Povežite se s nama

Zanimljivosti

Tko je bio sveti Stjepan i zašto ga slavimo odmah nakon Božića

Priča o prvom kršćanskom mučeniku govori o vjeri, hrabrosti i oprostu.

Objavljeno

na

Foto: Craig Adderley/pexels.com

Nakon što smo proslavili Božić, stiže nam blagdan svetog Stjepana. Za mnoge je to tek produžetak božićnog odmora, dan za obiteljske posjete ili opuštanje kod kuće. No u kršćanskoj tradiciji riječ je o jednom od najsnažnijih i najkonkretnijih blagdana, spomenu čovjeka koji je prvi platio životom svoju vjeru.

Sveti Stjepan Prvomučenik bio je jedan od sedmorice đakona koje su apostoli izabrali u prvim danima Crkve, kako bilježe Djela apostolska. Njegova je zadaća, barem formalno, bila skrb za siromašne i potrebite. No Stjepan se nije zadržao samo na dobrotvornom radu. Bio je izravan, rječit i hrabar propovjednik, čovjek koji nije razdvajao djela milosrđa od javnog svjedočenja vjere. Upravo će ga ta kombinacija, djelovanje i govor, dovesti u sukob s tadašnjim vjerskim autoritetima.

O Stjepanovu ranom životu zna se vrlo malo. Prema predaji, bio je Židov iz Jeruzalema, pripadnik grčko-govoreće židovske zajednice, što mu je omogućilo da Evanđelje prenosi širokom krugu ljudi. Isticao se snagom govora, ali i osobnom dosljednošću. Djela apostolska opisuju ga kao čovjeka “punog vjere i Duha Svetoga”, a upravo je ta unutarnja sigurnost izazvala nepovjerenje i bijes onih koji su u njegovu nauku vidjeli prijetnju.

Optužen je za bogohuljenje i doveden pred Veliko vijeće u Jeruzalemu. Ondje je održao govor koji je ostao zapamćen kao jedan od ključnih trenutaka ranog kršćanstva. Prošao je kroz povijest izraelskog naroda, od patrijarha i Mojsija do proroka, završivši s Isusom Kristom, kojega su, kako je otvoreno rekao, odbacili i pogubili upravo oni koji su ga sada sudili. Umjesto da se brani, Stjepan je optužnicu pretvorio u optužbu savjesti.

Presuda je bila brza i okrutna. Izveden je izvan gradskih zidina i kamenovan do smrti. Prema biblijskom zapisu, dok su ga ubijali, Stjepan je izgovorio riječi koje su ga zauvijek upisale u povijest kršćanske etike: “Gospodine, ne uzmi im ovo za grijeh”. U trenutku nasilja i nepravde, izabrao je oprost. Upravo zato postao je simbol vjere koja se ne mjeri riječima, nego djelima, pa i onima posljednjima.

U priči o Stjepanovu mučeništvu pojavljuje se i lik Savla, mladića koji je čuvao haljine onih koji su kamenovali Stjepana i odobravao njegovo pogubljenje. Taj isti Savao kasnije će postati sveti Pavao, jedan od najvažnijih kršćanskih apostola. Veza između prvog mučenika i budućeg velikog propovjednika dodatno naglašava koliko je Stjepanova smrt odjeknula u ranim kršćanskim zajednicama.

Sveti Stjepan – blagdan

Blagdan svetog Stjepana u liturgijski kalendar uveden je već krajem 4. stoljeća, a Katolička Crkva slavi ga 26. prosinca. U pravoslavnoj tradiciji obilježava se dan kasnije, dok se prema julijanskom kalendaru podudara s 9. siječnjem. U Hrvatskoj je riječ i o državnom prazniku, a u narodu je poznat kao Štefanje. Običaji su jednostavni, obilazak rodbine, prijatelja i susjeda, čestitanje Božića i naglašavanje “novog početka”.

Ime Stjepan dolazi od grčke riječi stefanos, što znači kruna ili vijenac, simbol nagrade i pobjede. U ikonografiji se zato često prikazuje kao mladić u đakonskoj dalmatici, s palmom mučeništva i kamenom u ruci. Kamen podsjeća na način njegove smrti, palma na smisao koji joj je dao. Smatra se zaštitnikom đakona, zidara, klesara i onih koji rade s kamenom, ali i ljudi koji pate od glavobolje.

