su, uz podršku ravnateljice Monike Brleković, pokrenule učiteljice Nataša Čurić i Dalia Kager, a kroz istraživanje prikupljaju se iskustva i stavovi svih uključenih u obrazovni proces.

Razgovor će moderirati školski psiholog Josip Banić, a među temama će biti pitanje može li umjetna inteligencija unaprijediti obrazovanje, gdje je granica između pomoći i prečaca te kako danas izgleda pojam znanja u vremenu kada odgovore generira nekoliko klikova.

Projekt se provodi u suradnji s Centrom za djecu, mlade i obitelj i Udrugom Turteh, uz podršku Grada Velike Gorice, a prijavu su moguće ovdje.

Razgovarala: Gianna Kotroman

Na Hrvatskim studijima razvija se sustav umjetne inteligencije koji bi studentima već od nove akademske godine trebao pomoći u učenju i pripremi ispita. O projektu je u emisiji kod Gianne na City Radiju govorio Darko Pažin, viši informatičar u Računalnoj službi Hrvatskih studija, istaknuvši kako cilj nije klasični AI koji “pretražuje internet”, već zatvoreni sustav temeljen isključivo na materijalima profesora.

“Temelj je da profesor stavi svoju skriptu u AI te da traži po toj skripti, a ne po internetu. Samim time, profesor će biti zadovoljan što se učilo po njegovom, što je dobitak za naše studente”, objasnio je Pažin.

Time bi se, kaže, izbjegao jedan od najvećih problema današnje umjetne inteligencije, takozvana “halucinacijska stopa”, odnosno izmišljanje podataka i netočnih informacija.

“AI sam po sebi, izmišlja podatke, činjenice, to se zove halucinacijska stopa. AI je u manje rizičnim projektima super stvar. Postoje visokorizični projekti, npr. Zagreb će navodno uvoditi semafore koji će biti pod AI-em i tu bi već trebali pripaziti jer tu su ljudski životi u pitanju. S obzirom na situaciju, ovo što se tiče studenata, ograničio bi se pristup internetu i AI će imati pravo pretraživati samo skripte koje su profesori stavili”.

Projekt je trenutačno u fazi nabave opreme, a vrijednost cijele investicije procjenjuje se na oko 20 tisuća eura. Pažin ističe kako troškovi rastu proporcionalno broju korisnika i potrebnoj infrastrukturi.

Osim o tehnologiji, razgovor se dotaknuo i utjecaja umjetne inteligencije na tržište rada. Pažin smatra da će AI sigurno mijenjati brojna zanimanja, neovisno o njihovim industrijama.

“Evo čuo sam za slučajeve za OnlyFans, gdje se s pomoću umjetne inteligencije muškarci pretvaraju u jako lijepe žene i samim time izbacuju obične žene koje se muče sa svojom ekipom snimatelja. Lova ide tamo gdje ima više publike, tako da im kradu posao. Uskoro bi i odvjetnici mogli ostat bez poslova, ali opet imamo onu halucinacijsku stopu gdje je problem da AI izmišlja podatke pa ne možemo dati visokorizični posao u ruke umjetne inteligencije. Npr. izgubite nekretninu jer je AI izmislio podatke koji ne drže vodu”, govori Pažin.

Dio razgovora bio je posvećen i njegovom životu u Sjedinjenim Američkim Državama, gdje je od 1989. do 1993. igrao košarku i studirao poslovni menadžment na Sveučilištu Findlay u Ohiju.

“Tamo je dosta puno naših iseljenika tako da su me super primili tamo. Amerikanci su jako otvoreni ljudi, ali otvoreniji u svojoj znatiželji. Znali su me na cesti zaustaviti i pitati koliko sam visok, a da sam htio, mogao sam to naplaćivati, danas bi bio milijunaš i siguran sam da bi oni platili 25 centi da saznaju”, prisjeća se.

SAD je opisao kao društvo izrazito usmjereno na uspjeh i novac, a upravo ga je to naplata informacija jednog ostavila bez riječi.

“Kad sam još bio s jugoslavenskom reprezentacijom u Americi, išli smo u trgovački centar i bio je dogovor da se nađemo nazad svi u 19 i idemo u hotel. Naravno, nitko nije imao sat i dođemo u jednom trenutku do policajca da pitamo koliko je sati da vidimo koliko još imamo vremena, a on nam kaže da je vrijeme da kupimo sat. Oni to ovako gledaju, on je za taj sat dao određeni novac i zna koliko je sati, a mi bismo sad to besplatno saznali. Sve je u lovi”.

Na kraju razgovora, dotakli su se Darkovih shopping muka. Naime, kao čovjek visine 2,12 m i broja noge 78, odmah je lako zaključiti da je cijelo iskustvo kupnje veoma drukčije.

“Obuću još uvijek mogu kupiti u običnim dućanima, nosim broj 48, a hlače i košulje, e to je već veći problem. Prije sam lakše kupovao to jer kad bih ušao u dućan, uzeo bih najveći broj i riješeno, a danas kao da se standard promijenio i sve mi je malo, ali naletim nekad na nešto dobro, kao i svi drugi i to se onda odmah kupuje”, smije s Darko.