Posebno mjesto u tradiciji zauzima i prijenos njegovih relikvija. Prema predaji iz 5. stoljeća, svećenik Lucijan u viđenju je doznao gdje je Stjepanovo tijelo bilo pokopano. Relikvije su 415. godine prenesene u Jeruzalem, zatim u Carigrad, a naposljetku u Rim, gdje su položene uz tijelo svetog Lovre. Legenda kaže da se Lovro “okrenuo na bok” kako bi napravio mjesta Stjepanu.

Njegova priča ne traži divljenje na distanci, nego postavlja neugodno pitanje, što znači ostati dosljedan vlastitim uvjerenjima kada to nešto košta? Možda je upravo zato njegov blagdan smješten odmah nakon Božića, kao podsjetnik da slavlje rođenja ima smisla samo ako vodi prema odgovornom i hrabrom življenju onoga u što se vjeruje.

Zanimljivosti

Mit o zapaljivim električnim autima pada u vodu? Evo što kažu brojke

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Mike Bird /pexels.com

Električni automobili znatno se rjeđe zapale nego benzinski i dizelski, pokazuje statistika norveških hitnih službi za prvu polovicu 2025. godine. Iako električna vozila čine više od četvrtine ukupnog voznog parka, sudjeluju u tek malom dijelu požara na cestama, što dovodi u pitanje čestu percepciju da su električni automobili skloniji zapaljenju.

Kako prenosi HAK, u ukupno 403 zabilježena požara vozila, čak 359 odnosilo se na klasične automobile s motorima s unutarnjim izgaranjem. Hibridi su sudjelovali u 12 slučajeva, dok je samo 30 požara uključivalo potpuno električne automobile. Iako električna vozila čine oko 28 % ukupnog voznog parka, njihov udio u požarima iznosi tek 7,4 %.

Slična situacija bila je i tijekom 2024. godine, kada je zabilježeno 63 požara električnih vozila, unatoč daljnjem rastu njihove zastupljenosti na cestama. Stručne službe navode i da su benzinski i dizelski automobili u prosjeku stariji od električnih, što može djelomično objasniti veću učestalost požara kod klasičnih vozila.

Nastavite čitati

Zanimljivosti

Velika promjena za strane radnike! Bez ovog neće moći produljiti radnu dozvolu

Nakon godinu dana boravka strani radnici morat će dokazati osnovno znanje jezika.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Pexels.com

Strani radnici u Hrvatskoj morat će položiti ispit iz hrvatskog jezika na razini A1.1 kako bi mogli produžiti dozvolu za boravak i rad, predviđaju nove izmjene Zakona o strancima koje Vlada uvodi radi usklađivanja s europskim zakonodavstvom. Kako navodi Mirovina.hr, obveza se odnosi na radnike iz trećih zemalja, a cilj je, uz administrativna rasterećenja, bolje funkcioniranje tržišta rada i veća zaštita stranih radnika.

Osnovna razina znanja hrvatskog jezika postaje novi uvjet za nastavak rada u Hrvatskoj. Nakon godinu dana boravka, strani radnici morat će dokazati znanje na razini A1.1, a to uključuje osnovne riječi i izraze, pozdrave, jednostavno predstavljanje te razumijevanje jasnog, sporog govora. Riječ je o početnoj razini unutar A1 stupnja, koja zahtijeva minimalno, ali funkcionalno znanje jezika za svakodnevnu komunikaciju.

Izmjenama Zakona predviđene su i važne novosti vezane uz mobilnost na tržištu rada. Stranim radnicima olakšava se promjena zanimanja kod istog poslodavca, i to ne samo u deficitarnim zanimanjima, uz provedbu testa tržišta rada. Također, omogućuje se promjena poslodavca već nakon šest mjeseci rada kod prvog poslodavca, bez potrebe izdavanja nove dozvole za boravak i rad. Dodatno se precizira i teritorijalna primjena dozvola za deficitarna zanimanja. Radnici s takvom dozvolom više neće moći raditi u policijskim upravama u kojima to zanimanje nije proglašeno deficitarnim, niti na područjima gdje test tržišta rada nije proveden.

Novim izmjenama uvodi se i mogućnost tzv. dubinske provjere državljana trećih zemalja na vanjskim granicama Europske unije, uz uspostavu neovisnog mehanizma za praćenje poštivanja temeljnih prava u tim postupcima, kao i u postupcima odobravanja azila i povratka.

Nastavite čitati

Zanimljivosti

Unatoč padu tržišta, Zagrebačka županija i dalje pri vrhu po prodaji nekretnina

Na razini Hrvatske, rast prometa zabilježilo je samo pet županija.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Artful Homes/Pexels.com

U 2025. godini u Hrvatskoj je sklopljeno 117.359 kupoprodajnih ugovora za nekretnine, što je 13 % manje nego godinu prije, pokazuju podaci Porezne uprave. Ono što je veoma zanimljvo je činjenica da unatoč slabijoj potražnji, cijene nekretnina zasad ne padaju. Podaci koje prenosi Župan.hr, pokazuje da je pad prometa zabilježen u većini županija, no Zagrebačka županija i dalje je među najaktivnijima na tržištu.

Tržište nekretnina u Hrvatskoj prošle je godine osjetno usporilo, a pad prometa osjetio se gotovo u svim dijelovima zemlje. Ipak, Zagrebačka županija zadržala je snažnu poziciju te je, nakon Grada Zagreba, Primorsko-goranske i Istarske županije, među područjima s najvećim brojem kupoprodaja, s ukupno 8.586 sklopljenih ugovora.

Na razini Hrvatske, rast prometa zabilježilo je samo pet županija, predvođenih Varaždinskom, dok je u većini ostalih pad bio veći od 10 %, a u pojedinima i znatno izraženiji. Obala, koja je godinama nosila tržište, također je zabilježila slabiji promet, no i dalje dominira po ukupnom broju transakcija.

Iako se manje kupuje, sudionici na tržištu ne očekuju pad cijena. Potražnja je, prema njihovim procjenama, usporena, ali i dalje prisutna. Uz to, interes stranih kupaca i dalje postoji, a među domaćima se očekuje da bi nove mjere vezane uz priuštivo stanovanje mogle potaknuti dio kupaca na tržište.

Nastavite čitati

Zanimljivosti

Ovo su knjige koje su se najviše posuđivale tijekom 2025. u Galženici – što su čitali odrasli, a što djeca?

Područna knjižnica Galženica objavila je popis najčitanijih naslova u 2025. godini.

Objavljeno

na

Objavio/la

Područna knjižnica Galženica u Velikoj Gorici objavila je podatke o najposuđivanijim knjigama u 2025. godini, temeljene na evidenciji knjižničnog kataloga. Među odraslima dominiraju suvremeni romani i psihološki trileri, dok su djeca najčešće posezala za školskom lektirom i poznatim dječjim klasicima.

Među najčitanijim knjigama za odrasle našli su se sljedeći naslovi:

  • Elif Shafak – I nebom teku rijeke
  • Freida McFadden – Kućna pomoćnica
  • Freida McFadden – Tajna Kućne pomoćnice
  • Valérie Perrin – Oni koje nitko ne posjećuje
  • Katarina Ekstedt i Anna Winberg Sääf – Sjever
  • Slavenka Drakulić – O čemu ne govorimo
  • Valérie Perrin – Svježa voda za cvijeće
  • Ante Tomić – Nada

S druge strane, djeca su najviše posuđivala kombinaciju lektire, ali bilo je tu i nekih svjetskih bestsellera koji mogu indicirati na to da je netko od njih posegnuo za knjigom i van školskih obaveza. Tako su se na popisu našli:

  • Dinko Šimunović – Alkar i Duga
  • Antoine de Saint-Exupéry – Mali princ
  • August Šenoa – Prijan Lovro/Prosjak Luka
  • Dav Pilkey – Čovpas: Kom se lopta valja
  • Grigor Vitez – Kad bi drveće hodalo
  • Pavao Pavličić – Trojica u Trnju
  • Dav Pilkey – Čovpas: Gospodar Buha
  • Ferenc Molnár – Junaci Pavlove ulice

Nastavite čitati

Zanimljivosti

KAMO ZA VIKEND Dva fašnika, cosplay i Tesla

Još jedan bogat vikend program.

Objavljeno

na

Objavio/la

Pred nama je jedan od onih vikenda kada je teško odlučiti kamo prije. Velika Gorica i Samobor uživaju u fašniku, Zagreb nudi veliki Sajam vjenčanja, a ljubitelji znanosti, tehnologije i pop kulture dolaze na svoje uz Geek Con i STEM događanja. Tradicija, zabava, edukacija i velika imena na pozornicama, sve je tu. Donosimo pregled najzanimljivijih događanja koja mogu ispuniti cijeli vikend, bilo da tražite obiteljski izlet, dobru zabavu, koncerte ili nešto potpuno drugačije.

Turopoljski fašnik

Tradicionalni 117. Turopoljski fašnik počinje u petak, 6. veljače, programom posvećenim najmlađima. Mali fašnik održava se u 16:30 sati u dvorani srednjih škola, u zatvorenom prostoru prilagođenom djeci. Sudjeluju vrtići, osnovne škole i organizirane dječje skupine, a naglasak je na nastupima, maskama i prvim fašničkim koracima najmlađih u velikoj gradskoj manifestaciji.

Glavni dio programa slijedi u subotu, 7. veljače, kada u 14 sati kreće velika fašnička povorka gradskim ulicama. Riječ je o središnjem događaju Turopoljskog fašnika, koji svake godine okuplja brojne grupe, udruge i pojedince iz Velike Gorice i okolice. Nakon povorke, slavlje se nastavlja ispred Pučkog otvorenog učilišta, uz glazbeni i zabavni program. Glazbeni vrhunac subote bit će koncert Lidije Bačić, koji počinje nakon 16 sati.

Geek Con

U sklopu fašničkog vikenda u Velikoj Gorici se treću godinu zaredom održava i Geek Con, koji donosi potpuno drugačiji sadržaj i širi ponudu za mlađu publiku, ali i sve ljubitelje pop kulture. Geek Con traje u subotu i nedjelju, 7. i 8. veljače, od 11 do 20 sati, a održava se u prostorima Osnovne škole Eugen Kumičić, Dvorane Gorica i Kina Gorica.

Posjetitelje očekuje međunarodno cosplay natjecanje, sudionici i suci iz više europskih zemalja, tematske zone posvećene znanstvenoj fantastici, fantasyju i gamingu, retro i gaming zona s arkadama i fliperima, LEGO izložbe, Star Wars zona s interaktivnim radionicama te D&D i društvene igre. Geek Con se tako odlično nadovezuje na fašničku priču, ali donosi i moderan štih koji privlači novu publiku.

Foto: Turistička zajednica Velika Gorica

TESLA & STEM u Samoboru

Za one koji vikend žele provesti uz edukativni i interaktivni sadržaj, Samobor u subotu, 7. veljače, nudi manifestaciju TESLA & STEM. Događaj se održava od 9 do 12 sati na Trgu Matice hrvatske, uz Galeriju Prica. Posjetitelji će moći vidjeti Teslinu zavojnicu i plazma kuglu, upoznati robote, istražiti 3D modele i druge edukativne postave. Manifestacija je namijenjena svim uzrastima, s posebnim naglaskom na djecu i mlade, a cilj joj je poticanje interesa za znanost, tehnologiju i inovacije kroz zabavu i interakciju u javnom prostoru.

Sajam vjenčanja na Zagrebačkom velesajmu

Od petka do nedjelje, od 6. do 8. veljače, Zagrebački velesajam domaćin je 27. izdanja Sajma vjenčanja, koji se održava u galerijskom paviljonu. Sajam okuplja veliki broj izlagača iz Hrvatske i regije – od salona vjenčane mode i dizajnera, preko zlatara, cvjećara i slastičara, do hotela, restorana, fotografa i organizatora vjenčanja. Posjetitelje očekuju prezentacije najnovijih trendova, interaktivna predavanja, plesne radionice, degustacije i razne kreativne ponude. Sajam je otvoren u petak od 14 do 20 sati, u subotu od 10 do 20 sati, te u nedjelju od 10 do 19 sati.

Samoborski fašnik

Samobor ove godine slavi 200. izdanje fašnika, a program traje od 6. do 17. veljače. Već u petak, 6. veljače, u 19 sati održava se službeno otvorenje uz predaju ključeva grada i proglašenje Slobodne Fašničke Republike, dok u 20 sati slijedi koncert Severine.

U subotu, 7. veljače, održat će se dječja povorka, izbor obiteljskih maski, nastupe fašničkih prijatelja iz cijele Hrvatske i regije te večernji koncert Plavog orkestra u 20 sati. U nedjelju, 8. veljače, program se nastavlja uz dječje goste, povorke mjesnih odbora i gradskih četvrti, izbor maski, a večer završava koncertom Mate Bulića u 18 sati.

Jedino pitanje koje ostaje je “kamo prvo”?

Nastavite čitati

Reporter 456 - 18.12.2025.

Facebook

Izdvojeno